‎

Sadržaj

Izvješće poslovodstva

Odgovornost Uprave Društva za upravljanje za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja i izvješća poslovodstva

Izvješće neovisnog revizora

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Izvještaj o financijskom položaju

Izvještaj o novčanom toku

Izvještaj o promjenama kapitala

Prilog 1 – Financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja alternativnog investicijskog fonda

Izvješće poslovodstva

Naziv fonda jednak je tvrtki fonda koja glasi: Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene vrijednosne papire („Fond“).

Poslovanje Fonda regulirano je Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima („Zakon“), Zakonom o trgovačkim društvima, podzakonskim aktima, Statutom, Prospektom i Pravilima Fonda. Fond je zatvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom koji posluje kao dioničko društvo sukladno odredbama članaka 97. i 98. Zakona. Fond je osnovan dana 11. rujna 1998. godine upisom u sudski registar Trgovačkog suda u Varaždinu. Vrijeme trajanja Fonda nije ograničeno. Rad Fonda odobren je Rješenjem Komisije za vrijednosne papire Klasa: UPI/I-450-08/03-02/158, Ur. Broj: 567-02/03-03 od 26. lipnja 2003. godine.

Skupština Fonda

Skupštinu Fonda saziva Uprava nakon što dobije izvješće Nadzornog odbora o financijskim izvještajima, stanju Fonda i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti. Skupština odlučuje o izboru i razrješenju članova Nadzornog odbora Fonda, davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, financijskim izvješćima, uporabi dobiti i pokrivanju gubitka, imenovanju revizora, likvidaciji Fonda, izmjenama Statuta, stjecanju vlastitih dionica radi njihova povlačenja, povećanju/smanjenju temeljnog kapitala Fonda, uvrštenju dionica na uređeno tržište i povlačenju dionica s tog uvrštenja, povećanju godišnje naknade Društvu iznad iznosa navedenog u važećim Pravilima, promijeni ulagačkih ciljeva i profila rizičnosti Fonda, pripajanju i spajanju s drugim zatvorenim AIF-om, odnosno podjeli Fonda na nove zatvorene AIF-ove, te suglasnosti na odluku Nadzornog odbora o prijenosu poslova upravljanja.

Uprava Fonda

Uprava Global Investa, društva s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima, koje je i društvo za upravljanje („Društvo“), zastupa Fond prema trećima. U vođenju poslovanja Uprava naročito vodi računa da Fond posluje sukladno važećim zakonskim propisima, internim pravilima o upravljanju rizicima, a odgovorna je i za sustavno praćenje, procjenu i strategiju poslovanja. Uprava je dužna sastavljati financijska izvješća, izvješćivati Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga („HANFA“), te realno procjenjivati ukupnu imovinu i obveze.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Nadzorni odbor Fonda

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Fonda. Podnosi Skupštini Fonda izvješće o obavljenom nadzoru, daje suglasnost za sklapanje ugovora s osobama koje Fondu pružaju usluge, sklapa ugovor o upravljanju, nadzire usklađenost poslovanja s odredbama Zakona, Statuta, Prospekta, Pravila, te ciljevima i ograničenjima ulaganja, daje suglasnost na odluku kojom se Skupštini predlaže odlučivanje u vezi s izdavanjem dionica, prijavljuje HANFA-i svaki propust Fonda i Depozitara, te usvaja poslovne planove za naredne godine i utvrđuje financijske izvještaje Fonda.

Članove Nadzornog odbora bira Skupština Fonda, a svi članovi moraju zadovoljavati uvjete iz Pravilnika o uvjetima za članstvo u upravi i nadzornom odboru UAIF-a te u nadzornom odboru zatvorenog AIF-a s vanjskim upraviteljem.

Siniša Brajčić	predsjednik	član i predsjednik do 03. studenoga 2022. godine; ponovno izabran za člana 04. studenoga 2022. godine, a imenovan predsjednikom 13. prosinca 2022. godine
Zvonimir Vukadin	zamjenik predsjednika	član i predsjednik do 03. studenoga 2022. godine; ponovno izabran za člana 04. studenoga 2022. godine, a imenovan zamjenikom predsjednika 13. prosinca 2022. godine
Dalibor Marijanović	član	od 13. srpnja 2019. godine
Ivan Tadin	član	od 26. kolovoza 2020. godine
Josip Batinović	član	od 26. kolovoza 2020. godine

Dionice Fonda

Sve dionice Fonda su redovne dionice na ime, serije A, nominalne vrijednosti 30,00 kuna i vode se u registru Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Svaka dionica daje pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini Fonda, pravo na informiranost, pravo na dividendu - učešće u dobiti prema temeljnom kapitalu Fonda koji otpada na njihove dionice i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske mase razmjerno udjelu u temeljnom kapitalu Fonda. Dionice su prenosive bez ograničenja uz uvažavanje propisa Republike Hrvatske.

Dionice Fonda su uvrštene u Redovito tržište Zagrebačke burze pod identifikacijskom oznakom (ISIN) HRBRINRA0006 i oznakom BRIN-R-A.

Izdano je ukupno 506.000 dionica.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Dionice Fonda (nastavak)

U redovnoj trgovini na Zagrebačkoj burzi tijekom 2022. godine ostvareno je 15 transakcija kupoprodaje dionica od ukupno 1.475 dionica po prosječnoj ponderiranoj cijeni od 53,84 kn. Najniža cijena trgovanja iznosila je 51,00 kn, a najviša 70,00 kn, što ujedno predstavlja i zadnju cijenu trgovanja na dan 02. prosinca 2022. godine.

Aktivnosti upravljanja imovinom Fonda

Godina iza nas je bila vrlo izazovna. Makroekonomski okvir bio je obilježen snažnom inflacijom kako u Hrvatskoj tako i u ostatku Europe ali i u SAD-u, a povezano i s ratnim sukobom na području Ukrajne. Kao odgovor na inflaciju centralne banke dizale su referentne kamatne stope i monetarna politika je nakon dugo godina ekspanzije prešla u restriktivnu. U takvim uvjetima cijene dionica i obveznica zabilježile su značajne padove. Promatrano za Fond najrelevantnije dioničke indekse domaći Crobex je izgubio „prihvatljivih“ 4,8%, njemački DAX je ostvario pad od 12,4%, slovenski SBI TOP pad od 16,9%, američki S&P500 pad od 19,4%, a tehnološki Nasdaq pad od čak 33,1% što poslovnu 2022. godinu čini jednom od najgorih u povijesti.

Unatoč svim navedenim okolnostima Fond je ostvario ukupan prinos od 2,27% uključujući i isplaćenu dividendu dok prosječan 3 godišnji prinos fonda iznosi respektabilnih 11,79% uključujući isplaćene dividende.

Vrijednost neto imovine Fonda na dan 31. prosinca 2022. godine iznosila je 39.411.916 kuna dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 40.146.006 kuna što predstavlja smanjenje za 1,83%. Neto vrijednost imovine Fonda po dionici iznosila je 77,89 kuna, a u istom razdoblju prošle godine ista je iznosila 79,34 kuna. Struktura ulaganja u ukupnoj imovini Fonda na dan 31. prosinca 2022. godine sastojala se od 49,99 % dionica inozemnih izdavatelja, 47,42 % dionica domaćih izdavatelja, 2,58% novčanih sredstava i 0,01% potraživanja.

Ukupni prihodi u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 1.537.392 kune. Prihodi se sastoje od prihoda s osnove dividendi u iznosu od 1.457.278 kuna, te ostalih prihoda u iznosu od 80.114 kune (pozitivne tečajne razlike, prihodi s osnove kamata i ostali prihodi). Također, u navedenom razdoblju ostvareni su realizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu od 5.090.431 kunu. Sukladno važećim računovodstvenim politikama isto je rezultiralo povećanjem zadržane dobiti.

Ukupni rashodi u 2022. godini ostvareni su u iznosu od 1.276.946 kuna. Rashodi se sastoje se od rashoda s osnove naknade za upravljanje u iznosu od 824.277 kuna, rashoda s osnove naknade depozitaru u iznosu od 68.003 kuna, te ostalih troškova u iznosu od 384.666 kune (negativne tečajne razlike, transakcijski troškovi, administrativne pristojbe, te ostali dozvoljeni troškovi fonda).

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Aktivnosti upravljanja imovinom Fonda (nastavak)

U tekućem razdoblju Fond je ostvario dobit u iznosu od 260.446 kuna. Nerealizirani dobici financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit umanjeni za odgođenu poreznu imovinu bilježe porast u iznosu od 649.964 kune. Navedeno rezultiralo ukupnom sveobuhvatnom dobiti u iznosu od 910.410 kuna.

COVID-19 uzrokovao je velike promjene u okruženju, kako gospodarske tako i socijalne. Od početka pojave pandemije društvo za upravljanje Fondom aktivno je pristupilo ublažavanju i kontroliranju potencijalnih rizika. Fond ima propisane rizike kojima je izložen i način na koji njima upravlja. Isto tako, ima propisane strategije upravljanja rizicima, tehnike mjerenja rizika, te politike i mjere upravljanja rizicima.

Fond nema poslovne odnose sa subjektima iz Rusije, koji su u vlasništvu ruskih pojedinaca ili subjekta, nije prisutan na ruskom tržištu te nema ruske dioničare ili dioničare obuhvaćene aktualnim sankcijskim listama. Fond prati razvoj političke i sigurnosne situacije, pridržava se odluka donesenih na europskoj i međunarodnoj razini, te prati njihov mogući utjecaj na poslovanje Fonda.

Društvo u odnosu na Fond ne uzima u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti. Zbog nedostatka jasnoće zakonodavstva na razini Europske Unije, manjka prakse industrije, kašnjenja u usvajanju regulatornih i tehničkih standarda koji bi omogućili vjerodostojnu procjenu utjecaja rizika održivih ulaganja na povrat ulaganja u fondovima, uključujući i prikaz načina na poticanje, a naročito promoviranje održivih ulaganja, Društvo nije u mogućnosti procijeniti način i posljedice integriranja rizika održivih ulaganja u odluke o ulaganju, te stoga rizike održivosti ne uključuje u svoje odluke o ulaganjima.

Društvo prepoznaje sve veću važnost razmatranja glavnih štetnih učinaka kao što su indikatori povezani s klimom i okolišem, socijalnim, radnim i upravljačkim pitanjima, poštivanjem ljudskih prava, antikorupcijskim pitanjima te pitanjima usmjerenim protiv podmićivanja te će nastaviti preispitati ovu odluku u nadolazećim razdobljima.

Fond je u 2022. godini povećao izloženost prema sektoru sektoru financija i bankarstva s 42,82% na 47,40%, uslužne djelatnosti s 19,43% na 31,35%, transporta s 4,43% na 5,47% te tekstilne industrije s 3,71% na 4,02% dok je smanjio izloženost prema sektoru industrije s 11,85% na 5,66%, telekomunikacije s 13,13% na 0,90%, te u sektoru trgovine s 1,02% na 0,79%. Tijekom 2022. godine Fond je zatvorio poziciju u sektoru energetike, dok je otvorio pozicije u sektoru informatičke tehnologije koja je iznosila 6,76% neto vrijednosti imovine Fonda te sektoru građevinarstva koja je iznosila 0,43% neto vrijednosti imovine Fonda.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Aktivnosti upravljanja imovinom Fonda (nastavak)

Geografska izloženost povećana je prema Austriji s 11,16% na 18,04%, a smanjena je prema Hrvatskoj s 52,82% na 51,39% te Sloveniji s 36,02% na 25,18%. Fond je tijekom 2022. godine otvorio poziciju u SAD koja je iznosila 6,76%, u Grčkoj koja je iznosila 0,94% te Izraelu koja je iznosila 0,46%.

Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima neizostavni je dio investicijskog poslovanja a sastoji se od identifikacije različitih oblika rizika kojima je izložen portfelj Fonda, mjerenja rizika pomoću kvantitativnih metoda te definiranje postupaka kojima se provodi upravljanje.

Rizik ulaganja u Fond povezan je s ulaganjima i strukturom imovine Fonda. Sukladno strategiji ulaganja, Društvo će voditi politiku ulaganja sredstava Fonda visokog stupnja rizika koji je karakterističan za ulaganja u fondove koji ulažu pretežno u dionice ali je zahvaljujući disperziji ulaganja niži nego u slučaju samostalnog ulaganja u pojedine dionice. Takva investicijska strategija pogodna je za dioničare sklonije preuzimanju većeg rizika koji žele diversificirati strukturu svojih portfelja vrijednosnih papira kako bi povećali prinos.

Upravljanje rizikom osigurava da preventivne i kontrolne mjere, poduzete radi smanjenja, uklanjanja ili izbjegavanja rizika budu utemeljene na rezultatima procjene rizika te da budu učinkovite, nepristrane i primjerene.

Glavni rizici koji su utvrđeni u poslovanju Fonda su:

 Rizici izdavatelja

Rizik izdavatelja je rizik gubitka za Fond koji može nastati zbog okolnosti i svojstva izdavatelja financijskog instrumenta. Rizik izdavatelja možemo podijeliti na kreditni rizik povezan s mogućnošću izdavatelja da u potpunosti podmiri svoje obveze, rizik druge ugovorne strane, te na rizik transparentnosti i korektnosti podataka i financijskog izvješćivanja u subjektima u koje Fond ulaže.

 Kreditni rizik

Kreditnim rizikom će se upravljati na način da se pretežito ulaže u dužničke vrijednosne papira izdavatelja koji imaju dodijeljen investicijski kreditini rejting od strane međunarodno priznatih agencija Fitch Ratings, Moody's ili Standard & Poor's. Ukoliko izdavatelj nema dodijeljen kreditni rejting od strane međunarodno priznatih agencija, kreditni rizik će se nastojati umanjiti detaljnom internom analizom financijskog stanja izdavatelja prije ulaganja te kontinuiranim praćenjem i analiziranjem financijskih izvještaja izdavatelja za vrijeme držanja njihovih dužničkih vrijednosnih papira.

Društvo će kreditni rizik umanjivati diverzifikacijom ulaganja te će kreditni rizik biti jedan od čimbenika analize na temelju koje će se donositi investicijske odluke.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

Rizici izdavatelja (nastavak)

 Rizik druge ugovorne strane

Rizikom druge ugovorne strane se upravlja na način da se kontinuirano prate financijska izvješća poslovanja izdavatelja financijskih instrumenata.

 Rizik transparentnosti i korektnosti podataka i financijskog izvješćivanja u subjektima u koje Fond ulaže

Društvo će se pri odabiru izdavatelja financijskog instrumenta voditi iznimnim oprezom te će imovinu pretežito ulagati u izdavatelje koji imaju značajniju povijest transparentnog izvješćivanja.

 Rizici uzrokovani kretanjima na tržištu

Neto vrijednost udjela Fonda ovisi o kretanju tržišne vrijednosti vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata iz portfelja Fonda. Kako na tržišnu vrijednost ulaganja utječe niz realnih i percipiranih faktora poput ekonomskih i političkih okolnosti, Društvo ne može ulagateljima Fonda jamčiti ostvarenje određenog prinosa u određenom razdoblju ulaganja.

 Tržišni rizik

U svrhu upravljanja tržišnim rizicima, Društvo će provoditi aktivnosti analiziranja strukture portfelja, analiziranje kretanja cijena financijskih instrumenata i općih kretanja na tržištima nekretnina i roba. Fond upravlja tržišnim rizikom diverzifikacijom investicijskog portfelja. Tržišni rizik obuhvaća pozicijski rizik, valutni rizik i rizik namire.

 Pozicijski rizik

Društvo za mjerenje pozicijskog rizika koristi metodu rizične vrijednosti (VaR). Pozicijski rizik dijeli se na opći i specifični rizik.

Društvo upravlja općim pozicijskim rizikom promjenom alokacije imovine između klasa imovine različite rizičnosti.

Specifični pozicijski rizik Društvo umanjuje diverzifikacijom ulaganja.

 Valutni rizik

Valutnim rizikom Društvo upravlja na način da prati ukupnu izloženost po pojedinim valutama, kretanje tečaja domaće u odnosu na ostale svjetske valute te nastoji uskladiti novčane tokove u istoj valuti. Rizik promjene tečaja Društvo namjerava reducirati diverzifikacijom portfelja na instrumente različitih denominacija, a također i pažljivim izborom instrumenata obzirom na valutu njihove denominacije.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

Rizici uzrokovani kretanjima na tržištu (nastavak)

 Rizik namire

Društvo će umanjivati ovaj rizik ugovaranjem transakcija na način da obje ugovorne strane istovremeno ispunjavaju svoju obvezu („deliveryversuspayment“) uvijek kada prilikom namire postoji ova mogućnost.

 Rizik likvidnosti

Fond je zatvoreni alternativni investicijski fond osnovan kao dioničko društvo s dugoročnim horizontom ulaganja te su stoga prihvatljiva ulaganja u manje likvidne i neuvrštene vrijednosne papire jer su potrebe za kratkoročnom likvidnošću kod Fonda manje nego kod otvorenih fondova. Do povećanog rizika likvidnosti može doći u slučaju likvidacije Fonda a kad bi u tom trenutku značajan dio imovine fonda bio uložen u neuvrštene vrijednosne papire. Društvo će rizikom upravljati na način da određeni dio imovine stalno bude uložen u vrijednosne papire koji kotiraju na uređenim ili drugim tržištima a u slučaju ulaganja u neuvrštene vrijednosne papire ulagati će u one za koje procjeni da bi iskazivanjem interesa za prodaju svejedno mogli biti utrživi kroz OTC transakciju ili sklapanjem kupoprodajnog ugovora u roku od godine dana.

Društvo ne obavlja otkup dionica Fonda jer su dionice uvrštene u trgovinu na redovito tržište Zagrebačke burze. Dioničari mogu dionice Fonda prodati posredovanjem investicijskog društva koje je član Zagrebačke burze. Cijena dionice na burzi ovisi o trenutnoj ponudi i potražnji. Postoji visoki rizik da u određenom trenutku tržišna cijena po dionici na burzi bude niža od neto vrijednosti imovine po dionici. Postoji i rizik da u određenom trenutku na burzi uopće neće biti iskazanog interesa na kupnju dionica Fonda te da dionice neće biti moguće prodati.

 Kamatni rizik

Društvo će kamatnim rizikom upravljati diverzifikacijom ulaganja u instrumente različitog dospijeća te upravljanjem razinom duracije dijela portfelja uloženog u instrumente s fiksnim prinosom. Za mjerenje rizika promjene kamatnih stopa Društvo će koristiti metodu rizične vrijednosti (VaR) kao i mjere osjetljivosti promjene cijene dužničkih vrijednosnih papira uslijed promjene kamatnih stopa.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

 Rizici ekonomskog okruženja

 Rizik promjene poreznih i drugih propisa

Društvo će prilikom ulaganja pretežito birati tržišta sa stabilnim poreznim sustavima u kojima je mogućnost promjena s negativnim utjecajem na prinos Fonda mala. Povećani rizik može se očekivati kod ulaganja u države članice CEFTA-e, ZND-a i ostale države s tržištima kapitala u razvoju. Rizik promjena poreznih propisa je u potpunosti izvan utjecaja Društva.

 Rizik makroekonomskih faktora (makroekonomski rizik)

Prilikom ulaganja u financijske instrumente Društvo uvažava mogućnosti negativnih promjena makroekonomskih kretanja, te koristi godišnje analize makroekonomskih kretanja renomiranih analitičkih kuća, te prati statističke podatke Državnog zavoda za statistiku na razini Republike Hrvatske.

 Rizici ulaganja u inozemstvo

 Politički rizik

Pri izboru zemlje u koju ulaže imovinu Fonda Društvo će birati zemlje sa stabilnim političkim sustavom i pretežito ulagati imovinu Fonda osim u Republiku Hrvatsku i u drugim državama članicama Europske unije te ostalim državama s razvijenim tržištima kapitala. Povećani politički rizik može se očekivati kod ulaganja u države članice CEFTA-e, ZND-a i ostale države s tržištima kapitala u razvoju.

 Geografski rizik

Ulaganja na tržišta u razvoju u odnosu na razvijena tržišta uobičajeno nose veću razinu svih već opisanih rizika pa zbog toga takva ulaganja mogu imati značajnije promjene vrijednosti od razvijenih tržišta.

 Rizici specifični Fondu

 Operativni rizik

Društvo će osigurati da sustav upravljanja operativnim rizikom uzima u obzir činjenicu da je operativni rizik svojstven svim aktivnostima i procesima. Za ulagatelje Fonda operativni rizik je znatno umanjen korištenjem depozitara Fonda koji dnevnom kontrolom transakcija i utvrđivanjem neto vrijednosti imovine Fonda minimalizira operativni rizik. Društvo ima razvijen sustav unutarnjih kontrola kroz skup procesa i postupaka uspostavljenih za primjerenu kontrolu rizika te usklađenosti s propisima, internim propisima, standardima i kodeksima i kroz njega prati izloženost operativnom riziku.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

Rizici specifični Fondu (nastavak)

 Rizik upravitelja imovinom

Kod donošenja investicijske odluke o ulaganju u pojedini financijski instrument, fond menadžer može samostalno donijeti odluku i dati ju na odobrenje u slučaju da kupuje/prodaje vrijednosne papire koji ne premašuju 5% neto vrijednosti portfelja. Kontinuiranom edukacijom kadrova, te profesionalnim i savjesnim pristupom, Društvo će pokušati umanjiti ovaj rizik.

 Rizik zemljopisne koncentracije

Ovim rizikom Društvo upravlja diverzifikacijom portfelja i usklađenjem ulaganja s ograničenjima koja su definirana Pravilima Fonda.

 Rizik industrijske koncentracije

Ovim rizikom Društvo upravlja diverzifikacijom portfelja u smislu odabira pojedinih sektora i grana industrije.

 Rizik koncentracije imovine (nediverzifikacije)

Društvo će smanjiti rizik diverzifikacijom portfelja.

 Rizici povezani s korištenjem financijske poluge

Financijska poluga povećava učinke rasta ili pada vrijednosti imovine Fonda. Investicija u kojoj je izvor sredstava za ulaganje dobiven zaduživanjem u sebi sadrži povećani rizik od gubitaka zbog toga što troškovi financiranja smanjuju ostvareni prinos investicije, dok profitabilnost same investicije ne utječe na obvezu vraćanja duga. Upotrebom financijske poluge Društvo nastoji putem korištenja tuđeg izvora financiranja ostvariti dodatni prinos za dioničare Fonda na način da će povrat na ulaganja Fonda biti viši od troška tuđeg kapitala. Osnovni rizik financijske poluge je smanjenje rentabilnosti ukupnog ulaganja ispod stope troškova korištenja tuđeg kapitala što vodi negativnom djelovanju poluge. Financijska poluga koju će Fond koristiti sastoji se od repo poslova, kupnje i povratne prodaje vrijednosnih papira, pozajmica putem tržišta novca, zajma ili drugih pravnih poslova koji su po svojim ekonomskim učincima jednaki zajmu, zajma vrijednosnih papira i izvedenih financijskih instrumenata.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

Rizici specifični Fondu (nastavak)

 Rizici povezani s ulaganjem u robe

Volatilnost tržišnih cijena – Tržišne cijene roba mogu biti vrlo volatilne odnosno može doći do značajnih promjene cijena u kratkom vremenskom periodu. Na tržišne cijene roba utječu brojni faktori kao što su inflacija, loši vremenski uvjeti, politička nestabilnost, promjene carinskih propisa, nove tehnologije, makroekonomski pokazatelji, i drugi. Društvo će upravljati rizicima kroz temeljitu analizu tržišnih kretanja cijena roba i faktora koji utječu na tržišne cijene i diverzifikacijom ulaganja u različite vrste roba.

 Rizici vezani uz ulaganja u nekretnine

 nestabilnost tržišta nekretnina – Moguće su promjene cijena nekretnina povezane s općim gospodarskim kretanjima, političkom situacijom, višom silom i slično,

 utvrđivanje stvarnog vlasništva nad nekretninom,

 neažuriranost zemljišnih knjiga,

 poteškoće oko upisa prava vlasništva nad nekretninom i stvarnih prava,

 promjene i/ili razlike u računovodstvenim i revizijskim standardima

 transakcijski troškovi na inozemnim tržištima,

 promjene u stvarnopravnim odnosima u pogledu stjecanja vlasništva nad nekretninama,

 restrikcije u pogledu ulaganja stranog kapitala u pojedine oblike imovine,

 rizik stanja nekretnina i potrebnih dodatnih ulaganja.

Upravljanje dodatnim rizicima prilikom sklapanja transakcija kupo-prodaje nekretnina provodit će se na način da će se ulaganja vršiti tako da se rizik svede na najmanju moguću mjeru, te će se posebna pažnja prilikom ulaganja u nekretnine posvetiti detaljnim analizama isplativosti. Ulaganje će biti temeljito ispitano i u cilju osiguranja čistog vlasništva nad nekretninom i cjelovite i uredne dokumentacije te mogućnosti upisa prava vlasništva nad nekretninama u inozemstvu.

 Rizici povezani s ulaganjem u financijske izvedenice

Društvo će ulagati imovinu Fonda u financijske izvedenice prvenstveno u svrhu zaštite, a kada će ulagati sa svrhom postizanja ciljeva ulaganja ukupna izloženost Fonda zajedno s proizašlom financijskom polugom neće prelaziti 110% neto vrijednosti imovine Fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

Rizici specifični Fondu (nastavak)

 Rizici povezani s upravljanjem kolateralima u transakcijama tehnika i instrumenata učinkovitog upravljanja portfeljem

Sve vrste transakcija financiranja vrijednosnih papira nose određenu razinu rizika druge ugovorne strane tj. rizika da druga ugovorna strana neće ispuniti svoje obveze iz ugovora/transakcije. To se posebice odnosi na ulaganje u OTC izvedenice i transakcije financiranja vrijednosnih papira budući da one predstavljaju bilateralne ugovore s drugim ugovornim stranama. U usporedbi s repo transakcijama, transakcije kupnje i ponovne prodaje te transakcije prodaje i ponovne kupnje sadrže u sebi veći rizik druge ugovorne strane budući da nisu regulirane ugovorima što može umanjiti mogućnost prisilne naplate od druge ugovorne strane. Neispunjenje obveza druge ugovorne strane može utjecati na sposobnost Fonda da ispuni svoje obveze prema ostalim drugim ugovornim stranama i/ili ulagateljima. Rizik druge ugovorne strane može se umanjiti korištenjem kolaterala. Društvo može za račun Fonda primiti kolateral u sklopu transakcija financiranja vrijednosnih papira te je u tu svrhu uspostavilo proces upravljanja kolateralom, a s drugim ugovornim stranama ugovara mehanizme razmjene kolaterala. Sva imovina koju Fond prima u kontekstu tehnika učinkovitog upravljanja portfeljem smatra se kolateralom i koristi se za smanjivanje izloženosti riziku druge ugovorne strane. Tako se, primjerice, kolateralom smatraju prenosivi vrijednosni papiri ili instrumenti tržišta novca primljeni u sklopu obrnutih repo ugovora, ali i novac primljen u sklopu repo ugovora.

Rizik održivosti

Rizik održivosti je okolišni, socijalni ili upravljački događaj ili uvjet koji, ako do njega dođe, može uzrokovati stvaran ili potencijalno materijalno negativan učinak na vrijednost ulaganja. Rizik održivosti uzima se u obzir prilikom donošenja investicijskih odluka, ali s obzirom na činjenicu da Fond nema za cilj održivo ulaganje i promoviranje okolišnih i socijalnih čimbenika u skladu s člankom 8. i 9. Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća Europske unije (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga nema propisana ograničenja ulaganja prema navedenom riziku. Rizik održivosti može imati negativni utjecaj na uspješnost Fonda, ali Društvo smatra da se njegovim praćenjem i uvažavanjem prilikom donošenja investicijskih odluka negativan utjecaj može smanjiti.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

U sljedećoj tablici nalazi se pregled rizika utvrđenih u poslovanju Fonda s ocjenama rizičnosti i ukupnom ocjenom rizika:

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Upravljanje rizicima (nastavak)

I samo Društvo redovito mjeri, odnosno procjenjuje rizike koje je utvrdilo u svojem poslovanju. Društvo posebno prati sljedeće rizike: strateški rizik, rizik ugleda, operativni rizik, rizik kontinuirane primjerenosti i prikladnosti, rizik neusklađenosti s relevantnim propisima, rizik sukoba interesa, te rizik likvidnosti. Utvrđene razine rizičnosti i trenutni profil rizičnosti i Društva prikazane su slijedećom tablicom:

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Investicijska strategija i ciljevi Fonda

Osnovni cilj Fonda jest ostvarivanje porasta vrijednosti imovine porastom cijena vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koje će držati u svojem portfelju te ostvarivanje prihoda za portfelj od kamata na obveznice te prihoda od dividendi. Društvo će voditi visoko rizičnu politiku ulaganja sredstava Fonda. Navedeni ciljevi ostvaruju se ulagačkom politikom Fonda s fokusom na ulaganje u fundamentalno podcijenjene vrijednosne papire koji su uvršteni u trgovanje na burzi ili drugom uređenom tržištu i koji nisu uvršteni u trgovanje na niti jednom tržištu. Društvo ne jamči za ostvarenje investicijskog cilja.

Portfelj Fonda formira se ulaganjem sredstava Fonda u:

 vlasničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na burzama ili na drugom uređenom tržištu (neuvrštene vlasničke vrijednosne papire), u Republici Hrvatskoj, Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Makedoniji, Srbiji i Republici Srpskoj, zemljama članicama EU, OECD-a, CEFTA-e i ZND (Zajednica Neovisnih Država), te u drugim zemljama sa tržištima kapitala u razvoju, do 100% neto vrijednosti imovine Fonda;

 vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na burzama (uređenom tržištu) ili na drugom uređenom tržištu, koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost u Republici Hrvatskoj, Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Makedoniji, Srbiji i Republici Srpskoj, drugim zemljama članicama EU, OECD-a, CEFTA-e i ZND (Zajednica Neovisnih Država), te u drugim zemljama s tržištima kapitala u razvoju, do 100% neto vrijednosti imovine Fonda;

 dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na burzama (uređenom tržištu) ili na drugom uređenom tržištu, koje redovito posluje, priznato je i otvoreno za javnost u Republici Hrvatskoj, Crnoj Gori, Federaciji Bosne i Hercegovine, Makedoniji, Srbiji i Republici Srpskoj, drugim zemljama članicama EU,OECD-a, CEFTA-e i ZND (Zajednica Neovisnih Država), te u drugim zemljama s tržištima kapitala u razvoju, do 30% neto vrijednosti imovine Fonda;

 udjele ili dionice investicijskih fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugim državama članicama Europske unije, CEFTA-e i OECD-a do 20% neto vrijednosti imovine Fonda pod uvjetom da ne naplaćuju upravljačku naknadu veću od 3,5%, te da zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o vrstama alternativnih investicijskih fondova;

 prava na stjecanje dionica, do 30 % neto vrijednosti imovine Fonda;

 opcijske i terminske poslove (financijske izvedenice i to opcije (options), budućnosnice (futures), unaprijedni ugovori (forwards), zamjene (swaps) ili drugi izvedeni instrumenti) u svrhu ostvarivanja investicijskih ciljeva Fonda i u svrhu osiguranja i zaštite imovine Fonda na način da se smanjuje rizik ulaganja i štite investicijski ciljevi Fonda do 110% neto vrijednosti imovine Fonda;

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Investicijska strategija i ciljevi Fonda (nastavak)

 instrumente tržišta novca, depozite kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, do 60% neto vrijednosti imovine Fonda;

 robe kojima se trguje na robnim burzama do 10% neto vrijednosti imovine Fonda;

 nekretnine koje se nalaze na području država u koje Fond može ulagati svoju imovinu do 20% neto vrijednosti imovine Fonda, pod uvjetima propisanim Pravilnikom o vrstama alternativnih investicijskih fondova ;

 sporazume o reotkupu (repo aktivni) gdje se kao osiguranje sporazuma o reotkupu koriste vrijednosni papiri koje je izdala ili za koje jamči Republika Hrvatska, Hrvatska narodna banka, druge države članice EU ili OECD-a do 20% neto vrijednosti imovine Fonda uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora Fonda,

 sporazume o reotkupu (repo aktivni) gdje se kao osiguranje sporazuma o reotkupu koriste vlasnički i dužnički vrijednosni papiri (korporativni vrijednosni papiri) izdavatelja pravnih osoba registriranih u Republici Hrvatskoj, drugim zemljama članicama EU ili OECD-a do 20% neto vrijednosti imovine Fonda uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora Fonda,

 sporazume o reotkupu (repo pasivni) i pozajmljivanje vrijednosnih papira do 20% neto vrijednosti imovine Fonda uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora Fonda,

 novac na računima.

Vjerojatan budući razvoj Fonda

S obzirom na strukturu portfelja, razvoj Fonda u budućnosti prvenstveno će ovisiti o kretanjima na tržištu kapitala. Cilj je Uprave u narednom razdoblju osigurati stabilno poslovanje Fonda, te će u tom smislu primarno aktivnosti biti usmjerene na ostvarivanje dodane vrijednosti za dioničare Fonda.

Komuniciranje s javnošću i dioničarima

Sukladno zakonskim obvezama Fonda informacije o poslovanju mogu se pronaći na mrežnoj stranici Društva (www.globalinvest.hr), Zagrebačke burze d.d., te HANFA-e u okviru Službenog registra propisanih informacija.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Djelovanje Fonda na području istraživanja i razvoja

Predmet poslovanja Fonda jest prikupljanje novčanih sredstava javnom ponudom svojih dionica i ulaganje tih sredstava u skladu sa Zakonom, Statutom, Prospektom i Pravilima Fonda. Fond ne djeluje na području istraživanja i razvoja.

Informacije o otkupu vlastitih dionica

Fond nije tijekom izvještajnog razdoblja stjecao ili otpuštao vlastite dionice.

Podružnice fonda

Fond nema podružnice.

Kodeks korporativnog upravljanja

Fond je dioničko društvo čije su dionice uvrštene na redovito tržište Zagrebačke burze d.d. Kao društvo čije su dionice uvrštene u kotaciju na uređenom tržištu, Fond dobrovoljno primjenjuje preporuke Kodeksa korporativnog upravljanja kojeg je izradila HANFA. Pravila korporativnog upravljanja implementirana su u Društvu koje upravlja Fondom.

Organi Fonda su: Glavna skupština, Nadzorni odbor i Uprava. Ovlasti i odgovornosti ovih tijela regulirani su Zakonom, Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom, Pravilima i Prospektom Fonda, te ostalim zakonskim pravilnicima i internim aktima Društva i Fonda.

Fond ne primjenjuje politiku raznolikosti u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima. Sukladno odredbama Zakona, Fond je zatvoreni AIF s pravnom osobnošću i vanjskim upraviteljem i kao takav nema Upravu kao zaseban organ, već sve obveze i ovlasti uprave Fonda obnaša uprava Društva. S obzirom na to da Nadzorni odbor i Skupština Fonda nemaju ovlasti utjecati na izbor članova uprave Fonda, nije potrebno primjenjivati politiku raznolikosti, dok se zbog veličine imovine Fonda ne primjenjuje politika raznolikosti u vezi s Nadzornim odborom.

Članove Nadzornog odbora imenuje i opoziva Skupština Fonda. Nadzorni odbor nije osnovao komisiju za imenovanje, komisiju za nagrađivanje i komisiju za reviziju. Nadzorni odbor Fonda, prema odredbama Statuta ima 5 članova.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Kodeks korporativnog upravljanja (nastavak)

Uprava i Nadzorni odbor ulažu pojačane napore u cilju uspostave adekvatnog korporativnog upravljanja i transparentnog informiranja, uvažavajući ustroj i organizaciju Društva, strategiju i poslovne ciljeve, raspored ovlasti i odgovornosti s posebnim naglaskom na djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja, praćenja i izvještavanja o rizicima u poslovanju, kao i uspostavljanje odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola i osiguranja potrebne infrastrukture. Društvo ima osnovan i odbor za razmatranje dodatne problematike vezane uz poslovanje Fonda (investicijski odbor za vrijednosne papire).

Fond koristiti iznimku od obveze javnog objavljuja politike sudjelovanja s obzirom da Uprava upravljanjem Fondom provodi investicijske strategije koje podrazumijevaju izlaganje dionicama ne s ciljem sudjelovanja u upravljanju izdavatelja već s ciljem ostvarivanja investicijskih ciljeva kroz rast vrijednosti cijena dionica u koje ulaže .

Fond sastavlja financijske izvještaje. U postupku izrade financijskih izvještaja postoji potpuni nadzor Društva nad prihodima, rashodima, imovinom i obvezama Fonda.

Društvo sukladno zakonskoj regulativi javno objavljuje financijske izvještaje, te pravne i poslovne događaje vezane uz Fond u nastojanju da se poveća transparentnost informacija za postojeće i potencijalne investitore, te se na takav način regulira i jednakost i postupanje prema svim nositeljima interesa.

Na dan 23. svibnja 2022. godine održana je Glavna skupština Fonda. na kojoj su između ostalog predočena i razmatrana revidirana financijska izviješća, izvještaj Uprave o stanju Fonda i izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Fonda za 2021. godinu, te donesene odluke po svim točkama dnevnog reda. Nadzorni odbor zasjeda nekoliko puta godišnje, sukladno zakonskoj regulativi i potrebama Fonda, te je Nadzorni odbor tijekom 2022. godine održao 4 sjednice.

Izvješće poslovodstva (nastavak)

Struktura ulaganja

Odgovornost Uprave Društva za upravljanje za pripremu i odobravanje financijskih izvještaja i izvješća poslovodstva

Temeljem Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske, Uprava Društva je dužna osigurati da financijski izvještaji za svaku financijsku godinu budu pripremljeni u skladu s zakonodavnim zahtjevima koji primjenjuju fondovi u Republici Hrvatskoj, tako da daju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata poslovanja društva Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neprenosive vrijednosne papire (”Fond”) za to razdoblje.

Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Fond ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Pri izradi financijskih izvještaja Uprava je odgovorna:

 da se odaberu i potom dosljedno primjenjuju odgovarajuće računovodstvene politike;

 da prosudbe i procjene budu razumne i oprezne;

 da se primjenjuju važeći računovodstveni standardi, a svako materijalno značajno odstupanje obznani i objasni u financijskim izvještajima; te

 da se financijski izvještaji pripreme po načelu nastavka poslovanja, osim ako je neprimjereno pretpostaviti da će Fond nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Fonda, kao i njihovu usklađenost s hrvatskim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Fonda, pa stoga i za poduzimanje razumnih mjera da bi se spriječile i otkrile pronevjere i ostale nezakonitosti.

Financijski izvještaji prikazani na stranicama 29 do 32 kao i obrasci pripremljeni u skladu s Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja alternativnog investicijskog fonda (NN br. 16/19, 82/19, 31/20 i 98/20) odobreni su od strane Društva dana 10. siječnja 2023. godine, što je potvrđeno potpisom u nastavku.

Uprava Društva je također odgovorna za sastavljanje i sadržaj izvješća poslovodstva, sukladno zahtjevima članka 21. Zakona o računovodstvu. Izvješće poslovodstva prikazano je na stranicama 2 do 19 i odobreno od strane Uprave dana 10. siječnja 2023. godine te potpisano u skladu s tim.

Ivan Beljan Snježana Milovanović

Predsjednik Uprave Član Uprave

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire („Fond“), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na 31. prosinca 2022. godine, izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i značajne računovodstvene politike.

Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Fonda na 31. prosinca 2022. godine, njegovu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa zakonodavnim zahtjevima za računovodstvo investicijskih fondova koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

Osnova za mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od Fonda u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe, uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koji je izdao Odbor za međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA) (IESBA Kodeks), kao i u skladu s etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Republici Hrvatskoj i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Ostale informacije

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.

U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane.

U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru je li Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu i sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.

Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo da:

1. su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s priloženim financijskim izvještajima;

2. je priloženo Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa člankom 21. Zakona o računovodstvu; te

3. priložena Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.

4. Alternativni prikaz financijskih izvještaja (Obrasci) prikazani na stranicama 73 do 80 izradila je Uprava Fonda sukladno zahtjevima koje je izdala Hrvatska agencija na nadzor financijskih usluga (HANFA) a koji se odnose na strukturu i sadržaj godišnjih izvještaja alternativnih investicijskih fondova. Ti Obrasci sadrže financijske informacije izvedene iz financijskih izvještaja Fonda na stranicama 33 do 72 na koje smo izrazili pozitivno mišljenje, kako je prethodno navedeno.

Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Fonda i njegova okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni pogrešni prikazi u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U tom smislu nemamo što izvijestiti.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Odgovornosti uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske izvještaje

Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u skladu s MSFI i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Fonda da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava ili namjerava likvidirati Fond ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini. Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovilo Društvo.

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

- prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, lažna predstavljanja ili zaobilaženje internih kontrola.

- stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.

- ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.

- ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)

- zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Fonda da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću revizora na povezane objave u financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Fond prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti, te povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Izvješće o ostalim zakonskim i regulatornim zahtjevima

1. Na 23. svibnja 2022. godine Glavna skupština Fonda imenovala nas je temeljem prijedloga Nadzornog odbora Fonda da obavimo reviziju financijskih izvještaja za 2022. godinu.

2. Na datum ovog izvješća neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonskih revizija Fonda od revizije financijskih izvještaja Fonda za 2021. godinu do revizije financijskih izvještaja Fonda za 2022. godinu što ukupno iznosi dvije godine.

3. U reviziji financijskih izvještaja Fonda za 2022. godinu odredili smo značajnost za financijske izvještaje kao cjelinu u iznosu od 1.696.794 kuna, što predstavlja približno 4,18% od ukupne imovine Fonda. Obzirom na to da je interes dioničara vrijednost imovine Fonda i minimiziranje rizika, kao glavnu osnovu za izračun materijalnosti odabrali smo ukupnu neto imovinu Fonda te ukupne rashode Fonda, a ujedno se radi i o stabilnim indikatorima i metodološki prihvaćenim mjerilima.

4. Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Fonda sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

5. Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih financijskih izvještaja Fonda za 2022. godinu i datuma ovog izvješća nismo Fondu ni Društvu pružili zabranjene nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije sačuvali neovisnost u odnosu na Fond i Društvo.

Izvješće temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje

Izvješće o uvjerenju revizora o usklađenosti financijskih izvještaja, sastavljenih temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20, 83/21 i 151/22) primjenom zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 kojom se za izdavatelje određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje (Uredba o ESEF-u).

Proveli smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja o tome jesu li financijski izvještaji pripremljeni za potrebe objavljivanja javnosti temeljem članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala, koji su sadržani u priloženoj elektroničkoj datoteci zaifbrezadd-2022-12-31-hr u svim značajnim odrednicama pripremljeni u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Izvješće temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (nastavak)

Odgovornosti uprave i onih zaduženih za upravljanje

Uprava Fonda odgovorna je za pripremu i sadržaj financijskih izvještaja u skladu s Uredbom o ESEF-u.

Osim toga, uprava Društva odgovorna je održavati sustav unutarnjih kontrola koji u razumnoj mjeri osigurava pripremu financijskih izvještaja bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima izvještavanja iz Uredbe o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške.

Uprava Fonda također je odgovorna za:

- objavljivanje javnosti financijskih izvještaja sadržanih u godišnjem izvješću u važećem XHTML formatu i

- odabir i korištenje XBRL oznaka u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.

Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadzor pripreme financijskih izvještaja u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja.

Odgovornosti revizora

Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija.

Obavljeni postupci

Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će opseg testiranja otkriti svaku značajnu neusklađenost s Uredbom o ESEF-u.

U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:

- pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u,

- stekli smo razumijevanje internih kontrola Društva relevantnih za primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u,

- identificirali smo i procijenili rizike značajne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u zbog prijevare ili pogreške; i

- na temelju toga, osmislili i proveli postupke za odgovor na procijenjene rizike i za dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (nastavak)

Dioničarima Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene prenosive vrijednosne papire

Izvješće temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (nastavak)

Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li:

- financijski izvještaji, koji su uključeni u godišnje izvješće, izrađeni u važećem XHTML formatu,

- podaci, sadržani u financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u, označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

- korišten je XBRL jezik za označavanje,

- korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,

- oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi o ESEF-u.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni da pruže osnovu za naš zaključak.

Zaključak

Prema našem uvjerenju, temeljem provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, financijski izvještaji prezentirani u ESEF formatu, sadržani u gore navedenoj priloženoj elektroničkoj datoteci i temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala pripremljeni radi objavljivanja javnosti, u svim značajnim odrednicama su u skladu sa zahtjevima iz članka 3., 4. i 6. Uredbe o ESEF-u za godinu završenu 31. prosinca 2022. godine.

Povrh ovog zaključka, kao i mišljenja sadržanog u ovom izvješću neovisnog revizora za priložene financijske izvještaje i godišnje izvješće za godinu završenu 31. prosinca 2022. godine, ne izražavamo nikakvo mišljenje o informacijama sadržanima u tim prikazima ili o drugim informacijama sadržanima u prethodno navedenoj datoteci.

Russel Bedford Croatia – Revizija d.o.o. Zagreb, 21. ožujka 2023.

Selska cesta 92/b

10000 Zagreb, Hrvatska

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

za godinu koja je završila 31. prosinca

svi iznosi u kunama

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama 33 do 72 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca

svi iznosi u kunama

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama 33 do 72 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o novčanom toku na

za godinu koja je završila 31. prosinca

svi iznosi u kunama

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama 33 do 72 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Izvještaj o promjenama kapitala na dan 31. prosinca 2022. godine

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama 33 do 72 čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

1. Fond koji je predmet izvještavanja

Nastanak, povijest i osnovne djelatnost

Breza d.d. zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u neuvrštene vrijednosne papire sa sjedištem u Zagrebu, Republika Hrvatska, Ulica Pere Budmanija 3, kao pravni subjekt registriran je kod trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta (MBS): 070003693, OIB: 75111210338 („Fond“). Fond je pravna osoba osnovana u obliku dioničkog društva kojom Društvo upravlja u njegovo ime i račun u skladu s odredbama Zakona, Prospekta, Statuta i Pravila. Udjeli u Fondu nisu otkupivi iz imovine Fonda. Osnovan je sa svrhom i namjenom prikupljanja sredstava javnom ponudom te ulaganja tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom i ciljem Fonda.

Trajanje Fonda je neograničeno. Fond je osnovan dana 11. rujna 1998. godine u Republici Hrvatskoj. Odobrenje za rad Fonda izdala je HANFA dana 26. lipnja 2003. godine.

Društvo za upravljanje Fondom

U skladu sa Zakonom, Statutom i Pravilima Fonda, Fondom upravlja Global Invest društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim fondovima (“Društvo”) sa sjedištem u Zagrebu, Ulica Pere Budmanija 3.

Društvo je registrirano na Trgovačkom sudu u Varaždinu dana 8. travnja 2003. godine. Upisani i uplaćeni temeljni kapital Društva iznosi 1.600.000,00 kuna.

Društvo je odgovorno za možebitnu štetu počinjenu dioničarima Fonda ako se ona dogodi zbog povrede Zakona i Statuta Fonda. Sukladno Pravilima, Društvo Fondu zaračunava naknadu za upravljanje u visini od najviše 2,50% godišnje od imovine Fonda umanjene za ukupan iznos financijskih obveza. U razdoblju ožujak/2020 – listopad/2021 ista iznosi 2,25% godišnje, dok od studenoga/2021. godine iznosi 2,00% godišnje. Zbog prirode svog poslovanja Fond nema zaposlenika.

‎ Depozitar

Sukladno Zakonu, Društvo je odabralo depozitara kojem je povjerena pohrana imovine Fonda. Osim usluge pohrane zasebne imovine i vođenja posebnog računa za imovinu Fonda, depozitar nadzire utvrđivanje vrijednosti pojedinačnih udjela i neto vrijednosti imovine Fonda u skladu sa zakonskim propisima, Statutom i Pravilima, te izvršava naloge Društva u vezi s transakcijama s vrijednosnim papirima i drugom imovinom. Društvo je tijekom 2022. i 2021. godine koristilo usluge Raiffeisen bank d.d Austria, Zagreb, Magazinska 69 kao depozitara („Depozitar“) . Depozitar odgovara Društvu i dioničarima za svu štetu koju su oni pretrpjeli uslijed kršenja Zakona. Sukladno Pravilima, Depozitar zaračunava naknadu za svoje usluge.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga („HANFA“) je regulatorno tijelo Fonda.

2. Osnova za pripremu

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji Fonda pripremljeni su u skladu s zakonskim zahtjevima za računovodstvo investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj.

Financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave Društva dana 10. siječnja 2023. godine.

Financijski izvještaji Fonda temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI ) usvojenim od strane Europskoe Unije uvažavajući prilagodbe Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga („HANFA“) te se za to razlikuju. Fond sukladno tome pri određivanju neto vrijednosti imovine AIF i cijene AIF ne priznaje rezervacije za umanjenje financijske imovine za očekivane kreditne gubitke nego temeljem objektivnih dokaza.

Ovi su financijski izvještaji nekonsolidirani financijski izvještaji Fonda opće namjene. Sastavljeni su za izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine i u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Ovi zakonom propisani financijski izvještaji sastavljeni su kao zakonom propisana obveza.

b) Osnova za mjerenje

Financijski izvještaji Fonda pripremljeni su na osnovi amortiziranog troška, osim financijske imovine po fer vrijednosti.

c) Korištenje prosudbi i procjena

Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI-jevima usvojenim od strane EU zahtijeva od rukovodstva Društva donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iskazane iznose imovine, obveza, prihoda i rashoda. Procjene i povezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se smatra da su razumni u danim uvjetima i uz raspoložive informacije na datum izrade financijskih izvještaja, a čiji rezultat čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije lako utvrdiva iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od procjena.

Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju u kojem je procjena izmijenjena i budućim razdobljima, ako izmjena utječe i na njih.

Informacije o prosudbama rukovodstva Društva koje se odnose na primjenu MSFI-jeva usvojenih od strane EU koji imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje kao i informacije o procjenama sa znatnim rizikom mogućeg značajnog usklađenja u idućoj godini objavljene su u bilješci 4: Računovodstvene procjene i prosudbe.

2. Osnova za pripremu (nastavak)

d) Funkcionalna i izvještajna valuta

Financijski izvještaji prikazuju se u kunama, koja na dan 31. prosinca 2022. godine predstavlja funkcionalnu i valutu objavljivanja Fonda. Funkcionalna valuta je valuta primarnog ekonomskog okruženja u kojem Fond posluje. Valuta objavljivanja je valuta u kojoj su prezentirani financijski izvještaji.

Službeni tečaj kune koji je objavila Hrvatska narodna banka („HNB“) u odnosu na druge značajne valute, bio je kako slijedi:

3. Značajne računovodstvene politike

Primjena novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

Osim dolje navedenih promjena, za sva razdoblja prikazana u financijskim izvještajima Fond je dosljedno primjenjivao računovodstvene politike opisane u bilješkama u nastavku.

I. Važeći standardi, izmjene postojećih standarda i implementacije – usvojeni tijekom 2022. godine

U 2022. godini na snagu su stupili sljedeći standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja:

- Izmjene MSFI-ja 3 Poslovne kombinacije; MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema; MRS-a 37 Rezerviranja, potencijalne obveze i potencijalna imovina; i godišnja poboljšanja 2018. – 2020. (objavljena 14. svibnja 2020.).

Usvajanje ovih standarda nije prouzročilo značajne učinke na iznose priznate u financijskim izvještajima .

II. Standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja koji su izdani, ali još nisu na snazi

Standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja koji su izdani, ali još nisu na snazi do dana objavljivanja financijskih izvještaja su prikazani u nastavku.

Ako su primjenjivi, Fond namjerava usvojiti ove standarde kad stupe na snagu. Do 31. prosinca 2022. godine Europska komisija odobrila je sljedeće promjene računovodstvenih načela primjenjivih na izvještavanje, koje nisu bile na snazi za pripremu financijskih izvještaja za 2022. godinu:

- MSFI 17 Ugovori o osiguranju (objavljen 18. svibnja 2017.); uključujući izmjene MSFI-a 17 (objavljene 25. lipnja 2020.),

- Dopune MRS-a 8 Računovodstvene politike, Promjene računovodstvenih procjena i pogreške: Definicija računovodstvenih procjena (objavljene 12. veljače 2021.),

- Dopune MRS-a 1 Prezentacija financijskih izvještaja i Izjava o praksi MSFI-ja 2: Objavljivanje računovodstvenih politika (objavljeno 12. veljače 2021.),

- Izmjene MRS-a 12 Porez na dobit: Odgođeni porez na imovinu i obveze proizašle iz jedne transakcije (objavljene 7. svibnja 2021.),

- Izmjene MSFI-ja 17 Ugovori o osiguranju: Prva primjena MSFI-ja 17 i MSFI-a 9 – Usporedne informacije (objavljene 9. prosinca 2021.).

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Primjena novih i izmijenjenih Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (nastavak)

II. Standardi, izmjene postojećih standarda i tumačenja koji su izdani, ali još nisu na snazi (nastavak)

Na dan 31. prosinca 2022. godine Odbor za međunarodne standarde je izdao sljedeće standarde, izmjene, tumačenja i revizije, čija primjena podliježe dovršetku postupka odobrenja od strane nadležnih tijela Europske komisije, koji je još uvijek u tijeku:

- Izmjene i dopune MRS-a 1: Prezentiranje financijskih izvještaja: Klasifikacija obveza kao kratkoročnih ili dugoročnih

- Odgoda stupanja na snagu (23. siječnja 2020. i 15. srpnja 2020. godine);

- Izmjene i dopune MSFI-ja 16 Najmovi: Obveza najma kod prodaje i povratnog najma (objavljen 22. rujna 2022. godine).

Ne očekuje se da će ovi standardi značajno utjecati na financijske izvještaje Fonda.

III. Dodatni dokumenti koji se koriste za tumačenje i potporu primjene MRS-a/MSFI -ja

Sljedeći dokumenti korišteni su za tumačenje i potporu primjene MRS-eva/MSFI-ja, iako ih sve nije odobrila Europska komisija:

- Konceptualni okvir za financijsko izvještavanje,

- ESMA (European Securities and Markets Authority), Europsko bankovno tijelo, Europska središnja banka i Consob dokumenti o primjeni posebnih MRS/MSFI odredbi također s posebnim osvrtom na prikaz učinaka koji proizlaze iz Covid-19 pandemije i njihovih učinaka na procese procjene

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi, tj. prihodi po osnovi ulaganja u financijske instrumente priznaju se ako se utvrdi pravo vlasnika financijskog instrumenta na primitak dividende i iznos dividende se može pouzdano izmjeriti, te ako je vjerojatno da će gospodarske koristi povezane s dividendom pritjecati u Fond. Povezana potraživanja iskazuju se u izvještaju o financijskom položaju u okviru " potraživanja s osnove dividendi", odnosno u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru "prihoda od dividendi".

Prihodi od kamata

Prihodi od kamata priznaju se ako je vjerojatno da će gospodarske koristi povezane s kamatom pritjecati u Fond i ako se iznos kamate može pouzdano izmjeriti.

Prihodi od kamata iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za sve kamatonosne instrumente po načelu obračunatih kamata. Prihodi od kamata uključuju kupone zarađene od ulaganja u financijske instrumente s fiksnim prihodom, obveznice te obračunati diskont na trezorske i komercijalne zapise i druge financijske instrumente klasificirane kao imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak i ostale razlike između početne knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog instrumenta i njegove vrijednosti po dospijeću izračunate primjenom efektivne kamatne stope izračunate na datum stjecanja, kojom se budući procijenjeni novčani tokovi svode na neto sadašnju vrijednost tijekom razdoblja trajanja pripadajućeg ugovora ili primjenom odgovarajuće promjenjive kamatne stope.

Prihodi od kamata priznaju se u dobit ili gubitak.

Dobici i gubici od tečajnih razlika pri preračunavanju imovine i obveza

Transakcije denominirane u stranim valutama tj. stranim sredstvima plaćanja svode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za dan vrednovanja ili po tečaju koji proizlazi iz ugovornog odnosa vezanog za tu transakciju. Ukoliko valuta u kojoj je imovina denominirana nije uvrštena na tečajnici Hrvatske narodne banke, za preračun se primjenjuju srednji tečajevi za euro ili valute uz koju je vezana valuta u kojoj je imovina denominirana objavljeni na financijsko-informacijskom servisu (Bloomberg, Reuters i sl.).

Monetarne stavke izražene u stranoj valuti pretvaraju se u kune primjenom zaključnog tečaja. Zaključni tečaj je spot tečaj na kraju izvještajnog razdoblja.

Ako se dobitak ili gubitak od nemonetarne stavke priznaju u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti, svaka sastavnica te dobiti ili gubitka priznaje se direktno u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti. S druge strane, ako se dobitak ili gubitak od nemonetarne stavke priznaju u dobit ili gubitak, svaka sastavnica te dobiti ili gubitka priznaje se u dobit ili gubitak.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Dobici i gubici od trgovanja financijskim instrumentima

Dobici i gubici od trgovanja financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke koji se priznaju u dobit ili gubitak. Dobici i gubici od trgovanja financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit uključuju nerealizirane i realizirane dobitke i gubitke koji se priznaju kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Nerealizirani dobici i gubici nastaju kao rezultat usklađenja financijskih instrumenata na tržišnu ili fer vrijednost. Nerealizirani dobici nastaju kada je tekuća tržišna vrijednost (fer vrijednost) ulaganja u financijske instrumente veća od troška ulaganja ili knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u financijske instrumente. Nerealizirani gubici nastaju kada je tekuća tržišna vrijednost (fer vrijednost) manja od troška ili knjigovodstvene vrijednosti ulaganja u financijske instrumente.

Nerealizirani dobici i gubici financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak se u dobit ili gubitak evidentiraju u razdoblju u kojem su nastali i za koje se odnose. Nerealizirani dobici i gubici financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit se evidentiraju se direktno u rezervu fer vrijednosti u kapitalu i rezervama, odnosno u ostaloj u sveobuhvatnoj dobiti.

Realizirani dobici i gubici nastaju prilikom prodaje financijskih instrumenata. Realiziranu dobit ili gubitak obračunskog razdoblja čini razlika prodajnih cijena i knjigovodstvene vrijednosti prodanih financijskih instrumenata.

Razlika između ostvarene prodajne cijene i knjigovodstvene cijene ulaganja za financijske instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak evidentira se u okviru ove stavke u dobit ili gubitak kada je prodaja ostvarena. Razlika između ostvarene prodajne cijene i knjigovodstvene cijene ulaganja za financijske instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit evidentira se u okviru ostale sveobuhvatne dobiti, odnosno akumulirana nerealizirana dobit i gubitak priznat u kapitalu i rezervama evidentira se na zadržanu dobit, ne reklasificira se iz kapitala i rezervi u dobit ili gubitak, te ne predstavlja reklasifikacijsku uskladu.

Fond primjenjuje metodu prosječne ponderirane cijene za određivanje realiziranih dobitaka i gubitaka kod otuđenja.

Društvo je za 2021. godinu promijenilo računovodstvenu politiku evidentiranja promjene fer vrijednosti financijske imovine koje nisu realizirane na način da promjenu fer vrijednosti naknadno evidentira kroz ostalu sveobuhvatnu dobit a ne kroz dobit ili gubitak.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Troškovi koji terete izravno imovinu Fonda su:

 Naknada Društvu za upravljanje Fondom,

 naknada i troškovi Depozitaru,

 troškovi, provizije ili pristojbe vezane uz stjecanje ili prodaju imovine Fonda, u stvarnoj visini,

 troškovi javnog bilježnika ako se radi:

 o troškovima, provizijama ili pristojbama vezanim uz stjecanje ili prodaju imovine Fonda,

 o troškovima Fonda koji se javljaju kao neophodni temeljem odredaba posebnih zakona (primjerice Zakon o javnom bilježništvu, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o sudskom registru, Ovršni zakon),

 troškovi vođenja registra Središnjeg klirinškog depozitarnog društva („SKDD“) te troškovi isplate prihoda ili dobiti, prema važećem cjeniku SKDD,

 troškovi godišnje revizije, do visine utanačene relevantnim ugovorom,

 sve propisane naknade i pristojbe plative HANFA-i u vezi s izdavanjem odobrenja Fondu, prema propisima o administrativnim pristojbama i naknadama,

 porezi koje je Fond dužan platiti na svoju imovinu ili dobit,

 troškovi objave izmjena pravila i/ili prospekta i drugih propisanih objava, prema stvarnim troškovima,

 troškovi naknade članovima Nadzornog odbora Fonda,

 ostali troškovi određeni posebnim zakonima, uključujući i slijedeće troškove:

 propisanih objava u Narodnim novinama,

 naknade Hrvatskoj novinskoj agenciji,

 uplate u korist Državnog proračuna RH vezane uz primjerice upis promjena u Sudski registar, sudske pristojbe za upis novog člana Nadzornog odbora Fonda i ostale sudske pristojbe vezane uz poslovanje Fonda,

 naknade Financijskoj agenciji za javnu objavu godišnjeg financijskog izvještaja Fonda,

 ostali troškovi i naknade koje HANFA propiše posebnim pravilnikom.

Naknade Društvu i depozitaru obračunavaju se u skladu s učestalosti vrednovanja imovine Fonda, na osnovicu koju čini ukupna imovina Fonda umanjena za iznos obveza Fonda s osnove ulaganja u financijske instrumente, te ostala ulaganja. Naknade se izračunavaju na utvrđenu osnovicu primjenom propisanih godišnjih stopa naknada iz Pravila Fonda. Naknada za upravljanje ne obračunava se na imovinu Fonda koja je uložena u udjele ili dionice alternativnih investicijskih fondova kojim upravlja isto društvo za upravljanje.

Naknadu HANFA-i Društvo će obračunati na teret imovine Fonda sukladno važećem Pravilniku o izračunu, visini i naplati naknada koje se plaćaju HANFA-i.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijska imovina

Financijski instrument je svaki ugovor na temelju kojega nastaje financijska imovina jednoga subjekta i financijska obveza ili vlasnički instrument drugoga subjekta.

Financijska imovina je svaka imovina koja je: novac, vlasnički instrument drugoga subjekta, ugovorno pravo na primitak novca ili druge financijske imovine od drugoga subjekta, ili razmjenu financijske imovine ili financijskih obveza s drugim subjektom pod uvjetima koji mogu biti povoljni za Fond, ili ugovor koji će se podmiriti ili se može podmiriti vlastitim vlasničkim instrumentima Fonda, te koji je nederivativni instrument za koji je Fond dužan ili može biti dužan primiti promjenjivi broj vlastitih vlasničkih instrumenata drugog subjekta ili derivativni instrument koji će se podmiriti ili koji se može podmiriti na način drugačiji od razmjene fiksnoga iznosa novca ili druge financijske imovine za fiksni broj vlastitih vlasničkih instrumenata Fonda. U tu svrhu vlastiti vlasnički instrumenti Fonda ne uključuju instrumente s opcijom prodaje koji su kvalificirani u vlasničke instrumente ili instrumente koji su ugovori o budućem primitku ili budućoj isporuci vlastitih vlasničkih instrumenata Fonda.

Financijske obveze

Financijska obveza je svaka obveza koja je ugovorna obveza da se isporuči novac ili drugu financijsku imovinu drugom subjektu, ili razmjeni financijska imovina ili financijska obveza s drugim subjektom pod uvjetima koji mogu biti nepovoljni za Fond, ili ugovor koji će se namiriti ili se može namiriti vlastitim vlasničkim instrumentima Fonda i predstavlja neizveden instrument na temelju kojeg Fond jest ili može biti obvezan isporučiti promjenjivi broj vlastitih vlasničkih instrumenata Fonda, ili izveden instrument koji će se namiriti ili koji se može namiriti na način drugačiji od razmjene fiksnoga iznosa novca ili druge financijske imovine za fiksni broj vlastitih vlasničkih instrumenata drugog subjekta. U tu svrhu vlastiti vlasnički instrumenti Fonda ne uključuju instrumente koji su ugovori o budućem primitku ili isporuci vlasničkih instrumenata Fonda.

Financijski instrumenti

Klasifikacija

Fond klasificira svoju financijsku imovinu kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i financijska imovina po amortiziranom trošku.

Financijska imovina klasificira se na temelju poslovnog modela upravljanja financijskom imovinom i obilježja financijske imovine s ugovorenim novčanim tokovima.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Klasifikacija (nastavak)

Prilikom odabira modela društvo će uzeti u obzir način ocjenjivanja uspješnosti poslovnog modela i financijske imovine koja se drži u okviru tog poslovnog modela te kako se o tome izvješćuje ključno rukovodeće osoblje Društva, rizike koji utječu na uspješnost poslovnog modela (i na imovinu koja se drži u okviru tog poslovnog modela) te posebno način upravljanja tim rizicima i način isplaćivanja naknada rukovodećem osoblju.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit ako se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovorenih novčanih tokova i prodajom financijske imovine, te na temelju ugovorenih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Tečajne razlike financijskih instrumenata koji se mjere po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit priznaju se u revalorizacijskim rezervama fer vrijednosti financijske imovine u okviru kapitala i rezervi.

Inicijalno priznavanje ulaganja u financijske instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit po trošku stjecanja uvećano za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak je financijska imovina koja je klasificirana kao imovina koja se drži radi trgovanja i za koju vrijedi da je stečena ili nastala uglavnom radi prodaje ili ponovne kupnje u kratkom roku, pri početnom priznavanju dio je portfelja utvrđenih financijskih instrumenata kojima se upravlja zajedno i za koje postoji dokaz o nedavnom stvarnom kratkoročnom ostvarenju dobiti ili riječ je o derivativnom instrumentu (osim derivativnog instrumenta koji je ugovor o financijskom jamstvu ili određeni i stvarni instrument zaštite od rizika), te ju je prilikom početnog priznavanja Društvo svrstalo u one koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobiti i gubitak.

Inicijalno priznavanje ulaganja u financijske instrumente koji se mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak je po trošku stjecanja isključujući transakcijski trošak.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Klasifikacija (nastavak)

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Financijska imovina se mjeri po amortiziranom trošku ako se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova i ako na temelju ugovorenih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Za financijsku imovinu po amortiziranom trošku glavnica je fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju, a kamata obuhvaća kamatu za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom određenog vremena, te za ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Sukladno pravilima regulatora priznavanje rezervacija za umanjenje financijske imovine za očekivane kreditne gubitke priznaju se temeljem objektivnih dokaza.

Potraživanja

Potraživanje predstavlja sadašnje potraživanje proizašlo iz prošlih transakcija čijom se naplatom očekuje priljev resursa u budućnosti. Potraživanja su, na temelju obveznopravnih i drugih osnova, zasnovana prava potraživati od dužnika plaćanje duga, isporuku ili pružanje usluga. Isto tako, potraživanja su nederivativna financijska imovina s fiksnim ili utvrdivim plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom tržištu.

Fond će priznati potraživanja u izvještaju o financijskom položaju samo i isključivo kada poduzetnik postaje jedna od ugovornih strana na koju se primjenjuju ugovorni uvjeti. Potraživanja se u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima iskazuju po nominalnoj vrijednosti koja proizlazi iz poslovne transakcije, utemeljene na ugovoru i/ili drugoj vjerodostojnoj ispravi o nastanku potraživanja.

Potraživanja se u vrednuju po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

Obveze

Obveza je sadašnja obveza Fonda proizašla iz prošlih događaja, za čije se podmirenje očekuje da će Fondu uzrokovati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi. Obveza se priznaje kada je vjerojatno da će zbog podmirenja sadašnje obveze doći do odljeva resursa Fonda i kada se iznos kojim se ona podmiruje može pouzdano izmjeriti.

Obveze se klasificiraju kao kratkoročne i dugoročne. Obveze se u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima iskazuju po nominalnoj vrijednosti koja proizlazi iz poslovne transakcije, utemeljene na ugovoru i/ili drugoj vjerodostojnoj ispravi o nastanku obveze.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Priznavanje i prestanak priznavanja

Priznavanje financijske imovine i obveza Fonda provodi se ovisno o vrsti financijskog instrumenta i provedenoj klasifikaciji, te u skladu s investicijskom politikom Fonda koja je predviđena Pravilima Fonda.

Financijska imovina i financijske obveze Fonda priznat će se od datuma kada se počnu primjenjivati ugovoreni uvjeti u kojem je Fond jedna od ugovornih strana.

Kupnja i prodaja financijskih instrumenata priznaje se u imovini Fonda na datum trgovanja. Zaključena transakcija kupnje priznaje se u imovini Fonda prema vrsti i provedenoj klasifikaciji financijskog instrumenta uz istovremeno formiranje obveze za namiru. Na dan zaključenja transakcije prodaje, u imovini Fonda financijski instrument se prestaje priznavati, a počinje se priznavati potraživanje s osnove prodaje financijskog instrumenta.

Fond će prestati priznavati financijsku imovinu, samo, i isključivo kada isteknu ugovorna prava na novčane tokove od financijske imovine ili Fond prenese financijsku imovinu. Fond prenosi financijsku imovinu, samo, i isključivo ako prenese ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili zadrži ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine, ali preuzme ugovornu obvezu isplate novčanih tokova jednom ili više primatelja u okviru ugovora. Fond briše financijsku obvezu (ili dio financijske obveze) iz izvještaja o financijskom položaju kada i isključivo kada se ona podmiri, odnosno kad se obveza iz ugovora ispuni, poništi ili kad istekne.

Početno i naknadno mjerenje

Priznavanje financijske imovine i obveza Fonda provodi se ovisno o vrsti financijskog instrumenta i provedenoj klasifikaciji, te u skladu s investicijskom politikom Fonda koja je predviđena Pravilima Fonda.

Vrednovanje pojedine imovine i obveza Fonda, sukladno klasifikaciji obavlja se po fer vrijednosti, odnosno metodom amortiziranog troška. Financijska imovina i financijske obveze Fonda priznat će se od datuma kada se počnu primjenjivati ugovoreni uvjeti u kojem je Fond jedna od ugovornih strana.

Financijska imovina i obveze Fonda početno se priznaju po fer vrijednosti uvećano ili umanjeno, u slučaju financijske imovine ili financijskih obveza koja su određena po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, za transakcijske troškove koji su direktno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijskih obveza. Izuzetak od navedenog su financijska imovina i financijske obveze koje se mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak, kojima se pri početnom priznavanju ne dodaju transakcijski troškovi, jer se oni po nastanku priznaju u dobit i gubitak.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Početno i naknadno mjerenje (nastavak)

Nakon početnog priznavanja Fond će mjeriti financijsku imovinu, uključujući derivative koji predstavljaju imovinu, po njenoj fer vrijednosti, bez umanjenja za iznos transakcijskih troškova koji mogu nastati prilikom prodaje ili drugog načina otuđenja, osim vezano za zajmove i potraživanja koji se mjere po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope, ulaganja koja se drže do dospijeća, koje se mjere po amortiziranom trošku, primjenom metode efektivne kamatne stope, ulaganja u vlasničke instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu i čija se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeriti, te financijski instrumenti koji se mjere po trošku stjecanja.

Vrijednosni papiri kojima se trguje na aktivnom tržištu dnevno se vrednuju primjenom zadnje cijene trgovanja objavljene na uređenom tržištu službenom financijsko – informacijskom servisu, a koja najbolje odražava njihovu fer vrijednost. Razlika između tržišne vrijednosti i troška ulaganja vrijednosnog papira priznaje se kao usklađenje u nerealizirane dobitke ili gubitke kroz dobit ili gubitak.

Potraživanja i obveze vrednuju se po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

Principi mjerenja fer vrijednosti

Fer vrijednost prenosivih vrijednosnih papira i instrumenta tržišta novca kojima se trguje na aktivnom tržištu izračunava se primjenom zadnje cijene trgovanja objavljene na uređenim tržištima ili službeno financijsko-informacijskim servisima na dan za koji se vrednuje imovina i obveze Fonda.

Udjeli investicijskih fondova vrednuju se po cijeni udjela pripadnog investicijskog fonda važećoj za dan vrednovanja, a objavljenoj od strane društva za upravljanje. U slučaju da za dan vrednovanja nije bilo objave ili cijena udjela investicijskog fonda nije bila dostupna, fer vrijednost udjela investicijskog fonda je cijena udjela tog investicijskog fonda od zadnjeg dana vrednovanja za koji je objavljena cijena od strane društva za upravljanje.

Fond može koristiti i drugu cijenu za vrednovanje prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca ako procjeni da zadnja cijena trgovanja objavljena na uređenim tržištima ili službenom financijsko-informacijskom servisu na dan za koji se vrednuju imovina i obveze Fonda ne predstavlja fer vrijednost tih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca.

Smatra se da se financijskim instrumentom trguje na aktivnom tržištu ako su kotirane cijene neposredno i redovno raspoložive na aktivnom tržištu, od trgovaca, investicijskog društva, poslovne grupe, agencije za regulaciju cijena ili zakonodavne agencije i ako te cijene predstavljaju stvarne i redovno nastale transakcije prema tržišnim uvjetima.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Principi mjerenja fer vrijednosti (nastavak)

Kotirane tržišne cijene za određenu imovinu predstavljaju sadašnju cijenu ponude, a ako ista nije dostupna tada cijena posljednje transakcije dokazuje sadašnju fer vrijednost pod uvjetom da od razdoblja provedbe transakcije nije bilo značajnih promjena ekonomskih okolnosti niti se radilo o prisilnoj transakciji. Za vlasničke vrijednosne papire aktivnim tržištem smatra se tržište na kojem se vlasničkim vrijednosnim papirom trgovalo minimalno 20 trgovinskih dana u tromjesečnom razdoblju. Za dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca aktivnim tržištem smatra se tržište na kojem se navedenim instrumentom trgovalo minimalno 15 trgovinskih dana u tromjesečnom razdoblju.

Ukoliko za pojedine financijske instrumente nije dostupna cijena sa aktivnog tržišta kako je prethodno navedeno, tržište na kojem se trguje financijskim instrumentom smatra se neaktivnim. Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na neaktivnom tržištu utvrđuje se tehnikama procjene, kojima je cilj procijeniti cijenu po kojoj bi imovina bila prodana, odnosno obveza prenesena u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima za datum vrednovanja. Navedenu cijenu Društvo će primjenjivati najkasnije sedmog radnog dana od dana utvrđivanja neaktivnog tržišta za financijski instrument. Procjena fer vrijednosti financijskih instrumenata kojima se trguje na neaktivnim tržištima provodi se sukladno tehnikama procijene vrijednosti. Društvo je dužno procjenu fer vrijednosti financijskih instrumenata revidirati najmanje na datum sastavljanja godišnjih i polugodišnjih izvještaja Fonda i odmah po saznanju bitnih informacija vezanih uz vrednovanje. Društvo će po saznanju bitnih informacija na osnovu okolnosti procijeniti utjecaj informacija na promjenu cijene udjela Fonda. U slučaju procijenjene promjene cijene udjela Fonda za više od 1%, Društvo će bez odgode izraditi procjenu fer vrijednosti financijskog instrumenta. Kada je procijenjena promjena cijene udjela Fonda manja od 1%, Društvo će izraditi procjenu fer vrijednosti najkasnije u roku od sedam radnih dana od saznanja bitne promjene.

Umanjenje vrijednosti financijske imovine

Sva imovina Fonda, osim imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti, podložna je izradi procjene o postojanju dokaza ili okolnosti vezanih uz umanjenje vrijednosti.

Procjena postojanja dokaza ili okolnosti vezanih uz umanjenje vrijednosti mora se izrađivati bez odgode svaki put kada postoji objektivan dokaz ili okolnosti koje upućuju na potrebu procjene vrijednosti imovine radi umanjenja, a najmanje na datum sastavljanja godišnjih i polugodišnjih financijskih izvještaja.

Sva imovina po amortiziranom trošku se individualno procjenjuje na umanjenje vrijednosti.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Financijski instrumenti (nastavak)

Umanjenje vrijednosti financijske imovine (nastavak)

Objektivni dokaz umanjenja vrijednosti financijske imovine ili grupe financijske imovine uključuje dostupne informacije, a odnose se na sljedeće događaje koji uzrokuju umanjenje vrijednosti: značajne financijske teškoće izdavatelja ili dužnika, uključujući blokadu računa, značajno pogoršanje financijskih pokazatelja iz odvojenih i/ili konsolidiranih financijskih izvještaja, nepoštivanje ugovora, poput nepodmirenja obveza ili zakašnjenja plaćanja kamate ili glavnice po zajmovima i/ili izdanim vrijednosnim papirima, radi čega dolazi do prolongata plaćanja ili reizdanja vrijednosnih papira u svrhu podmirenja dospjelih obveza po nepodmirenim izdanjima, pokretanje predstečajne nagodbe, otvaranje stečajnog ili likvidacijskog postupka, ili druge financijske reorganizacije i restrukturiranja, značajne promjene s negativnim učinkom koje su nastale u tehnološkom, ekonomskom ili pravnom okruženju u kojem posluje izdavatelj, nestanak aktivnog tržišta za vrijednosne papire zbog financijskih teškoća izdavatelja, produžen i kontinuiran pad tržišne cijene vrijednosnog papira, pad cijene više od 20%u odnosu na cijenu vrednovanja ili pad ocjene kreditnog rejtinga izdavatelja objavljenog od strane vanjskih rejting agencija.

Iznos gubitka od umanjenja imovine izračunava se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijskih instrumenata (tj. efektivnoj kamatnoj stopi obračunatoj kod početnog priznavanja). Knjigovodstvena vrijednost imovine će se umanjiti direktno ili upotrebom odvojenog računa ispravka vrijednosti. Iznos gubitka se priznaje u dobit ili gubitak. U slučaju da se iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji i to smanjenje se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja umanjenja vrijednosti, prethodno priznat gubitak od umanjenja vrijednosti ispravlja se i priznaje u dobit ili gubitak.

Specifični instrumenti

Novac i novčani ekvivalenti

Novčani ekvivalenti su kratkotrajna, visoko likvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertirati u poznate iznose novca, te koja je podložna su beznačajnom riziku promjena vrijednosti. Novčani ekvivalenti su ekvivalenti namijenjeni ispunjenju kratkoročnih novčanih obveza i ulaganja u financijske instrumente. Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju sredstva u domaćoj i stranoj valuti na računima kod poslovnih banaka i ostale kratkotrajne visoko likvidne instrumente s ugovornim rokovima naplate do 90 dana ili kraće (kratkoročne depozite).

Novac na računima u bankama vodi se u nominalnim svotama prema dostavljenom izvodu o stanju i prometu tih računa.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Porez na dobit

Fond je obveznik poreza na dobit u Republici Hrvatskoj. Porezni rashod s temelja poreza na dobit predstavlja zbirni iznos tekućeg poreza i ogođenog poreza.

Tekući porez je iznos poreza na dobit koji se plaća (vraća) na oporezivu dobit (porezni gubitak) za razdoblje. Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Tekuća porezna obveza izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na datum izvještaja. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti razdoblja iskazanoj u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili neoporezive u drugim godinama, kao i stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne sukladno poreznim zakonima Republike Hrvatske.

Odgođene porezne obveze su iznosi poreza na dobit koje je potrebno platiti u budućim razdobljima s obzirom na oporezive privremene razlike. Odgođena porezna imovina su iznosi poreza na dobit koji se vraćaju u budućim razdobljima s obzirom na privremene razlike koje se mogu odbiti, prenesene neiskorištene porezne gubitke i prenesene neiskorištene porezne olakšice.

Odgođene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a odgođena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju. Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine i obveza preispituje se na svaki zadnji dan u mjesecu. Odgođena porezna imovina se umanjuje u onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa koje su na snazi, odnosno u postupku donošenja na dan Izvještaja o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju, a iskazuju se kao dugotrajna imovina ili dugotrajne obveze.

Kapital

Kapital je vlastiti izvor financiranja, a predstavlja ostatak imovine Fondova nakon odbitka svih njenih obveza. Kapital se sastoji od temeljnog (upisanog) kapitala - dionice, dobiti ili gubitka tekuće godine, zadržane dobiti ili prenesenog gubitka, revalorizacijskih rezervi od vrednovanja financijskih instrumenata po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit, kapitalnih rezervi i rezervi iz dobiti.

Upisani ili temeljni kapital je novčano izražena vrijednost onoga što dioničari unose u Fond, odnosno uplaćenih redovnih dionica, a registrirano je na sudu. Upisani kapital je iskazan u kunama po nominalnoj vrijednosti.

3. Značajne računovodstvene politike (nastavak)

Kapital (nastavak)

Kapital namijenjen dioničarima Fonda predstavlja nominalnu vrijednost uplaćenog redovnih dionica temeljnog kapitala i neto povećanje ili smanjenje imovine namijenjene dioničarima Fonda iz poslovanja.

Dobit ili gubitak tekućeg obračunskog razdoblja je dio kapitala kao rezultat viška prihoda nad rashodima, odnosno viška rashoda nad prihodima ostvarenih u tekućem obračunskom razdoblju nakon obračuna poreza na dobit. Iskazuje se na pozicijama dobiti ili gubitka tekuće financijske godine i prenosi u zadržanu dobit ili preneseni gubitak i zakonske rezerve.

Zadržana dobita ili preneseni gubitak je dio dobiti prethodnih razdoblja koja ostaje poduzetniku nakon raspoređivanja u rezerve, isplate dividende umanjena za gubitke prethodnih razdoblja.

Revalorizacijska rezerva formira se usklađenjem financijske imovine po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit. Tečajne razlike pri preračunavanju financijske imovine po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit uključene su u revalorizacijske rezerve. Neto dobici i gubici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit uključuju dobitke umanjene za gubitke od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit. Neto dobici i gubci od financijske imovine ne predstavljaju reklasifikacijsku uskladu te se evidentiraju na zadržanu dobit.

4. Računovodstvene procjene i prosudbe

Procjene i prosudbe koje nose rizik mogućih značajnih usklada knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisane su u nastavku.

Glavni izvori neizvjesnosti vezani za procjene

Utvrđivanje fer vrijednosti

Utvrđivanje fer vrijednosti financijske imovine kojima se trguje na neaktivnom tržištu zahtjeva korištenje tehnika procjena koje su opisane u Bilješci 3: Principi mjerenja fer vrijednosti . Za financijske instrumente s kojima se rijetko trguje i koji imaju netransparentnu cijenu, fer vrijednost je manje objektivna i zahtjeva različit stupanj prosudbe ovisno o likvidnosti, koncentraciji, neizvjesnosti tržišnih faktora, cjenovnim pretpostavkama i ostalim rizicima koji utječu na pojedini instrument.

Fer vrijednost financijskih instrumenata te ostalih ulaganja kojima se trguje na neaktivnom tržištu utvrđuje se tehnikama procjene, kojima je cilj procjeniti cijenu po kojoj bi imovina bila prodana, odnosno obveza prenesena u urednoj transakciji među sudionicima na datum vrednovanja.

Najveći dio financijskih instrumenata Fonda mjeri se po fer vrijednosti i obično je moguće utvrditi njihovu fer vrijednost unutar razumnog raspona procjena.

Za financijske instrumente Fonda kojima se trguje na uređenim tržištima, a koji se mjere po fer vrijednosti, kotirane cijene su direktno dostupne. Međutim, fer vrijednost određenih financijskih instrumenata, na primjer financijskih instrumenata kojima se trguje na neaktivnom tržištu, određuje se primjenom tehnika procjena, uključujući pozivanje na sadašnju fer vrijednost ostalih suštinski sličnih instrumenata (podložno odgovarajućim usklađenjima).

Procjene fer vrijednosti provode se u određenom vremenskom trenutku na temelju tržišnih uvjeta i informacija o financijskom instrumentu. Ove su procjene po prirodi subjektivne i uključuju neizvjesnosti i pitanja koja značajno ovise o prosudbi, poput kamatnih stopa, promjenjivosti i procijenjenim novčanim tokovima, te se stoga, ne mogu utvrditi s potpunom preciznošću. Fond mjeri fer vrijednost temeljem hijerarhije fer vrijednosti koja je objašnjena u Bilješci 24: Fer vrijednost financijskih instrumenata .

Gubici od umanjenja vrijednosti imovine po amortiziranom trošku

Potreba za umanjenjem vrijednosti imovine koja se vodi po amortiziranom trošku procjenjuje se kako je opisano u Bilješci 3: Umanjenje vrijednosti financijske imovine . Umanjenje vrijednosti za pojedinačne izloženosti temelji se na najboljoj procjeni rukovodstva Društva o sadašnjoj vrijednosti očekivanih budućih novčanih primitaka. Pri procjeni tih novčanih primitaka, rukovodstvo procjenjuje financijski položaj dužnika i neto nadoknadivu vrijednost instrumenata osiguranja.

4. Računovodstvene procjene i prosudbe

Glavni izvori neizvjesnosti vezani za procjene (nastavak)

Covid-19 pandemija

COVID-19 pandemija predstavlja značajan događaj te izvor neizvjesnosti koji od rukovodstva zahtijeva procjene i prosudbe pri određivanju utjecaja na financijski položaj i rezultate poslovanja. Tržišno okruženje pod utjecajem je u neizvjesnosti oko nastavka i stupnja gospodarskog oporavka u budućim razdobljima, kao i razvoja pandemije.

Vojni sukob između Rusije i Ukrajine

Iako Fond nema direktne poslovne odnose s tvrtkama koje su u vlasništvu ruskih pojedinaca ili tvrtki, niti je prisutan na ruskom tržištu i nema ruske dioničare ili dioničare obuhvaćene aktualnim sankcijskim listama, Fond će pažljivo pratiti razvoj političke i sigurnosne situacije. Fond će također pažljivo pratiti sve odluke donesene na EU i međunarodnoj razini, a kojih će se pridržavati, kao i njihov mogući utjecaj na poslovanje Fonda te indirektno s ruskim klijentima, u vezi s kojima trenutno nije moguće prognozirati.

Regulatorni zahtjevi

HANFA je ovlaštena za provođenje regulatornog nadzora nad poslovanjem Fonda i može zahtijevati promjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u skladu s odgovarajućim propisima i njenim tumačenjima.

5. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

	2022.		2021.
	u kunama		u kunama
Prihodi od dividendi društva stranih društva	1.192.851		982.946
Prihodi od dividendi društva iz Republike Hrvatske	264.427		54.704
	1.457.278		1.037.650

6. Prihodi od kamata

	2022.		2021.
	u kunama		u kunama
Prihod od kamata na novac i novčane ekvivalente	6		6
Prihodi od zateznih kamata	-		3.110
	6		3.116

7. Neto realizirani dobici od ulaganja

2022. 2021. u kunama u kunama Realizirani dobici od ulaganja u investicijske fondove - 80.647 - 80.647

8. Naknade za upravljanje

Društvo za upravljanje prima naknadu za upravljanje Fondom u iznosu od najviše 2,50% godišnje (2021.: 2,50%) od vrijednosti ukupne imovine Fonda umanjene za iznos financijske obveze i ulaganja u druge fondove pod upravljanjem Društva (Fond nema ulaganja u druge fondove pod upravljanjem Društva). U razdoblju ožujak/2020 – listopad/2021 ista iznosi 2,25% godišnje, dok od studenoga/2021. godine 2,00% godišnje. Naknada se obračunava i isplaćuje mjesečno. Tijekom 2022. g. naknada za upravljanje Fondom iznosila je 824.277 kn (2021: 847.377. kn).

9. Naknade za Depozitara

Naknada Raiffeisenbank d.d. Austria koja obavlja poslove depozitara iznosila je 0,165% (2021.: 0,165%) od vrijednosti ukupne imovine Fonda umanjene za financijske obveze i ulaganja u druge fondove pod upravljanjem Društva (Fond nema ulaganja u druge fondove pod upravljanjem Društva) . Naknada se obračunava i isplaćuje mjesečno. Tijekom 2022. g. naknada Depozitaru iznosila je 68.003 kn (2021: 63.411. kn).

10. Ostali rashodi

	2022.		2021.
	u kunama		u kunama
Negativne tečajne razlike od monetarnih financijskih instrumenta (isključujući vrijednosne papire)	93.649		35.971
Troškovi revizije	40.000		25.000
Naknada članovima nadzornog odbora	25.768		30.686
Naknada za održavanje uvrštenja na uređeno tržište	20.000		20.000
Naknada HANFA-i	17.374		16.585
Transakcijski troškovi	16.448		22.147
Troškovi kliringa	15.439		15.353
Troškovi održavanja glavne skupštine	2.330		3.255
Ostali rashodi	152.908		4.775
	383.916		173.772

11. Prihodi rasčlanjeni po kategorijama aktivnosti i zemljopisnim tržištima

Prihod	Država	2022.		2021.
		u kunama		u kunama
Prihodi od dividendi	Slovenija	1.115.045		815.489
	Hrvatska	264.427		54.704
	SAD	77.806		-
	Austrija	-		132.175
	Rumunjska	-		35.282
		1.457.278		1.037.650
Prihodi od kamata	Hrvatska	6		3.116
		6		3.116
Realizirani dobici	SAD	-		76.843
	Hrvatska	-		3.804
		-		80.647

12. Porez na dobit

Fond je obveznik poreza na dobit u skladu s hrvatskim zakonima i propisima. Stopa poreza na dobit u tekućoj godini bila je 10% (u 2021. g. 10%). Porezne pozicije Fonda podliježu nadzoru Porezne uprave i mogućem osporavanju. Slijedom toga, neizvjestan je potencijalni porezni učinak ako porezne vlasti primijene tumačenje koje se razlikuje od tumačenja uprave Fonda. Međutim, Uprava Fonda vjeruje da eventualna porezna obveza koja bi mogla proizaći iz različitog tumačenja ne bi značajnije utjecala na solventnost, kapitaliziranost i likvidnost Fonda.

Usklada između poreznog i računovodstvenog gubitka prikazana je u nastavku:

	2022.		2021.
	u kunama		u kunama
Računovodstvena dobit/gubitak za poslovnu godinu	260.446		52.517
Porez obračunat po stopi od 10%	26.045		5.252
Porezni učinak
Porezno priznate olakšice	(376.665)		(548.796)
Porezno nepriznati rashodi	509.043		360.527
Korištenje prenesenih poreznih gubitaka iz prijašnjih godina	158.423		-
Porezni gubitak za prijenos	-		(183.017)
Trošak poreza na dobit priznat u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti	-		-

Na dan 31. prosinca 2022. Fond je imao 1.052 tisuća kuna bruto poreznih gubitaka koji se mogu iskoristiti u pet godina nakon što su se dogodili porezni gubici, u svrhu umanjenja oporezive dobiti budućih razdoblja. Fond nije priznao odgođenu poreznu imovinu po osnovi prenesenih poreznih gubitaka u financijskim izvještajima, jer je Uprava Društva procijenila da je mogućnost iskorištenja poreznih gubitaka neizvjesna. Iznos odgođenih poreza prikazan je u donjoj tablici:

	Preneseni porezni gubici		Nepriznata odgođena porezna imovina po stopi od 10%
U 2027. najviše pet godina (iz 2022. godine)	-		-
U 2026. najviše pet godina (iz 2021. godine)	1.051.877		105.188
U 2025. najviše pet godina (iz 2020. godine)	-		-
U 2024. najviše pet godina (iz 2019. godine)	-		-
U 2023. najviše pet godina (iz 2018. godine)	-		-
	1.051.877		105.188

12. Porez na dobit (nastavak)

Sljedeća tablica prikazuje kretanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze:

	Stanje na 31.12.2020.		Promjena priznata u sveobuhvatnoj dobiti		Stanje na 31.12.2021.
Odgođena porezna imovina	-		341.614		341.614
Odgođena porezna obveza	-		(2.293.929)		(2.293.929)
	-		(1.952.315)		(1.952.315)
	Stanje na 31.12.2021.		Promjena priznata u sveobuhvatnoj dobiti		Stanje na 31.12.2022.
Odgođena porezna imovina	341.614		104.265		445.879
Odgođena porezna obveza	(2.293.929)		870.472		(1.423.457)
	(1.952.315)		974.737		(977.578)

13. Promjena fer vrijednosti vlasničkih instrumenata

	2022.		2021.
	u kunama		u kunama
Realizirani dobici financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	5.090.431		3.511.861
Nerealizirani dobici financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit	(4.440.467)		7.294.796
	649.964		10.806.657

14. Prenosivi vrijednosni papiri koji se vrednuju po fer vrijednosti

	31. prosinca 2022.		31. prosinca 2021.
	u kunama		u kunama
Prenosivi vrijednosni papiri	39.460.322		42.032.480
	39.460.322		42.032.480

15. Novčana sredstva

16. Potraživanja od dividendi i kamata

	31. prosinca 2022.		31. prosinca 2021.
	u kunama		u kunama
Potraživanja od kamata	-		1
Potraživanja od dividendi	853		-
	853		1

17. Potraživanja s osnove prodaje ulaganja

U skladu s politikom Fonda, na datum trgovanja, za uobičajene transakcije prodaje, prodaja u postupku namire predstavlja iznos potraživanja za vrijednosne papire koji su prodani, ali još nisu namireni.

Na dan 31. prosinca 2022. godine i na dan 31. prosinca 2021. godine Fond nije imao potraživanja s osnove prodaje vrijednosnih papira.

18. Obveze s osnove ulaganja

U skladu s politikom Fonda, na datum trgovanja, za uobičajene transakcije kupnje, kupnja u postupku namire predstavlja iznos obveza za vrijednosne papire koji su kupljeni, ali još nisu namireni.

Na dan 31. prosinca 2022. godine Fond nije imao obveza po osnovi ulaganja u vrijednosne papire

Na dan 31. prosinca 2021. godine Fond je imao obveza s osnove ulaganja u vrijednosne papire u ukupnom iznosu od 115.426 kn. Navedene obveze podmirene su 03. siječnja 2022. godine.

19. Ostale obveze AIF-a

	31. prosinca 2022.		31. prosinca 2021.
	u kunama		u kunama
Odgođena porezna obveza	977.578		1.952.315
Obveze prema revizoru	27.000		20.000
Obveze prema depozitaru	5.956		7.545
Obveze prema HANFA-i	3.313		2.308
	1.013.847		1.982.168

20. Kapital

a) Upisani temeljni kapital

Na dan 31. prosinca 2022. i 2021. godine, registrirani dionički kapital predstavlja 506.000 registriranih, autoriziranih te u potpunosti plaćenih dionica s ukupnom vrijednosti 15.180.000 kuna. Nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 30 kuna.

Vlasnička struktura na 31. prosinca je kako slijedi:

2022. Nominalna vrijednost kapitala Postotak vlasništva % Pravne osobe 4.375.320 28,82 Fizičke osobe 10.769.910 70,95 Ostalo 34.770 0,23 15.180.000 100,00 2021. Nominalna vrijednost kapitala Postotak vlasništva % Pravne osobe 10.776.480 70,99 Fizičke osobe 4.368.750 28,78 Ostalo 34.770 0,23 15.180.000 100,00

20. Kapital (nastavak)

b) Dobit razdoblja

Dobit za 2022. godinu iznosi 260.446 kn (2021: 52.517 kn). Uprava predlaže da se ostvarena dobit za 2022. godinu u cijelosti rasporedi u zadržanu dobit.

c) Zadržana dobit

	Zadržana dobit
	u kunama
Stanje na 01. siječnja prethodne poslovne godine	15.802.819
Kumulativna dobit financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u revalorizacijske rezerve (promjena računovodstvenih politika MRS 8)	(3.551.398)
Raspored dobiti prethodne poslovne godine	1.015.328
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (i)	3.511.861
Isplata dividende dioničarima (ii)	(1.518.000)
Stanje na 31. prosinca prethodne poslovne godine	15.260.610
Stanje na 01. siječnja tekuće poslovne godine	15.260.610
Raspored dobiti prethodne poslovne godine	52.517
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (i)	5.090.431
Isplata dividende dioničarima (iii)	(1.644.500)
Stanje na 31. prosinca prethodne poslovne godine	18.759.058

i. Realizirani dobici/gubici od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ne reklasificiraju se iz kapitala i rezervi u dobit ili gubitak razdoblja već se evidentiraju u zadržanu dobit.

ii. Tijekom 2021. godine iz zadržane dobiti Fonda ostvarene poslovanjem u 2014. i 2015. godini isplaćena je dividenda u iznosu od 3,00 kn po svakoj dionici, odnosno u ukupnom iznosu od 1.518.000,00 kn. Dividenda je isplaćena 15. lipnja 2021. godine na račune dioničara prema stanju i izvodu SKDD-a na dan 31. svibnja 2021. godine.

20. Kapital (nastavak)

Zadržana dobit (nastavak)

iii. Tijekom 2022. godine iz zadržane dobiti Fonda ostvarene poslovanjem u 2015., 2016. i 2017. godini isplaćena je dividenda u iznosu od 3,25 kn po svakoj dionici, odnosno u ukupnom iznosu od 1.644.500,00 kn. Dividenda je isplaćena 15. lipnja 2022. godine na račune dioničara prema stanju i izvodu SKDD-a na dan 31. svibnja 2022. godine.

d) Rezerve fer vrijednosti financijske imovine

	Vlasnički vrijednosni papiri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Stanje na 01. siječnja prethodne poslovne godine	-
Rezerve fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesene iz zadržane dobiti (promjena računovodstvenih politika MRS 8)	3.551.398
Nerealizirani dobici financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit umanjeni za odgođenu poreznu obvezu	8.854.342
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u zadržanu dobit	(3.511.861)
Stanje na 31. prosinca prethodne poslovne godine	8.893.879
Stanje na 01. siječnja tekuće poslovne godine	8.893.879
Nerealizirani dobici financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit umanjeni za odgođenu poreznu obvezu	649.964
Kumulativna dobit od prodaje financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prenesen u zadržanu dobit	(5.090.431)
Stanje na 30. lipnja tekuće poslovne godine	4.453.412

e) Ostale rezerve

Na 31. prosinca 2022. godine ostale rezerve iznose 759.000 kn (31. prosinca 2021: 759.000 kn).

21. Osnovna zarada po dionici

Osnovna zarada po dionici izvedena je iz dobiti i prosječnog ponderiranog broja redovnih dionica kako slijedi:

	2022.		2021.
Dobit razdoblja	260.446		52.517
Zakonske rezerve (5%)	-		-
Dobit razdoblja za raspodjelu vlasnicima Fonda	260.446		52.517
Prosječan ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju osnovne zarade po dionici	506.000		506.000
Zarada po dionici po osnovi dobiti razdoblja	0,51		0,10

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima

Fond je izložen učincima promjena uvjeta na domaćem i međunarodnom tržištu. Slijedom navedenoga, Fond je izložen riziku povezanom s promjenom fer vrijednosti financijskih instrumenata na domaćem i svjetskim tržištima. Značajniji rizici, zajedno s metodama koje se koriste za upravljanje tim rizicima, izloženi su u nastavku.

Tržišni rizik

Tržišni rizik predstavlja mogućnost potencijalnih dobitaka i gubitaka po financijskim instrumentima zbog oscilacije cijena imovine Fonda, a obuhvaća pozicijski rizik, valutni rizik i rizik namire.

Fond upravlja tržišnim rizikom diverzifikacijom portfelja.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će promjena tržišnih kamatnih stopa utjecati na buduće novčane tokove financijskih instrumenata ili njihove fer vrijednosti.

Na dan 31. prosinca 2022. Fond nije imao ulaganja u dužničke vrijednosne papire te izuzev novca i novčanih ekvivalenata nije bio izložen kamatnom riziku. Nominalne kamatne stope na žiro račune iznosile su 0,001%.

Budući da Fond nije značajno izložen kamatnom riziku, Društvo ne prikazuje osjetljivost na promjene kamatnih stopa.

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima (nastavak)

Operativni rizik

Operativni rizik podrazumijeva rizik gubitka koji se događa kao posljedica neadekvatnih ili pogrešnih unutarnjih poslovnih procesa, događaja prouzročenih pogreškama zaposlenika, pogreškama sustava i nastupom nepovoljnih vanjskih događaja, odnosno direktne ili indirektne štete prouzročene pogreškama zaposlenika, povreda, prekida ili oštećenja koje su uzrokovali interni procesi, tehnologija i infrastruktura koja podržava poslovanje Fonda ili eksterno uzrokovani događaji. Operativni rizik uključuje pravni rizik i rizik kvarova informatičke opreme i infrastrukture.

Valutni rizik

Valutni rizik je rizik da će se vrijednost financijskog instrumenta mijenjati kao rezultat promjene u tečaju valute. Nastaje prilikom investiranja u financijske instrumente kupljene na inozemnim tržištima, te koji su izdani i kojima se trguje u stranoj valuti. Rizik promjene tečaja Društvo namjerava reducirati diverzifikacijom portfelja na instrumente različitih denominacija, a također i pažljivim izborom instrumenata obzirom na valutu njihove denominacije. Manje rizična ulaganja, diverzificirani portfelj i neprestano praćenje promjena deviznih tečajeva smanjuju ovaj rizik.

Ukupna sredstva i obveze u kunama i u stranim valutama na dan 31. prosinca su kako slijedi:

2022.
Imovina	HRK	EUR	USD	Ukupno
Novac i novčani ekvivalenti	376.375	633.687	36.842	1.046.904
Financijska imovina	19.207.915	17.032.867	3.219.540	39.460.322
Ostala imovina	-	-	853	853
Ukupna imovina	19.584.290	17.666.554	3.257.235	40.508.079
Kratkoročne obveze	(1.096.163)	-	-	(1.096.163)
Neto imovina fonda	18.488.127	17.666.554	3.257.235	39.411.916

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima (nastavak)

Valutni rizik (nastavak)

2021.
Imovina	HRK	EUR	USD	Ukupno
Novac i novčani ekvivalenti	277.252	-	-	277.252
Financijska imovina	22.063.991	19.968.489	-	42.032.480
Ostala imovina	10.004	-	-	10.004
Ukupna imovina	22.351.247	19.968.489	-	42.319.736
Kratkoročne obveze	(2.173.730)	-	-	(2.173.730)
Neto imovina fonda	20.177.517	19.968.489	-	40.146.006

Valutna osjetljivost

Osjetljivost portfelja na oscilacije tečaja izračunata je na način da se iznos određene valute u portfelju pomnoži s hipotetskim iznosom promjene (u tablici su ponuđene tri razine hipotetske promjene: 1%, 5% i 10%), čime se dobio postotni iznos promjene vrijednosti portfelja za hipotetski slučaj promjene tečaja predmetne valute u odnosu na valutu denominacije portfelja za jedan od navedena tri iznosa.

		Efekt na neto imovinu imatelja
		udjela u fondu
Valuta	Promjena tečaja	2022.		2021.
		u kunama		u kunama
		(+/-)		(+/-)
EUR	(+/-) 1%	176.666		199.685
	(+/-) 5%	883.328		998.424
	(+/-) 10%	1.766.655		1.996.849
USD	(+/-) 1%	32.572		-
	(+/-) 5%	162.862		-
	(+/-) 10%	325.724		-

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima (nastavak)

Kreditni rizik

Kreditni rizik je rizik da jedna strana u financijskoj transakciji neće podmiriti iznose obveza prema drugoj strani čime će drugoj strani uzrokovati financijski gubitak. Fond je izložen riziku financijskih gubitaka ako druga strana u transakciji ili izdavatelj vrijednosnih papira ne može ili ne želi ispuniti u cijelosti ili djelomično svoju ugovornu obvezu.

Koncentracija kreditnog rizika u Fondu nije značajna te se odnosi na ulaganje u novac i novčane ekvivalente te ostalu imovinu.

Sljedeća tablica prikazuje novčana sredstva kod banaka te ostalu imovinu kod kojih je prisutan kreditni rizik:

				31. prosinca 2022.		31. prosinca 2022.		31. prosinca 2021.		31. prosinca 2021.
		Rejting		u kunama		%		u kunama		%
Novac i novčani ekvivalenti		Bez rejtinga		1.046.904		2,58		277.252		0,66
Ostala imovina		Bez rejtinga		853		0,01		10.004		0,02
				1.047.757		2,59		287.256		0,68
Ostala ulaganja koja nisu izložena kreditnom riziku				39.460.322		97,41		42.032.480		99,32
Ukupno imovina				40.508.079		100,00		42.319.736		100,00

Na dan 31. prosinca 2022. godine i 31. prosinca 2021. godine Fond nema dospjele nenaplaćene imovine, niti imovine čija je vrijednost umanjena.

Cjenovni rizik

Cjenovni rizik je rizik da će se vrijednost instrumenta mijenjati kao rezultat promjena tržišnih cijena, bilo da su iste uzrokovane faktorima specifičnim za određeno ulaganje, njegovog izdavatelja ili faktore koji utječu na sve instrumente kojima se trguje na tržištu. Cjenovni rizik proizlazi iz ulaganja u financijske instrumente.

Fond je izložen promjenama rizika cijena financijskih instrumenata. Ukoliko bi se cijene dionica i udjela u investicijskim fondovima povećale ili smanjile za 5% (2020: 5%) to bi dovelo do povećanja ili smanjenja rezultata za 1.973.016 kn (2021: 2.101.624 kn).

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima (nastavak)

Cjenovni rizik (nastavak)

Društvo provodi aktivnosti analiziranja strukture portfelja, analiziranje kretanja cijena financijskih instrumenata i općih kretanja na tržištu. Fond upravlja tržišnim rizikom promjene cijene diverzifikacijom investicijskog portfelja. Utjecaj rizika promjene cijene financijskih instrumenata nije moguće u potpunosti ukloniti iz portfelja financijskih instrumenata Fonda, ali se diverzifikacijom ulaganja njegov utjecaj umanjuje.

Operativni odjel svakodnevnim praćenjem kretanja cijena na tržištu, parametara potražnje i ponude kao i cijena povezanim s istima procjenjuje i donosi odluku o prodaji određenog financijskog instrumenta. U suradnji s odjelom za nadzor i analizu prate se sve relevantne obavijesti izdavatelja te se vrši uvid u posljednja financijska izvješća kako bi se na vrijeme moglo preventivno djelovati.

Također, u sklopu aplikacije za podršku upravljanja fondovima mjesečno su dostupni izvještaji koji omogućuju uvid u dobitak/gubitak po pojedinom financijskom instrumentu.

Rizik likvidnosti

Fond je izložen riziku da u danom trenutku ne može pravovremeno ispuniti svoje dospjele obveze zbog nedostatka likvidnih sredstava. U tom slučaju Fond bi morao likvidirati jedan dio imovine kako bi osigurao dovoljna sredstva za ispunjavanje dospjelih obveza. Kad bi stanje likvidnosti na tržištu kapitala u tom trenutku bilo nedovoljno da se imovina likvidira po fer vrijednosti, Fond bi dotičnu imovinu morao prisilno likvidirati. Prisilna likvidacija vrlo bi vjerojatno mogla doprinijeti značajnijem padu tržišne cijene dotične imovine, čime bi vrijednost pozicija koje se na taj način parcijalno likvidiraju mogla značajno pasti.

Na razini Fonda redovito se vrši i provjera likvidnosti financijskih instrumenata iz portfelja Fonda te ocjenjuje potrebno vrijeme za njihovo unovčavanje u slučaju potrebe za podmirivanjem većih obveza Fonda.

Povrh gore opisanih mjera na razini dioničkih fondova ustrojene su i preventivne mjere na način da su propisani limiti utrživosti financijskih instrumenata koje je operativni odjel dužan uzeti u obzir prilikom donošenja investicijskih odluka. Kontrola pridržavanja po istima u nadležnosti je odjela za nadzor i analizu te se ista provjerava prilikom odobravanja investicijskih odluka u sklopu procesa istog odjela.

Tablice u nastavku sadrže analizu sredstava, obveza i neto imovine prema preostalim razdobljima od datuma izvještaja o financijskom položaju do ugovornog dospijeća. U kategoriju "na poziv" klasificirana je visokolikvidna imovina, kao i obveze koje Fond mora podmiriti na zahtjev.

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti (nastavak)

Iz tablice je vidljivo da je struktura imovine prema likvidnosti uravnotežena na dan 31. prosinca 2021. pa je ukupno gledajući rizik likvidnosti nizak uzimajući u obzir raspoloživost imovine, međutim, uzimajući u obzir likvidnost pojedinih klasa imovine zasebno (djelomično financijskih instrumenata smanjene likvidnosti, a kojima se trguje na regionalnom tržištu kapitala) rizik likvidnosti je umjeren.

Ovim rizikom upravlja se na način da se pretežito ulaže imovinu u financijske instrumente kojima se trguje na uređenim ili drugim tržištima a u slučaju ulaganja u neuvrštene vrijednosne papire, ulagat će u one za koje se procjeni da bi iskazivanjem interesa za prodaju svejedno mogli biti utrživi kroz OTC transakciju ili sklapanjem kupoprodajnog ugovora u roku od godine dana.

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovornog dospijeća neizvedenih financijskih obveza Fonda. Tablice su sastavljene na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim obvezama prema najranijem datumu na koji se od Fonda može zatražiti plaćanje.

	Prosječna ponderirana kamatna stopa		Do 1 mj.		3 mj.-1 god.		Nedospjelo		Ukupno
	%		u kunama		u kunama		u kunama		u kunama
31 . prosinca 2022.
Novac i novčani ekvivalenti	0,001		1.046.904		-		-		1.046.904
	beskamatno		853		-		-		39.461.175
			1.047.757		-		-		40.508.079
31 . prosinca 2021.
Novac i novčani ekvivalenti	0,001		277.252		-		-		277.252
	beskamatno		2.430		7.574		42.032.480		42.042.484
			279.682		7.574		42.032.480		42.319.736

22. Financijski instrumenti i upravljanje rizicima (nastavak)

Rizik likvidnosti (nastavak)

U idućoj tablici analizirano je očekivano dospijeće neizvedene financijske imovine Fonda. Tablice su sastavljene na temelju nediskontiranih ugovornih dospijeća financijske imovine, uključujući kamatu koja će biti zarađena na toj imovini.

	Prosječna ponderirana kamatna stopa		Do 1 mj.		3 mj.-1 god.		Nedospjelo		Ukupno
	%		u kunama		u kunama		u kunama		u kunama
31 . prosinca 2022.
	beskamatno		100.710		17.875		977.578		1.096.163
			100.710		17.875		977.578		1.096.163
31 . prosinca 2021.
	beskamatno		211.415		10.000		1.952.315		2.173.730
			211.415		10.000		1.952.315		2.173.730

23. Vremenska neograničenost poslovanja

Rizik za prekid kontinuiteta poslovanja Fonda postoji u slučaju nastajanja neke od zakonski propisanih situacija kod kojih je potrebno provesti prestanak Fonda. Prestanak bi bilo potrebno provesti u slučaju odluke glavne skupštine o prestanku Fonda koja se mora donijeti glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke, pravomoćne odluke registarskog suda kojom se određuje brisanje po službenoj dužnosti, u slučaju statutarnih promjena spajanja, pripajanja i podjele Fonda, te odluke o ukidanju Fonda. Bilo koja situacija vezana uz prestanak poslovanja Fonda nije izgledna pa je i rizik kontinuiteta poslovanja zbog navedenih situacija nizak.

Financijski izvještaji sastavljeni su uz pretpostavku da Fond posluje s vremenski neograničenim poslovanjem i da će nastaviti svoje poslovanje kroz doglednu budućnost.

Uprava je obavila procjenu sposobnosti Fonda da nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Razmatrala je financijske, poslovne i ostale događaje ili okolnosti, a između ostaloga i utjecaj COVID-19 te vojnog sukoba između Rusije i Ukrajine, vezane uz poslovanje koji, pojedinačno ili skupno, mogu stvoriti značajnu sumnju u mogućnost da Fond nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem. Pri tome je utvrdila da je u danim okolnostima primjereno korištenje pretpostavke vremenske neograničenosti poslovanja u sastavljanju financijskih izvještaja Fonda za 2022. godinu.

23. Vremenska neograničenost poslovanja (nastavak)

Sukladno zakonskim propisima najniži iznos temeljnog kapitala Fonda je 200.000 kuna. Temeljni kapital Fonda značajno premašuje najniži propisani iznos i iznosi 15.180.000 kuna .Uprava Društva koja vodi poslovanje Fonda upravlja navedenim rizikom na način da upravlja drugim rizicima kojima je Fond izložen. U slučaju da se dogodi bilo koja situacija Fond ima propisane strategije upravljanja rizicima, tehnike mjerenja rizika, te politike i mjere upravljanja rizicima. U izvještaju poslovodstva detaljno su opisani rizici kojima je Fond izložen i način na koji se njima upravlja, te nije potrebno propisivati dodatne postupke za upravljanje situacijama koje bi mogle dovesti do prestanka kontinuiteta poslovanja Fonda.

24. Fer vrijednost financijskih instrumenata

Fer vrijednost je cijena koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji između tržišnih sudionika na datum mjerenja, neovisno o tome bi li ona bila neposredno vidljiva ili procijenjena primjenom neke druge tehnike vrednovanja.

Određivanje fer vrijednosti i hijerarhije

Međunarodni standard financijskog izvještavanja 13: Mjerenje fer vrijednosti : Objava zahtijeva određivanje hijerarhije fer vrijednosti financijskih instrumenta na tri razine:

Razina 1: kotirane (neprepravljene) cijene kojima se trguje na aktivnim tržištima za imovinu i obveze.

Razina 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost javno dostupni na tržištu, direktno ili indirektno.

Razina 3: tehnike kod kojih svi podaci koji značajno utječu na utvrđenu fer vrijednost, nisu temeljeni na javno dostupnim tržišnim podacima.

Financijski instrumenti koji se mjere po fer vrijednosti

2022.
	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
	u kunama	u kunama	u kunama
Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj	9.681.082	-	9.526.833	19.207.915
Vrijednosni papiri inozemnih izdavatelja	20.252.407	-	-	20.252.407
	29.933.489	-	9.526.833	39.460.322

24. Fer vrijednost financijskih instrumenata (nastavak)

Određivanje fer vrijednosti i hijerarhije (nastavak)

2021.
	Razina 1	Razina 2	Razina 3	Ukupno
	u kunama	u kunama	u kunama
Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj	13.040.399	-	9.023.592	22.063.991
Vrijednosni papiri inozemnih izdavatelja	19.968.489	-	-	19.968.489
	33.008.888	-	9.023.592	42.032.480

U idućoj tablici navedene su informacije o načinu utvrđivanja njihove fer vrijednosti, točnije, metode vrednovanja i korišteni ulazni podaci:

Financijska imovina	Fer vrijednost na dan		Hijerarhija fer vrijednosti	Metoda vrednovanja i glavni ulazni podaci
	31.12.2022.	31.12.2021.
Dionice kojima se trguje na aktivnom tržištu	29.933.489	33.008.888	1. razina	Primjena zadnje cijene trgovanja objavljena na uređenom tržištu ili službeno financijsko - informacijskom servisu
Dionice kojima se ne trguje na aktivnom tržištu	9.526.833	9.023.592	3. razina	Metoda diskontiranih budućih novčanih tokova Metoda usporedivih poduzeća (peer grupa) Metoda nedavnih transakcija s istom ili sličnom imovinom Metoda likvidacijske vrijednosti Metoda diskontiranja dividendi

24. Fer vrijednost financijskih instrumenata (nastavak)

Određivanje fer vrijednosti i hijerarhije (nastavak)

a) metoda diskontiranja budućih novčanih tokova predstavlja najsveobuhvatniji model analize vrijednosti dionice kompanije, bazira se prije svega na očekivanom poslovanju promatrane kompanije kao i na sposobnosti generiranja novčanih tokova za koje se procjenjuje da će se ostvariti, vrijednost kompanije definirana je kao sadašnja vrijednost očekivanih novčanih tokova diskontiranih prosječnim ponderiranim troškom kapitala;

b) metoda usporedivih poduzeća (peer grupa) bazira se na kreiranju grupe srodnih kompanija (tzv. Peer grupe) prema karakteristikama tržišta, djelatnosti, proizvoda, veličine, općih uvjeta poslovanja i slično kao i izračunu prosječnih vrijednosti pokazatelja za navedenu grupu;

c) metoda nedavne transakcije s istom ili sličnom imovinom koristi se ako postoje podaci o nedavno provedenim transakcijama s istom ili sličnom imovinom onoj koju se procjenjuje, cijena iz takve transakcije može poslužiti kao osnovica za procjenu vrijednosti pod uvjetom da se ista provela između informiranih i nepovezanih osoba;

d) metoda likvidacijske vrijednosti koristi se za procjenu vrijednosti kompanija za koje se ne može doći do podataka na temelju kojih bi se napravila procjena sukladno ranije navedenim metodama i za koje se smatra da podaci koji postoje realno prikazuju stanje u kompaniji; vrijednost kompanije dobije se na način da se od ukupne imovine oduzmu ukupne obveze;

e) metoda diskontiranih dividendi koristi Gordonov model rasta; osnova za upotrebu ove vrste procjene dionica je u tome što se vrijednost bazira na novčanim tokovima koje dioničari mogu očekivati od svoje investicije u vidu isplaćenih dividendi.

Sljedeća tablica pokazuje uskladu između početnih i završnih stanja za mjerenje fer vrijednosti u razini 3 unutar hijerarhije fer vrijednosti:

24. Fer vrijednost financijskih instrumenata (nastavak)

Određivanje fer vrijednosti i hijerarhije (nastavak)

Vlasnički vrijednosni papiri u kunama Stanje na 1. siječnja 2021. 8.437.720 Povećanje od kupnje 1.832.961 Smanjenje od prijenosa u razinu 1 (1.414.376) Smanjenje od prodaje (877.107) Povećanje od svođenja na fer vrijednost 1.044.394 Stanje na 31. prosinca 2021. 9.023.592

Kod određivanja fer vrijednosti financijskih instrumenata koji nemaju aktivno tržište Fond koristi tehnike procjene koje se temelje na javno dostupnim inputima te su stoga ti instrumenti klasificirani kao razina 3 unutar hijerarhije fer vrijednosti.

25. Transakcije s povezanim stranama

Većinu dionica Fonda drže hrvatski investitori. Društvo smatra da je Fond neposredno povezana osoba s Društvom, Depozitarom, revizorom Fonda, članovima Nadzornog odbora Fonda i Uprave Društva, članovima uže obitelji ključnog rukovodstva, zajednički kontroliranim društvima ili društvima pod značajnim utjecajem putem članova Uprave i članova njihovih užih obitelji, i ostalim investicijskim fondovima kojima upravlja isto Društvo.

a) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s neposredno povezanim osobama

25. Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

Iznosi koji proizlaze iz transakcija s neposredno povezanim osobama (nastavak)

Depozitar Fonda je prikazan u prikazu povezanih strana sukladno Zakon o alternativnim investicijskim fondovima.

b) Naknade isplaćene članovima Nadzornog odbora

25. Transakcije s povezanim osobama (nastavak)

Naknade isplaćene članovima Nadzornog odbora (nastavak)

26. Događaji nakon datuma financijskih izvještaja

Nakon izvještajnog razdoblja nije bilo značajnih izvještajnih događaja.

Prilog 1 – Financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja alternativnog investicijskog fonda

Prilog 1 – Financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja alternativnog investicijskog fonda (nastavak)

Prilog 1 – Financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja alternativnog investicijskog fonda (nastavak)