Zagrebačka banka d.d.

Godišnje izvješće za 2022. godinu

Napomena: Izvještaj u PDF formatu je neslužbeni izvještaj. Službeni izvještaj je javno dostupan u formatu European Single Electronic Format

Zagrebačka banka d.d .

Sadržaj

Uvod

Izvješće Uprave o stanju

Opis poslovanja

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2022. godini

Financijski pregled i pregled poslovanja

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i prihvaćanje godišnjih financijskih izvještaja

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

Financijski izvještaji

Financijski izvještaji Grupe

Financijski izvještaji Banke

Značajne računovodstvene politike

Dopunski financijski izvještaji za Hrvatsku narodnu banku

Dopunski financijski izvještaji izraženi u eurima - nerevidirani

Ostali pravni i regulatorni zahtjevi

Ostale informacije

‎

Uvod

Uprava Zagrebačke banke d.d. sa zadovoljstvom predstavlja Godišnje izvješće. Godišnje izvješće obuhvaća Izvješće Uprave o stanju Banke i podružnica, financijski pregled i pregled poslovanja, revidirane financijske izvještaje s Izvješćem neovisnog revizora, nerevidirane dopunske financijske izvještaje za Hrvatsku narodnu banku i dopunske financijske izvještaje Grupe i Banke iskazane u eurima. Revidirani financijski izvještaji prikazani su za Grupu i Banku.

Godišnje izvješće na hrvatskom i engleskom jeziku

Ovaj dokument uključuje Godišnje izvješće Zagrebačke banke d.d. za godinu koja završava 31. prosinca 2022. godine na hrvatskom jeziku. Izvješće je izdano i na engleskom jeziku i podnosi se dioničarima Banke na Glavnoj skupštini.

Pravni oblik

Godišnji financijski izvještaji i Izvješće o stanju podnose se Glavnoj skupštini, sukladno odredbi članka 276., stavka 3. Zakona o trgovačkim društvima, dok se izvješće Nadzornog odbora Glavnoj skupštini podnosi kao zaseban dokument.

Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici Hrvatskoj i revidirani su u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.

Skraćenice

U ovom Godišnjem izvješću Zagrebačka banka d.d. naziva se “Banka” ili “Zagrebačka banka”, a Zagrebačka banka d.d., njezine podružnice i pridružena društva zajedno se nazivaju “Grupa” ili “Grupa Zagrebačke banke”.

U ovom Godišnjem izvješću UniCredit SpA, Milano naziva se “ UniCredit ” , Grupa UniCredit SpA naziva se “ UniCredit Grupa ” , f inancijski izvještaji Banke i Grupe u određenim dijelovima nazivaju se “nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji”.

Na dan objave ovih financijskih izvještaja glavne podružnice i pridružena društva Banke su:

‎

Uvod (nastavak)

Skraćenice (nastavak)

Središnja banka, Hrvatska narodna banka, naziva se “HNB”.

U ovom izvješću, skraćenice „kuna“ i „HRK“ predstavljaju hrvatsku kunu. Skraćenice “tisuća kn”, “milijun kn” ili “milijarda kn”, “tisuća EUR”, “milijun EUR” ili “milijarda EUR”, “tisuća USD”, “milijun USD” ili “milijarda USD”, “tisuća BAM”, “milijun BAM” ili “milijarda BAM” predstavljaju tisuće, milijune i milijarde hrvatskih kuna, eura, američkih dolara, odnosno konvertibilne marke Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine.

Devizni tečajevi

Kod preračunavanja iznosa u stranim valutama korišteni su sljedeći devizni tečajevi koji su bili u primjeni na dan 31. prosinca 2022. godine:

‎ Izvješće Uprave o stanju

Izvješće Uprave o stanju Banke i Grupe

Dame i gospodo, cijenjeni klijenti, partneri i dioničari, drage kolegice i kolege,

Zadovoljstvo mi je što vam mogu prezentirati Godišnje izvješće i financijske izvještaje Grupe Zagrebačke banke.

Grupa Zagrebačke banke zabilježila je dobit poslije oporezivanja u iznosu od 1.871 milijun kuna u 2022. godini. To je 372 milijuna kuna više (+24,8%) u odnosu na 2021. godinu. Poslovni prihodi su porasli. Dobro smo upravljali inflacijskim pritiscima na troškove. Kapitalna i likvidnosna pozicija su snažne, imovina je dostatno pokrivena rezervacijama.

Svrha koju promičemo kao dio UniCredit Grupe je osnaživanje zajednica za napredak, pružanje podrške gospodarstvu i društvu u kojem djelujemo. To činimo financirajući većinu kredita na tržištu, ulaganjem u najbolja korisnička iskustva, kao i u sigurnost naših rješenja, održavajući snažnu platnu infrastrukturu i pružajući široku paletu usluga kompanijama i građanima.

Grupa Zagrebačke banke je otporna i pouzdana. Nedavno smo to ponovno potvrdili u jednom od najzahtjevnijih projekata uvođenja eura u Hrvatskoj. Prvi smo među bankama završili prilagodbu naših sustava, prijenos u produkciju prošao je besprijekorno, našim klijentima je promptno omogućena puna dostupnost usluga.

Poslovno okruženje

Globalno gospodarstvo zabilježilo je solidan rast u 2022. godini, usprkos gospodarskim i geopolitičkim izazovima te znakovima usporavanja. Inflacija je dodatno porasla nakon invazije Rusije na Ukrajinu, zabilježeni su novi poremećaji u lancima nabave i cijenama energenata.

Središnje banke su na dvoznamenkastu inflaciju odgovorile restriktivnom monetarnom politikom, primarno podizanjem kamatnih stopa. Ciljana kamatna stopa Fed-a porasla je za 425 baznih bodova u SAD-u, referentna kamatna stopa na depozite ESB-a porasla je za 250 baznih bodova.

Geopolitičko okruženje, rastuća inflacija i kamatne stope rezultirali su slabljenjem povjerenja potrošača, smanjenjem stvarnog dohotka i pogoršanjem investicijske klime, upućujući na moguću recesiju.

Za Republiku Hrvatsku, 2022. je bila godina ulaska u eurozonu i Schengenski prostor. Dosegnut je najviši kreditni rejting. Usprkos izazovima i usporavanju gospodarstva, ostvaren je značajan rast BDP-a, od gotovo 6%. Najznačajniju ulogu imao je turizam, uz najveću ostvarenu zaradu ikad.

Republika Hrvatska je jedina u Srednjoj i istočnoj Europi koja je zadovoljila kriterije i povukla drugu tranšu sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, do sad preko 2,2 milijarde eura.

Globalno povećanje kamatnih stopa prelilo se i na hrvatsku ekonomiju, a postalo je još i izraženije uvođenjem eura. Međutim, suprotan učinak na povećanje likvidnosti prisutan je zamjenom instrumenata monetarne politike HNB-a s onima ESB-a. To je oslobodilo sredstva obvezne rezerve kao i sredstva koja su bila izdvojena za održavanje minimalno potrebnog omjera deviznih potraživanja.

Sveukupno povoljni gospodarski trendovi odrazili su se i na bankarski sustav. Rast kredita ubrzan je u 2022. godini, prvenstveno u privatnom sektoru. Krediti kompanijama povećani su preko 20%, krediti kućanstvima preko 5%, uglavnom u stambenim kreditima. Značajan priljev depozita rezultat je turističke sezone i uvođenja eura. Pokazatelji bankarskog sustava poboljšani su rastom prihoda, profitabilnosti, likvidnosti, kapitala i kvalitete portfelja.

Uvođenje eura bilo je primarni fokus sektora tijekom 2022. godine. Banke su pri tom imale najznačajniju ulogu, omogućavajući opskrbu kovanicama i novčanicama eura, osiguravajući stabilnost financijskog i platnog sustava.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju Banke i Grupe (nastavak)

Rezultat poslovanja

Grupa Zagrebačke banke ostvarila je 1.871 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja u 2022. godini. Dobit je za 372 milijuna kuna (+24,8%) veća u odnosu na 2021. godine.

Poslovni prihodi iznose 5.286 milijuna kuna, veći su za 576 milijuna kuna (+12,2%).

 Neto prihod od kamata iznosi 3.054 milijuna kuna, povećanje od 235 milijuna kuna (+8,3%).

 Neto prihod od provizija i naknada iznosi 1.563 milijuna kuna, veći je za 192 milijuna kuna (+14,0%).

 Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 669 milijuna kuna, veći su za 149 milijuna kuna (+28,7%) najvećim dijelom zbog veće dobiti iz trgovanja i ostalih prihoda.

Troškovi poslovanja iznose 2.420 milijuna kuna, veći su za 194 milijuna( +8,7%). Omjer troškova i prihoda iznosi 45,97 %.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2.749 milijuna kuna. Povećanje od 428 milijuna kuna (+18,4%) rezultat je prethodno opisanih kretanja u poslovnim prihodima i troškovima poslovanja.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 504 milijuna kuna, na istoj razini.

Imovina Grupe iznosi 178.266 milijuna kuna, veća je za 19,8 milijarde kuna (+12,5%).

 Neto krediti i predujmovi komitentima iznose 88.917 milijuna kuna . Povećanje od 7,2 milijardi kuna (+8,9%) ostvareno je iz kredita pravnim osobama i stanovništvu.

 Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja. Iznose 143.968 milijuna kuna. Povećanje od 16.093 milijuna kuna (+12,6%) ostvareno je u depozitima stanovništva i pravnih osoba.

 Depoziti kreditnih institucija iznose 7 .241 milijuna kuna, povećanje od 2,2 milijarde kuna (+40,9 %).

-
‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju Banke i Grupe (nastavak)

Rezultati ključnih poslovnih područja

Poslovanje s individualnim klijentima i malim i srednjim poduzetnicima

U 2022. godini smo zadržali vodeće tržišne udjele u ključnim proizvodima. Broj individualnih klijenata je stabilan.

Potrošačko kreditiranje je poraslo. Klijenti su prepoznali našu ponudu, posebno mogućnost ugovaranja gotovinskih kredita mobilnim bankarstvom i video sastancima. Održali smo vodeću poziciju u stambenim kreditima te smo sudjelovali u novoj tranši APN subvencioniranih stambenih kredita.

Zadržana je vodeća pozicija u depozitima , tržišni udjeli u proizvodima štednje i ulaganja su porasli. Naša ponuda je proširena novim capital protect proizvodima životnog osiguranja i investicijskih fondova. Usprkos nepovoljnom tržištu povećali smo tržišni udio u investicijskim fondovima i potvrdili vodeću poziciju.

K artično poslovanje je nastavilo rast, najviše u debitnim karticama. Omogućili smo virtualna plaćanja Apple Pay karticama, korištenje do 24 rate po debitnim karticama bez naknade te podjelu kartičnih transakcija na 2 ili 3 rate. Dodatno smo unaprijedili korisničko iskustvo, sprječavajući prijevare u skladu s najvišim sigurnosnim standardima. Povećan je broj POS terminala i trgovaca partnera.

U segmentu malih poduzetnika i obrtnika surađivali smo s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i Europskim investicijskim fondom (EIF). Osigurali smo sredstva pod povoljnim uvjetima uz garancije navedenih institucija. U 2022. godini odobreni dugoročni krediti značajno su porasli. Tržišni smo lider u transakcijskim računima segmenta.

Digitalizacija i modernizacija

Ulažemo u tehnologiju u skladu s potrebama klijenata i globalnim trendovima. Većina naših aktivnih klijenata koriste digitalne kanale (internet i mobilno bankarstvo).

Savjetovanjem na daljinu omogućavamo klijentima sastanak s bankarima i provođenje transakcija bez dolaska u poslovnice.

Kontinuirano obnavljamo mrežu bankomata. 93% mreže podržava beskontaktni prihvat kartica.

U 2022. godini preuredili smo više poslovnica pružajući još bolje korisničko iskustvo. Zgrada Gradske štedionice, dugogodišnji simbol bankarstva u Hrvatskoj potpuno je obnovljena nakon potresa u ožujku 2020. godine i opet je u punoj funkciji za naše klijente.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju Banke i Grupe (nastavak)

Korporativno bankarstvo

Rezultati 2022. godine su dobri. Poboljšali smo našu poziciju, pogotovo u financiranju nefinancijskih korporativnih klijenata. Podržali smo najveće transakcije na tržištu.

Razvoj proizvoda financiranja i EU fondovi sudjelovali su u financiranju energetski učinkovitih proizvoda. Surađivali smo s općinama i pružali financijsku podršku klijentima programima subvencioniranih kredita. Podržali smo optimalno financiranje korištenjem EU sredstava. Godinu je obilježilo uspješno korištenje garantne sheme Europskog investicijskog fonda (EIF). Ovim aranžmanom podržali smo više od 470 kompanija, s više od 500 kredita. U pripremi su novi programi s razvojnim bankama i supranacionalnim organizacijama.

Projektno, strukturirano i specijalizirano financiranje nekretnina podržalo je infrastrukturne projekte, s naglaskom na energetsku održivost. Financirali smo nekoliko energetski učinkovitih projekata i projekata obnovljivih izvora energije. Profilirali smo se kao lider u segmentu vjetroelektrana. Vodili smo projekt optimizacije dugovanja strukturno značajne kompanije u vlasništvu najveće hrvatske općine. Podržali smo uspješno zaključenje najznačajnije transakcije u logističkom segmentu.

Upravljanje portfeljem, cjenovnom strategijom i ESG-om intenziviralo je aktivnosti u promicanju zelenih i društveno važnih proizvoda, u skladu s grupnom ESG strategijom i EU taksonomijom.

Transakcije i plaćanja su dodatno poboljšali usluge upravljanja gotovinom, financiranja trgovine te skrbničke i depozitarne usluge. Značajni napori uloženi su u prilagodbu infrastrukture euru.

Naše Tržište kapitala savjetovalo je Ministarstvo financija Republike Hrvatske kao zajednički vodeći agent u svim izdanjima obveznica na domaćem tržištu kapitala u iznosu od 2,2 milijarde eura.

Savjetovanje je potvrdilo vodeću poziciju u transakcijama, spajanjima i preuzimanjima u Hrvatskoj i SIE regiji. Osigurali smo savjetničke mandate u sektorima telekomunikacija, turizma, osiguranja, upravljanja imovinom te robe široke potrošnje.

Upravljanje rizicima klijenata i riznica proširilo je ponudu proizvoda u svim segmentima. Uveli smo commodity hedging. Daljnje širenje ponude i digitalizacija planirani su u 2023. godini.

Društvena odgovornost, bankarstvo s društvenim utjecajem i održivost

Donacije najpotrebitijima sastavni su dio naše društvene odgovornosti i dugogodišnja tradicija. Pružili smo podršku udrugama s ciljem pomoći ranjivim obiteljima, starijima, djeci te mladima.

Naš fokus je bio na edukaciji, dodjeli stipendija studentima lošijeg financijskog statusa te školarina za deficitarna zanimanja. Opremali smo osnovne škole doniranjem kompjutera i didaktičke opreme.

Naši stručnjaci su podržali „Bankovnu akademiju“ na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Održali su predavanja iz bankarstva, financija i tehnologije. U suradnji sa školama, udrugama i inkubatorima podržali smo financijsko obrazovanje te podigli svijest studenata, građana i poduzetnika o ESG pitanjima okoliša, društvene odgovornosti i upravljanja.

Pomagali smo poduhvate koji upošljavaju osobe s invaliditetom i osobe suočene s izazovima u traženju zaposlenja.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju Banke i Grupe (nastavak)

Zaposlenici – ambasadori vrijednosti i kulture

Interne kampanje, događanja i konvencije zaposlenika promicali su naše vrijednosti.

Inicijativa je bilo mnogo, uključujući: „Digital days“ konferenciju – o sigurnosti i digitalnim aspektima, “Tjedan jednakosti, raznolikosti i uključenosti” – u kojem smo razbijali predrasude i jačali raznolikost, “Zaba Kids Week” – edukativno-zabavni petodnevni program za djecu zaposlenika prije početka škole. Naš Kodeks profesionalnog postupanja i “ Tone from the top ” aktivnosti promicali su kulturu usklađenosti na edukativan i zabavan način.

Potičemo korporativno volontiranje i podržavamo naše zaposlenike u njihovim naporima brižnosti i pomaganju zajednici. Sudjelujemo u Programu zajedničkog doniranja „Gift Matching Program“ Zaklade UniCredit kao ambasadori udruga i donatori. Zaklada udvostručuje prikupljene donacije.

Podržali smo udrugu „Mali zmaj“ koja unapređuje kvalitetu života djece koja žive u obiteljima slabijeg socijalno-ekonomskog statusa, sigurnim kućama i institucijama.

Akademska zajednica i budući zaposlenici

U 2022. godini dobili smo nagradu „poslodavac prvog izbora“ portala „Moj posao“, u istraživanju s ciljem prepoznavanja poželjnih poslodavaca za početak karijere.

S udrugom eSTUDENT sudjelovali smo u „Career speed dating“ i „Business Matchmaker“ događanjima. S Financijskim klubom organizirano je „Student Investor“ natjecanje u financijskim znanjima. Predstavili smo se kao poslodavac studentima i vodili smo panele na nekoliko fakulteta, na događanjima „Job Fair“, „Workin Science“, „Career Week“ te „DUMP days“.

Upravljanje ljudskim resursom

Kreirali smo moderno fleksibilno radno okruženje i formalizirali rad na daljinu, poštujući individualne potrebe i osobne okolnosti zaposlenika. Novi „smart office“ načini poslovanja dostupni su u novouređenim uredima gdje se zaposlenici osjećaju udobno, povezano i motivirano.

Ispitivali smo zadovoljstvo zaposlenika i temeljem rezultata pripremili akcijske planove. Program mentalnog zdravlja uključivao je inicijative, predavanja, stručne članke na Intranetu i podcastove te besplatno savjetovanje za zaposlenike u suradnji s psihološkim centrom.

Podržavamo naše kolege roditelje programom za mame i tate, slobodnim danom za prvi dan polaska djeteta u vrtić ili školu, slobodnim danom za rođendan, slobodnim danom i financijskom podrškom za važne događaje u životu, fleksibilnim radnim vremenom te radom na pola radnog vremena.

Nagrade u 2022. godini

 Euromoney - Najbolja banka u Hrvatskoj

 Euromoney – Najbolji pružatelj usluga u financiranju trgovine u Hrvatskoj

 Euromoney – Tržišni lider u financiranju trgovine u Hrvatskoj

 Global Finance - Najbolja banka za financiranje trgovine u Hrvatskoj

 The Banker i PWM - Najbolje Privatno bankarstvo u Hrvatskoj

 Hrvatska udruga za odnose s javnošću – GrandPRix za unutrašnju komunikaciju – Projekt „Važnost mentalnog zdravlja: kad ako ne sad?“

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju Banke i Grupe (nastavak)

Očekivanja u 2023. godini

U najvećim gospodarstvima te Srednjoj i istočnoj Europi prisutna je umjerena recesija. Oporavak je moguć već u 2023. godini. Očekuje se pad inflacije slijedom usporavanja potražnje, mjera restriktivne monetarne politike i povećanja kamatnih stopa, smirivanjem cijena energenata i hrane.

I naše okruženje slijedi slične trendove - niža inozemna potražnja, niži stvarni osobni dohodak i potrošnja, niža privatna ulaganja zbog viših kamatnih stopa te općenito niži poslovni sentiment.

Međutim, nekoliko je ublažavajućih faktora koji mogu omogućiti rast gospodarstva u odnosu na zemlje u susjedstvu. Hrvatska je postala članica eurozone i Schengena, što bi trebalo potaknuti izvoz, turizam i promet nekretninama. Hrvatska ima znatne mogućnosti korištenja EU financijskih instrumenata. Povlačenje ovih sredstava moglo bi dosegnuti značajan udio u BDP-u u 2023. godini, prvenstveno pri ulaganjima u javnu infrastrukturu.

Bankarski sektor očekuje značajnu prilagodbu u poslovnom modelu, s obzirom na izostanak mjenjačkih transakcija zamjene kuna u euro i povezanih usluga. Slabiji gospodarski rast mogao bi smanjiti potražnju za kreditima. Ipak, financiranje iz EU fondova te pružanje savjetodavnih usluga pri korištenju EU sredstava predstavljaju priliku.

Grupa Zagrebačke banke ima odgovornost koja priliči najvećem tržišnom sudioniku. Pozitivno gledamo na nadolazeće godine i čvrsto ćemo nastojati zadržati vodeću poziciju.

Kao dio UniCredit Grupe iskoristit ćemo naš komercijalni zamah i dalje ga nadograđivati, s naglaskom na kvaliteti. Poboljšat ćemo i pojednostavniti poslovanje, ukloniti nepotrebne organizacijske razine, optimizirati procese i nastaviti usmjeravati i modernizirati našu tehnologiju. Povrh naše temeljne uloge pružanja financijske podrške, želimo djelovati kao pokretač društvenog napretka i biti banka budućnosti. Kako bi to postigli, jačamo našu kulturu temeljenu na integritetu, odgovornosti i brižnosti.

Želimo izraziti zahvalnost na kontinuiranom povjerenju naših klijenata i dionika. Hvala svim kolegama iz UniCredit Grupe, Nadzornom odboru i upravljačkim tijelima za posvećenost zajedničkom uspjehu.

Moje iskreno poštovanje i priznanje odajem dragim kolegama zaposlenicima, na osobnoj predanosti i odgovornosti, na iznimnom trudu, posvećenosti i entuzijazmu koji se ogledaju u našoj tržišnoj poziciji i reputaciji.

Ivan Vlaho

Chief Executive Officer,

Predsjednik Uprave
‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju podružnica

UniCredit Bank d.d., Mostar

Pregled poslovanja

UniCredit Bank d.d., Mostar (dalje pod ovim podnaslovom: „Banka“) pruža bankovne i financijske usluge u Bosni i Hercegovini, uključujući poslovanje s pravnim osobama, građanima i financijskim institucijama, poslovanje s inozemstvom, usluge investicijskog bankarstva te usluge financijskog najma. Prodajna mreža pokriva cjelokupno područje države u 9 regija, sa 70 poslovnica i najvećom mrežom od 269 bankomata.

Dobit nakon oporezivanja iznosi 435 milijuna ku 3 na što je povećanje od 94 milijuna kuna (+27,4%) u odnosu na prethodnu godinu.

Poslovni prihodi Banke iznose 1.056 milijuna kuna, povećani su za 136 milijuna kuna (+14,7%).

Neto prihod od kamata čini 57,6% ukupnih prihoda Banke te iznosi 609 milijuna kuna što je povećanje od 64 milijuna kuna (+11,7%), najvećim dijelom uslijed rasta kamatnog prihoda po osnovu plasmana likvidnosti i prihoda po vrijednosnim papirima, uz pad kamatnog rashoda po depozitima.

Neto prihodi od naknada i provizija iznose 345 milijuna kun 3 a što je povećanje od 50 milijuna kuna (+17,1%). Porast prihoda od naknada i provizija ostvaren je uglavnom kroz rast prihoda od kartičnog poslovanja, prihoda po osnovu inozemnog platnog prometa te paketa proizvoda.

Ukupni troškovi poslovanja iznose 407 milijuna kuna, veći su za 24 milijuna kuna (+6,3%).

U 2022. godini gubici od umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznose 53 milijuna kuna.

Imovina Banke na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 25.255 milijuna kuna. Povećanje od 1.041 milijun kuna (+4,3%) najvećim dijelom je rezultat povećanja novčanih sredstava kod Centralne banke od 539 milijuna kuna (+60,4%) te kredita i predujmova od 482 milijuna kuna (+2,8%).

Ukupni tekući računi i depoziti klijenata krajem 2022. godine iznose 21.287 milijuna kuna. Povećanje od 938 milijuna kuna (+4,6%) najviše je uzrokovano povećanjem u segmentu poslovanja s pravnim osobama.

Tekući računi i depoziti banaka na kraju 2022. godine iznose 136 milijuna kuna (-22,7%).

Ukupni kapital i rezerve Banke iznose 3.022 milijuna kuna. Omjer adekvatnosti kapitala iznosi 18,68%.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju podružnica (nastavak)

UniCredit Bank d.d., Mostar (nastavak)

Izloženost rizicima

Najznačajniji rizici kojima je Banka izložena u poslovanju su: kreditni rizik, tržišni i operativni rizik.

Najznačajniji tržišni rizici su valutni rizik i rizik promjene kamatnih stopa.

Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i ulaganja. Izloženost kreditnom riziku redovito se prati u odnosu na limite utvrđene u odnosu na jamstveni kapital. Banka redovito analizira kreditnu sposobnost kl

ijenata, pravovremeno identificira potencijalno rizične klijente te strukturirano i ciljano upravlja poslovnim odnosom s kl

ijentima kako bi maksimizirala uspješnost naplate potraživanja. S ciljem umanjenja kreditnog rizika Banka također aktivno ugovara instrumente osiguranja.

Banka je u svom poslovanju izložena riziku likvidnosti . Odjel upravljanja aktivom i pasivom dnevno upravlja rezervama likvidnosti. Također, poštuje zakonske odredbe i interne politike usmjerene na održavanje adekvatne razine likvidnosti. Banka ima pristup različitim izvorima financiranja: depozite stanovništva, pravnih osoba i drugih banaka, uzete zajmove, subordinirani dug, obveznice, dionički kapital i rezerve. Navedeni izvori omogućuju fleksibilnost, umanjuju ovisnost o ograničenim izvorima financiranja i općenito osiguravaju niže troškove financiranja.

Valutni rizik je rizik od gubitaka uzrokovanih nepovoljnim kretanjima tečaja u kreditnim, depozitnim i investicijskim aktivnostima. Prati se na

dnevnoj osnovi, sukladno propisima i internim limitima, za pojedine valute i u ukupnom iznosu, za svu imovinu i obveze u stranim valutama ili vezane za strane valute. U Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine domaća valuta je vezana uz euro

pa nema izloženosti valutnom riziku koji bi proizlazio iz kretanja domaće valute u odnosu na euro.

Poslovanje Banke je izloženo riziku promjene kamatnih stopa , u mjeri u kojoj kamatonosna aktiva i obveze dospijevaju ili se kamatne stope po njima mijenjaju u različitim intervalima ili u različitim iznosima. Dnevno, izloženost tržišnom riziku prati se Value-at-Risk modelom i nadzorom kretanja vrijednosti rizične osnovice.

S ciljem optimalnog upravljanja operativnim rizicima , Banka je uspostavila odgovarajući sustav identifikacije, mjerenja, procjene i praćenja operativnog rizika.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju podružnica (nastavak)

UniCredit Leasing Croatia d.o.o.

Pregled poslovanja

UniCredit Leasing Croatia d.o.o. (dalje pod ovim podnaslovom: „Društvo“) najveće je leasing društvo po veličini imovine u Republici Hrvatskoj. Osnovna aktivnost društva je pružanje usluga financijskog i operativnog najma fizičkim i pravnim osobama. Društvo obavlja aktivnosti u 9 poslovnica i sjedištu u Zagrebu te neizravno kroz maloprodajnu mrežu Zagrebačke banke.

Društvo je u 2022. godini ostvarilo dobit nakon oporezivanja u iznosu od 37 milijuna kuna, što je smanjenje od 13,3 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Dobit nakon oporezivanja rezultat je neto prihoda od kamata koji su iznosili 88 milijuna kuna (-11,7% zbog većih troškova zaduživanja), jednokratnih negativnih tečajnih razlika u razdoblju do euro konverzije u iznosu od -17,5 milijuna kuna, prihoda od operativnog najma koji su na razini prošle godine i iznosili su 183 milijuna kuna, ostalih prihoda od 76 milijuna kuna (-23,6%), troškova amortizacije 159 milijuna kuna (+1,8%), troškova poslovanja 132 milijuna kuna (-5,0%), otpuštanja umanjenja vrijednosti potraživanja 6 milijuna kuna te poreza na dobit od 9 milijuna kuna.

Rast nove prodaje (+37%) u odnosu na prethodnu godinu rezultat je ulaska Društva u nove segmente financiranja te oporavka tržišta, koje je i dalje pod utjecajem nedostatka objekata leasing i produženih rokova isporuke.

Ukupna imovina iznosila je 4.153 milijuna kuna (2021.: 3.768 milijuna kuna). Povećanje od 385 milijuna kuna rezultat je rasta nove prodaje.

U 2022. godini Društvo je sklopilo 8.168 nova ugovora (2021.: 8.204 novih ugovora) u ukupnom iznosu financiranja od 1.860 milijuna kuna (2021.: 1.365 milijuna kuna). 77% se odnosilo na financijski najam, a 23% na operativni najam. Najveći dio novog financiranja ostvaren je u segmentu vozila (osobna i gospodarska), opreme i plovila.

Tijekom 2022. primarni projekt bio je proces uvođenja eura, koji smo uspješno realizirali zahvaljujući dobroj pripremi i suradnji projektnog tima, internih korisnika i vanjskih partnera.

Izloženost rizicima

Najznačajniji rizici kojima je Društvo izloženo su kreditni rizik, likvidnosni rizik, tržišni rizik i operativni rizik.

Društvo je izloženo kreditnom riziku po osnovi potraživanja od financijskog i operativnog najma. Prilikom odobravanja ugovora o najmu Društvo analizira kreditnu sposobnost komitenata, a zaključuje transakcije s klijentima koji imaju dobar kreditni rejting. Nadalje, ovisno o procjeni rizika izloženosti, Društvo pribavlja dodatne instrumente osiguranja i garancije (povrh imovine u najmu). Društvo pridaje posebnu pozornost kvaliteti imovine dane u najam, sve do konačne namire obveza iz ugovora o najmu.

U cilju upravljanja rizikom likvidnosti , Društvo kontinuirano izrađuje projekcije tj. prognoze novčanih tokova kroz koje planira odljeve i priljeve novca. Mjere upravljanja rizikom likvidnosti uključuju sprječavanje i otklanjanje potencijalnih uzroka nelikvidnosti, npr. planovi kratkoročnog premošćivanja stanja niske likvidnosti ili korištenje odobrenog prekoračenja.

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju podružnica (nastavak)

UniCredit Leasing Croatia d.o.o. (nastavak)

Izloženost rizicima (nastavak)

Značajni tržišni rizici kojima je Društvo izloženo su valutni i kamatni rizik. Valutni rizik proizlazi iz potraživanja od financijskog i operativnog najma vezanih uz euro. Upravljanje ovim rizicima uključuje ugovaranje zajmova u istoj valuti te računovodstvo zaštite.

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskog instrumenta mijenjati zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. U cilju smanjenja neusklađenosti kamatnih pozicija, Društvo upravlja izloženošću kamatnom riziku praćenjem razlika između kamatnih stopa usklađujući ročnosti imovine s ročnošću izvora financiranja.

S ciljem optimalnog upravljanja operativnim rizicima vezanih za interne procese, ljude, tehnologiju i infrastrukturu odnosno eksterne događaja, Društvo ima svoj sustav temeljen na standardima Grupe i zahtjevima lokalnog regulatora.

Plan razvoja

U 2023. želimo potvrditi vodeću poziciju na hrvatskom leasing tržištu i ponoviti dobar rezultat u novoj prodaji, ostvarujući stope rasta volumena minimalno na razini projiciranog rasta BDP-a. Uz navedeno, naša ambicija kao vodećeg leasing društva je biti jedan od ključnih pokretača promjena koje donosi zelena tranzicija s ciljem stvaranja vrijednosti za gospodarstvo. Stoga će komercijalna aktivnost, uz tradicionalni leasing business, u značajnoj mjeri biti i na projektima obnovljive energije i uvođenju zelenih proizvoda. Nastavit ćemo pružati konkretnu podršku malim i srednjim poduzećima u okviru zajedničkih programa s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije te EU garantnim programima.

Razvojni napori u nadolazećem razdoblju bit će usmjereni na daljnje poboljšanje našeg poslovnog modela, s fokusom na razvoj digitalnog modela servisiranja te unaprjeđenje suradnje i prilagođavanje očekivanjima naših partnera.

Operativnu izvrsnost nastojat ćemo postići kroz redizajn internih procesa, automatizaciju i digitalizaciju koje za cilj imaju učinkovito upravljanje troškovima.

Posebna pažnja biti će na očuvanju kvalitete portfelja, kao i na nastavku ispunjavanja grupnih i regulatornih zahtjeva. Fokus razvoja ljudskih resursa biti će na povećanju učinkovitosti poboljšanjem kompetencija i motivacije naših zaposlenika te boljom ravnotežom poslovnog i privatnog života.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju podružnica (nastavak)

ZB Invest d.o.o.

ZB Invest d.o.o. („Društvo“) je vodeće društvo za upravljanje investicijskim fondovima na domaćem tržištu koje upravlja s jednim krovnim UCITS (otvorenim investicijskim fondom s javnom ponudom) fondom ZB Invest Funds koji se sastoji od devetnaest pod-fondova i većim brojem diskrecijski upravljanih portfelja klijenata pod MiFID-om. Društvo ima za cilj svojim ulagateljima i klijentima nuditi cjelokupnu i suvremenu paletu instrumenata i usluga za štednju i ulaganje na tržištu kapitala.

Pored navedenog, UCITS fondovi Društva su osnova za veći broj Unit-linked osiguranja domaćih osiguratelja.

Pregled poslovanja

Ukupna imovina pod upravljanjem Društva na kraju 2022. iznosila je 6.346 milijuna kuna (2021.: 7.475 milijuna kuna), od čega 6.023 milijuna u UCITS fondovima (83 milijuna kuna u fondovima životnog ciklusa, 3.082 milijuna kuna u obvezničkim, 1.411 milijuna kuna u mješovitim, 710 milijuna kuna u dioničkim, 292 milijuna kuna u fondovima inovativnih strategija i 445 milijuna kuna u fondovima sa štićenom glavnicom) i 323 milijuna kuna u portfeljima klijenata.

Struktura ulagatelja po imovini u UCITS fondovima: 72% individualni ulagatelji, 5% korporativni ulagatelji i 23% institucionalni ulagatelji.

U 2022. godini Društvo je povećalo svoj tržišni udio na 36,9% (2021.: 32,8%) te dodatno osnažilo vodeću poziciju na tržištu. Društvo je za 2021. godinu od Udruženja investicijskih fondova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori dobilo priznanje „Top of the Funds“ u tri kategorije. Nagradu su osvojili ZB eplus u kategoriji najbolji euro kratkoročni obveznički fond, ZB bond u kategoriji najbolji obveznički fond i ZB Future 2040 u kategoriji najbolji posebni fond.

Pregled financijskih tržišta

2022. godina je bila godina značajnih neizvjesnosti. Povijesno visoka inflacija na globalnoj razini i posljedično sinkronizirano dizanje referentnih kamatnih stopa od strane središnjih banaka, invazija Rusije te oštra politika protiv COVID-a u Kini naglo su zaustavili gospodarski oporavak. U ostatku svijeta, osim Kine, stanovništvo je nastavilo s normalnim aktivnostima poslije pandemije te su se lanci nabave u dobroj mjeri oporavili. Međutim zbog navedenih događaja dogodio se značajan i istovremeni pad dioničkih, a naročito obvezničkih tržišta. Ovo je drugi puta u povijesti da se istovremeni pad dogodio u takvom obujmu. U tim uvjetima većina fondova ZB Investa je ostvarila negativne prinose, dok je kratkoročni obveznički fond ZB eplus ostvario pozitivan prinos.

Značajno podizanje kamatnih stopa počelo je davati učinke krajem prethodne godine te dolazi do postupnog smanjenja inflacije koja je kroz godinu bila glavni pokretački faktor i za dionička i za obveznička tržišta. Zbog navedenog se očekuje da su središnje banke pri kraju ciklusa dizanja referentnih kamatnih stopa, a makroekonomski pokazatelji će odrediti točan trenutak završetka.

Financijski rezultat poslovanja

Društvo je u 2022. godini je zadržalo visoku profitabilnost i ostvarilo neto dobit u iznosu od 11,9 milijuna kuna. U 2022. godini prosječna imovina pod upravljanjem je iznosila 6.635,7 milijuna kuna što je 2,7% manje u odnosu na 2021. godinu. Ukupni prihodi iznosili su 66,9 milijuna kuna. Glavninu prihoda Društva čine prihodi od naknada za upravljanje fondovima i portfeljima, uz najznačajniji doprinos obvezničkih, dioničkih i mješovitih fondova. Rashodi iznose 52,4 milijuna kuna, od čega se 35,6 milijuna kuna odnosi na rashode od upravljanja investicijskim fondovima i portfeljima (naknade distributerima), dok se 16,8 milijuna kuna odnosi na troškove zaposlenika i ostale rashode iz poslovanja.

Ukupna imovina Društva krajem 2022. godine iznosi 28,2 milijuna kuna. Najvećim dijelom čini je kratkoročna likvidna imovina: novac na računima kod kreditnih institucija 18,7 milijuna kuna, potraživanja i ostala imovina 9,5 milijuna kuna.

‎

Izvješće Uprave o stanju (nastavak)

Izvješće Uprave o stanju podružnica (nastavak)

ZB Invest d.o.o. (nastavak)

Obveze u iznosu 8,7 milijuna kuna su većinom kratkoročne obveze, od čega obveze za naknade distributerima iznose 2,5 milijuna kuna, 1,7 milijun kuna MSFI 16 obveze te obveze prema dobavljačima, obveze za plaće i ostale obveze u iznosu 4,5 milijuna kuna.

Kapital i rezerve iznose 19,5 milijuna kuna i sastoje se od 4 milijuna kuna temeljnog kapitala, 3,6 milijuna kuna zadržane dobiti iz prethodnih razdoblja te 11,9 milijuna kuna dobiti tekućeg razdoblja. Temeljni kapital uplaćen je u cijelosti od strane jedinog osnivača i vlasnika Zagrebačke banke d.d.

Plan razvoja

Društvo će kao vodeći upravljač investicijskim fondovima i dalje biti posvećeno profesionalnom upravljanju imovinom te visokoj kvaliteti usluga, kako bi ulagateljima u fondove kojima upravlja i svojim klijentima osiguralo što bolje povrate na njihovu uloženu financijsku imovinu, sukladno strategijama ulaganja fondova i portfelja. Društvo teži dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih proizvoda i usluga. Profesionalno upravljanje imovinom, transparentno izvješćivanje i zaštita ulagatelja i klijenata zajedno s potpunom usklađenošću s pravno regulatornim zahtjevima i visokim UniCredit standardima je osnovni i nužni preduvjet dugoročnog poslovanja Društva.

Izloženost rizicima

Društvo u svom poslovanju posebnu pažnju posvećuje i upravljanju rizicima. Uspostavljeni sustav upravljanja rizicima temelji se na visokim standardima industrije. Najznačajniji rizici kojima je Društvo izloženo su kreditni rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti, strategijski rizik i reputacijski rizik. Društvo nije značajno izloženo riziku likvidnosti na datum izvještaja. Glavnina izloženosti Društva kreditnom riziku i riziku koncentracije odnosi se na depozite u kreditnim institucijama. Ostalim rizicima se upravlja adekvatno.

Ivan Vlaho

Chief Executive Officer,

Predsjednik Uprave
‎

Opis poslovanja

Zagrebačka banka d.d. je ovlaštena poslovna banka koja posluje u Republici Hrvatskoj i matično je društvo Grupe Zagrebačke banke.

Grupa Zagrebačke banke je grupacija koja pruža raspon financijskih usluga pravnim osobama i stanovništvu u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Federacijama Bosne i Hercegovine. Grupa ima približno 103.000 aktivnih korporativnih klijenata i obrtnika te 1,4 milijuna aktivnih klijenata fizičkih osoba.

Banka pruža bankovne usluge koje uključuju poslovanje s pravnim osobama, stanovništvom, poslovanje s inozemstvom, usluge investicijskog bankarstva te usluge korporativnog financiranja.

Podružnice i pridružena društva

Podružnice i pridružena društva Banke na dan 31. prosinca 2022. godine i tijekom 2022. godine:

Podružnice u punoj konsolidaciji

‎

Opis poslovanja (nastavak)

Pridružena društva konsolidirana metodom udjela

Karta mreže poslovnica

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2022. godini

Makroekonomski pokazatelji za Republiku Hrvatsku

Izvori podataka: Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatska narodna banka, Ministarstvo financija

* procjena Makroekonomskih i tržišnih analiza Zagrebačke banke

Osnovna kretanja u gospodarstvu

Nakon snažnog oporavka u 2021. godini, gospodarski rast u Hrvatskoj je nastavljen u 2022. godini, usprkos prvim znacima jačeg usporavanja u drugoj polovici godine. Procijenjeni rast bi trebao dosegnuti razinu od ~6% vođen prije svega rastom osobne potrošnje i velikim rastom izvoza usluga.

Uz takav gospodarski trend nekoliko je važnih događaja obilježilo 2022. godinu, sa značajnim učincima na gospodarsko okruženje i perspektivu za buduća razdoblja. Hrvatska je u srpnju potvrđena kao nova članica europodručja od 1. siječnja 2023. godine. Iako su napori u prethodnih nekoliko godina već vodili u tom smjeru, ta se potvrda EU i EMU tijela povoljno odrazila na poslovni sentiment i pogled inozemnih investitora i financijskih tržišta. Kreditni rejting Hrvatske je podignut na povijesno najvišu razinu – na BBB+ od strane S&P-a i Fitcha. I kreditna agencija Moody's je podignula svoj kreditni rejting na Baa2. Kasnije tijekom 2022. godine Hrvatskoj je potvrđeno i pridruživanje Schengenskom području što se može povoljno odraziti na turistička putovanja ili potražnju na tržištu nekretnina.
‎

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2022. godini (nastavak)

Industrijska proizvodnja je tijekom godine usporila rast. Prvo je pogođena rastom cijena energije, no, stigli su i znaci ozbiljnijeg usporavanja industrijske aktivnosti u euro području što se prenijelo i na domaću industriju. Građevinarstvo je usporilo svoj realni rast, iako bi trebalo zadržati moment kroz radove na infrastrukturnim projektima financiranim EU instrumentima.

Osobna potrošnja je bila snažna u svom oporavku u protekle dvije godine, no rast inflacije, realno snižavanje dohotka i plaća i zbog toga narušeno povjerenje potrošača doveli su do usporavanja potrošnje stanovništva. Ovo se dogodilo iako je zaposlenost na hrvatskom tržištu rada dosegla najviše razine od 2008. godine, s preko 1,6 milijuna zaposlenih u prosjeku, od čega je prema procjenama brojka inozemnih radnika dosegla razinu od 90 tisuća. Broj nezaposlenih se ponovo smanjio prema razini od 100 tisuća. Stopa nezaposlenih se spustila do 6%. Krajem godine, nezaposlenost je opet počela rasti što je i u skladu sa sezonskom komponentom hrvatskog tržišta rada.

Turistička sezona se fizičkim pokazateljima sasvim približila razini rekordne 2019. godine, a prihodima ju i nadmašila. To je doprinijelo snažnom rastu realnih prometa u maloprodaji. Nakon turističke sezone, pad realnog dohotka i povjerenja potrošača je osjetan pa je maloprodaja na godišnjoj razini počela stagnirati. I izvoz roba je također bio solidan do kraja trećeg tromjesečja pozitivno doprinoseći ukupnom rastu. Uvoz se našao pod velikim pritiskom rasta cijena energenata i sirovina i nepovoljno je utjecao na domaće gospodarstvo.

U takvim je uvjetima zadržan pozitivan sveukupan saldo na tekućem računu u bilanci plaćanja. Neto priljev kapitala je ostao snažan, prije svega zbog inozemnih ulaganja i povlačenja EU instrumenata.

Investicije su primarno poticane solidnom apsorpcijom velikih iznosa EU instrumenata. Tako bi trebalo ostati i tijekom budućih godina, posebno u 2023. godini, u završnim naporima da se iskoriste preostala neiskorištena sredstva iz proračunskih alokacija 2014- 2020. Ukupna distribuirana sredstva su se približila razini od 3 milijarde eura odnosno 5% BDP-a (razine koje mogu biti značajno nadmašene značajno tijekom 2023. godine).

Javna potrošnja je nastavila pomoć ranjivim dijelovima društva, povećana je rastom plaća, javnog sektora i javnih infrastrukturnih projekata. Međutim, to nije dovelo do bitnijeg pogoršanja fiskalne pozicije. Rast cijena i inflacije donijeli su rast prihoda iznad inicijalnih očekivanja, dok se rashodi nakon posljednjeg rebalansa proračuna nisu značajne povećali . U takvom okruženju deficit opće države bi se trebao naći ispod razine od 2% u 2022. godini.

Zbog istovremenog snažnog rasta nominalnog BDP-a, udio duga opće države u BDP-u je pao snažno prema razini od 70%. Na rashode ove godine su utjecala dva Vladina paketa pomoći građanima i gospodarstvu, s ciljem odgovora na rast cijena energenata i hrane. Proljetni i jesenski paket su u ukupnim obuhvatu dosegnuli ~6% BDP-a. Izravni utjecaji na proračun se procjenjuju u rasponu od 1.5%-2% BDP-a, kroz smanjene prihode (niži PDV i trošarine, više neoporezivi dohodak, niže cijene) i kroz rashode (rast plaća u javnom sektoru, subvencije za ranjive skupine, uključujući nezaposlene, osobe slabijeg imovnog stanja, umirovljenike i studente).

Potrebe financiranja države su se smanjile tijekom ove godine, ali je Ministarstvo financija nastavilo biti aktivno na tržištu zaduživanjem kroz kredite i izdavanjem obveznica. Rast kamatnih stopa na međunarodnom tržištu uzrokovao je rast troškova zaduživanja pa su obveznice ove godine izdane uz više prinose. U srpnju, četverogodišnja tranša obveznice uz valutnu klauzulu izdana je uz prinos do dospijeća od 2,17%, a desetgodišnja uz prinos do dospijeća od 3,47%. U travnju, desetogodišnja euroobveznica je izdana uz prinos do dospijeća od 2,975%. Do kraja godine prinosi su ponovno narasli i našli se na razinama oko 3,75% za desetogodišnja dospijeća.

Rast kamatnih stopa potaknut je reakcijom najvećih središnjih banaka na rastuću inflaciju i promjene očekivanja koliko je ona stalna. Rat u Ukrajini preokrenuo je trendove smirivanja na tržištu energenata, sirovine i hrane, ponovno narušio oporavak globalnih lanaca nabave. Inflacija je ubrzala što je potaknulo središnje banke na reakciju. Američki Federal Reserve (Fed) je pokrenuo svoj ciklus rasta kamatnih stopa u ožujku, Europska središnja banka (ECB) mu se priključila od srpnja. Inflacija u eurozoni je prešla razinu od 10% te su stoga od srpnja kamatne stope ECB-a porasle za 250 baznih bodova. Od 1. siječnja 2023. godine te stope postaju referentne i za hrvatsko financijsko tržište.

Pregled hrvatskog gospodarstva u 2022. godini (nastavak)

S obzirom da je veliki dio domaće inflacije uvoznog karaktera, inflacija u Hrvatskoj je početkom godine blisko pratila inflaciju Eurozone. No, rast cijena energenata, prelijevanje tih troškova u druge cijele te velika potražnja za turističkim uslugama tijekom glavne sezone donijeli su dvoznamenkasti rast inflacije (najviša stopa inflacije pri kraju godine bila je oko 13.5%, dok je prosječna inflacija u 2022. prešla razinu od 10%).

Monetarna kretanja

Monetarna kretanja u Hrvatskoj su bila pod utjecajem nekoliko čimbenika. Visoka potrošnja i turizam u prvom dijelu godine utjecali su na porast monetarnih agregata. Nastavljena je snažna kreditna aktivnost. Od sredine godine kad je uvođenje eura postalo izvjesno, počeli su rasti depoziti - što zbog snažnih prihoda od turizma, što od slijevanja kuna u depozite zbog konverzije u euro. Istovremeno, počeo je padati iznos gotovog novca u optjecaju, za preko 25% na godišnjoj razini do kasne jeseni. Istovremeno, novčani agregati (novčana masa i njene šire verzije), uglavnom kroz depozite su porasli preko 10%. Depoziti kod banaka su porasli preko 10%, od čega depoziti po viđenju gotovo 15%. Depoziti stanovništva su porasli preko 10%, a depoziti poduzeća gotovo 20%. Likvidnost financijskog sustava je značajno porasla, a tijekom druge polovice godine dodatno je uvećana prilagodbom instrumenata HNB-a standardima ECB-a (smanjivanje stope obvezne pričuve, ukidanje omjera pokrića deviznih obvezna deviznim potraživanjima) čime je HNB oslobodio preko 70 milijardi kuna (9,5 milijardi eura) sredstava banaka. Krediti banaka su rasli snažno u 2022. godini. Krediti privatnom sektoru su porasli preko 11%, poduzećima preko 20%. Stanovništvu su krediti rasli oko 5%, uz jači doprinos stambenih kredita.

Bankarski sektor

Prema preliminarnom agregiranom statističkom izvješću HNB-a, u prvih devet mjeseci 2022. godine domaći bankarski sektor je ostvario je neto dobit u iznosu od 5,0 milijardi kuna. To je povećanje od 1,0 milijardu kuna (+24,9%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Veći su i poslovni prihodi (+5,7%), uz blago smanjenje neto prihoda od kamata i povećanje neto prihoda od naknada i provizija. RoAE-e se povećao na 10,2%. Usprkos velikom pritisku na troškove, omjer troškova i prihoda se popravio i približio razini od 50%.

Glavni pokazatelji stabilnosti sustava su održani i u 2022. godini. Stopa adekvatnosti kapitala blago je smanjena i iznosi 24,04% na dan 30. rujna 2022. godine (25,85% na dan 31. prosinca 2021. godine). Omjer kredita i depozita dodatno se smanjio u 2022. godini, zbog većeg rasta depozita, na oko 70%. Koeficijent likvidnosne imovine se i dalje nalazi blizu razine od 200% (198,8% naspram 202,5% na dan 31. prosinca 2021. godine).

Krajem rujna 2022. godine, udio neprihodujućih kredita smanjen je na 4,9% (6,4% na kraju 2021.). Istodobno, pokrivenost neprihodujućih kredita se povećala na 67,8% na kraju rujna 2022. (31. prosinca 2021.: 63,1%).
‎

Financijski pregled i pregled poslovanja

Rezultat Grupe

Pregled poslovanja Grupe te komentari najvažnijih trendova u financijskim izvještajima prezentiran je prethodno u sklopu ovog Godišnjeg izvješća.

Pregled poslovanja Zagrebačke banke d.d.

U 2022. godini Zagrebačka banka d.d. ostvarila je 1.791 milijun kuna dobiti nakon oporezivanja . Dobit je za 217 milijuna kuna (-10,8%) manja u odnosu na 2021. godinu.

Povrat na imovinu (ROA) Banke iznosi 1,19% (2021.: 1,52%).

Poslovni prihodi iznose 4.433 milijuna kuna, veći su za 26 milijuna kuna (+0,6 % ):

 Neto prihod od kamata iznosi 2.358 milijuna kuna, povećanje od 183 milijuna kuna ( +8,4 %).

 Neto prihod od provizija i naknada iznosi 1.216 milijuna kuna, veći je za 170 milijuna kuna (+16,3 %).

 Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznose 859 milijuna kuna, manji su za 327 milijuna kuna ( -27,6 %) najvećim dijelom zbog manjeg prihoda od dividendi.

Troškovi poslovanja iznose 1.752 milijuna kuna , veći su za 181 milijun (+11,5%). Omjer troškova i prihoda iznosi 39,52%.

Dobit od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2.614 milijuna kuna. Smanjenje od 108 milijuna kuna (-4%) rezultat je prethodno opisanih kretanja u poslovnim prihodima i troškovima poslovanja.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 492 milijuna kuna, veći su za 60 milijuna kuna.

Imovina i obveze Banke

Imovina Banke iznosi 150.443 milijuna kuna, veća je za 18 milijardi kuna ( + 13,6%).

 Neto krediti i predujmovi komitentima iznose 72.545 milijuna kuna. Povećanje od 5,2 milijardi kuna (+ 7,8 %) ostvareno je iz kredita pravnim osobama i stanovništvu.

 Depoziti komitenata čine primarni izvor financiranja. Iznose 122.333 milijuna kuna. Povećanje od 15,1 milijarde kuna (+14,1%) ostvareno je u depozitima stanovništva i pravnih osoba .

 Depoziti kreditnih institucija iznose 3.648 milijuna kuna. Povećani su za 1.045 milijuna kuna (+50,7%).

Kapital i rezerve - na razini 17.978 milijuna kuna. Stopa adekvatnosti kapitala – na razini 39,72%, prema preliminarnim nerevidiranim podacima koji ne uključuju rezultat iz 2022. godine (31. prosinca 2021. godine: 35,60%).

‎

Financijski pregled i pregled poslovanja (nastavak)

Pregled poslovanja Zagrebačke banke d.d. (nastavak)

Imovina i obveze Banke (nastavak)

Struktura imovine Banke

Za potrebe analize imovina je podijeljena u četiri kategorije; njihov relativni udio i trendovi u odnosu na prethodnu godinu:

Struktura imovine Banke - usporedba s prethodnom godinom (u milijunima kuna)

‎

Financijski pregled i pregled poslovanja (nastavak)

Pregled poslovanja Zagrebačke banke d.d. (nastavak)

Imovina i obveze Banke (nastavak)

Struktura imovine Banke (nastavak)

Zajmovi i potraživanja od komitenata su najveći dio imovine Banke i čine 54% ukupne imovine (2021: 53,5%).

Struktura portfelja zajmova i potraživanja od komitenata:

Banka kontinuirano prati kvalitetu imovine. Adekvatna pažnja se pridaje ranoj identifikaciji problematičnih plasmana, naplati, namirenju dugova i restrukturiranju.

Pozicije upravljanja strukturnom imovine i likvidnošću

Pozicije upravljanja strukturnom imovine i likvidnošću čine 43,4% (2021: 43,8%) ukupne imovine Banke. Struktura ove imovine je sljedeća:

‎

Financijski pregled i pregled poslovanja (nastavak)

Pregled poslovanja Zagrebačke banke d.d. (nastavak)

Imovina i obveze Banke (nastavak)

Obveze, kapital i rezerve Banke

Struktura obveza, kapitala i rezervi banke na dan 31. prosinca 2022. godine:

Struktura obveza, kapitala i rezervi – usporedba s prethodnom godinom (u milijunima kn)

‎

Financijski pregled i pregled poslovanja (nastavak)

Pregled poslovanja Zagrebačke banke d.d. (nastavak)

Obveze, kapital i rezerve Banke (nastavak)

Tekući računi i depoziti komitenata

Tekući računi i depoziti komitenata čine 81,6% (2021.: 81,2%) ukupnih obveza, kapitala i rezervi Banke. Iznose 122,7 milijardi kuna. Povećanje od 15.1 milijardi kuna (+14 ,1 %) ostvareno je u depozitima po viđenju pravnih osoba i stanovništva.

Tekući računi, depoziti banaka

Tekući računi i depoziti banaka na kraju godine iznose 3,7 milijardi kuna. Smanjenje od 1 milijardu kuna

(-38,3%) rezultat je smanjenja unutar grupnog financiranja i depozita drugih banaka.

Kapital i rezerve

Dionički kapital Banke iskazan je u kunama i sastoji se od redovnih dionica koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi.

Kapital i rezerve Banke iznosili su 17.978 milijuna kuna 31. prosinca 2022. godine.

Stopa adekvatnosti kapitala - na razini 39,72% na dan 31. prosinca 2022. godine, prema preliminarnim nerevidiranim podacima koji ne uključuju rezultat iz 2022. godine (31. prosinca 2021. godine: 35,60%).

‎

Rukovodstvo i organizacija upravljanja

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s člankom 272.p Zakona o trgovačkim društvima i člankom 22. Zakona o računovodstvu, Uprava Zagrebačke banke d.d. izjavljuje da Banka primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja (Kodeks) koji su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE). Kodeks je objavljen na internetskim stranicama HANFA i ZSE. Banka slijedi i primjenjuje propisane mjere korporativnog upravljanja, s objašnjenjima pojedinih iznimki unutar Upitnika o usklađenosti i Upitnika o praksama upravljanja.

UniCredit S.p.A. najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke. Banka pripada bankarskoj grupaciji UniCredit (Grupa) te je kao članica Grupe dužna postupati, u mjeri u kojoj to dopuštaju mjerodavni zakonski propisi, sukladno smjernicama koje donosi UniCredit S.p.A., kao matično društvo, u ispunjavanju svojih nadzornih i koordinacijskih dužnosti.

Podaci o dioničarima Banke objavljeni su u Godišnjem izvješću u dijelu: Bilješke uz financijske izvještaje ( Bilješka 33a – Dionički kapital).

S ciljem smanjenja rizika u procesu financijskog izvještavanja Grupa i Banka uspostavile su odgovarajući sustav unutarnjih kontrola i upravljanja rizikom, a koji je osiguran kroz jasno razgraničenje odgovornosti sudjelujućih organizacijskih jedinica, kako je propisano internim politikama i procedurama; uspostavljene su adekvatne i djelotvorne unutarnje kontrole koje su integrirane u poslovne procese i aktivnosti.

Podaci o mehanizmu unutarnjih kontrola i upravljanju rizicima u dijelu financijskog izvještavanja navedeni su unutar ovog Godišnjeg izvješća, unutar Bilješki uz financijske izvještaje ( Bilješka 40 – Pregled i upravljanje rizicima).

Glavna skupština

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke. Glavna skupština Banke odlučuje o pitanjima koja su određena zakonom i Statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava Banke, a mora se sazvati kada to zatraži Nadzorni odbor, Uprava Banke ili dioničari, u skladu sa zakonom.

Dioničar koji osobno ili putem punomoćnika želi sudjelovati u radu Glavne skupštine, mora se pisanim putem prijaviti za sudjelovanje Upravi Banke, najkasnije petoga dana prije održavanja Glavne skupštine. Prijenosi dionica učinjeni unutar roka od petoga dana prije održavanja Glavne skupštine pa do dana zaključenja Glavne skupštine ne daju pravo sudjelovanja na sazvanoj Glavnoj skupštini. Svakih 20,00 kuna nominalnog iznosa dionica s pravom glasa, odnosno svaka redovna dionica, daje pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini Banke.

Uprava i Nadzorni odbor

Ovlasti Uprave i Nadzornog odbora Banke uređene su mjerodavnim zakonskim propisima i Statutom Banke.

Postupak imenovanja, odnosno izbora, kao i opoziva članova Uprave i Nadzornog odbora propisan je Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te Statutom Banke.

Uprava

U skladu s odredbama Statuta Banke, Uprava Banke sastoji se od tri do devet članova, a odluku o konačnom broju članova Uprave donosi Nadzorni odbor. Predsjednika i članove Uprave Banke, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, imenuje Nadzorni odbor Banke na mandat u trajanju od četiri godine. Sastav, dužnosti i odgovornosti Uprave određeni su Statutom, Politikom ciljane strukture i promicanja raznolikosti Uprave Zagrebačke banke d.d., Politikom za izbor i procjenu primjerenosti predsjednika i članova Uprave Zagrebačke banke d.d., Pravilnikom o organizacijskom ustroju Zagrebačke banke d.d., Odlukom o makroorganizaciji Zagrebačke banke d.d. i Odlukom o rasporedu nadležnosti i zaduženjima članova Uprave Zagrebačke banke d.d.
‎

Rukovodstvo i organizacija upravljanja (nastavak)

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (nastavak)

Uprava i Nadzorni odbor (nastavak)

Uprava (nastavak)

Članovi Uprave Banke moraju udovoljavati uvjetima za obnašanje funkcije člana Uprave propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim propisima, globalnim pravilima definiranim na razini UniCredit Grupe i internim aktima Banke. Članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke.

Primjerenost pojedinog člana Uprave Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno, zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove iz svoje nadležnosti.

Uprava je odgovorna za upravljanje poslovanjem Banke, a svaki član Uprave nadležan je za određeni broj poslovnih funkcija i funkcija podrške. Svaki član Uprave ima djelokrug ovlaštenja i zaduženja koja mu, u skladu sa zakonom, Statutom Banke, Poslovnikom o radu Uprave te drugim aktima Banke, dodijeli Uprava posebnom odlukom. Zaduženja i nadležnost članova Uprave su osobna, zakonska i statutarna te nadzorno-usmjerivačka u odnosu na područja izvršne odgovornosti rukovoditelja prve hijerarhijske razine koji su im u neposrednoj nadležnosti.

Uprava Banke vodi poslove Banke i upravlja njenom imovinom. Pri tome je dužna i ovlaštena poduzimati sve radnje i donijeti sve odluke koje smatra potrebnim za uspješno vođenje poslova Banke.

Članovi Uprave Banke su u radnom odnosu u Banci, u punom radnom vremenu. O opozivu imenovanja člana Uprave odlučuje Nadzorni odbor u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o radu.

Članovi Uprave tijekom 2022. godine i na dan potpisivanja ovog Izvješća:

Uprava nije ovlaštena izdavati nove dionice Banke, ovlaštena je odlučiti o stjecanju vlastitih redovnih dionica radi dodjele radnicima Banke.

Nadzorni odbor

U skladu s odredbama Statuta, Nadzorni odbor Banke može imati sedam (7) ili devet (9) članova. Odluku o broju članova Nadzornog odbora donosi Glavna skupština.

Članove Nadzornog odbora, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne Banke, bira Glavna skupština Banke na mandat u trajanju od četiri godine.

‎

Rukovodstvo i organizacija upravljanja (nastavak)

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (nastavak)

Uprava i Nadzorni odbor (nastavak)

Nadzorni odbor (nastavak)

Članovi Nadzornog odbora Banke moraju udovoljavati uvjetima za obnašanje funkcije člana Nadzornog odbora propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim propisima, globalnim pravilima definiranim na nivou UniCredit Grupe te internim aktima Banke.

Članovi Nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neovisno i samostalno nadziranje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke.

Primjerenost pojedinog člana Nadzornog odbora Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno, zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove iz svoje nadležnosti.

Nadzorni odbor Banke ima osnovane sljedeće odbore: Revizijski odbor , Odbor za primitke, Odbor za imenovanja i Odbor za rizike.

Članovi navedenih odbora imenuju se iz redova članova Nadzornog odbora na mandat u okviru postojećeg mandata članova Nadzornog odbora.

Djelokrug i način rada navedenih odbora uređen je poslovnicima o radu pojedinog odbora, u skladu s relevantnim zakonskim propisima.

Glavna skupština Banke može opozvati člana Nadzornog odbora prije isteka tekućeg mandata na koji je izabran, ako se za to ispune zakonski ili statutarni razlozi. U skladu s odredbama Statuta, prijedlog za opoziv može dati Nadzorni odbor ili najmanje pet članova Nadzornog odbora ili dioničari Banke koji su imatelji najmanje 10% dionica koje daju pravo glasa u vrijeme podnošenja prijedloga.

Članovi Nadzornog odbora tijekom 2022. godine i na dan potpisivanja ovog Izvješća:

Opis politike raznolikosti

Zagrebačka banka d.d. kao članica Grupe UniCredit primjenjuje grupne standarde raznolikosti pri odabiru članova Uprave i Nadzornog odbora, koji su propisani grupnim politikama strukture, sastava i primitaka upravljačkih tijela članica UniCredit Grupe te grupnom politikom o ravnopravnosti spolova.

Među ključnim standardima i odgovornostima, svih uključenih funkcija i zaposlenika, je kontinuirano stremljenje povećanju broja žena na upravljačkim funkcijama, iz kojeg razloga se provodi grupna promocija uloge žena u upravljačkim tijelima, kao i praćenje i izvještavanje o zastupljenosti žena u procesima korporativnog upravljanja. Standard stručne i dobne raznovrsnosti je također zastupljen prilikom procjene i odabira članova Uprave i Nadzornog odbora, kao i vrednovanje međunarodnog poslovnog iskustva.

Rukovodstvo i organizacija upravljanja (nastavak)

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (nastavak)

Uprava i Nadzorni odbor (nastavak)

Izmjene Statuta

Postupak izmjene Statuta uređen je člankom 79. i 80. Statuta Banke. Prijedlog izmjene Statuta mogu dati Uprava, Nadzorni odbor ili dioničari Banke koji drže najmanje 10% dionica Banke s pravom glasa.

Prijedlog izmjene Statuta upućuje se Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini Banke na odlučivanje.

Dionice članova Nadzornog odbora i Uprave Banke

U sljedećoj tablici navedene su dionice Banke u vlasništvu članova Uprave i Nadzornog odbora te pravnih osoba koje imaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru na dan 31. prosinca 2022. godine.

Na dan 31. prosinca 2022. godine, članovi Nadzornog odbora nisu u vlasništvu imali dionice Banke

Organizacija upravljanja

Dužnosti, odgovornosti i ovlasti članova Uprave i Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima i detaljnije razrađene u Statutu Banke. Uprava se sastaje jednom tjedno, a Nadzorni odbor prema potrebi, ali najmanje jednom u kvartalu.

Zaposlenici

Provodi se praksa kontinuiranog usavršavanja i interne mobilnosti zaposlenika. Na ovaj način se zaposlenike potiče na maksimiziranje potencijala i unapređenje kompetencija što posljedično podiže učinkovitost. Zaposlenici Banke prepoznaju mogućnosti ostvarenja profesionalne karijere te zauzvrat pokazuju visoku razinu predanosti, odanosti i profesionalnosti.

‎

Rukovodstvo i organizacija upravljanja (nastavak)

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (nastavak)

Nagrađivanje

Najviše rukovodstvo i ostali rukovoditelji čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti uključeni su u sustav nagrađivanja. Nagrade za poslovnu godinu isplaćuju im se u obrocima tijekom više godina, u novcu i u financijskim instrumentima, čime se podržava strategija Banke i Grupe te dugoročno održivi razvoj.

Nagrađivanje zaposlenika realizira se sukladno ostvarenim rezultatima na tri razine: individualne uspješnosti radnika, uspješnosti organizacijske jedinice i Grupe Zagrebačke banke/ UniCredit grupe u cjelini.

Sustavi nagrađivanja kontinuirano se revidiraju, unapređuju te usklađuju s važećim lokalnim i europskim regulatornim zahtjevima koji promiču odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima te ne potiču na preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog za Banku.

Značajni dioničari

Na dan 31. prosinca 2022. godine sljedeće pravne osobe imale su više od 1,5% udjela u dioničkom kapitalu Banke :

Glavna skupština

Revidirani financijski izvještaji bit će prezentirani dioničarima na Glavnoj skupštini.

ESG izvještavanje

Konsolidirano izvješće UniCredit Grupe vezano uz korporativnu održivost objavljeno je na: https://www.unicreditgroup.eu/en/a-sustainable-bank/sustainability-reporting.html?intcid=INT-IG_CTA0019

‎

Rukovodstvo i organizacija upravljanja (nastavak)

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja (nastavak)

Organizacijska shema

Organizacijska shema Banke iz prosinca 2022. godine:

‎

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i prihvaćanje godišnjih financijskih izvještaja

Uprava Banke dužna je pripremiti nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke i Grupe, rezultata njihovog poslovanja i novčanog toka, u skladu s važećim računovodstvenim standardima te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje financijskih izvještaja. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi omogućili očuvanje imovine Banke i Grupe te sprečavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim računovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem načela neograničenosti poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka i Grupa nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru godišnje izvješće Banke i Grupe koje uključuje godišnje financijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor suglasi s godišnjim financijskim izvještajima, time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj Izvješća Uprave o stanju Banke, Izvješća Uprave o stanju podružnica, Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja te ostalih informacija, sukladno odredbama Zakona o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22 ).

Nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji kao i Obrasci izrađeni u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke (NN 42/18, 122/20, 119/2021, 108/2022) odobreni su od Uprave Banke 23. veljače 2023. godine i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje. U znak potvrde, financijske izvještaje su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku.  

U ime i za Zagrebačku banku d.d.

Izvješće o reviziji financijskih izvještaja

‎

‎

‎

‎

‎

‎

‎

‎

‎

Financijski izvještaji

Financijski izvještaji Grupe

Računovodstvene politike i bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Računovodstvene politike i bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

‎

Računovodstvene politike i bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

‎

Računovodstvene politike i bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
‎

Računovodstvene politike i bilješke čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.