LUKA RIJEKA D.D.
LUKA RIJEKA D.D.
RIJEKA
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
ZA 2022.GODINU
SADRŽAJ
Stranica
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu……………………………….…………………………….1
Nefinancijsko izvješće za 2022. godinu……………………………………………………………23
Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja………………….………………………….60
Izjava o odgovornosti Uprave………..……………………………………………………………..65
Izvješće neovisnog revizora………………………………………………………………………...66
Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti..……………………………….79
Izvještaj o financijskom položaju….………………………………………………………………..80
Izvještaj o promjenama glavnice…...………………………………………………………………82
Izvještaj o novčanom toku - indirektna metoda………….……………………………………….34
Bilješke uz godišnje financijske izvještaje……………………………………………...……86-162
1
LUKA RIJEKA D.D.
Riva 1, HR-51 000 RIJEKA
OIB: 92590920313
Rijeka, travanj 2023.
GRUPA LUKA RIJEKA
IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA
ZA 2022. GODINU
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
2
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
STRUKTURA GRUPE LUKA RIJEKA
Grupu Luka Rijeka čine:
LUKA RIJEKA d.d. Rijeka (Društvo)
Matično društvo, najveći koncesionar za prekrcaj suhih tereta na području riječke luke i pruža
usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, te usluge skladištenja roba i špedicije.
Sjedište Društva je u Rijeci, na adresi Riva 1.
LUKA - PRIJEVOZ d.o.o. Kukuljanovo,
100% u vlasništvu Luke Rijeka d.d., čija je osnovna djelatnost pružanje usluga prijevoza.
Sjedište Društva je u Kukuljanovu, na adresi Kukuljanovo 460.
STANOVI d.o.o. Rijeka,
100% u vlasništvu Luke Rijeka d.d., čija je osnovna djelatnost gospodarenje stanovima u
vlasništvu matičnog društva i poslovi upravljanja zgradama.
Sjedište Društva je u Rijeci, na adresi Dubrovačka 4.
LUKA RIJEKA CONTAINER DEPOT d.o.o. Kukuljanovo,
100% u vlasništvu Luke Rijeka, čija je osnovna djelatnost punjenje/pražnjenje, ukrcaj/iskrcaj i
popravak kontejnera.
Sjedište Društva je u Škrljevu, na adresi Kukuljanovo 460.
Luka Rijeka d.d. vlasnik je 49% udjela u društvu JADRANSKA VRATA d.d., Rijeka.
Dobit/gubitak ovog društva pripisuje se Luci Rijeka d.d. po metodi udjela.
Na dan 31. prosinca 2022. dionički kapital matičnog društva LUKE RIJEKA d.d. iznosio je
539.219.000 kuna te je raspodijeljen na 13.480.475 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti
u iznosu od 40 kuna. Sve izdane dionice registrirane su i uplaćene u cijelosti.
Udio institucija Republike Hrvatske: CERP-a, u vlasničkoj strukturi Društva na 31. prosinca
2022. godine iznosi 25,02%.
Najveći pojedinačni privatni ulagatelj, sa udjelom od 17,51% u vlasničkoj strukturi Društva, je
tvrtka Rubicon Partners Ventures ASI SP Z.O.O.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
3
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
VLASNIČKA STRUKTURA GRUPE LUKA RIJEKA
Pregled ključnih dioničara i vlasničke strukture Društva na dan 31. prosinca 2022. godine je
kako slijedi:
Dioničar
Broj dionica
%
vlasništva
CERP/ REPUBLIKA HRVATSKA
3.372.495
25,02%
RUBICON PARTNERS VENTURES ASI S.P.Z.O.O
2.360.924
17,51%
OTP BANKA D.D./ AZ OMF KATEGORIJE B
2.024.227
15,02%
PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D./ STATE STREET
CLIENT ACCOUNT
1.179.462
8,75%
OT LOGISTICS SPOLKA AKCYJNA
1.060.300
7,87%
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D./ PBZ CO OMF
KATEGORIJE B
1.024.100
7,60%
OTP BANKA D.D./ ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B
918.221
6,81%
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK d.d.
255.303
1,89%
OTP BANKA D.D./ ERSTE PLAVI EXPERT- DOBROVOLJNI
MIROVINSKI FOND
123.093
0,91%
OTP BANKA D.D./ AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND
KATEGORIJE A
115.000
0,85%
OSTALI DIONIČARI
1.047.350
7,77%
Ukupno
13.480.475
100,00%
Društvo dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja kojeg su zajednički izradile
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d., te redovito godišnje
donosi Izjavu o primjeni Kodeksa korporativnog upravljanja. Izjava i Kodeks korporativnog
upravljanja dostupni su na internetskim stranicama Društva.
Promjena u glasačkim pravima
Do dana odobravanja ovih financijskih izvještaja, društvo Port Acquisitions a.s. sa sjedištem u
Pragu, Republika Češka dana 14. ožujka 2023. godine steklo je 33,73% redovnih dionica
Društva, čime je prešlo prag od 25% s pravom glasa Izdavatelja te ukupno drži 34,42% glasova
na Glavnoj skupštini Izdavatelja.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
4
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Sastav upravnih i nadzornih tijela Društva
Revizorski odbor
Članovi Revizorskog odbora tijekom 2022. godine bili su kako slijedi:
Hrvoje Pauković Predsjednik od 25. ožujka 2022. do 31. kolovoza 2022
Alen Jugović Član od 28. ožujka 2018. do 31. kolovoza 2022.
Witold Waldemar Rusinek Član od 2. lipnja 2021. do 31. kolovoza 2022.
Alen Host Član od 31. kolovoza 2022.
Vesna Buterin Član od 31. kolovoza 2022.
Marin Mijolović Član od 31. kolovoza 2022.
Nadzorni odbor
Članovi Nadzornog odbora tijekom 2022. godine bili su kako slijedi:
Alen Jugović Predsjednik Nadzornog odbora od 27. prosinca 2017. do 20.
siječnja 2021. (istek mandata)
Ponovo imenovan za člana Nadzornog odbora 28. siječnja
2021.
Ponovo izabran za Predsjednika Nadzornog odbora 10. veljače
Dragica Varljen Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora od 28. veljače 2020.
Ponovo izabrana za zamjenika Predsjednika Nadzornog odbora
od 13. srpnja 2022. godine.
Witold Waldemar Rusinek Član od 31. kolovoza 2020.
Hrvoje Pauković Član od 28. veljače 2022.
Tomislav Penić Član od 31. kolovoza 2022.
Uprava
Članovi Uprave tijekom 2022. godine bili su kako slijedi:
Duško Grabovac Predsjednik uprave od 1. svibnja 2020.
Marina Cesarac Dorčić Član od 01. prosinca 2022.
Bartlomiej M. Pastwa Član od 19. lipnja 2018. do 31. prosinca 2022.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
5
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
KLJUČNI DOGAĐAJI tijekom 2022. godine
CEF (Connecting Europe Facillity) projekti
Na projektu CEF Rijeka u 2022. godini izvodili su se radovi na lokacijama istočnog dijela De
Franceschievog gata, završni radovi na sjevernoj strani silosa, završni radovi na Visinovom
gatu istok, završni radovi na sjevernoj strani skladišta 20, 21 i 22, radovi na sjevernoj strani
skladišta 7, Orlandov gat istok, radovi na Budimpeštanskoj obali, te početak radova na morskoj
strani silosa. Tijekom 2022. godine na CEF projektu izvršena su ulaganja u iznosu od 54
milijuna kuna.
U sklopu projekta CEF Bakar tijekom 2022. godine odrađene su sve aktivnosti na pripremi
tehničkog pregleda i ishodovana je uporabna dozvola. Dana 04.04.2023. godine od strane
Europske izvršne agencije koja upravlja programima Europske komisije za održivi razvoj, a za
izvedene radove na terminalu Bakar, Društvo je zaprimilo potvrdu o zaključenju svih aktivnosti
i konačne provjere završnog i financijskog izvještaja, te je time osiguralo konačnu isplatu
ukupno sufinanciranih sredstava od strane Europske izvršne agencije.
Terminal kontejner Depo
Tijekom 2022. godine izvršena su ulaganja u infrastrukturu i uređivanje površine postojećeg
platoa za Kontejner Depo u vrijednosti od 3,4 milijuna kuna. U 2022. g. izrađen je projekt
uređenja nove skladišno operativne površine terminala i zatražena je građevinska dozvola za
isti.
Terminal Škrljevo
Izvršena je prenamjena skladišta br. 5 koje je prvotno služilo za skladištenje generalnog tereta
u skladište za kondicionirane terete – hladnjaču, a vrijednost investicije je 11,4 milijuna kuna.
U skladište je ugrađena rashladna oprema koja je preseljena iz postojeće hladnjače na
Orlandovom gatu. Nova hladnjača na Terminalu Škrljevu ima preko 60% veći kapacitet
skladištenja nego hladnjača koja je bila na Terminalu Rijeka, čime će se omogućiti veći promet
kondicioniranih tereta.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
6
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Terminal Bakar
Na Terminalu Bakar postavljeni su vodeni topovi za ovlaživanje rasutog tereta i prometnica
protiv prašine.
Terminal Rijeka
Na području Terminala Rijeka preseljeni su svi lučki sadržaji - garaže, mehanizacija, skladišta
nabave sa područja Zagrebačke obale, zbog gubitka koncesije nad Zagrebačkom obalom.
Izrađena je projektna dokumentacija za preuređenje dijela skladišta br. 9 u radionice raznih
namjena za potrebe servisa održavanja (automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske,
bravarske, mehaničarske i tokarske radionice).
U okviru skladišta br. 12 uređeni su uredski prostori za potrebe korištenja administrativnih
djelatnika servisa mehanizacije, servisa održavanja, te prostora za potrebe vatrogasne jedinice
i centralnog prostora za operativne lučke radnike (čekaone).
Za potrebe operativnog poslovanja na Terminalu Rijeka nabavljena je i puštena u rad nova
mobilna dizalica za prekrcaj tereta do težine 63 tone nabavne vrijednosti 17,3 milijuna kuna.
Također, nabavljena su dva reach stackera za manipulaciju punih kontejnera u vrijednosti od
6,4 milijuna kuna, te jedan utovarivač 20T, a ugovorena je i nabavka 10 novih motornih viličara
čija se isporuka planira u prvoj polovici 2023. godine.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
7
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
NATURALNI POKAZATELJI POSLOVANJA
Ukupni promet
U naturalnom prometu za 2022., ostvareno je 2.579.602 tone tereta, sa indeksom 115 u
usporedbi sa 2021. Generalni teret se povećao za 9%, te je prekrcano 719.094 tone, dok se
rasuti teret povećao za 4%. Najznačajniji rast od 226% ostvaren je u kontejnerskom prometu
te iznosi 290.729 tona, odnosno 147.523 TEU jedinica.
Ukupni promet Luke Rijeka d.d. od siječnja do prosinca 2022./2021. bio je kako slijedi:
Luka Rijeka d.d.
Realizacija
01.-12.2022.
Realizacija
01.-12.2021.
Indeks
2022/2021
Generalni teret (tone)
719.094
657.085
109
Rasuti teret (tone)
1.569.779
1.506.560
104
Kontejneri (tone)
290.729
89.183
326
UKUPNO (tone)
2.579.602
2.252.828
115
Struktura prometa - Luka Rijeka d.d. 2022. godine
719.094; 28%
1.569.779; 61%
290.729; 11%
Struktura prometa 2022.
Generalni teret
Rasuti teret
Kontejneri
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
8
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Generalni tereti
Promet generalnog tereta ostvaren u 2022. godini iznosi 719.094 tone što predstavlja
povećanje od 9 % u odnosu na 2021. godinu, kada je promet iznosio 657.085 tona.
Struktura generalnog tereta u prometu ostvarenom tijekom izvještajnog razdoblja ukazuje na
dvije dominantne vrste tereta. Radi se o drvnom i metalnom teretu, pa se trendovi kretanja
prekrcaja tih vrsta tereta najviše odražavaju u realizaciji ukupnog prometa generalnog tereta.
Ukupni promet drva (konvencionalno i punjenje kontejnera) u promatranom razdoblju iznosi
410.178 tona što predstavlja udio od 57% u ukupnom prometu generalnog tereta. Promet
mekog drva (jelovine) bilježi rast od 11%, dok promet tvrdog drva bilježi pad od 5%.
S udjelom od 18% te povećanjem prometa od 19%, prekrcaj metalnih proizvoda ima značajno
mjesto u prometu generalnog tereta.
Vidljivo se povećava promet frigo tereta (indeks 172), opreme i konstrukcija (indeks 149), te
prehrambenih proizvoda (indeks 118).
Struktura generalnog tereta:
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
9
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Rasuti tereti
U 2022. ukupno je realizirano 1.569.779 tona rasutog tereta, usporedno sa 1.506.560 tona
prometa realiziranih 2021. (index 104).
U strukturi prekrcaja rasutog tereta povećan je promet žitarica (indeks 140), željezne rudače
(indeks 133), šećera (indeks 179), umjetnih gnojiva (indeks 147) te kamenih agregata (indeks
130). Do značajnog pada prekrcaja soje (3.640 t) dolazi zbog obustave izvoza prema Rusiji, a
i samog smanjenog uroda soje u 2022. godini.
Struktura rasutog tereta:
Žitarice
11%
Ugljen
14%
Željezna rudača
36%
Sol
6%
Staro željezo
18%
Cement
2%
Kameni agregat
12%
Umjetna gnojiva
1%
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
10
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Kontejnerski promet
Kontejnerski promet Luka Rijeka d.d. 2022./2021.
Luka Rijeka d.d.
Realizacija
01.-12.2022.
Realizacija
01.-12.2021.
Indeks
Kontejneri (tone)
290.729
89.183
326
Kontejneri (TEU)
147.523
43.747
337
UKUPNO (tone)
290.729
89.183
326
Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim
manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka (i
obrnuto). U 2022. ostvaren je promet od 147.523 TEU jedinica, odnosno 237% više nego
prethodne godine.
Pridruženo društvo Jadranska vrata d.d. ostvarilo je promet od 373.343 TEU jedinica, te
povećanje od 20%. Jadranska vrata d.d. bave se uslugom prekrcaja kontejnera sa
kontejnerskih brodova na kamione i vagone.
Kontejnerski promet Jadranska Vrata d.d. 2022./2021.
JADRANSKA VRATA d.d.
Realizacija
01.-12.2022.
Realizacija
01.-12.2021.
Indeks
Kontejneri (tone)
3.725.434
3.286.127
113
Kontejneri (TEU)
373.343
312.321
120
UKUPNO (tone)
3.725.434
3.286.127
113
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
11
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA
Ključni pokazatelji poslovanja Društva i Grupe Luka Rijeka d.d.
Pokazatelji
31.12. 2022.
31.12. 2021.
31.12. 2022.
31.12. 2021.
Indeks
Grupa
'22/'21
Indeks
Društvo
'22/'21
u 000 kn
Grupa
Grupa
Društvo
Društvo
Pokazatelji likvidnosti
Radni kapital (u 000 kn)
(22.683)
(71.253)
(25.843)
(73.120)
32
35
Tekuća likvidnost
0,89
0,60
0,87
0,59
148
148
Pokazatelji zaduženosti
Kratkotrajne obveze/kapital
0,45
0,45
0,61
0,68
98
90
Dugoročne obveze/kapital
0,58
0,79
0,78
1,16
73
67
Obveze po kreditima/kapital
0,29
0,26
0,40
0,40
111
100
Ukupne obveze/imovina
0,45
0,51
0,50
0,59
88
85
Pokazatelji profitabilnosti
EBIT (u 000 kn)
31.351
(15.453)
29.432
(15.072)
303
295
EBITDA (u 000 kn)
52.657
4.795
50.128
5.017
1.098
999
EBITDA margin
22,8%
2,9%
21,7%
3,0%
671
724
EBIT margin
13,6%
(8,9%)
12,8%
(9,1%)
253
240
NET margin
25,2%
0,3%
29,8%
(16,6%)
33.134
280
Pokazatelji produktivnosti
Broj zaposlenih
664
519
646
503
128
128
Prihod po zaposlenom kn
348
321
357
330
109
108
Za poslovnu 2022. godinu Društvo je ostvarilo iznimno dobre financijske rezultate poslovanja.
EBIT Društva je u 2022. godini iznosio je 29.432 tisuća kuna (Grupa: 31.351 tisuću kuna), što
je u odnosu na negativnu vrijednost ostvarenu u pandemijskoj 2021. godini u iznosu od -15.072
tisuće kuna odličan uspjeh (Grupa: -15.453 tisuće kuna).
Ostvarena je EBITDA Društva u iznosu od 50.128 tisuća kuna, što predstavlja povećanje od
919 % u odnosu na prethodnu godinu kad je ostvarena EBITDA u iznosu od 4.795 tisuće kuna
(Grupa: 5.017 tisuća kuna).
Poboljšana je tekuća likvidnost društva za gotovo 50 %, što daje stabilnost u daljem poslovanju
i mogućnost potrebnih investicijskih ulaganja u narednom razdoblju i iz vlastitih sredstava
društva. Iako je radni kapital negativnog predznaka, on je takav prvenstveno zbog kratkoročne
koncesijske obveze ulaganja Društva i Grupe koja se primarno odnosi na CEF projekt Rijeka,
u iznosu od 114 mil kn, a koji će biti 85% financiran iz bespovratnih sredstava Europske unije.
Kada bi navedenu obvezu isključili radni kapital bio bi pozitivan.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
12
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
I svi pokazatelji zaduženosti bolji su u 2022. godini u odnosu na prethodnu 2021. godinu, što
također pokazuje uspješnije i efikasnije poslovanje Društva (Grupe).
U 2022. godini prekrcaj tereta povećao se je za 15%, dok su se poslovni prihodi povećali za
40%, zahvaljujući dodatnim uslugama pruženim uz osnovne manipulacije tereta. Ujedno
uspješniji rezultat poslovanja ostvaren je i zbog boljeg i efikasnijeg upravljanja troškovima
Društva, što je dovelo da toga da su troškovi rasli sporije od prihoda.
Prihodi Društva i Grupe
U promatranom razdoblju ukupni prihodi Društva iznose 287.200 tisuća kuna, a Grupe:
275.344 tisuće kuna, te su za 73% (Grupa: 40%) veći u odnosu na isto razdoblje prethodne
godine. U strukturi ukupnih prihoda, najveći dio zauzimaju poslovni prihodi sa 230.353 tisuće
kuna (Grupa: 230.929 tisuća kuna), koji su se značajno povećali, za 39%, u odnosu na 2021.
godinu. U okviru financijskih prihoda došlo je do velikog povećanja, jer su krajem 2022. godine
naplaćene dividende pridruženog društva Jadranska Vrata d.d. iz prethodnih razdoblja
zaključno sa dividendom 2021. godine u iznosu od 56,3 mil. kuna, čime su financijski prihodi
značajno odskočili od prethodnih razdoblja.
Naturalni promet generira ključne poslovne prihode iz osnovne djelatnosti- prihode od prodaje
usluga u zemlji i inozemstvu koji iznose 211.422 tisuće kuna (Grupa: 211.922 tisuće kuna),
koje čine 92% poslovnih prihoda.
Struktura poslovnih prihoda Društva i Grupe:
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
13
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Rashodi Društva i Grupe
Ukupni rashodi za razdoblje 2022. godine iznose 218.473 tisuće kuna (Grupa: 217.141 tisuću
kuna), što predstavlja rast od 13% (Grupa: 12%) u odnosu na 2021. godinu. Rashodi su rasli
sporije nego prihodi što ukazuje na dobar poslovni rezultat koje je društvo (Grupa) ostvarilo u
2022. godini. Dobit društva iznosila je 68.728 tisuće kuna (Grupe: 57.899 tisuća kuna).
Poslovni rashodi za navedeno razdoblje iznose 200.921 tisuću kuna (Grupa: 199.578 tisuća
kuna) što predstavlja rast od 12,5% (Grupa: 11%) u odnosu na prethodnu godinu.
Struktura poslovnih rashoda Društva i Grupe :
211.922.423;
92%
19.008.538; 8%
Poslovni prihodi Grupe
Prihodi od prodaje
Ostali prihodi
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
14
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Kadrovi
Prema kadrovskoj evidenciji na dan 31.12.2022., Luka Rijeka d.d. ima 646 zaposlena radnika
odnosno 143 radnika više nego na dan 31.12.2021. (503 radnika). Zbog povećanja opsega
poslovanja i prekrcaja tereta bilo je potrebno dodatno zapošljavanje radnika. U 2022. godini
kontinuirano se je zapošljavao velik broj ljudi, u najvećem broju rukovatelji tehničkim
sredstvima i lučko transportni radnici. U Servisima i na Terminalima su se popunila radna
mjesta na kojima su prethodnih godina bili zaposleni kooperanti. Jedino u Servisu održavanja
i u lučkoj vatrogasnoj postrojbi je angažiran dio kooperantskih radnika zbog pomanjkanja
kvalificiranih radnika za ta specifična radna mjesta na tržištu rada. Potraga za navedenim
zanimanjima se nastavlja u cilju zapošljavanja vlastite radne snage.
Porast broja zaposlenih odraz je promjene u poslovnoj politici gdje se je društvo odlučilo
zaposliti vlastitu radnu snagu, umjesto dosadašnjeg korištenja najamne radne snage
(kooperanata).
Društvo posebnu pažnju posvećuje i zadržavanju postojeće kvalitetne radne snage. Smatramo
da je za uspješno poslovanje ključno razvijati profesionalne kompetencije zaposlenika, njihove
vještina i znanja. Svaki zaposlenik ima pravo na obrazovanje, osposobljavanje i stručno
usavršavanje, koja se provode u skladu sa zahtjevima radnog mjesta.
59.687.011;
29,91%
83.303.050;
41,74%
21.267.489;
10,66%
30.382.300;
15,22%
4.898.834; 2,45%
38.839; 0,02%
Poslovni rashodi Grupe
Materijalni troškovi
Troškovi osoblja
Amortizacija
Ostali troškovi
Rezervacije
Vrijednosno usklađivanje
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
15
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
UPRAVLJANJE RIZICIMA
Tržišni rizik
Luka Rijeka d.d. je dugi niz godina važna tranzitna luka zemljama zaleđa, uglavnom zemljama
srednje, srednjoistočne i istočne Europe. Na tom velikom području strateški cilja dvije grupacije
zemalja u grupi prioritetnih i sekundarnih tržišta, a potom treća tržišta i šire gravitacijsko zaleđe.
Dio je svjetske mreže pomorskog trgovinskog prometa i točka promjene modaliteta transporta
iz pomorskog u kopneni i obratno. Kompleksni dobavljački lanci koji tu točku dodiruju su vrlo
dinamični jer reagiraju na promjene u globalnoj ekonomiji, kao i kretanju ekonomija pojedinih
regija. Stoga je važno strateško planiranje kako bi se procijenili potencijalni rizici i ostvarili
postavljeni planovi.
Destinacijska tržišta
Destinacijska (emitivna) tržišta koja s gravitacijskim zaleđem luke Rijeka ostvaruju trgovinsku
razmjenu najznačajnija su ona preko Sueskog kanala. Tržišta koja ne koriste Sueski kanal
(zapadni, odnosno atlantski pravac) također koriste prometni pravac preko sjevernojadranskog
klastera, no više su orijentirana na europski sjevernomorski klaster.
Vrlo važno tržište Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike i dalje je potreseno političkim krizama, koje
su eskalirale sukobima i velikom migracijom stanovništva. Općenito složeni odnosi na području
Bliskog Istoka generator su visokih rizika po pitanju volumena prekomorske robne razmjene
tih zemalja.
Tržišna konkurencija
Najužu konkurenciju čine luke sjevernojadranskog klastera ( luka Koper i luka Trst). Klaster
sjevernojadranskih luka (Koper, Trieste, Venezia, Ravenna, Monfalcone, i Chioggia) inače ima
prirodnu prednost najkraćeg pomorskog pravca brodova koji sa teretima čija je destinacija šire
područje Srednje i Istočne Europe dolaze iz pravca Dalekog istoka i prolaze kroz Sueski kanal.
Ta prednost iznosi više od 2.000 Nm, odnosno cca. 5-7 dana kraće plovidbe, što značajno
utječe na ukupne transportne troškove i stoga na konkurentnost te robe na tržištu.
Međutim, luke sjevernojadranskog klastera imaju jake konkurente u ostalim klasterima: najjači
europski klaster sjevernoeuropskih luka (Rotterdam, Amsterdam, Antwerpen, Gent, Hamburg,
Bremen, itd.) koji je povezan sa lukom Constanza iz crnomorskog klastera kanalom Rajna-
Majna-Dunav, koji prolazi kroz samo srce gravitacijskog područja luke Rijeka.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
16
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Na to područje (pogotovo na tržište Poljske i Češke) cilja i konkurentski baltički klaster
(Rostock, Gdansk, Gdynia, itd.). Prisutni su i marginalni klasteri južnog Jadrana i Egejskog
mora, koji također ciljaju na južni dio gravitacijskog područja luke Rijeka. To je prije svega luka
Ploče koja je orijentirana na Bosnu i Hercegovinu, luka Bar na Crnu Goru i Srbiju, luka Drač
na Albaniju i Kosovo, te luka Solun i druge egejske luke koje osim Grčke ciljaju i na tržište
Sjeverne Makedonije i Srbije, no riječ je o sekundarnoj zoni konkurentskog interesa luke
Rijeka.
Nakon udara koji je pretrpjela globalna ekonomija uslijed pandemije COVID-a, početkom 2022.
godine sukob Rusije i Ukrajine utječe na promjene na neke od glavnih svjetskih trgovinskih
tokova.
Rastući troškovi energije utječu na globalno gospodarstvo, te na rast stope inflacije. Uz
prisutan rast stope inflacije i promjene nekih od glavnih trgovinskih tokova, za očekivati su i
oscilacije u pojedinim sektorima pomorskog prometa.
Uprava Društva djeluje na minimaliziranje tržišnih rizika kroz prilagodbu cijena-tarifa,
kontinuirano ulaganje u tehnologiju, razvoj kapaciteta i kroz mjere na povećanju produktivnost
rada. Prema trenutnim najavama i planovima očekuje se kontinuirani rast tereta na svim
terminalima Luka Rijeka.
Kreditni rizik
Društvo se koristi sa nekoliko metoda kontrole kreditnog rizika, prije svega provjerom boniteta
u suradnji sa bonitetnim kućama, te dodatnim instrumentima osiguranja. Rizik je veći kod
ugovaranja sa novim kupcima, gdje se može desiti da se lučka usluga ugovori s nepouzdanim
klijentom (u smislu dinamičkog neispunjavanja ugovora, u smislu neplaćanja usluga i slično).
To može uzrokovati različite probleme (ispunjenost skladišta sa robom za koju nije plaćena
skladišnina, a zauzima dragocjeno mjesto, kašnjenje na dogovorene ukrcaje linijskih i drugih
brodara ili vagona i kamiona, što rezultira dangubama i drugim štetama, itd.). Ovaj se rizik
minimalizira kroz ažuriranje izgrađene baze postojećih klijenata gdje se akumuliraju svi njihovi
podaci kroz godine, tako da se prije svakog ugovora može donijeti ocjena da li je i koliko, taj
kupac prihvatljiv.
Valutni rizik
Izloženost valutnom riziku u valuti EUR očituje se u činjenici da se usluge u značajnom dijelu
naplaćuju u EUR, kao i da je značajniji dio kreditnih obveza vezan valutnom klauzulom EUR.
Osim toga, rizik tečaja kune prema EUR je umjeren, dok god HNB provodi politiku relativne
čvrste vezanosti kune za EUR. Ulaskom Republike Hrvatske u Eurozonu – Europsku
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
17
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
monetarnu uniju – od 01.01.2023. godine nestati će valutni rizik za transakcije koje se obavljaju
unutar Eurozone, jer je EURO postao novčana valuta Republike Hrvatske. Izloženost valutnom
riziku u valuti USD očituje se u činjenici da su cijene usluga u zanemarivom dijelu izražene u
USD, te se manji dio potraživanja naplaćuje u toj valuti, pa se procjenjuje da ne postoji
povećani rizik naplate potraživanja u navedenoj valuti, a i potraživanja se redovito naplaćuju.
Kamatni rizik
Društvo je izloženo kamatnom riziku budući se zadužuje i po promjenjivim kamatnim stopama.
Društvo je povećalo svoju kreditnu izloženost i to u dijelu kredita sa promjenjivom kamatnom
stopom, te se procjenjuje da moguće povećanje promjenjivih kamatnih stopa u skorije vrijeme
neće biti toliko značajno da bi zahtijevalo posebne zaštitne mehanizme od kamatnog rizika.
Rizik likvidnosti
Rizikom likvidnosti upravlja se kroz aktivnosti održavanja adekvatne ročne strukture aktive i
pasive, te kroz planiranje i upravljanje priljevima i odljevima novčanih sredstava i osiguravanje
adekvatnog iznosa likvidnih sredstava za podmirivanje obveza prema dinamici njihova
dospijeća. Redovito se prate financijski pokazatelji tekuće likvidnosti, te pokazatelj radnog
kapitala.
Tehnološki rizik
Tehnološki rizik se ogledava u zastarjelosti postojeće lučke tehnologije, zbog čega se
povećavaju troškovi održavanja, smanjuje produktivnost lučkih manipulacija, odnosno
profitabilnost procesa, te smanjuje konkurentnost. Umanjenje tehnološkog rizika Društvo
rješava preventivnim održavanjem s jedne strane, a s druge strane kapitalnim ulaganjima u
novu opremu i tehnologiju koja omogućuje veću brzinu, pouzdanost i efikasnost pretovara i
drugih lučkih manipulacija.
Povećanjem kapaciteta kroz pozadinski Terminal Škrljevo omogućeno je i ostvareno
dugoročno povećanje prometa koje je nužno za poslovni rast i razvoj društva. Slabija je
povezanost sa zaleđem putem željezničke mreže, koja zahtjeva restrukturiranje i
modernizaciju, kako bi se omogućilo brži i kvantitativno veći željeznički promet, čime bi se
povećala efikasnost obrtaja prekrcaja tereta.
Tehnološki izrazito bitna je dobra kopnena povezanost prema gravitacijskom zaleđu sa dobrom
željezničkom i cestovnom mrežom. U slučaju luke Rijeka, cestovna povezanost sa zaleđem je
vrlo dobra.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
18
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Tehnološki procesi koji se temelje na tehnologiji i kadrovima, a usmjereni su prema ispunjenju
komercijalnih ciljeva Društva, također su podložni rizicima. Rizik se minimalizira kontinuiranim
praćenjem i prilagođavanjem radnog procesa kojeg diktira određena roba i usluga i
implementacijom promjena kroz pisane procedura rada.
Kadrovski rizik
Lučka industrija ima izrazito radno intenzivni karakter. U operativnom smislu dominiraju tzv.
'Plavi ovratnici', odnosno 'Dokeri' (rukovatelji tehničkim sredstvima i lučki transportni radnici),
te njihova uslužna podrška (održavanje, osiguranje tereta, privez i odvez). Već sam njihov broj
predstavlja značajan faktor u poslovanju Društva.
Ekološki rizik
Osnovni ekološki rizik za Društvo definiran je samom vrstom tereta i načinom njegove
manipulacije. Tu se prvenstveno misli na rasute terete, koji u svojoj manipulaciji mogu emitirati
prašinu, odnosno zagađenje zraka, mora i tla u okruženju mjesta manipulacije. Taj rizik se
reducira ugradnjom tehnologije koja to reducira ili sprječava. Primjerice, na terminalu u Bakru
su uvedene posebne plutajuće brane za prijem svakog broda, koje povećavaju sigurnost
iskrcaja tereta i u funkciji su sprječavanja širenja eventualnog onečišćenja, kao i uvođenjem
sustava stvaranja pokorice na uskladištenom teretu radi sprječavanja dizanja prašine. U 2022.
godini društvo je na Terminalu Bakar ugradilo sustav zaprašivanja vodenim topovima prilikom
manipulacija rasutih tereta što reducira i sprječava zagađenje zraka.
Rizik postoji i kod održavanja vozila i drugih manipulativnih sredstava (otpadna ulja, otpadne
vode od čišćenja, stari akumulatori, stare gume, itd.), a koji je kontroliran ugradnjom separatora
ulja u garažama i radionicama, kao i standardiziranim procedurama i kontrolama prikupljanja
tekućeg i krutog otpada.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
19
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Sustav kontrole rizika
Sustav unutarnjeg nadzora i kontrola rizika kojima je Grupa izložena, vrši se putem:
▪ kontrole poslovnih procesa Društvo ima certificiran sustav kvalitete ISO 9001-2015, koji se
permanentno prati, provjerava i dograđuje.
▪ Luka Rijeka d.d. je 15.03.2021. dobila certifikat o usklađenosti svog sustava upravljanja
energijom sa međunarodnim standardom ISO 50001:2018 koji je važeći do 15.3.2024. U
međuvremenu slijede dvije nadzorne posjete te je potrebno nastaviti poboljšavati sustav
kontrole potrošnje energije.
▪ Kontrolu poslovnih/financijskih transakcija i financijskih izvješća kroz računovodstveni
sustav i Odjel kontrolinga.
▪ U okviru Odjela kontrolinga izrađuje se i prati godišnje i višegodišnje planiranje poslovanja
na razini Grupe i svih njenih poslovnih jedinica, te mjesečno, kvartalno i godišnje praćenje
realizacije plana kroz Odjel kontrolinga. Praćenje realizacije godišnjeg plana radi se interno
na mjesečnom nivou putem praćenja naturalne realizacije po kategorijama tereta i
terminalima, praćenje financijske realizacije na nivou pojedinih organizacijskih jedinica i
društva u cjelini u formatu računa dobiti i gubitka, predviđanju konačnog rezultata
kombinacijom trenutne realizacije i preostalog planskog perioda (forecasting), te prema
potrebi analize realizacije po definiranim kriterijima.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
20
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
POSLOVNA OČEKIVANJA
CEF (Connecting Europe Facillity) projekt Rijeka
Na projektu CEF Rijeka planira se završetak radova do kraja 2023. godine sukladno
odredbama ugovora sklopljenog sa Europskom komisijom, putem Agencije za inovacije i
umreženost - INEA i Lučkom upravom Rijeka, kao partnerima, čime će se osigurati kvalitetna
infrastruktura potrebna za operativno poslovanje prekrcaja tereta. Završiti će se rekonstrukcija
postojeće kolničke i skladišne površine, kolosijeka, staza za dizalice i prateće komunalne
infrastrukture (vodoopskrbe, sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda) u bazenu Rijeka
koji obuhvaća Praško, Budimpeštansko i Bečko pristanište, te Visinov, Orlandov i De
Franceschijev gat. Uklanjanjem postojeće dotrajale i operativno neprikladne željezničke
infrastrukture želi se postići poboljšanje povezanosti cjelokupnog bazena Rijeka sa
željezničkom mrežom u zaleđu te posredno prema europskim koridorima.
Obzirom da se do kraja 2023. godine planiraju završiti radovi na projektu CEF Rijeka
očekujemo u narednim razdobljima koristiti cjelokupnu operativnu površinu Terminala Rijeka,
čime će prestati ograničenja u svakodnevnom operativnim aktivnostima, koja imamo zbog
izvođenja radova, te se očekuje jednostavniji i brži manipulativni prekrcaj tereta, što otvara
mogućnost rasta i povećanja pretovarene količine tereta.
Terminal Rijeka
Obzirom je došlo do gubitka koncesije na Zagrebačkoj obali, gdje su do sada bili smještene
radionice servisa održavanja potrebno im je osigurati novi prostor. Tijekom 2023. godine
planira se preuređenje dijela skladišta br. 9 u radionice raznih namjena za potrebe servisa
održavanja, i to automehaničarske, autoelektričarske, vulkanizerske, bravarske, mehaničarske
i tokarske radionice, gdje će se održavati sredstva rada koje koristimo u svakodnevnom
poslovanju za obavljanje lučkih djelatnosti.
U 2023. planira se rušenje Skladišta br. 16, čime će se omogućiti da prostor bude moguće
koristiti za prekrcaj i skladištenje metalnih proizvoda.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
21
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Terminal kontejner Depo
Na Terminalu kontejner Depo planiraju se radovi proširenja te uređenje nove skladišno
operativne površine koja se odnosi na izvedbu dodatnih platoa za smještaj kontejnera na
površini od oko 66.000 m2, te na uređenje unutarnjih prometnica na istom, sa potrebnom
oborinskom odvodnjom i vanjskom rasvjetom, zatim asfaltiranje skladišnih površina i izvedbu
dodatnih električnih priključaka. Osim toga u planu je i priprema dokumentacije za izvedbu
željezničkog kolosijeka od željezničkog ulaza u Škrljevo do Kontejner depoa.
Plato 2
U budućnosti planira se uređenje dodatnog otvorenog skladišnog prostora pod nazivom Plato
2, koji se nalazi izvan ograđenog prostora carinske zone na Škrljevu. U prvoj fazi ograđeno je
oko 20.000 m2 poravnatog prostora i izvedena je Vanjska rasvjeta. U drugoj fazi moguće je
proširenje platoa na sveukupno oko 50.000 m2 uz potrebno nasipavanje i poravnavanje
terena.
Terminal Bršica
Na Terminalu Bršica tijekom 2023. godine izvršit će se ulaganja potrebna kako bi se povećala
produktivnost prekrcaja generalnog tereta, te se planira kupnja 20T obalne dizalice za prekrcaj
drva i dva motorna viličara, čime će se omogućiti istovremeni rad dva broda i tako povećali
produktivnost.
Terminal Bakar
Tijekom 2023. godine planirana je sanacija i rekonstrukcija prekrcajnog mosta za rasute terete
čime će se omogućiti da se poslovanje prekrcaja tereta odvija nesmetano, uz smanjivanje
zastoja i kvarova u radu mosta. Na taj način očekuje se povećanje efikasnosti i veći prekrcaj
tereta, što posljedično stvara i veći prihod koji će se ostvariti na terminalu.
Ukupno u 2023. godini planirana je nabavka novih sredstava rada koja su potrebna na svim
terminalima, i to 13 motornih viličara, 6 električnih viličara , jednog utovarivača i jednog plovila-
brodice.
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu
22
Izvješće poslovodstva za 2022. godinu Grupa Luka Rijeka
Ovako značajnim investicijskim ulaganjima koja su planirana za 2023. godinu želimo ojačati
položaj Luke Rijeka d.d. na tržištu, te postići bolju efikasnost poslovanja i povećati prekrcaj
tereta kako u 2023. godini, tako i u narednim razdobljima. Trenutno smo u fazi pregovora za
produženje trajanja koncesijskog ugovora, koji je sklopljen do 2042. godine, kako bi navedena
investicijska ulaganja, kao i ona planirana u narednom razdoblju bila ekonomski opravdana i
isplativa.
Duško Grabovac
Marina Cesarac Dorčić
2
6. travnja 2023.
Predsjednik Uprave
Član Uprave
Rijeka,
Hrvatska
MARINA
CESARAC
DORƎIƍ
Digitally signed by MARINA
CESARAC DORƎIƍ
DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D.,
2.5.4.97=HR92590920313,
l=RIJEKA, sn=CESARAC DORƎIƍ,
givenName=MARINA,
cn=MARINA CESARAC DORƎIƍ,
serialNumber=HR21363153089.
6.21
Date: 2023.04.26 14:48:33
+02'00'
DUŠKO
GRABOVAC
Digitally signed by DUŠKO
GRABOVAC
DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D.,
2.5.4.97=HR92590920313, l=RIJEKA,
sn=GRABOVAC, givenName=DUŠKO,
cn=DUŠKO GRABOVAC,
serialNumber=HR00484711374.1.34
Date: 2023.04.26 15:13:23 +02'00'
23
Održivi razvoj
Luka Rijeka d.d. je najveći koncesionar za prekrcaj suhih tereta na području lučkog
bazena Rijeka i pruža usluge u pomorskom prometu, lučke usluge, te usluge
skladištenja koje u maniri pouzdanog poslovnog partnera kontinuirano prilagođava
potrebama svojih klijenata.
Iskoristili smo prirodne prednosti luke Rijeka, osigurali kvalitetu usluge i razvili
partnerski odnos s klijentima, te na tim vrijednostima izgradili stabilnu tržišnu
poziciju Društva u zemlji i inozemstvu.
24
OPĆE INFORMACIJE
Luka Rijeka d.d. ( 45°19.8' N - 14°25.4' E )
Smještena je u Kvarnerskom zaljevu, zaštićenom prirodnom dobru, te preko
doline Kupe postoji povezni potencijal sa Zagrebom i Panonskom nizinom, te
dunavskom regijom i Srednjom Europom.
Prednost sjevernojadranskih luka pred sjevernomorskim ili baltičkim lukama
proizlazi iz najkraće pomorske veze između Europe i Bliskog, Srednjeg i
Dalekog istoka. Budući da je Jadransko more najdublje uvučeni dio evropskog
kopna, upravo je Sjeverni Jadran dio Evrope koji srednjeevropskim zemljama
omogućuje najbliži pristup svjetskom moru.
Luka Rijeka ima izuzetan geoprometni položaj. Dubina gaza veća od 16 m (18
m) omogućuje prihvat najvećih brodova, te će se gradnjom novih prostora
povećati na 20 m.
Luka Rijeka d.d. dioničko društvo za usluge
u pomorskom prometu, lučke usluge,
skladištenje roba i špediciju je najveći
koncesionar za prekrcaj suhih tereta u
Republici Hrvatskoj koji gospodarsku
djelatnost obavlja u luci Rijeka na
specijaliziranim terminalima u tri lučka
bazena: Rijeka, Bakar i Raša.
Tvrtka je specijalizirana za otpremu i prekrcaj suhog
tereta, s primarnim djelatnostima utovara, istovara,
skladištenja i prijevoza generalnog tereta, drvene
građe, rasutog tereta, stoke, tropskih i drugih plodova,
žitarica i uljarica. Nositelj je koncesije do 2042. godine i
vlasnik pozadinskog lučkog terminala Škrljevo.
Osobni/matični broj
OIB:
92590920313
MB:
3330494
MBS:
040141664
Broj zaposlenih
646
Temeljni kapital
539.219.000,00
Tvrtke kćeri
Luka prijevoz d.o.o.
Stanovi d.o.o.
Povezano društvo
Jadranska vrata d.d.
(Adriatic Gate Cointainer Terminal)
Koncesionar na kontejnerskom terminalu luke Rijeka
Vlasnički udio u povezanom društvu 49%
Dionica
Oznaka dionice LKRI-R-A
Zagrebačka burza - Službeno tržište
Broj redovnih izdanih i uvrštenih dionica 13.480.475
Osnovni podaci
Adresa:
Riva 1, 51000 Rijeka,
Hrvatska
Telefon:
+385 51 496 000
e-mail:
info@lukarijeka.hr
Članovi Uprave
Duško Grabovac
PREDSJEDNIK UPRAVE
Marina Cesarac Dorčić
ČLAN UPRAVE
Bartlomiej M. Pastwa
ČLAN UPRAVE (do 31. prosinca
2022.)
Članovi Nadzornog Odbora
Dr. sc. Alen Jugović
PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA
Dragica Varljen
ZAMJENICA PREDSJEDNIKA NADZORNOG ODBORA
Witold Rusinek
ČLAN NADZORNOG ODBORA
Tomislav Penić
ČLAN NADZORNOG ODBORA
Hrvoje Pauković
ČLAN NADZORNOG ODBORA
25
Zemljopisni položaj
➢ Luka Rijeka nalazi se na strateškom EU prometnom
pravcu (TEN–T Mediteranskom koridoru) i
nadovezuje se na pravac "Baltic – Adriatic".
➢ Zbog svog povoljnog položaja Luka Rijeka
omogućuje najkraću pomorsku vezu između
zemalja srednje i istočne Europe i prekomorskih
zemalja.
➢ Kao sastavni dio TEN–T prometne mreže i koridora,
Luka Rijeka ima poseban značaj za pomorski
zatvorene zemlje (Mađarska, Austrija, Slovačka,
Češka, Srbija i BiH), te je u izvrsnoj poziciji iskoristiti
tu svoju lokaciju.
➢ EU i Hrvatska strateški i operativno podržavaju
ulaganja u lučku i željezničku infrastrukturu koja
podižu prometni kapacitet tog pravca i otklanjaju
uska grla na njemu. Strukturni i kohezijski fondovi
EU – a djelovat će kao značajna potpora.
investicijskom ciklusu i lučkog i željezničkog sektora
➢ Liberalizacijom tržišta željezničkih operatera, kao i
ulaskom privatnog kapitala u lučke operacije,
podiže se njihova efikasnost, kao i konkurentnost
riječkog prometnog pravca.
Geostrateški položaj i tržište
Luka Rijeka je dugi niz godina važna tranzitna luka
zemljama zaleđa, uglavnom zemljama srednje,
srednjoistočne i istočne Europe. Na tom velikom
području strateški cilja dvije grupacije zemalja u
grupi prioritetnih i sekundarnih tržišta, a potom
treća tržišta i šire gravitacijsko zaleđe.
➢ Prioritetna tržišta na centralnoj liniji Hrvatska-Mađarska-
Slovačka
➢ Sekundarna tržišta na sjevernoj liniji Austrija-Češka-Poljska i
južnoj liniji BIH-Srbija
➢ 3. zona, zemlje konkurentnih sjevernojadranskih luka (Italija
i Slovenija)
➢ Šire gravitacijsko područje zapadne Rumunjske, zapadne
Ukrajine i južne Njemačke
U odnosu na sjevernomorski, sjevernojadranski pomorski
pravac ima veliku nautičku prednost za promet roba preko
Sueskog kanala iz pravca Srednjeg i Dalekog Istoka. Za
brodove s Dalekog Istoka pravac je kraći za 2.000 Nm i
skraćuje prijevoz tereta za cca. 6 dana plovidbe.
Uz kraće vrijeme i niže troškove transporta,
sjevernojadranski pravac pridonosi i značajnim
uštedama u emisiji CO
2
.
Glede destinacijskih (emitivnih) tržišta koja s gravitacijskim
zaleđem luke Rijeka ostvaruju trgovinsku razmjenu
najznačajnija su ona preko Sueskog kanala:
➢ Sjeverna Afrika (Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat,
Sudan)
➢ Istočni Mediteran-Levant (Turska, Sirija, Libanon, Jordan
i Izrael)
➢ Srednji Istok (Saudijska Arabija, Bahrein, Qatar,
Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen, Kuwait, Irak,
Iran i Afganistan)
➢ Daleki Istok (Kina, Hong Kong, Taiwan, Japan i Južna
Koreja)
➢ Indijski potkontinent (Indija, Pakistan, Bangladeš i Šri
Lanka)
➢ JI Azija (Indonezija, Filipini, Tajland, Vijetnam, Malezija i
Singapur)
➢ Istočna Afrika (Etiopija, Kenija, Tanzanija, Mozambik i
njima konvergirajuće 'Land-Locked' afričke zemlje)
Tržišta koja ne koriste Sueski kanal (zapadni, odnosno atlantski
pravac) također koriste prometni pravac preko sjevernojadranskog
klastera, no više su orijentirana na europski sjevernomorski klaster.
Liberalizacijom tržišta željezničkih operatera, kao i ulaskom
privatnog kapitala u lučke operacije, podiže se njihova efikasnost,
kao i konkurentnost riječkog prometnog pravca.
26
Slobodna zona
Slobodna zona Luke Rijeka ima povoljnu geografsku poziciju,
razvijenu prometnu infrastrukturu, a sistem je kompatibilan
s novim legislativnim sistemom i zakonodavstvom Europske
unije.
Slobodnu zonu Luke Rijeka mogu koristiti domaće i strane
pravne i fizičke osobe za obavljanje sljedećih gospodarskih
aktivnosti: proizvodnja, oplemenjivanje i skladištenje robe,
trgovina na veliko i posredovanje u trgovini.
Korisnik zone može ulagati u izgradnju ili rekonstrukciju
infrastrukture i objekata u slobodnoj zoni te u dodatnu
opremu koja je potrebna za obavljanje njegove djelatnosti.
Prometna povezanost
Riječka luka najveća je luka u Hrvatskoj i početna je točka
sredozemnog koridora. Jedna od najvećih prednosti je njena
intermodalnost. Osim pomorskog prometa, odlično je povezana
s cestovnim i željezničkim prometom.
Prometna veza luke s drugim prometnim granama i važnim
cestovnim vezama uključuje:
➢ Autocesta A6 (Sredozemni koridor) – Rijeka – Zagreb
➢ Autocesta A8/A9 – Rijeka – Istarski Y
➢ Riječka zaobilaznica
➢ Željeznica (sredozemni koridor) Šapjane – Rijeka –
Zagreb – Koprivnica – Botovo
➢ Željeznička linija M502: Rijeka – Pivka
➢ Riječka zračna luka – Krk: 17 kilometara zračne
udaljenosti, 25 kilometara cestovne udaljenosti
➢ Naftovod, povezuje rafinerije u Hrvatskoj, Mađarskoj,
Austriji, BiH, Srbiji, Češkoj i Slovačkoj
➢ Veza s koridorom Rajna – Dunav TEN-T mreže i X
koridorom, koji prolaze kroz Republiku Hrvatsku
➢ Baltičko-jadranski koridor – Venecija – Trst – Kopar –
Ljubljana – Budimpešta: 115 km
27
Profil tvrtke
TERMINAL RIJEKA
Poslovna jedinica Drvo
➢ Smještena je u istočnom dijelu riječkog bazena
➢ Dubina mora 10 m
➢ Jednokratni kapacitet skladištenja drva je 35.000 -
50.000 m
3
, ovisno o vrsti drva
➢ Maksimalan godišnji kapacitet od 500.000 t rezana
građa skladišti se i na pozadinskom skladištu –
Škrljevo
➢ Povoljna klima omogućuje prirodno sušenje rezane
drvene građe
➢ Priprema rezane građe za: sortiranje, impregnaciju,
obilježavanje, pakiranje i vezivanje
Poslovna jedinica Generalni teret
➢ Smješten na zapadnom dijelu lučkog bazena
➢ Dubina mora 12 m
➢ Mogućnost manipulacije i skladištenja raznih vrsta
generalnog tereta: proizvodi od čelika i željeza (60 m šine!),
razni strojevi i konstrukcije, mramorni i granitni blokovi, sol,
cement, papir, karton i drugo
➢ Raspolaže s 9 vezova, brojnim obalnim i mobilnim dizalicama
od 40 i 63 t nosivosti, te ostalom prekrcajnom
mehanizacijom
➢ Maksimalni godišnji kapacitet cca 1.000.000 t
➢ Dvije dizalice Liebherr, instalirane u svibnju 2013. godine,
svaka nazivne nosivosti 84 t, mogućnost rada u paru
TERMINAL SILOS
Terminal za žitarice
➢ Smješten u zapadnom dijelu lučkog Bazena Rijeka
➢ Pretovar i skladištenje žitarica i uljarica
➢ Posjeduje željezničku vezu
➢ Dubina mora 14 m
➢ Maksimalni godišnji kapacitet 1.000.000 t
➢ Mogućnost jednokratnog uskladištenja cca 56.000 t žitarica
➢ Njegova oprema omogućuje operacije utovara/istovara:
brod–silos silos–brod ; brod–silos–vagon (kamion)
vagon (kamion)–silos–brod
vagon(kamion)–silos–vagon(kamion)
28
TERMINAL ŠKRLJEVO
➢ Udaljenost od Riječkog bazena 10 km, a od Bakra 3 km
➢ Pozadinski terminal - višenamjenski logistički centar
namijenjen za rukovanje i skladištenje generalnih i
rasutih tereta te drva
➢ Vlasništvo Luke Rijeka d.d., terminal ima status
slobodne carinske zone
➢ Pružanje usluga dodane vrijednosti na robi
➢ Izravna povezanost sa željeznicom, autocestom i
prometnicama na VB koridoru
➢ Željeznička infrastruktura: 6 kolosijeka duljine 3.500 m
➢ Ukupne površine 440.000 m
2
, od toga:
54.965,34 m
2
zatvorenih skladišta
35.553,43 m
2
nadstrešnica
125.813 m
2
otvorenih skladišta
Poslovna jedinica FRIGO
➢ Premještena u srpnju 2022. godine s Terminala Rijeka
u veće i novo skladište na Terminal Škrljevo
➢ Kapacitet skladišta je je puno veći i može zaprimiti
puno više robe
➢ Služi za prekrcaj hlađenih tereta
➢ Ukupna površina kondicioniranog skladišta 4.000 m
2
➢ Jednokratni kapacitet skladišta 3.175 t
➢ Maksimalni godišnji kapacitet 50.000 - 100.000 t,
ovisno o broju obrtaja
➢ Rashladni prostori za prihvat južnog voća: banana
TERMINAL KONTEJNER DEPO
➢ Novi Terminal za rukovanje i skladištenje kontejnera
➢ Pozadinski terminal - višenamjenski logistički centar namijenjen za rukovanje i skladištenje kontejnera
➢ Ostvario veliki poslovni uspjeh u 2022. godini
29
TERMINAL BAKAR
Terminal za rasute terete
➢ Smješten u Bakarskom bazenu, 13 km od Rijeke
➢ Namijenjen je za manipulaciju i skladištenje željezne
rudače i ugljena, te za rasute i sipke terete
➢ Prihvaća Panamax i Capesize brodove
➢ Ima željezničku vezu sa zaleđem
➢ Dubina mora 18 m
➢ Ključna oprema terminala: obalna portalna dizalica s
grabilicom, kontinuirani brodoiskrcavač, kontinuirani
brodoukrcavač, pokretni skladišni most, transportne
trake
➢ Godišnji kapacitet: 4.000.000 t
➢ Jednokratni skladišni kapacitet:
za finu željeznu rudaču 300.000 t
za pelete željezne rudače 250.000 t
za ugljen 120.000 t
TERMINAL BRŠICA
➢ Smješten je u lučkom Bazenu Raša, višenamjenski
terminal za smještaj i prekrcaj žive stoke i prekrcaj drva
➢ Dubina mora uz pristanište 8 m
➢ Opremljen vezom za dva broda, mogućnost
uskladištenja cca. 1.000 grla krupne stoke
➢ Maksimalan godišnji kapacitet iznosi 600.000 t
➢ Kontinuirani veterinarski nadzor stoke
➢ Posebna pažnja posvećuje se očuvanju čovjekove
okoline
➢ Neposredna blizina skladišnog prostora Štalije, koje je u
koncesiji dva hrvatska izvoznika drva preko terminala
Bršica
Ukupna površina skladišta: 510,383 m
2
Natkrivena površina: 35.500 m
2
30
Pružanje visokokvalitetne lučke usluge, koju Luka
neprestano usklađuje sa zahtjevima svjetskog tržišta
osnova je lučke poslovne politike. Na tome se temelji
očuvanje sadašnje i širenje buduće pozicije Luke Rijeka
na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i njene
uloge kao važne tranzitne luke zemljama srednje i
srednjoistočne Europe.
U lokalnom, regionalnom i globalnom okruženju
biti prepoznatljiva kao dobro uređen
gospodarski subjekt, okrenut budućnosti i
poslovnoj izvrsnosti.
MISIJA, VIZIJA, STRATEGIJA
Dodatne informacije se mogu naći na web stranicama Luke Rijeka: https://lukarijeka.hr/
Kroz strateško partnerstvo sa svjetskim liderima u
pomorstvu osigurati nove investicijske projekte u
funkciji daljnjeg jačanja tržišne pozicije riječke luke.
Modernizacijom procesa rada smanjiti poslovne
rashode, a većim prometom povećati poslovne prihode
i maksimalizirati efekte poslovanja. Povećanom
profitabilnošću poslovanja osigurati rast vrijednosti
dionica i daljnji razvoj dioničkog društva Luka Rijeka.
31
Nefinancijsko izvještavanje predstavlja objavljivanje informacija
organizacije o doprinosu održivom razvoju odnosno o njegovim
okolišnim, društvenim i ekonomskim utjecajima. Informacije o
održivosti organizacije postaju sve bitnije ulagačima, potrošačima
i drugim zainteresiranim stranama prilikom donošenja odluka,
stoga je porasla važnost izvještavanja posljednjih godina.
Ovo nefinancijsko izvješće opisuje aktivnosti u području društveno
odgovornog poslovanja Luke Rijeka u 2022. godini. Održivi razvoj i
društvena odgovornost dio su dugoročnog poslovnog razvoja Luke
Rijeka. Održivost i odgovornost su ugrađeni u poslovne procese i
aktivnosti Društva. U cilju pozitivnog učinka na poslovanje uspostavlja
se usmjerenost ka realizaciji ekonomske, socijalne i okolišne
odgovornosti.
O NEFINANCIJSKOM IZVJEŠĆU
OKOLIŠNA PITANJA
DRUŠTVENA I
KADROVSKA PITANJA
LJUDSKA PRAVA
PROTIV PODMIĆIVANJA I
KORUPCIJE
U Direktivi o nefinancijskom
izvještavanju su definirana četiri
čimbenika održivosti zbog kojih
je i propisano da su poduzeća
dužna objavljivati nefinancijske
informacije o svojem
poslovnom modelu, politikama,
rezultatima, rizicima i ključnim
nefinancijskim pokazateljima
uspješnosti koji su relevantni za
njihovo poslovanje.
Direktiva 2014/95/EU
ČIMBENICI
ODRŽIVOSTI
➢ učinci poslovanja poduzeća na okoliš te na zdravlje i sigurnost,
uporaba obnovljivih i/ili neobnovljivih izvora energije, emisija
stakleničkih plinova, uporaba vode i onečišćenje zraka
➢ jamčenje jednakosti spolova, dostojni uvjeti rada,
nediskriminacija, društvena komunikacija, poštovanje prava
radnika na informacije i savjetovanje, poštovanje prava
sindikata, zdravlje i sigurnost na radu te komunikacija s lokalnim
zajednicama
➢ sprečavanje kršenja ljudskih prava
➢ metode za borbu protiv korupcije i podmićivanja,
antikorupcijska politika
Ovo izvješće opisuje utjecaje Luke Rijeka na gospodarstvo,
društvo i okoliš te načine na koje se tim utjecajima upravlja.
32
PRISTUP ODRŽIVOSTI
U LUCI RIJEKA d.d.
Suvremeni brz ekonomski, društveni i
tehnološki razvoj postavlja izazovne
zahtjeve na koje Luka Rijeka nastoji
djelovati aktivnim upravljanjem svojim
utjecajima. Pravovremeno se nastoje
identificirati svi utjecaji poslovanja, kako
bi se ispravno moglo njima upravljati i na
taj način doprinijeti gospodarstvu te
zaštiti okoliš.
Upravljanje održivim razvojem temelji se na
načelu da održivi razvoj treba biti sastavni
dio svakodnevnog poslovanja. To
podrazumijeva da su mjere održivosti
integrirane u poslovne aktivnosti i
prepoznate kao normalan dio procesa rada.
U Luci Rijeka pristupa se odgovorno u svim
segmentima održivog razvoja: u vidu
poštivanja ljudskih i radnih prava, zaštite na
radu, zaštite od požara i zaštite okoliša, te se
upravlja sigurnošću, identificirajući i
razmatrajući rizike.
Svaki zaposlenik Luke Rijeka ima obvezu
primjenjivati i promicati vrijednosti
društveno odgovornog poslovanja.
KLJUČNI CILJEVI ZA ODRŽIVI RAZVOJ:
ZAŠTITA OKOLIŠA
I ENERGETSKE PERFORMANSE
ZDRAVLJE,
SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU
INFRASTRUKTURA
I MODERNIZACIJA SREDSTAVA ZA RAD
DIGITALIZACIJA
I INOVATIVNE TEHNOLOGIJE
BRIGA O LJUDSKIM RESURSIMA
I IZGRADNJA ZAJEDNICE
Luka Rijeka je opredijeljena odgovornom poslovanju
što uključuje: razvijanje odgovornih poslovnih procesa
za jačanje svoje pozicije pouzdanog partnera sa svim
zainteresiranim stranama, zaštitu zdravlja i sigurnosti
na radu, odgovorno upravljanje dobavljačkim lancem.
SVOJE POSLOVANJE LUKA RIJEKA NASTOJI
PROVODITI IZBJEGAVAJUĆI POTENCIJALNE
NEGATIVNE UTJECAJE NA OKOLIŠ I ZAJEDNICU
U KOJOJ POSLUJE.
Integracija održivosti u procese i aktivnosti Luke Rijeka pozitivno
doprinosi stvaranju sigurnih i učinkovitih poslovnih vrijednosti.
Održivost i odgovorno poslovanje pomažu u ostvarivanju pozitivnih
učinaka i smanjenju svih oblika rizika.
Dugogodišnji plan ulaganja u nove i modernije tehnologije, metode
rada i sredstva za rad doprinosi pozitivnim promjenama važnih za
održivi razvoj Luke Rijeka.
Usklađivanjem racionalnog korištenja resursa i poslovnog rasta
može doprinijeti smanjenju emisije ugljikovog dioksida, zaštiti
čistog zraka, pitke vode i drugih prirodnih resursa. Luka Rijeka
nastoji povećati pozitivan učinak na zajednicu, ekološki
odgovornim korištenjem energenata i vode, nabavom ekološki
prihvatljivijih sredstava i opreme za rad, te upravljanjem otpadom
i upravljanjem energijom prateći svoje energetske performanse i
doprinoseći većoj energetskoj učinkovitosti.
Usmjerenost na energetsku učinkovitost podržava kako ekološke
učinke, tako i pozitivne društvene učinke svih zainteresiranih
strana Luke Rijeka.
UN ciljevi održivog razvoja:
33
ZAŠTITA OKOLIŠA
CILJEVI: rješavanje problema zagađenja zraka i vode,
zaštita vodnih resursa i mora, rješavanje potrošnje
vode, rješavanje problema buke, prikupljanje i
odvajanje otpada, inicijative za ponovnu uporabu i
recikliranje, rješavanje problema onečišćenja tla i
sedimenata, zaštita staništa i povećanje
bioraznolikosti.
Povezanost sa relevantnim UN ciljevima:
Održive pomorske luke su put budućnosti: djeluju imajući na umu utjecaje na okoliš i poduzimaju
korake za njihovo ublažavanje gdje god je to moguće. Održive luke usredotočuju se na društvene,
ekonomske i ekološke utjecaje, kao i na uobičajeno poslovanje.
Luka Rijeka smatra 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja jedinstvenom orijentacijom za održivi
razvoj luka.
Program održivosti Luke Rijeka provodi se u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, pridajući
posebnu pažnju na pet tema, od kojih svaka uključuje posebne ciljeve koje Luka nastoji
realizirati.
I ENERGETSKE PERFORMANSE
CILJEVI: energetska učinkovitost, smanjenje korištenja
energenata, kružno gospodarstvo, biološka
ekonomija, obnovljiva energija, inicijative za
smanjenje CO
2
, primjena alternativnih transportnih
goriva.
Povezanost sa relevantnim UN ciljevima:
34
ZDRAVLJE,
SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU
CILJEVI: integriranje zdravlja, sigurnosti i zaštite na radu u lučko
poslovanje, promicanje kulture zdravlja i sigurnosti, poboljšanje
zdravlja i sigurnosti zaposlenika i posjetitelja luke, inovacije u
sigurnosnim kontrolama, pregledima tereta i metodama rada,
uspostavljanje sigurne i pristupačne lučke okoline, rad u sigurnim
okruženjima, ulaganje u nova i sigurnija sredstva rada,
modernizacija rada.
Povezanost sa relevantnim UN ciljevima:
DIGITALIZACIJA
I INOVATIVNE TEHNOLOGIJE
CILJEVI: ubrzanje digitalizacije u Luci i lancu pomorskog prometa,
brza i lakša izmjena podataka s dionicima, poboljšanja procesa i
protoka dokumentacije, mobilnost unutar luke, optimizacija
pristajanja u luku i dolazak brodova, optimizacija vođenja tereta i
skladišnog poslovanja, cjelokupno poboljšanje povezanosti u
svim poslovnim aktivnostima.
Povezanost sa relevantnim UN ciljevima:
INFRASTRUKTURA
I MODERNIZACIJA SREDSTAVA ZA RAD
CILJEVI: optimizacija lučke infrastrukture, novi najsuvremeniji
objekti, optimiziranje korištenja postojećih lučkih kapaciteta,
rukovanje sve većim brodovima, održivi projekti jaružanja i
korisna upotreba iskopanog materijala, fokus na očuvanju klime
u razvoju infrastrukture.
Povezanost sa relevantnim UN ciljevima:
BRIGA O LJUDSKIM RESURSIMA
I IZGRADNJA ZAJEDNICE
CILJEVI: društvena integracija Luke, usklađivanje ciljeva Luke i
zajednice radi obostranog poboljšanja, poštivanje načela dobrog
korporativnog upravljanja, programi društvenog angažmana,
inicijative za obrazovanje i zapošljavanje, transparentnost i
izvješćivanje, jednaka prava i mogućnosti, ravnopravnost spolova,
poslovna etika, poštena nabava i odgovorni opskrbni lanci, anti-
korupcija.
Povezanost sa relevantnim UN ciljevima:
35
INTEGRIRANI
SUSTAVI
UPRAVLJANJA
Sustav upravljanja u Luci Rijeka potiče
organizacijsku kulturu i osigurava
upravljanje poslovanjem:
➢ kako bi se ispunili ciljevi,
➢ unutar utvrđenih granica rizika i
uz pouzdanu unutarnju kontrolu,
➢ sukladno važećoj zakonskoj
regulativi.
CERTIFIKATI
Luka Rijeka redovno certificira svoj
sustav upravljanja preko nezavisnih
certifikacijskih kuća te posjeduje
sljedeće certifikate:
Certifikat ISO 9001:2015
Sustav upravljanja kvalitetom
Certifikat ISO 50001:2018
Sustav upravljanja energijom
Certifikati osiguravaju da Luka Rijeka u
potpunosti ispunjava zahtjeve za kvalitetom
svojih usluga, procesa i rješenja, te da ostvaruje
zahtjeve za što boljim energetskim
performansama. Navedeno predstavlja
preduvjet održavanja kontinuiteta poslovanja.
Sustav upravljanja sastoji se od zahtjeva i pravila
poslovanja Luke Rijeka, opisanih u usvojenim
politikama i procedurama koje obuhvaćaju
specificirane procese rada u organizaciji te daju
smjernice i upute za rad.
Sustav upravljanja temelji se na integriranom sustavu koji
obuhvaća sustav upravljanja kvalitetom i sustav upravljanja
energijom, te je zamišljen kao dinamičan sustav, prilagodljiv
promjenjivim zahtjevima i očekivanjima, koji doprinosi većem
boljitku za Luku i za sve zainteresirane strane, a ujedno pomaže u
održivom razvoju u svim segmentima poslovanja Luke Rijeka.
Integrirani sustav upravljanja preduvjet je za operativnu izvrsnost
koja rezultira povećanim zadovoljstvom klijenata, smanjenim
troškovima i povećanom konkurentnošću. Na uspostavljanju i
održavanju integriranog sustava upravljanja kontinuirano radi
Odjel upravljanja kvalitetom i energijom. Težište se postavlja na
stalnome poboljšavanju i unaprjeđivanju sustava, procesa rada,
provedbi usvojenih politika i realizaciji postavljenih ciljeva. U Luci
Rijeka djeluje i Tim internih auditora za unutarnju kontrolu procesa
i aktivnosti, a formiran je i Tim za energiju za rješavanje
problematike energetske učinkovitosti.
Certifikacija sustava upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi
ISO 9001:2015 je započela 2006. godine, te se svake godine redovito
provode vanjski auditi certifikacijskih kuća sa svrhom praćenja i održavanja
Certifikata. U 2022. godini Luka Rijeka je uspješno recertificirala svoj sustav
upravljanja kvalitetom. Certifikacija je provedena sa strane dviju
certifikacijskih kuća: Bureau Veritas Hrvatska i Hrvatski registar brodova.
Certifikacija sustava upravljanja energijom prema međunarodnoj normi
ISO 50001:2018 je prvi put provedena 2018. godine, nakon čega se
uspješno održava certifikat. U 2022. godini je ostvareno produženje
Certifikata sa strane certifikacijske kuće Bureau Veritas Hrvatska.
36
BUDUĆA PERSPEKTIVA
Luka Rijeka planira ostvariti kompletan integriran sustav
upravljanja koji bi se sastojao od sustava upravljanja
kvalitetom, energijom, okolišem, zdravljem i sigurnošću
na radu te informacijskom sigurnošću.
Kontinuirani rad i trajno poboljšavanje sustava
upravljanja će se pozitivno odraziti na
cjelokupno poslovanje, a važno je naglasiti da će
doprinijeti održivom razvoju u svim
segmentima poslovanja, te doprinijeti boljitku
Luke Rijeka i cjelokupne zajednice.
CILJEVI
Certifikacija ISO 14001:2015
Sustav upravljanja okolišem
Certifikacija ISO 45001:2018
Sustav upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu
Certifikacija ISO 27001:2013
Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću
Implementacija i usvajanje svih
zahtjeva normi, te konačno
certifikacija.
37
ZAŠTITA OKOLIŠA
I ENERGETSKE
PERFORMANSE
Odgovornost prema okolišu
U temelje svog poslovanja Luka Rijeka je ugradila
odgovornost prema okolišu i suzbijanje klimatskih
promjena te brigu o energetskoj učinkovitosti i
smanjenju korištenja energenata.
Smanjenje negativnog utjecaja na okoliš, nastalog
uslijed poslovnih aktivnosti, podrazumijeva razmatranje
svih procesa u cijelom lancu poslovanja, koji uključuje
zaposlenike, dobavljače i poslovne partnere. Luka Rijeka
nastoji pridonijeti oblikovanju pozitivnih promjena.
Pristup Luke Rijeka je vođen razumijevanjem
utjecaja lučkog poslovanja na okoliš, a učinkovitim
integriranim sustavom upravljanja Luka Rijeka je
predana razvoju i održivosti u upravljanju
projektima i procesima rada.
U 2022. godini su se revidirale postojeće procedure rada
te stvorile i nove procedure u kojima su se razmatrani
procesi prilagodili ekološki održivom načinu poslovanja
prema mogućnostima Luke. Cilj osigurati kontinuirani
rad na upravljanju utjecajima na okoliš, te u narednim
godinama poboljšavati prilagodbu i sve više prelaziti na
obnovljive izvore energije tamo gdje je to moguće.
U 2022. godini nije bilo znatnih
onečišćenja okoliša u Luci Rijeka.
U cilju zaštite okoliša u Luci Rijeka provode se
sljedeće aktivnosti:
➢ prati se zakonska regulativa vezana uz područje
zaštite okoliša (voda, zrak, tlo i otpad) koja služi
kao temelj za izradu pravilnika, interventnih i
operativnih planova, te uputa za primjenu mjera
zaštite okoliša odnosno njihovu implementaciju u
poslovanje,
➢ povećava se razina kvalitete usluge kako bi se
postojeći ili potencijalni štetni utjecaji na okoliš
sveli na najmanju moguću mjeru,
➢ nastoji se spriječiti onečišćenja i zaštiti okoliš kroz
analize vode, pročišćavanje otpadnih voda,
sigurnom odlaganjem otpada, opasnih i štetnih
tvari, zaštitu od buke, analize najavljenih tereta,
sigurnom postupanjem s opasnim teretom,
primjenom internih operativnih i interventnih
planova u slučaju akcidentnih situacija,
➢ nastoje se smanjiti gubici pitke vode, racionalnijim
iskorištavanjem vodnih resursa te popravcima i
sanacijama vodne mreže,
➢ prioritet je smanjenje potrošnje električne
energije u svakom obliku i smanjenje potrošnje
fosilnih goriva, kroz razvoj što boljeg sustava
praćenja utroška energenata,
➢ poboljšavaju se uvjeti za postupanje s otpadom,
nastoji se smanjiti količinu nastanka otpada, otpad
se razdvaja, te ga se pravovremeno predaje
ovlaštenim tvrtkama za gospodarenje otpadom,
➢ u sklopu projekata za rekonstrukciju postojećih i
izgradnju novih postrojenja izrađuju se zakonom
propisani akti (studije, elaborati i drugo) sa svrhom
poštivanja načela zaštite okoliša,
➢ provode se interne edukacije o raznim temama
vezanih za zaštitu okoliša te se potiče zaposlenike
na savjesnost i odgovornost za okoliš.
38
Upravljanje vodama
Upravljanje vodama je bitan segment u Luci Rijeka,
te je smanjenje potrošnje vode i njeno očuvanje
jedan od strateških ciljeva.
U skladu s Vodopravnim dozvolama, na svim se
lokacijama Luke Rijeka provode redovite analize
sanitarno tehnoloških otpadnih voda.
U 2022. godini su na kvartalnoj osnovi uzeti uzroci
vode s određenih lokacija u Luci Rijeka sa strane
ovlaštenog laboratorija:
• ODSJEKA ZA KONTROLU VODA, OTPADA I EKOTOKSIKOLOGIJU
NASTAVNOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (NZZJZ-PGŽ).
Fizikalno kemijski i kemijski podaci koji se ispituju su:
pH, temperatura mjerenja, taloživa tvar, suspendirana
tvar, KPK (K
2
Cr
2
O
7
) , BPK
5
, ukupna ulja i masti, anionski
detergenti, nitriti, nitrati, dušik kjeldahl, ukupni dušik,
kloridi, ukupni fosfor i ukupni ugljikovodici.
Ispitivanja i analize pokazale su da se vrijednosti
ispitivanih parametara nalaze ispod propisanih
graničnih vrijednosti emisija i sukladne su
uvjetima propisanih vodopravnim dozvolama.
Za poslovanje u Luci Rijeka voda se prvenstveno
koristi za čišćenje i pranje manipulativnih površina,
skladišta i sredstava rada. Voda se koristi i u
vatrogastvu.
Brodovi koji dolaze u Luku s teretom, podliježu
pravilima Luke koji nastoje očuvati vode i more.
Ugovorom su upoznati s tim pravilima, ne smiju
ispuštati balastne vode niti ikakav otpad, moraju
osigurati teret koji iskrcavaju od mogućnosti
izljeva i prodora u more i podzemne vode, te
maksimalno očuvati okoliš.
U Luci Rijeka se prati potrošnja vode po lokacijama i
organizacijskim jedinicama na mjesečnoj bazi.
Rizik izlijevanja u okoliš:
➢ opasnost za more i podzemne vode,
➢ u slučaju nenamjernog otpuštanja postupa se
prema operativnim i interventnim planovima za
akcidentalne situacije, u skladu sa zakonskom
regulativom,
➢ odmah se reagira i dojavljuje događaj svim
odgovornim osobama, Odjelu sigurnosti Luke
Rijeka i te vanjskim specijaliziranim tvrtkama za
sanaciju okoliša i zaštitu od daljnjeg širenja
onečišćenja, kako bi se uklonila izlivena tekućina,
➢ u planovima i uputama su opisane konkretne
akcije koje treba provesti, u svrhu zaštite zdravlja
zaposlenika i očuvanja okoliša, imovine i ugleda
Luke Rijeka,
➢ štetni događaji se evidentiraju i na taj način se
prate i analiziraju, te se nastoji izbjeći njihovo
ponovno ponavljanje ili barem svesti na što manju
moguću razinu rizika,
➢ provode se i interne edukacije pri kojima se nastoji
razviti svijest i potaknuti maksimalnu pažnju i
oprez u postupanju na poslovima u kojima postoji
rizik za izlijevanja u okoliš, a također se prenosi
znanje o reagiranju u takvim situacijama,
Primjeri opasnosti: pad transformatorske stanice koja
se podizala s dizalicom, izlijevanja prilikom rukovanja
tekućim teretom, bušenje bačvi s vilicama viljuškara,
izlijevanje impralita koji se koristi za impregnaciju drva i
slično.
U 2022. godini nisu zabilježena
izlijevanja u okoliš.
39
Upravljanje zrakom
Mjerenje emisija onečišćujućih tvari u zrak
regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (NN 57/22)
te se provodi u skladu s odredbama Uredbe o
graničnim vrijednostima emisija.
Cilj je kontinuirano pratiti i nadzirati emisije u zrak,
što se posebno odnosi na Terminal Bakar – terminal
za rasute terete, s obzirom da postoji veliki rizik od
onečišćenja uslijed stvaranja velike količine prašine
prilikom prekrcaja tereta u rasutom stanju.
Stanje kvalitete zraka prati se na mjestu izvora
onečišćenja, na Terminal Bakar koje uključuje i
područje grada Bakra u neposrednoj blizini. Provodi se
kontinuirani emisijski monitoring lebdećih čestica
PM
10
sa mjerne postaje Bakar Luka od strane
ovlaštenog laboratorija:
• NASTAVNOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE (NZZJZ-PGŽ)
koji šalje Luci polugodišnja izvješća gdje se mogu
vidjeti prekoračenja graničnih vrijednosti na točne
dane, ukoliko je do njih došlo.
Parametri koji se mjere su satne i dnevne
koncentracije lebdećih čestica PM
10
uz naznaku
meteoroloških pokazatelja tj. smjera i brzine vjetra.
Mjerenja u 2022. godini bila su uglavnom u skladu
s okolišnim zahtjevima, zrak je bio čist svo vrijeme
osim u određenim danima kada su zabilježena
odstupanja i prekoračenje lebdećih čestica u
zraku.
➢ U razdoblju od 01. siječnja do 30. lipnja
zabilježeno je pet prekoračenja dnevne
granične vrijednosti za lebdeće čestice
PM
10
(GV = 50 μg/m
3
) koja su se konkretno
dogodila na dane 17. i 27. ožujka, 25.
travnja, 19. svibnja i 13. lipnja.
➢ U razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca
zabilježeno je jedno prekoračenje 05.
srpnja za lebdeće čestice PM
10
(GV = 50
μg/m
3
).
Emisije u zrak:
➢ dovode do onečišćenja zraka,
➢ mogu pridonijeti lokalnim utjecajima i mogu
utjecati na ljudsko zdravlje i okoliš,
➢ primjena što boljih raspoloživih tehnika za
smanjenje stvaranja onečišćenja u zraku,
➢ kod prekomjernog onečišćenja zraka, prekida se
rad,
➢ kod nepovoljnih vremenskih prilika odnosno jake
bure, prekida se rad sa rasutim teretom, kako bi se
izbjeglo stvaranje i širenje prašine zrakom,
➢ glavni izvor emisija u zrak su lebdeće čestice PM
10
➢ Terminal Bakar je terminal za rasute terete i kao
takav predstavlja rizik za stvaranje prašine i
lebdećih čestica u zraku.
Zaštita zraka na Terminalu Bakar predstavlja veliki izazov
Luke Rijeka, koja nastoji poboljšati mogućnosti
smanjenja stvaranja prašine koja može utjecati na
zdravlje ljudi koji žive u neposrednoj blizini i na okoliš.
Nastojanje je pronaći što bolje i efikasnije mjere kontrole
onečišćenja zraka u skladu sa tehničkim i ekonomskim
mogućnostima.
Problemi su i brojne pritužbe stanovnika grada Bakar, što
utječe i na ugled Luke.
Buduća perspektiva je nastavak kontinuiranog praćenja
parametara onečišćenja zraka te analiza mogućnosti
poboljšanja i pronalaska boljih i adekvatnijih rješenja u
smanjivanju nastanka prašine zbog osiguravanja
dobrobiti za okoliš, zrak i zdravlje ljudi, a što će ujedno i
očuvati ugled Luke Rijeka.
Razmotreno je i rušenje zadnje kotlovnice koja se koristi
od 2022. godine. Ranijih godina su se koristile tri
kotlovnice, u 2021. godini su ostale dvije, a u 2022.
samo jedna. Nakon rušenja kotlovnice na lokaciji
kupatila Rijeka, predviđeno je ekološki prihvatljivije
rješenje u vidu dizalice topline ili slične ekološki i
energetski prihvatljivije metode.
Razmatra se i veća upotreba električnih viličara umjesto
mehaničkih, što će također doprinijeti manjem
onečišćenju zraka.
40
Upravljanje otpadom
S otpadom se postupa u skladu sa Zakon o
gospodarenju otpadom (NN 84/21) i važećim
Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN
106/22), te svim ostalim pravilnicima, uredbama i
odlukama EU regulative vezane za otpad.
Primjenjuju se i svi odgovarajući propisi vezani za
posebne kategorije otpada, te su procedure Luke
Rijeka usklađene sa navedenom zakonskom
regulativom.
Provodi se cjelovita i sustavna briga o svim vrstama
otpada koji nastaju na lokacijama Luke, te se vodi sva
potrebna dokumentacija o nastanku i tijeku otpada.
S vanjskim izvršiteljima ovlaštenima za poslove
gospodarenja otpadom, ugovoreno je prikupljanje i
prijevoz te recikliranje, oporaba ili zbrinjavanje
otpada.
U Luci Rijeka je donesen i interni Pravilnik o
postupanju s otpadom, u skladu s kojim se
održavaju redovite godišnje edukacije
zaposlenicima prema planu internih
edukacija, s ciljem podizanja svijesti svakog
zaposlenika o važnosti upravljanja
otpadom.
Ključni ciljevi upravljanja otpadom su
smanjenje ukupne količine otpada,
izbjegavanje stvaranja opasnog
otpada i kontrola stvaranja
neopasnog otpada.
➢ U planu je kontinuirana analiza nastanka
otpada na lokacijama Luke Rijeka, ekološki
osviješteno postupanje s otpadom i
razmatranje svih mogućnosti smanjenja
otpada prema konceptu
5R - odbaciti, smanjiti, ponovno
upotrijebiti, prenamijeniti i reciklirati.
Odgovornost svakog zaposlenika u Luci je
nastojanje u stvaranju što manje otpada, te
njegovog prikladnog sortiranja. Kao potpora
procesu recikliranja na mnogim mjestima u Luci
Rijeka su postavljeni posebni, jasno označeni
kartonski spremnici za papir i kartonsku ambalažu
koje se redovito prazne i preuzimaju od vanjskih
izvršitelja.
U svim administrativnim zgradama odvojeno se
prikupljaju papir i karton, te iskorišteni toneri. Na
terenu se odvajaju miješani komunalni otpad,
papir i kartonska ambalaža, plastična ambalaža,
zauljena ambalaža i drugi zauljeni otpad
(apsorbensi, zauljene krpe, filtarski materijali),
otpadni akumulatori i baterije, te gume.
Građevinski materijal i glomazni otpad, te željezo i
čelik se privremeno pozicionira na za to
predviđena mjesta do predaje izvršitelju.
REGISTAR ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA
(ROO)
U slučaju da se u stvori više od 500 kg
opasnog otpada odnosno 20 t neopasnog
otpada, te ukoliko su određene količine
otpada ostale privremeno na lokacijama
organizacijskih jedinica, prijavljuju se
podaci o nastanku otpada u Registar
onečišćenja okoliša.
41
Lokacija: Terminal Rijeka
KLJUČNI BROJ
NAZIV OTPADA
GODINA NASTANKA OTPADA
(tone)
2021
2022
02 03 04
Materijali neprikladni za potrošnju ili preradu
31,09
45,3
13 02 05*
Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala
5,42
8,75
13 05 02*
Muljevi iz separatora ulje/voda
3,84
0
13 05 07*
Zauljena voda iz separatora ulje/voda
14,24
0,1
15 01 01
Papirna i kartonska ambalaža
6,63
0
15 01 03
Drvena ambalaža
204,13
114,04
15 01 10*
Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima
0
0,29
15 02 02*
Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, onečišćeni opasnim tvarima
0,07
0,02
16 01 03
Otpadne gume
16,75
20,9
16 01 07*
Filtri za ulje
0,85
0,08
16 02 13*
Odbačena oprema koja sadrži opasne komponente
1,42
0,6
16 06 01*
Olovne baterije
0
0,5
16 06 04
Alkalne baterije
0
0,01
17 04 05
Željezo i čelik
355,78
314,17
17 04 11
Kabelski vodiči
0
0,7
17 06 05*
Građevinski materijali koji sadrže azbest
0
4,09
20 01 01
Papir i karton
24,15
8,37
20 03 07
Glomazni otpad
280,41
268,02
Lokacija: Terminal Škrljevo
KLJUČNI BROJ
NAZIV OTPADA
GODINA NASTANKA OTPADA
(tone)
2021
2022
13 02 05*
Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala
0
2,16
15 01 01
Papirna i kartonska ambalaža
0
3,91
15 01 02
Plastična ambalaža
0
3,57
15 01 03
Drvena ambalaža
39,18
48,37
17 04 05
Željezo i čelik
0,86
4,27
20 01 01
Papir i karton
4,67
0
20 03 07
Glomazni otpad
19,91
66
Lokacija: Terminal Bakar
KLJUČNI BROJ
NAZIV OTPADA
GODINA NASTANKA OTPADA
(tone)
2021
2022
13 02 05*
Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala
1,44
0,54
15 01 03
Drvena ambalaža
2,76
2,87
15 01 10*
Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je onečišćena opasnim tvarima
0,92
0,05
15 02 02*
Apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća, ončišćeni opasnim tvarima
0,02
0
17 04 05
Željezo i čelik
26,54
19,2
17 04 11
Kabelski vodiči
4,7
0
20 03 07
Glomazni otpad
0
5,76
Lokacija: Terminal Bršica
KLJUČNI BROJ
NAZIV OTPADA
GODINA NASTANKA OTPADA
(tone)
2021
2022
16 01 07*
Neklorirana motorna, strojna i maziva ulja, na bazi minerala
0
0,29
20 03 07
Glomazni otpad
0
16,73
Napomena: oznaka zvjezdice (*) uz ključni broj otpada označava opasan otpad.
Prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15), nastali otpad u Luci Rijeka tijekom 2022. godine na različitim
lokacijama uključuje kategorije navedene u tablicama koje slijede:
42
UKUPNA KOLIČINA NASTALOG
OPASNOG OTPADA U 2022.
GODINI:
17,47 tona
U usporedbi sa 2021. godinom, kada je
nastalo
28,22 tona
došlo je do smanjenja nastanka ukupne
količine opasnog otpada.
Od opasnog otpada valja istaknuti nastanak
građevinskog materijala koji sadrži azbest u
količini većoj od 2 tone.
Navedeni otpad je nastao zbog iscrpnih
radova na zastarjeloj infrastrukturi, te je
predan na zbrinjavanje izvršitelju.
Navedene količine otpada, koje uključuju i
neopasni otpad i opasni otpad, predane su
na oporabu vanjskim izvršiteljima. Otpad
koji je namijenjen oporabi uključuje
pripremu za ponovnu upotrebu,
recikliranje ili druge postupke oporabe, a
otpad koji je usmjeren na zbrinjavanje
uključuje spaljivanje - s ili bez povrata
energije, odlaganje otpada i ostale
postupke zbrinjavanja.
UKUPNA KOLIČINA NASTALOG
NEOPASNOG OTPADA U 2022.
GODINI:
942,19 tona
U usporedbi sa 2021. godinom, kada je
nastalo
1017,56 tona
što ukazuje na neznačajno smanjenje
nastalog neopasnog otpada.
U pojedinim kategorijama otpada došlo je
do pojave povećane količine neopasnog
otpada uslijed intenzivnih radova na CEF
projektu i drugim projektima obnove
infrastrukture u Luci Rijeka.
Najzastupljenija vrsta otpada prema
sastavu, koja je nastala u Luci tokom 2022.
godine je:
➢ željezo i čelik,
➢ glomazni otpad,
➢ ambalaža,
naročito drvena ambalaža.
43
Upravljanje energijom
Povećanje energetske učinkovitosti najvažniji je
mehanizam smanjenja potrošnje energije i jedno
od osnovnih načela energetske tranzicije.
Temeljno opredjeljenje Luke Rijeka u upravljanju
energijom je usmjerenost na odgovorno
korištenje energije i postizanje trajno poboljšanih
energetskih performansi te mjerljivih rezultata
povezanih s energetskom učinkovitošću i
potrošnjom energije u svim procesima i u svim
organizacijskim jedinicama.
Postupa prema zahtjevima norme ISO
50001:2018 te u skladu sa Zakonom o
energetskoj učinkovitosti (NN 127/14,
116/18, 25/20, 32/21, 41/21) i ostalim
važećim zakonskim i podzakonskim aktima
vezanih uz upravljanje energijom.
Luka Rijeka ima implementiran sustav upravljanja
energijom prema međunarodnoj normi ISO
50001:2018, te je od certifikacijske kuće Bureau
Veritas Hrvatska prvi put stekla Certifikat 2018.
godine i od tada ga redovito održava i obnavlja.
Certifikat predstavlja potvrdu da je sustav
upravljanja energijom uspostavljen, da se
primjenjuje i održava u skladu s normom.
Sustav upravljanja energijom obuhvaća praćenje,
mjerenje, analizu i vrednovanje energetskih
performansi, u cilju smanjenja potrošnje energije,
troškova za energiju i emisije stakleničkih plinova.
ENERGENTI U LUCI RIJEKA:
➢ GORIVO,
➢ ELEKTRIČNA ENERGIJA,
➢ LOŽ ULJE
Luka Rijeka je uspostavila i usvojila svoju
Energetsku politiku, s kojom je upoznat
svaki zaposlenik i koja je implementirana u
sve procese poslovanja.
Definirani su i dugoročni i pojedinačni ciljevi za
postizanje energetske učinkovitosti, te su
uspostavljeni akcijski planovi koje je potrebno
provesti za ostvarivanje ciljeva.
Luka Rijeka je imenovala i svoj TIM ZA ENERGIJU.
Članovi i voditelj tima redovito se sastaju kako bi
rješavali problematiku korištenja i trošenja
energenata te pratili energetsku učinkovitost.
Podaci o utrošcima energenata skupljaju se prema
Planu prikupljanja podataka: odgovorne osobe prate
i bilježe kontinuirano podatke, te ih mjesečno šalju
Odjelu upravljanja kvalitetom i energijom na daljnju
obradu, analizu i vrednovanje.
Svake se godine podaci pomno analiziraju i
uspoređuju se rezultati sa ranijim godinama te se
tako prate energetske performanse i mjeri
uspješnost u postizanju definiranih ciljeva za
energetsku učinkovitost.
Zbog prirode svog poslovanja Luka Rijeka troši
veliki dio energenata u svom operativnom djelu.
Teži se ka kontinuiranoj energetskoj učinkovitosti
kako bi se smanjio utjecaj vlastitih procesa na
okoliš. Sustavno se radi na optimizaciji potrošnje
svih vrsta energenata, kontinuiranim praćenjem
podataka i pronalasku ekološki prihvatljivijih
rješenja u cilju ostvarivanja uštede energije.
Podaci se prate za svaki energent zasebno, a rezultati
se prikazuju u ukupnoj potrošnji svakog energenta u
Luci i u zasebnim prikazima po energentu za svaku
organizacijsku jedinicu.
44
Potrošnja energenata u 2022. u Luci Rijeka godini je bila slijedeća:
POTROŠNJA GORIVA-NAFTE (litre) po mjestu troška u 2022.
11.372
12.648
3.056
30.703
222.139
180.333
43.797
26.319
5.968
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
litre
Servis
mehanizacije
2%
Servis
održavanja
2%
Servis osiguranja
tereta
1%
Servis priveza i
odveza
6%
Terminal
Rijeka
41%
Terminal
Škrljevo
34%
Terminal
Bakar
8%
Terminal
Bršica
5%
Upravna
zgrada
1%
479.390
552.587
680.671
449.841
536.335
0
100.000
200.000
300.000
400.000
500.000
600.000
700.000
800.000
LR dd 2018. LR dd 2019. LR dd 2020. LR dd 2021. LR dd 2022.
litre
Usporedba godišnje potrošnje nafte (litre) s prethodnim godinama
0,000
0,100
0,200
0,300
0,400
0,500
0,600
0,700
0,800
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
litre / tone
mjeseci
Potrošnja nafte (litre) po toni ukupno ostvarenog tereta
EnPI-2018 EnPI-2019 EnPI-2020 EnPI-2021 EnPI-2022
45
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE-STRUJE (kWh) po mjestu troška u 2022.
Usporedba godišnje potrošnje struje (kWh) s prethodnim godinama
189.210
118.820
851.773
49.666
893.031
462.680
1.193.790
1.374.581
286.064
114.043
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
1.200.000
1.400.000
1.600.000
kWh
Servis mehanizacije
4%
Servis osiguranja tereta
15%
Servis održavanja
2%
Servis priveza i odveza
1%
Terminal Rijeka
16%
Termianl Silos
8%
Terminal Škrljevo
22%
Terminal Bakar
25%
Terminal Bršica
5%
Upravna zgrada
2%
10.839.409
9.602.097
8.343.600
7.218.180
5.533.658
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
LR dd 2018. LR dd 2019. LR dd 2020. LR dd 2021. LR dd 2022.
0,000
2,000
4,000
6,000
8,000
10,000
12,000
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
kWh / tone
mjeseci
Potrošnja struje (kWh) po toni ukupno ostvarenog tereta
EnPI-2018 EnPI-2019 EnPI-2020 EnPI-2021 EnPI-2022
46
66.994
53.011
67.006
56.521
51.980
32.993
25.015
litre
Usporedba godišnje potrošnje lož ulja (litre) s prethodnim godinama
2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022
POTROŠNJA LOŽ ULJA (litre) u 2022.
GLAVNA POTIGNUĆA U ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
LUKE RIJEKA U 2022. I BUDUĆA PERSPEKTIVA:
U 2022. realiziran je glavni cilj smanjenja
neracionalnog korištenja električne
energije i ostvarenje energetskih ušteda u
opsegu za 23,34% manje u odnosu na
2021. godinu.
Potrošnja goriva se za 19,23% povećala u
odnosu na 2021. radi iscrpnih radova na
obnovi infrastrukture u Luci Rijeka.
Potrošnja lož ulja se za 24,18% smanjila u
odnosu na 2021. godinu.
Od ukupno tri kotlovnice koje su se prethodnih
godina koristile u Luci, u 2022. godini ostala je u
funkciji samo jedna, a u 2023. godini predviđa se
„rušenje“ iste i prestanak njenog korištenja te
prelazak na alternativno ekološki prihvatljivo
rješenje poput dizalice topline.
U drugoj polovici 2022. godine je počela i zamjena
sve energetski trošne rasvjete u energetski štednu
LED rasvjetu, a u planu je u potpunosti ju zamijeniti
na svim lokacijama Luke. S obzirom da je to
dugotrajni zahvat, predviđeno je da će potrajati
čitavu 2023. godinu.
Za grijanje uredskih prostora koriste se klima-
uređaji koji su programirani na usklađeni način
grijanja/hlađenja i nemaju mogućnost
manipuliranja temperaturom odnosno dozvoljene
su postavke unutar točno određenih granica, sve u
svrhu da se izbjegne neracionalno ponašanje i
rasipanje energije.
Prema Planu internih edukacija, planirane su
edukacije zaposlenika o različitim temama vezanih za
energiju. U svim organizacijskim jedinicama su na
vidljivim mjestima postavljene upute o pravilima
ponašanja za uštedu energije, a izrađene su i brošure
na navedenu temu, koje su podijeljene zaposlenicima
Luke Rijeka. Nastoji se što više jačati svijest
zaposlenika u odnosu na uštede energije.
47
ZDRAVLJE,
SIGURNOST I ZAŠTITA NA RADU
Luka Rijeka prepoznaje činjenicu da
dugoročno poslovanje može biti uspješno
samo ako se osigura zdravlje i sigurnost
zaposlenicima.
Uz zakonski obvezujuće dokumente i
primjenom procedura i internih pravilnika,
temeljni dokument za provođenje zaštite
zdravlja, sigurnosti i zaštite na radu u Luci
Rijeka je PROCJENA RIZIKA, gdje su
identificirane sve opasnosti za svako
pojedinačno radno mjesto i koje
predstavljaju temeljni uzrok zdravstvenih i
sigurnosnih rizika.
Cilj je osigurati operativnu izvrsnost uz
očuvanje zdravlja i sigurnosti svih
zaposlenika i zainteresiranih strana (klijenti,
dobavljači, izvođači, suradnici i ostali).
Zdravlje, sigurnost i zaštita na radu jedan je
od vodećih prioriteta Luke Rijeka.
Odjel sigurnosti Luke Rijeka obuhvaća:
➢ zaštitu na radu,
➢ protupožarnu zaštitu,
➢ zaštitu okoliša.
Odjel sigurnosti djeluje kao dobro
organiziran tim i provodi poslove zaštite
uvažavajući zakonsku regulativu, te
poduzima sve potrebne mjere za
uspostavljanje sigurnog radnog okruženja.
Odjel osigurava provedbu i unaprjeđenje zaštite, te
obavlja unutarnji nadzor nad primjenom propisa o zaštiti
na radu, ukazuje na zatečene nepravilnosti i donosi
mjere za otklanjanje istih. Također, prati i analizira
podatke vezane uz ozljede na radu i profesionalne
bolesti te izrađuje godišnja izvješća.
Ostvaruje se suradnja sa:
➢ inspekcijom rada,
➢ ovlaštenim ustanovama koja se bave
zaštitom na radu,
➢ specijalistima medicine rada.
U Luci Rijeka djeluju i ovlaštenici za zaštitu na radu
(poslovođe) na način koji je utvrđen Zakonom o zaštiti na
radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), a izbor
i imenovanje, kao i broj povjerenika obavlja se sukladno
odredbama navedenog zakona.
48
U 2022. na 646 zaposlenih u Luci Rijeka,
evidentirano je ukupno 25 ozljeda od kojih je bilo
priznato 18 ozljeda na radu.
U svim slučajevima ozlijeđeni su bili muškarci.
Na mjestu obavljanja poslova i radnih zadataka
dogodilo se 18 ozljeda na radu, a na redovnom putu
od mjesta stanovanja do mjesta rada nije se
dogodila niti jedna ozljeda.
Najveći broj ozljeda dogodio se u prvoj redovnoj
smjeni (12 OR), manji broj ozljeda u drugoj redovnoj
smjeni (5 OR), a jedna ozljeda se dogodila u noćnoj
smjeni točnije u 4 h ujutro.
Najčešće ozlijeđeni dijelovi tijela bili su: prsti (3 OR),
glava-nespecificirano (2 OR), šaka (2 OR), stopalo (2
OR), donji ekstremiteti-nespecificirano (2 OR),
gležanj (1 OR), nožni prsti (1 OR), glava-mozak-živci
(1 OR), oko (1 OR), leđa-kralježnica (1 OR), rame (1
OR), gornji ekstremiteti-nespecificirano (1 OR).
2022. godine dogodio se manji broj ozljeda
na radu, u usporedbi sa 2021. godinom.
➢ 2,79 % ozlijeđenih u 2022.
➢ 3,98 % ozlijeđenih u 2021.
Smanjenje broja ozljeda na radu u 2022. godini
za 1,2 %
20
18
502
646
0
100
200
300
400
500
600
700
2021 2022
Usporedba broja OR na radu
u odnosu na broj zaposlenika
Upravljanje zdravljem i sigurnosti
Prioritet je stvaranje optimalnih uvjeta za
rad i osigurati operativnu učinkovitost uz
zaštitu zdravlja i sigurnosti.
Fokus je smanjivanje broja ozljeda na radu, bez
smrtnih slučajeva u vezi s radom, te podizanje
svijesti o važnosti zdravlja i sigurnosti svih
zaposlenika i zainteresiranih strana, sve u cilju
osiguranja sigurnih radnih mjesta i radnog
okruženja.
Učinkovito upravljanje zdravljem i sigurnosti
postignuto je pažljivim odabirom kompetentnih
zaposlenika, njihovim osposobljavanjem te
osiguravanjem osobne zaštite opreme, sigurnih
radnih sredstava, te postupanje prema jasno
definiranim procedurama, radnim uputama i
postupcima rada.
Rizici koji se prepoznaju se evidentiraju i prati se
status njihovog uklanjanja, te se evidentiraju
korektivne radnje i preventivne radnje koje će se
poduzeti kako bi se rizik otklonio ili sveo na
najmanju moguću razinu.
Ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu
ostaviti trajne posljedice ozlijeđenome
odnosno oboljelome, te ujedno uzrokovati
znatne troškove zajednici i Luci Rijeka.
Odjel sigurnosti prati i evidentira sve ozljede na radu, te
ih analizira i uspoređuje s prethodnim godinama.
Cilj je svesti ozljede na radu na minimum, a
u idealnom slučaju da ih uopće ne bude.
49
TERMINAL
RIJEKA
TERMINAL
SILOS
TERMINAL
ŠKRLJEVO
TERMINAL
BAKAR
TERMINAL
BRŠICA
6
1
6
3
2
Ukupan broj OR u 2022.
prema lokaciji
0
5
1
2 2
1 1
3
2
1
0 0
Ukupan broj OR u 2022.
po mjesecima
UZROCI OZLJEĐIVANJA U 2022.
➢ „Neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i
površina s kojih se obavlja rad“
7 ozljedi na radu
➢ „Poremećaji u tehnološkom procesu rada“
5 ozljedi na radu
➢ „Ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na
radu“ - Loša organizacija rada
1 ozljeda na radu
NAČIN OZLJEĐIVANJA U 2022.
➢ „Ostali načini nastanka povreda radnika na radu“
7 ozljedi na radu
➢ „Sudar radnika s predmetima“
5 ozljedi na radu
➢ „Pad radnika“
4 ozljeda na radu
➢ „Prekomjernim tjelesnim naprezanjem ili pogrešnim
pokretima radnika“
2 ozljedi na radu
PONEDJELJAK
UTORAK
SRIJEDA
ČETVRTAK
PETAK
SUBOTA
NEDJELJA
4
5
2
2
3
1
1
Ukupan broj OR u 2022.
po danima u tjednu
1
0
0
0
2
3
0
3
2
1
0
1
0
3
2
0
0
0
0
0
0
0 4 H
0 5 H
0 6 H
0 7 H
0 8 H
0 9 H
1 0 H
1 1 H
1 2 H
1 3 H
1 4 H
1 5 H
1 6 H
1 7 H
1 8 H
1 9 H
2 0 H
2 1 H
2 2 H
2 3 H
2 4 H
Ukupan broj OR u 2022.
po satima u danu
50
U Luci Rijeka se provodi briga o zdravlju
zaposlenika i utvrđivanje njihove
sposobnosti za rad.
Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima
rada (NN 5/84) i Procjeni rizika, prije rasporeda na
radno mjesto s posebnim uvjetima rada, zaposlenik
je dužan pristupiti pregledu na koji ga Luka upućuje
radi utvrđivanja njegova zdravstvenog stanja,
psihičkih i fizičkih sposobnosti.
Zdravstveno stanje zaposlenika koji rade na
poslovima s posebnim uvjetima rada,
periodično se prati te se zaposlenici upućuju
specijalistima medicine rada na procjenu
njihovog zdravstvenog stanja jedan put
godišnje, a u slučaju potrebe i češće.
Vodi se briga o zaposlenicima slabijeg zdravlja, kojih
se upućuje na izvanredne preglede te im se u skladu
s dobivenom ocjenom medicine rada, prilagođava ili
nalazi novo odgovarajuće radno mjesto.
Svaki zaposlenik ima pravo i sam zahtijevati
izvanredni pregled ukoliko ima objektivnu potrebu
za istim.
Vodi se i evidenciju o profesionalnim
oboljenjima i eventualnoj pojavi istih. Tijekom
2022. godine nije zabilježen niti jedan slučaj
profesionalne bolesti.
MJERE DERATIZACIJE I DEZINSEKCIJE
U cilju očuvanja zdravlja u Luci se provode
redovito deratizacijske i dezinsekcijske
mjere.
NZZJZ-PGŽ u 2022. godini provela je stručni nadzor
sa svrhom pregleda i savjetovanja o postupcima
osiguravanja zdrave radne okoline, s akcentom na
kontrolu štetočina. Nadzor je provodi redovito na
polugodišnjoj razini.
Luka Rijeka ima ugovorenog izvršitelja za provedbu
usluga dezinsekcije i deratizacije.
HACCP SUSTAV
Vodi se briga i o zaštiti hrane koja se skladišti
u Luci Rijeka.
Skladišta za hranu u Luci Rijeka u 2022. godinu
uključuju: hladnjaču Frigo za banane, silos za
žitarice i uljarice, te pojedina skladišta na Terminalu
Škrljevo za prihvat hrane koja ne zahtjeva posebne
temperaturne uvjete.
U skladišta za hranu je implementiran i održavan HACCP
SUSTAV, te se s hranom postupa sukladno zakonskoj
regulativi i HACCP studijama Luke Rijeka.
U srpnju 2022. godine se hladnjača za prihvat banana
preselila sa Terminala Rijeke na Terminal Škrljevo u veće,
prigodnije i sigurnije Frigo skladište.
U rujnu 2022. godine je obnovljen Certifikat za
skladištenje Donau soje iz kontroliranog porijekla
(Dunav) i kvalitete, koja nastaje iz proizvodnje od
genetski nemodificiranih sorti koje se nalaze u katalogu
EU sorti ili državnom katalogu sorti. Ona se zasebno
skladišti u Silosu prema internoj Proceduri postupanja sa
DS-sojom (koja je prilog HACCP studiji) u skladu sa
standardom. Certificiranje je provedeno sa strane
Bureau Veritas.
POSTUPANJE S OPASNIM TERETOM
U cilju očuvanja zdravlja, sigurne radne
okoline i zaštite okoliša, posebna pažnja se
posvećuje rukovanju opasnim teretom.
Luka Rijeka ima uspostavljen program postupanja s
opasnim teretom, te točno određena skladišta koja
posjeduju dozvolu za prihvat opasnog tereta i
lokacije na kojima je dozvoljeno rukovanje.
Kod najave mogućnosti prihvata opasnog tereta, pomno
se analizira o kakvom teretu se radi, te se provode sve
potrebne mjere zaštite ukoliko se odluči prihvat.
Kroz 2022. godinu Luka Rijeka nije prihvatila opasne
terete.
51
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
Izrazita pažnja se posvećuje zaštiti od
požara, s obzirom da postoji visoki rizik
nastanka požara.
Luka Rijeka je predana osiguravanju zahtjeva
protupožarne zaštite te ispunjavanju
zakonskih odredbi.
Godišnje se provode i interne edukacije o
navedenome.
Lučka vatrogasna postrojba je sačinjena od
određenog broja vatrogasaca koji radom u
turnusima pokrivaju stalnu dostupnost te
24-satnu prisutnost u Luci.
Zbog nedovoljnog broja vatrogasaca, Luka Rijeka je
u 2022. godini pokrenula angažiranje dodatnog
broja vatrogasaca kooperanata, koji će u 2023.
popuniti postrojbu, što će doprinijeti većoj
sigurnosti, a ujedno i udovoljiti zakonskim
propisima.
Zbog povećanja sigurnosti i velikog rizika od
nastanka požara, u 2022. godini je održana
VATROGASNA VJEŽBA.
U vatrogasnoj vježbi su sudjelovali:
➢ vatrogasna postrojba Luke Rijeka,
➢ javna vatrogasna postrojba grada Rijeke,
➢ odjel Sigurnosti Luke Rijeka,
➢ rukovoditelj i zaposlenici Terminala Silos.
U sklopu vatrogasne vježbe, odrađena je i vježba
evakuacije na Terminalu Silos.
U planu je periodična provedba vatrogasnih i sličnih
sigurnosnih vježbi minimalno jedanput godišnje,
kako bi se osigurala bolja kontrola nad rizicima
vezanih za sigurnost.
POSTUPANJE SA ŽIVIM TERETOM
Glavni dio Terminala Bršica je namijenjen za
„živi teret“ te se s povećanom pažnjom i
oprezom postupa u radu sa stokom.
Svaki zaposlenik koji radi sa stokom je
osposobljen za rad sa stokom te je prema
Planu internih edukacija pristupio edukaciji
na navedenu temu.
Luka Rijeka ima Krizni plan za rad sa stokom,
prema kojem se postupa.
U travnju 2022. su zaposlenici Terminala
Bršica obnovili znanje o pravilnom
postupanju sa stokom i odradili vježbu
postupanja u nepredviđenim situacijama
prilikom rada sa stokom (bijeg stoke).
Svaki zaposlenik je odgovoran da sa životinjama
postupa na human način, s maksimalnom pažnjom.
Briga o životinjama se provjerava redovito sa strane
Veterinarske inspekcije, Ministarstva poljoprivrede.
POSTUPANJE U INCIDENTNIM SITUACIJAMA
Postupa se pravovremeno prema internim
Operativnim i Interventnim pravilnicima
Luke, u skladu sa zakonskom regulativom.
Luka Rijeka ima usvojene Operativne
planove te Interventne planove u kojima su
opisani i definirani točni postupci koje treba
slijediti u slučaju akcidenta prilikom rada.
Godišnje se provode i interne edukacije o
navedenome.
U lipnju 2022. godine je nastao požar u
silosu.
Drugih većih incidenta nije bilo u 2022. godini.
52
INFRASTRUKTURA
I MODERNIZACIJA SREDSTAVA ZA RAD
Kvalitetna infrastruktura i sredstva za rad
predstavljaju bitnu stavku u održivom
razvoju, s obzirom da pozitivno utječu na
poslovanje te na kvalitetu života ljudi i
očuvanje okoliša.
Modernizacijom infrastrukture i sredstava
za rad podiže se razina sigurnosti te
doprinosi održivom poslovanju i razvoju.
Europski projekti
CEF-PROJEKT
2017. godine Luci Rijeka je odobreno
sufinanciranje dva projekta iz sredstava
Instrumenta za povezivanje Europe – CEF
(Connecting Europe Facility – Transport).
Luka Rijeka d.d. je zajedno s Lučkom upravom Rijeka
uspješno prijavila Europskoj komisiji dva projekta za
rekonstrukciju i nadogradnju infrastrukture u
lučkim bazenima Rijeka i Bakar za sufinanciranje iz
CEF-projekta.
Za navedene projekte je Luci Rijeka odobren
maksimalni iznos sufinanciranja do 85%, odnosno
gotovo 34 mil. EUR-a bespovratnih sredstava.
Sukladno CAPEX planu u 2022. godini
izvršena su ulaganja u lučku infrastrukturu
na CEF projektu Rijeka i CEF projektu Bakar
u iznosu od 7 milijuna EUR-a.
U kolovozu 2022. godine su završeni kolosijeci na de
Franceschijevom gatu - DF3 i DF4.
U srpnju 2022. se izradio bypass kolosijek na morskoj
strani Silosa i na Budimpeštanskom pristaništu.
Ostala ulaganja u 2022.
Luka Rijeka je investirala i izgradila novu
Hladnjaču na Terminalu Škrljevo sa 60%
većeg kapaciteta za prihvat tereta, te se
očekuje i planira porast prometa tereta
(banana). Stara Hladnjača na Terminalu
Rijeka je postala podno skladište.
Izvršena su i ulaganja u infrastrukturu i
uređivanje površine Kontejner Depo na
Škrljevu, te se ostvarilo značajno povećanje
kontejnerskog prometa, a očekuje se i daljnji
rast.
Od sredstva za rad nabavljena su dva „reach
stackera“ za manipulaciju punih kontejnera,
jedan utovarivač od 20 tona, te mobilna
lučka dizalica. Ugovorena je i nabavka 10
novih motornih viličara čija je isporuka
planirana u 2023. godini.
U 2022. su izvršeni i radovi obnove parkinga ispred
Upravne zgrade: osigurana su mjesta za zaposlenike
koji rade u Upravnoj zgradi, sa podiznim stupićima i
tehnologijom upravljanja stupićima putem mobilne
aplikacije za zaposlenike Upravne zgrade. Također,
su završeni i radovi obnove asfalta ispred Upravne
zgrade.
Sektor razvoja i upravljanja imovinom Luke
Prilikom projektiranja i izgradnje analiziraju
se negativni učinci projekta na lokalnu
zajednicu te se rješenjem prihvatljivosti
zahvata na okoliš propisuju mjere koje se
moraju primijeniti pri izradi projektne
dokumentacije i izvođenju radova kako bi se
smanjili negativni učinci na okoliš.
53
DIGITALIZACIJA
I INOVATIVNE TEHNOLOGIJE
Mogućnosti za veliko poboljšanje
funkcioniranja procesa moguće je ostvariti
informatizacijom cjelokupnog poslovanja.
Na području informatičke infrastrukture u
skladu sa planiranim sredstvima očekuju se i
dalje znatna poboljšanja i unaprjeđenja iste.
Predviđena su sredstva za unaprjeđenje
„backup/recovery“ sustava.
U Luci Rijeka djeluje Odjel informatike koji
kontinuirano radi na unaprijeđenu i
informatizaciji u svim procesima rada.
Programi-aplikacije koje se koriste u poslovanju:
➢ STATUS
(za kadrovske poslove, satnice, plaće, raporti)
➢ F4B
(financijsko, knjigovodstveno i računovodstveno poslovanje, nabava)
➢ ISPS
(za praćenje ulaska kamiona na Terminal Škrljevo)
➢ COMBIS
(za praćenje kontejnerskog tereta na Terminalu Depo)
➢ AMICO
(za praćenje utroška goriva)
➢ PROSOFT
(za hardwarsko i sistemsko održavanje/zamjenu kamera, wireless antena, i
video snimača)
U planu su predviđena poboljšanja i zamijene navedenih programa-
aplikacija.
POSTIGNUĆA U 2022.GODINI:
Dovršena je izgradnja „Backbone“ mreže prema
skladištima na području Terminala Rijeka.
Dovršeno je optičko kabliranje ili wireless veze između
skladišta i lokalni razvod pojedinog skladišta ili
ureda/kata u skladištu sa pripadajućom pasivnom
(razvod) i aktivnom (switchevi, routeri, linkovi) mrežnom
opremom.
Projekt je obuhvatio i povezao sva skladišta zapadnog dijela i
uredske prostore u njima (40 lokacija, cca. 100 radnih stanica)
u zajedničku LAN mrežu sa Upravnom zgradom Luke Rijeka.
Osim ulaganja u hardversku infrastrukturu, ulaže se
i u informatizaciju dijela osnovnog poslovanja, koji
obuhvaća procese: počevši od PIK-a, preko naloga za
izvršenje radova na brodu i skladištu, te veze sa
Izvješćima o radu i proširenje ERP na planiranje i
operativno izvršavanje naručenih poslova odnosno
planiranje kapaciteta, ljudski i tehnički resursi, izdavanje
radnih naloga i izvršenje, analiza troškova poslovanja itd.
ERP se još nije realizirao, u planu je za 2023. godinu.
Uvođenje PCS (Port Community System)
U 2022. je napravljen iskorak po pitanju informatizacije
PIK-a.
To je projekt vođen od Ministarstva mora RH i Lučke
uprave Rijeka, financiran bespovratnim sredstvima iz
CEF fonda, koji bi trebao pratiti proces kolanja
dokumenata u cjelokupnom Lučkom okruženju.
U 2022. godini započeta je priprema „aplikacijskog interface“
prema operativnom poslovanju Luke. Uz pomoć Lučke Uprave
Rijeka, PCS Helpdeska, špeditera i agenata, testirala se
funkcionalnost programskog rješenja Modula D6 planiranja,
izvršenja i kontrole lučkih resursa i aktivnosti na terminalima
Rijeka, Škrljevo, Bakar i Bršica sa krajnjim ciljem da svi vanjski
korisnici Luke Rijeka šalju najave poslova isključivo kroz PCS
aplikaciju.
U listopadu 2022. godine ostvario se potpuni prijelaz na PCS:
odlučeno je da je PCS jedini način zaprimanja naloga u Luci
Rijeka, s opaskom da u iznimnim slučajevima se ostavlja
mogućnost ručnog upisa.
Svjesnost o dobrobiti projekta za sve
sudionike, ali i zahtjevnosti i promjena koje
dolaze s ovom informatizacijom, jasno je da
će u početku biti problema i grešaka koje će
se nastojati promptno rješavati, kako bi se
ostvario proizvod koji će dugoročno utjecat
pozitivno na sve aspekte poslovanja, a
samim time na konkurentnost na tržištu te
na održivi razvoj.
54
BRIGA O LJUDSKIM RESURSIMA
I IZGRADNJA ZAJEDNICE
Odgovorno poslovanje je integrirano u sve
procese Luke Rijeka. Integritet i etičnost
sastavni su dio organizacijske kulture i
osnovno su obilježje svakodnevnog načina
rada i vođenja poslova. Svi zaposlenici imaju
obvezu i opredjeljenje za najvišu razinu
integriteta i etičnosti poslovanja. Poslovanje
sa strogim osjećajem poštenja presudno je
za zadržavanje vjerodostojnosti i povjerenja
klijenata, partnera, zaposlenika, dobavljača i
izvođača te svih drugih zainteresiranih
strana.
U cilju je graditi organizacijsku kulturu koja je
snažno usmjerena na usklađenost i etičnost. Od svih
se zahtjeva da u svakodnevnom radu djeluju u
skladu s Etičkim kodeksom, objavljenim na web
stranici Luke Rijeka.
U ostvarenju poslovnih rezultata Luke Rijeka
važan čimbenik čine: znanje, vještine i
kompetencije zaposlenika, te njihova radna
uspješnost, motiviranost i radno
zadovoljstvo.
Stoga je bitno kontinuirano razvijati ljudske
potencijale i timski rad, organizacijsku
kulturu, te poslovnu učinkovitost, uz
uvođenje najboljih praksi u upravljanju
ljudskim resursima.
U provođenju svoje osnovne svrhe Sektor za upravljanje
ljudskim resursima provodi aktivnosti u skladu sa svim
važećim zakonskim i podzakonskim aktima, te internim
aktima, od kojih su temeljni Pravilnik o unutarnjoj
organizaciji i Pravilnik o radu, a primjenjuje i druge
interne pravilnike, procedure, upute i odluke Uprave, u
kojima su definirani načini postupanja i upravljanja svim
procesima važnima za zaposlenike.
BRIGA O ZAPOSLENICIMA
U Luci Rijeka zauzet je stav da ljudski resursi
predstavljaju temelj na kojemu se gradi poslovanje
i da je briga o zaposlenicima ključna u ostvarivanju
odgovornog poslovanja i održivosti.
Luka Rijeka obvezuje se voditi brigu o zaštiti prava
zaposlenika, te o zaštiti njihovog zdravlja i sigurnosti na
radnom mjestu.
ETIČKI KODEKS LUKE RIJEKA
Očekivanje je da se u Luci upravlja u skladu s
načelima navedenima u Etičkom kodeksu, a za
poštivanje normi iz kodeksa su odgovorni svi: od
članova Nadzornog odbora, Uprave Društva i
izvršnog rukovodstva do svakog pojedinca koji radi
u Luci Rijeka..
U svom svakodnevnom radu, svi zaposlenici Luke se
ponašaju i obavljaju svoje zadatke u skladu s načelima
organizacijske kulture koja uključuje temeljne
vrijednosti: profesionalnost, ustrajnost i međusobno
poštovanje.
Luka Rijeka je opredijeljena za najvišu razinu integriteta,
etičnosti i transparentnosti u poslovanju, te ima nultu
stopu tolerancije na bilo kakav oblik diskriminacije.
Svim zaposlenicima i osobama koje traže zaposlenje u
Luci, zajamčena je jednakost u pogledu rase, boje kože,
spola, bračnog stanja, dobi, jezika, vjere, političkog ili
drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla,
imovinskog stanja, društvenog položaja, članstva ili ne
članstva u političkoj stranci, članstva ili ne članstva u
sindikatu.
Luka Rijeka od svojih zaposlenika zahtijeva da se u
ophođenju sa svojim kolegama i poslovnim partnerima
ponašaju profesionalno, nepristrano i pristojno,
primjenjujući principe međusobnog uvažavanja i
tolerancije, te poštujući različitosti.
Svaki zaposlenik je dužan poštivati standarde, procedure
i pravila Luke tako da svojim ponašanjem ne štete ugledu
i imovini, te da ne dovode u pitanje mogućnost drugih
radnika u obavljanju svojih redovnih dužnosti i obveza.
55
Upravljanje ljudskim resursima
Briga o zaposlenicima i motivirajuće radno
okruženje djeluje na njihovu veću angažiranost i
motiviranost.
STRUKTURA ZAPOSLENIKA LUKE RIJEKA:
Na kraju 2022. godine u Luci Rijeka bilo je
646 zaposlenih (29% više u odnosu na 2021.)
Zaposlenih žena je bilo 66, a muškaraca 580.
➢ 10,22 % zaposlenih žena u 2022.
➢ 13,15 % zaposlenih žena u 2021.
➢ 12,04 % zaposlenih žena u 2020.
Broj zaposlenih žena se nije značajno promijenio.
634
502
646
0
100
200
300
400
500
600
700
2020 2021 2022
Ukupn broj zaposlenika
76
66 66
631
502
646
0
100
200
300
400
500
600
700
2020 2021 2022
Broj zaposlenih žena u odnosu na ukupan
broj zaposlenika
8
7
9
20
18
16
0
5
10
15
20
25
2020 2021 2022
Broj zaposlenih žena na rukovodećim
pozicijama u odnosu na muškarce
STAROSNI RAZREDI:
Iz prikaza po starosnim razredima može se vidjeti blagi
trend pomlađivanja radne snage tj. povećanje udjela
zaposlenika koji su mlađe životne dobi.
4,57%
3,98%
8,20%
19,06%
21,31%
22,76%
20,63%
26,69%
26,93%
34,65%
33,67%
28,02%
21,10%
14,34%
14,39%
2020 2021 2022
Dobna struktura zaposlenika
8%
23%
27%
28%
14%
Prikaz dobne strukture u 2022.
18-29
30-39
40-49
50-59
60-67
56
Posebna pažnja se posvećuje zapošljavanju i
zadržavanju radne snage.
U 2022. godini, kontinuirano se iz mjeseca u
mjesec zapošljavao veliki broj ljudi.
U Servisima i na Terminalima su se popunila radna
mjesta na kojima su prethodnih godina bili
zaposleni kooperanti.
Jedino u Servisu održavanja i u lučkoj vatrogasnoj
postrojbi je angažiran dio kooperantskih radnika zbog
pomanjkanja kvalificiranih radnika za ta specifična radna
mjesta na tržištu rada. Potraga za navedenim
zanimanjima se nastavlja u cilju zapošljavanja vlastite
radne snage.
Porast broja zaposlenih odraz je promjene u
poslovnoj politici gdje se je društvo odlučilo
zaposliti vlastitu radnu snagu, umjesto
dosadašnjeg korištenja najamne radne snage
(kooperanata).
U 2022. godini je primljeno 187 novih zaposlenika, u
usporedbi sa 2021. godinom kada ih se zaposlilo samo 3.
U Luci Rijeka se nude jednake mogućnosti
napredovanja za sve zaposlenike.
Potiče se međugeneracijsko razumijevanje,
poštovanje i nadopunjavanje.
Osigurava se radno okruženje u kojem se
svaka osoba osjeća cijenjena i dobrodošla.
Etički kodeks odražava posvećenost Luke Rijeka u
odgovornom vođenju poslovanja, poštivanjem:
➢ ljudskih prava u svim segmentima poslovanja,
➢ brige za zdravlje i sigurnosti na radu,
➢ zaštite i pravilnog korištenja imovine,
➢ prikladnog rješavanja potencijalnog sukoba
interesa,
➢ održivog razvoja i obveza koje imamo kao
odgovorni građani.
EDUKACIJA ZAPOSLENIKA
Mogućnosti osposobljavanja i usavršavanja
je visoki prioritet Luke Rijeka te je svakom
zaposleniku omogućeno pravo na edukaciju
vezanu za njihov posao.
Ključno je razvijanje profesionalnih
kompetencija zaposlenika, njihovih vještina i
znanja.
Obrazovanje, osposobljavanje i stručno
usavršavanje zaposlenika održavaju se u skladu sa
zahtjevima radnog mjesta.
U 2022. realizirano je obrazovanje za zanimanja
putem ovlaštene obrazovne ustanove za ukupno
15 zaposlenika, konkretno:
OBRAZOVANJE ZA ZANIMANJE
BROJ
Rukovatelj locotrakom
6
Rukovatelj viličarem
1
Rukovatelj portalnom i toranjskom dizalicom
8
Realizirano je i osposobljavanje putem ovlaštene
obrazovne ustanove za ukupno
50 zaposlenika, konkretno:
OSPOSOBLJAVANJE
BROJ
Signalist – vezač tereta
39
Strojar kompresorskih stanica
4
Rad sa stokom
7
1 zaposlenik je poslan na stručno usavršavanje
putem ovlaštene obrazovne ustanove, konkretno:
STRUČNO USAVRŠAVANJE
BROJ
ISO 9001:2015 Tečaj za interne auditore
ISO 50001:2018 Tečaj za interne auditore
ISO 9001:2015 IRCA Tečaj za vodeće auditore
1
Svi novozaposleni u 2022. godini savladali su
teorijski i praktični dio osposobljavanja za rad na
siguran način i obavili zakonski propisanu edukaciju
iz zaštite na radu.
57
PRAĆENJE ZADOVOLJSTVA ZAPOSLENIKA
U 2022. godini provedena je analiza
zadovoljstva zaposlenika.
Ključno je razvijanje profesionalnih
kompetencija zaposlenika, njihovih vještina i
znanja.
Zadovoljstvo zaposlenika prati Odjel upravljanja
kvalitetom i energijom, anketiranjem zaposlenika.
Rezultati analize anketa predstavljaju važan alat za
mjerenje organizacijske klime i dobivanje mišljenja
zaposlenika o različitim područjima.
Ankete se analiziraju po završetku ciklusa ispitivanja te
se rezultati objavljuju na Radničkom vijeću. Na taj način
se dobivaju relevantne povratne informacije od
zaposlenika ključne za daljnje postupanje i prilagodbu te
mogućnosti za poboljšanje.
Ukupna ocjena zadovoljstva zaposlenika je bila 3,78
(skala ocjenjivanja: 1 – 5)
Neka od glavnih pitanja
ocjena
Jeste li zadovoljni svojim poslom?
4,1
Kako se osijećate na radnom mjestu?
4,0
Smatrate li svoj posao sigurnim?
3,4
Kako ste zadovoljni organizacijom posla?
3,6
Ocijenite Vaš odnos sa nadređenim!
4,3
Ocijenite Vaš odnos s ostalim suradnicima!
4,4
Jesu li Vaši stručni potencijali dovoljno iskorišteni
na radnome mjestu?
3,5
Kako procjenjujete iskorištenost Vašeg radnog
vremena?
4,2
Smatrate li da možete napredovati u okviru svoje
stručne spreme?
3,3
Smatrate li da ste dobro informirani o važnim
stvarima u Vašoj tvrtki?
2,9
Uključenost zainteresiranih strana
Luka Rijeka uključuje sve zainteresirane strane
ostvarivanjem kontinuirane komunikacije te
međusobnim povjerenjem izgrađuje odnose za
ostvarenje zajedničkih ciljeva važnih za održivi
razvoj Luke i cjelokupne zajednice.
Zainteresirane strane su klijenti, poslovni
partneri, dobavljači, izvođači, zaposlenici i
ostali.
Kontinuirano se prate i pregledavaju informacije o
zahtjevima zainteresiranih strana, a to se posebno
odnosi na klijente.
U 2022. definirano je 15 ključnih klijenata
prema ostvarenim prihodima.
Luka Rijeka posebnu pozornost pridaje odabiru
poslovnih partnera, tako da neće poslovati s onima koji
krše ugovorne obveze i pravila poslovnog morala.
U Sektoru prodaje se provode godišnje
analize zadovoljstva klijenata.
U 2022. godini analiza je provedena u dva
navrata, a uključila je rezultate ispunjenih
anketa od klijenata, evidenciju reklamacija i
nerealiziranih ponuda, te njihove uzroke.
Analiza je dala vrijedne informacije o mogućnostima
unaprjeđivanja poslovanja i pružanja kvalitetnijih
lučkih usluga, u cilju oplemenjivanja i održavanja
partnerskih odnosa s klijentima, te postizanju većeg
zadovoljstva zajednice.
Ukupna ocjena zadovoljstva klijenata je bila 3,6
(skala ocjenjivanja: 1 – 5)
U 2022. godini evidentirano je sveukupno:
➢ 15 reklamacija
➢ 35 nerealiziranih ponuda
58
Poslovna odgovornost
Sustavom upravljanja kvalitetom uz poštivanje,
osigurava se integracija održivosti i organizacijske
odgovornosti u svakom aspektu poslovanja.
Odjel upravljanja kvalitetom i energijom i Tim internih
auditora Luke Rijeka, redovito provjeravaju način
provođenja politika, procesa, procedura i radnih uputa,
te upravljanje rizicima i postizanje postavljenih ciljeva.
Također, jedanput godišnje vanjske certifikacijske kuće
provjeravaju usklađenost sustava upravljanja kvalitete sa
zahtjevima norme ISO 9001:2015 u svrhu održavanja
Certifikata, dok svake tri godine je potrebna ponovna
certifikacija sustava. U 2022. je uspješno ostvarena
recertifikacija Sustava upravljanja kvalitetom.
Luka Rijeka nastoji kvalitetno upravljati svim
vrstama rizika u poslovanju, u koje su
uključeni okolišni, društveni i etični rizici.
Odgovoran pristup poslovanju donosi nove
poslovne mogućnosti, veću učinkovitost,
smanjuje rizike, jača vrijednost usluga i
tržišnu poziciju, te snaži konkurentnost.
Odgovorna, pouzdana i održiva nabava
Koncept odgovorne nabave je jedan od
sastavnih dijelova u ostvarivanju održivog
razvoja.
Odgovorna nabava materijala i usluga
osigurava visoke standarde tijekom
nabavnog procesa, redovitim provođenjem
analiza i ocjenjivanja, te procjene i revizije
dobavljača.
Sustav ocjenjivanja dobavljača prema kriterijima
podržava razvoj uspješnosti u odabiru prikladnih
dobavljača.
Periodički se provode ocjene dobavljača materijala
i usluga te ocjene dobavljača kooperanatskih
radnika prema definiranim kriterijima.
U 2022. godini provele su se ocjene dobavljača
materijala i usluga dva puta u Odjelu nabave i
jedanput u Odjelu informatike, a ocjene dobavljača
kooperanata su se dva put provele u Servisu
održavanja.
Lista ključnih dobavljača s kojima je ostvarena
aktivna poslovna suradnja u 2022. godini uključuje:
➢ 24 ključnih dobavljača za Odjel nabave
➢ 5 dobavljača za Odjel informatike
➢ 2 dobavljača za Servis održavanja
Liste se redovito ažuriraju, i s njih se isključuju dobavljači
koji se nisu pokazali dovoljno kvalitetni da bi se s njima
ostvarila daljnja suradnja.
Ovakav pristup ocjenjivanja pruža relevantne
informacije za daljnju analizu i donošenje poslovnih
odluka te optimizaciju mogućih rizika vezanih na izbor
dobavljača.
Postupci nabave provode se u skladu sa Zakonom o
javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22) i ostalom
zakonskom regulativom.
59
Koncept "
održivosti
" za luke je
integracija ekološki prihvatljivih
metoda lučkih aktivnosti, procesa i
upravljanja.
Održivi razvoj pojavio se kao
vodeće načelo dugoročnog
globalnog razvoja, koji uključuje
gospodarski razvoj, društveni
razvoj i zaštitu okoliša.
Koncept je istaknut u UN
-
ovoj
agendi za održivi razvoj 2030:
Transformacija našeg svijeta
.
Održivi razvoj definiran je kao
:
„rrazvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez uugrožavanja
mmogućnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe
”
„p
proces promjene u kojem su iskorištavanje resursa, smjer
uulaganja, orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne
ppromjene usklađeni i povećavaju sadašnji i budući potencijal za
zzadovoljiti ljudske potrebe i težnje
”
(Svjetska komisija za okoliš i razvoj - Brundtland komisija)
Održivi razvoj treba biti sastavni dio svakodnevnog poslovanja.
To podrazumijeva da su mjere održivosti integrirane u
poslovne aktivnosti i prepoznate kao normalan dio procesa
rada.
Odobrila:
UPRAVA DRUŠTVA
Duško Grabovac, predsjednik Uprave
Marina
Cesarac Dorčić, član Uprave
U Rijeci, 26. travnja 2023. godine
Uslijed klimatskih promjena i zahtjevima pomorske industrije,
Luka treba prilagoditi
svoje cjelokupno poslovanje na održiv način
pridonoseći poboljšavanju mjera i kontrole kvalitete zraka, vode, buke i otpada
.
Unutar opsega održivosti, pristup
„luci budućnosti“
može se postići kroz održivo planiranje za očuvanje okoliša, štiteći pritom ljudska
prava. Planovi održivosti trebaju biti dinamični i revidirani svake godine, kako bi se osiguralo da Luka bude u tijeku s novim
tehnologijama i industrijskim trendovi
ma.
Mjere
za uspostavu buduće održive Luke uključuju primjenu
politika i regulatornog okvira za smanjenje emisija štetnih tvari,
ekološko
oblikovanje lučko-gradskog krajolika i integracija Luke u urbano područje što
uključuje stabla koja apsorbiraju buku i
onečišćenje zraka,
korištenje obnovljivih izvora energije u lučkim poslovima i aktivnostima, p
rijelaz s linearnog gospodarstva na
kružno gospodarstvo kako bi se redefinirali proizvodi i usluge kako bi se
gospodarilo otpadom, poboljšanje načina prijevoza i
zmeđu
Luke i zajednice,
povećanje energetske učinkovitosti, uključivanje pojma „zeleni rast“ u daljnji razvoj i
uspostavu ekološkog
planiranja unutar navedenih područja
, digitalizaciju i automatizaciju lučkih operacija i djelatnosti, te poboljšanje suradnj
e između
Luke i svih zainteresiranih strana
.
Luk
a Rijeka planira daljnja ulaganja u razvoj te kontinuirano radi na unaprijeđenu poslovne organizacije uz poštivanje
ekoloških i
društvenih zahtjeva, te usprkos brojnim izazovima s kojima se suočava
teži da bude „pametna zelena luka“.
MARINA
CESARAC
DORƎIƍ
Digitally signed by MARINA CESARAC DORƎIƍ
DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D.,
2.5.4.97=HR92590920313, l=RIJEKA,
sn=CESARAC DORƎIƍ, givenName=MARINA,
cn=MARINA CESARAC DORƎIƍ,
serialNumber=HR21363153089.6.21
Date: 2023.04.26 14:49:07 +02'00'
DUŠKO
GRABOVAC
Digitally signed by DUŠKO GRABOVAC
DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D.,
2.5.4.97=HR92590920313, l=RIJEKA,
sn=GRABOVAC, givenName=DUŠKO,
cn=DUŠKO GRABOVAC,
serialNumber=HR00484711374.1.34
Date: 2023.04.26 15:14:29 +02'00'
60
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Općenite informacije
Ovaj Kodeks ima snagu preporuke koja obvezuje organe Društva te zaposlene u Društvu da
pri donošenju svih vrsta odluka, poštuju načela propisana i razrađena ovim Kodeksom. Cilj
Kodeksa je uspostaviti visoke standarde korporativnog upravljanja i transparentnost
poslovanja Luke Rijeka d.d. i s njom povezanih društava u većinskom vlasništvu (u daljnjem
tekstu Društvo). Kodeksom se definira procedura korporativnog upravljanja kako bi se dobrim
i odgovornim upravljanjem te nadziranjem poslovnih i upravljačkih funkcija Društva zaštitili
dioničari, zaposlenici, izabrani i imenovani nositelji odgovornih funkcija u Društvu kao i svi
ostali nositelji interesa. Temeljna načela ovog Kodeksa su: transparentnost poslovanja, jasno
razrađene procedure za rad Nadzornog odbora, Uprave i drugih tijela i struktura koje donose
važne odluke, izbjegavanje sukoba interesa, efikasna unutarnja kontrola i efikasan sustav
odgovornosti.
Svako tumačenje odredaba ovog Kodeksa treba se ponajprije voditi poštovanjem spomenutih
načela i postizanjem navedenih ciljeva.
Dionice Društva kotiraju na službenom tržištu Zagrebačke burze te je Društvo usklađeno s
Kodeksom korporativnog upravljanja Zagrebačke burze. Društvo poštuje i slijedi propisane
smjernice za korporativno upravljanje (kao što je moguće vidjeti detaljno u objavljenom
godišnjem upitniku Zagrebačke burze).
Najveći dioničari prema podacima Središnjeg klirinškog depozitarnog društva navedeni su u
tablici „Vlasnička struktura“ u bilješci Dionički kapital i vode se u Knjizi dionica Luke Rijeka d.d.
Društvo je također dužno na svojim web stranica i putem burze objaviti svako stjecanje ili
otpuštanje dionica i drugih vrijednosnih papira Društva od strane svakog pojedinog člana
Uprave i Nadzornog odbora, te zaposlenika Društva koji imaju pristup cjenovno osjetljivim /
povlaštenim informacijama Društva kao i s njima povezanih osoba.
Nadležnosti, procedura sazivanja i kvorum, te načini donošenja odluka Glavne skupštine
regulirani su Statutom Društva. Prilikom sazivanja glavne skupštine, Uprava Društva je dužna
odrediti datum prema kojem će se utvrđivati stanje u registru dionica koje će biti mjerodavno
za ostvarivanje prava glasa na glavnoj skupštini društva. Taj datum treba biti prije održavanja
Glavne skupštine i smije biti najviše 6 dana prije održavanja Glavne skupštine.
61
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)
Pravo glasa treba obuhvatiti sve dioničare Društva na takav način da je broj glasova koji im
pripadaju u Glavnoj skupštini jednak broju njihovih dionica koje drže, bez obzira na rod dionica.
U slučaju da društvo izdaje dionice bez prava glasa, odnosno s ograničenjem prava glasa,
dužno je javno i pravodobno objaviti sve relevantne podatke o sadržaju svih prava koja
proizlaze iz takvih dionica kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje pravilne odluke o
kupnji tih vrijednosnih papira. Društvo je dužno postupati na jednak način i pod jednakim
uvjetima prema svim dioničarima, neovisno o broju dionica kojima raspolažu, zemlji njihova
podrijetla te njihovim drugim svojstvima. To se posebno odnosi na dužnost jednakog tretmana
individualnih i institucionalnih investitora.
Izbor ili imenovanje članova Nadzornog odbora regulirani su Statutom dioničkog društva Luka
Rijeka d.d. Ne postoje ograničenja na osnovi spola, dobi, obrazovanja, struke i sl. Zakon o
trgovačkim društvima određuje bilo kakve izmjene i dopune Statuta Društva.
Temeljni medij za javno objavljivanje podataka su Narodne novine RH i web stranice Društva
na Internetu: www.lukarijeka.hr
Struktura korporativnog upravljanja
Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i Statutu Društva organi Društva su Glavna
skupština, Nadzorni odbor i Uprava, a spomenutim su aktima regulirane njihove dužnosti i
odgovornosti.
Glavna skupština
Glavna skupština donosi odluke koje su od bitnog utjecaja na stanje imovine, financijski
položaj, rezultate poslovanja, vlasničku strukturu i upravljanje društvom, donose se isključivo
na Glavnoj skupštini Društva propisanom većinom glasova. Uprava društva je dužna, čim prije
je moguće, javno objaviti odluke Glavne skupštine kao i podatke o eventualnim tužbama na
pobijanje tih odluka. U 2022. godini održana je redovna godišnja Glavna skupština dana 31.
kolovoza 2022. godine.
62
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)
Nadzorni odbor Društva
Zadaci i odgovornosti Nadzornog odbora Društva regulirani su Statutom dioničkog društva
Luka Rijeka d.d. Članovi Nadzornog odbora trebaju obavljati svoju dužnost s pozornošću
urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Nadzorni odbor je
dužan svake godine izraditi ocjenu svog rada u proteklom razdoblju. Takva ocjena uključuje
osobito procjenu rada komisija koje je ustanovio Nadzorni odbor, i procjenu postignutih u
odnosu na zacrtane ciljeve Društva. Nadzorni odbor Društva sastoji se od pet članova.
Predsjednik Nadzornog odbora je zadužen za utvrđivanje kalendara redovnih godišnjih
sjednica i sazivanje izvanrednih sjednica kad se za to ukaže potreba. Učestalost održavanja
sjednica Nadzornog odbora treba biti određena u skladu s potrebama Društva.
Članovi Nadzornog odbora na datum ovog godišnjeg izvješća i tokom razdoblja izvještavanja
su kako slijedi:
Alen Jugović Predsjednik Nadzornog odbora od 27. prosinca 2017. do 20. siječnja
2021. (istek mandata)
Ponovo imenovan za člana Nadzornog odbora 28. siječnja 2021.
Ponovo izabran za Predsjednika Nadzornog odbora 10. veljače 2021.
Dragica Varljen Zamjenik predsjednika Nadzornog odbora od 28. veljače 2020.
Ponovo izabrana za zamjenika Predsjednika Nadzornog odbora od
13. srpnja 2022. godine.
Witold Waldemar Rusinek Član od 31. kolovoza 2020.
Hrvoje Pauković Član od 28. veljače 2022.
Tomislav Penić Član od 31. kolovoza 2022.
Tijekom izvještajnog razdoblja Nadzorni odbor Društva sastojao se od pet članova.
Revizijski odbor
Sukladno Statutu Društva, Nadzorni odbor Društva osnovao je Revizijski odbor. Revizijski
odbor je tijelo koje pruža podršku Upravi i Nadzornom odboru u učinkovitom izvršavanju
obveza korporativnog upravljanja, financijskog izvješćivanja i kontrole Društva.
Revizijski odbor, imenovan sukladno zakonu, radio je u protekloj godini u sastavu od 3 člana.
Tijekom 2022. godine održane su dvije sjednice Odbora za reviziju.
63
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)
Uz pomoć Revizijskog odbora, Nadzorni odbor nadzirao je adekvatnost sustava unutarnjih
kontrola, koji se ostvaruje kroz tri međusobno neovisne kontrolne funkcije (unutarnja revizija,
kontrola rizika, praćenje usklađenosti), a u cilju uspostave takvog sustava unutarnjih kontrola
koji će omogućiti pravodobno otkrivanje i praćenje svih rizika kojima je Društvo izloženo u
svome poslovanju.
Odbor za reviziju na dan godišnjeg izvješća i tijekom razdoblja izvještavanja radio je u sastavu:
Alen Host Član od 31. kolovoza 2022.
Vesna Buterin Član od 31. kolovoza 2022.
Marin Mijolović Član od 31. kolovoza 2022.
Alen Jugović
Član do 31. kolovoza 2022.
Witold Waldemar Rusinek Član do 31. kolovoza 2022.
Hrvoje Pauković Predsjednik do 31. kolovoza 2022.
Uprava
Uprava vodi poslove Društva sukladno Statutu Društva i zakonskim propisima. Društvo
zastupa uprava Društva skupno, predsjednik s još jednim članom ili član Uprave s još jednim
članom Uprave. Uprava je pratila da poslovne i druge knjige i poslovna dokumentacija budu u
skladu sa zakonom, sastavljala knjigovodstvene dokumente, realno procjenjivala imovinu i
obveze, sastavljala financijska i druga izvješća u skladu s važećim računovodstvenim
propisima i standardima.
Članovi Uprave tijekom razdoblja izvještavanja bili su kako slijedi:
Duško Grabovac
Marina Cesarac Dorčić
Predsjednik uprave od 1. svibnja 2020.
Član od 1. prosinca 2022.
Bartlomiej Michal Pastwa
Član od 19. lipnja 2018. do 31. prosinca 2022.
64
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA (NASTAVAK)
Ključni elementi sustava Unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima koji se odnose na
financijsko izvještavanje Društva i Grupe
Društvo je dužno sastavljati svoja financijska izvješća u skladu s Međunarodnim standardima
financijskog izvještavanja te ih objavljivati u propisanim rokovima definiranima zakonskom
regulativom Republike Hrvatske. Financijska izvješća koja sastavlja Uprava Društva, a
revidirana su od strane nezavisnog vanjskog revizora, biti će objavljena na web stranici
Društva.
Predsjednik Uprave zadužen je za stvaranje sustava unutarnje kontrole kojim se ustrojava i
nadzire tijek točnih, konkretnih i cjelovitih podataka o organizaciji Društva kao što su podaci o
pridržavanju financijskih, poslovnih i pravnih obveza koje mogu predstavljati značajan rizik za
Društvo. Unutarnji revizor treba razmatrati i provjeravati učinkovitost takvog sustava najmanje
jednom godišnje.
Društvo je dužno imati nezavisne vanjske revizore kao važan instrument korporativnog
upravljanja, pa je njihova osnovna funkcija osigurati da financijska izvješća adekvatno
odražavaju stvarno stanje Društva u cjelini.
Nezavisni revizori dužni su izvijestiti izravno Upravu o sljedećim pitanjima:
- raspravi o glavnoj računovodstvenoj politici,
- alternativnim računovodstvenim postupcima,
- neslaganju s Upravom, procjeni rizika, i
- mogućim analizama prijevare i/ili zlouporabe
U svojem godišnjem izvješću kao i na svojim Internet stranicama Društvo je dužno na
propisanom obrascu (godišnjem upitniku) navesti je li se pridržavalo preporuka navedenih u
ovom Kodeksu. Ovaj Kodeks i njegove preporuke temelje se na principu "postupi ili objasni",
tj. ukoliko Društvo odstupi ili ne primjenjuje neku od preporuka ovog Kodeksa, u godišnjem
upitniku mora dati objašnjenje zbog čega je došlo do neprimjene ili odstupanja. Godišnji upitnik
je sastavni dio ovog Kodeksa.
65
IZJAVA O ODGOVORNOSTI UPRAVE
Uprava društva Luka Rijeka d.d. („Društvo“) odgovorna je za svaku poslovnu godinu pripremiti
financijske izvještaje koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva i Grupe
(Grupu čine Društvo i njegova ovisna i pridružena društva), njihovih rezultata poslovanja i
novčanih tokova, u skladu Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koji
su usvojeni u Europskoj uniji te je odgovorna za ispravno vođenje računovodstvene evidencije
potrebne za pripremu financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost
za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Društva i Grupe te u sprečavanju
i otkrivanju prijevara i ostalih nepravilnosti.
Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika u skladu s primijenjenim
računovodstvenim standardima i za dosljednu primjenu istih; donošenje odluka i procjena koje
su razumne i razborite te pripremu nekonsolidiranih i konsolidiranih financijskih izvještaja
(zajedno se dalje nazivaju „financijski izvještaji“) temeljem principa neograničenosti vremena
poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Grupa i Društvo nastaviti s poslovanjem
neprimjerena.
Nakon provedenih istraživanja, Uprava razumno očekuje da Grupa i Društvo imaju
odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga,
Uprava i dalje prihvaća načelo nastavka poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.
Uprava je također odgovorna i za pripremu i sadržaj Izvješća poslovodstva, Nefinancijskog
izvješća i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, u skladu s hrvatskim Zakonom
o računovodstvu. Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te Izjava o primjeni kodeksa
korporativnog upravljanja kao i priloženi i financijski izvještaji odobreni su za izdavanje i
potpisani od strane Uprave na dan 26. travnja 2023. godine te podnijeti Nadzornom odboru.
Nakon toga Nadzorni odbor mora odobriti godišnje financijske izvještaje za njihovo podnošenje
na usvajanje Glavnoj skupštini dioničara.
Duško Grabovac
Marina Cesarac Dorčić
26. travnja 2023.
Predsjednik Uprave
Član Uprave
Riva 1
51000 Rijeka
Hrvatska
MARINA
CESARAC
DORƎIƍ
Digitally signed by MARINA CESARAC
DORƎIƍ
DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D.,
2.5.4.97=HR92590920313, l=RIJEKA,
sn=CESARAC DORƎIƍ,
givenName=MARINA, cn=MARINA
CESARAC DORƎIƍ,
serialNumber=HR21363153089.6.21
Date: 2023.04.26 14:52:26 +02'00'
DUŠKO
GRABOV
AC
Digitally signed by DUŠKO GRABOVAC
DN: c=HR, o=LUKA RIJEKA D.D.,
2.5.4.97=HR92590920313, l=RIJEKA,
sn=GRABOVAC, givenName=DUŠKO,
cn=DUŠKO GRABOVAC,
serialNumber=HR00484711374.1.34
Date: 2023.04.26 15:15:12 +02'00'
66
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Mišljenje
Obavili smo reviziju nekonsolidiranih financijskih izvještaja društva Luka Rijeka d.d.
(„Društvo“) te konsolidiranih financijskih izvještaja Društva i njegovih ovisnih društava
(zajedno „Grupa“), koji obuhvaćaju nekonsolidirani i konsolidirani izvještaj o financijskom
položaju Društva, odnosno, Grupe na dan 31. prosinca 2022. godine te njihov
nekonsolidirani i konsolidirani račun dobiti i gubitka, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti, izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu
godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i značajne računovodstvene politike
(u nastavku „financijski izvještaji“).
Prema našem mišljenju, priloženi financijski izvještaji istinito i fer prikazuju
nekonsolidirani financijski položaj Društva i konsolidirani financijski položaj Grupe na dan
31. prosinca 2022. godine te njihovu nekonsolidiranu i konsolidiranu financijsku
uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu sukladno Međunarodnim
standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (MSFI).
Osnova za izražavanje mišljenja
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima).
Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću
revizora u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja. Neovisni smo od
Društva i Grupe u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe
(IESBA Kodeks), uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koji je izdao Odbor za
međunarodne standarde etike za računovođe (IESBA), kao i u skladu s etičkim zahtjevima
koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Hrvatskoj i ispunili smo naše
ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su
revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše
mišljenje.
67
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Ključna revizijska pitanja
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od
najveće važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima
smo se bavili u kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju
našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
Ključno revizijsko pitanje
Revizijski pristup
Grupa i Društvo priznali su imovinu s
pravom korištenja na dan 31. prosinca
2022. godine u iznosu od 153.930
tisuća kuna (31. prosinca 2021.:
161.830 tisuća kuna) i obveze
proizašle iz koncesijskog ugovora u
iznosu od 276.781 tisuća kuna (31.
prosinca 2021.: 325.656 tisuća kuna).
Navedeno je detaljnije objašnjeno u
bilješkama 3.7 i 32 uz financijske
izvještaje.
Grupa i Društvo primjenjuju MSFI 16
Najmovi na računovodstvo ugovora o
koncesiji za obavljanje lučkih
djelatnosti (vidi bilješku 4), te su
sukladno tome priznali u izvještaju o
financijskom položaju imovinu s
pravom korištenja i odgovarajuću
obvezu povezanu s koncesijskim
ugovorom. Obveza plaćanja fiksnih i
varijabilnih koncesijskih naknada
Lučkoj upravi te obveza
infrastrukturnih izdataka luke tijekom
razdoblja trajanja koncesije sastavni
su dio koncesijskog ugovora.
Primjena zahtjeva MSFI 16 na
koncesijski ugovor zahtijeva od
poslovodstva značajne prosudbe
vezano uz identificiranje onih
komponenti ugovora koje se odnose
na najam i onih koje se ne odnose na
Naše provedene revizijske procedure su sljedeće:
• Ocjenjivanje prikladnosti računovodstvenog
tretmana koncesijskog ugovora u odnosu na
zahtjeve MSFI 16 standarda za najmove te
identificiranja komponenti ugovora koje se
odnose na najam i onih koje se ne odnose na
najam;
• Rekalkulacija ponovnog mjerenja obveze za
najam (gdje je primjenjivo) te usklađivanje
ulaznih podataka korištenih u modelu za
ponovno mjerenje s popratnom
dokumentacijom, uključujući ocjenu
primijenjene diskontne stope;
• Provjeru izdataka po osnovi najma s
odgovarajućom popratnom dokumentacijom
(poput ulaganja u infrastrukturnu imovinu u
prethodnim razdobljima, plaćanja fiksnih
naknada za koncesiju itd.);
• Ispitivanje ukoliko objave u financijskim
izvještajima, s stajališta najmoprimca, uključuju
relevantne kvantitativne i kvalitativne podatke
koje zahtijeva relevantni okvir financijskog
izvještavanja.
U vezi s procjenom umanjenja imovine s pravom
korištenja, naše procedure, koje su prema potrebi
provedene, uključivale su sljedeće:
• Preispitivanje procjene poslovodstva vezano uz
umanjenje vrijednosti imovine s pravom
korištenja s posebnim naglaskom na
grupiranje stavaka imovine u odgovarajuće
jedinice koje stvaraju novac i na prikladnost
tehnike procjene
68
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Ključna revizijska pitanja (nastavak)
Ključno revizijsko pitanje
Revizijski pristup
najam, kao i vezano uz procjene
(uključujući one vezane uz plaćanja najma
i diskontnu stopu) pri utvrđivanju
knjigovodstvene vrijednosti imovine s
pravom korištenja i obveze za najam.
Dodatno, poslovodstvo redovno analizira
da li postoje indikatori umanjenja
vrijednosti koncesijske imovine s pravom
korištenja te po potrebi procjenjuje njenu
nadoknadivost u sklopu testa umanjenja
vrijednosti na razini jedinice koja stvara
novac (JKSN) od lučke djelatnosti, a koja se
sastoji od imovine unutar i izvan
koncesijskog područja. Nadoknadiva
vrijednost JKSN-a procjenjuje se
korištenjem tehnike sadašnje vrijednosti
temeljene na modelu diskontiranog
novčanog toka te zahtijeva značajan
stupanj prosudbe od strane poslovodstva,
uključujući, ali ne ograničavajući se na,
identifikaciju i određivanje imovine koja
sačinjava JKSN, razumnost pretpostavki
korištenih u projekcijama novčanog toka i
utvrđivanje odgovarajuće diskontne stope.
Temeljem prethodno navedenog, ovo
područje od nas je zahtijevalo značajne
analize, prosudbe i povećanu pažnju u
reviziji te predstavlja značajan rizik u našoj
reviziji i naše ključno revizijsko pitanje.
koja se primjenjuje u odnosu na zahtjeve
odgovarajućih računovodstvenih
standarda;
• Testiranje modela umanjenja vrijednosti,
uključujući, ali ne ograničavajući se na:
- ocjenu modela diskontiranog
novčanog toka u odnosu na zahtjeve
relevantnih standarda financijskog
izvještavanja;
- procjenu razumnosti primijenjenih
ključnih pretpostavki, kao što su
diskontne stope i stope rasta, u
usporedbi s eksterno dobivenim
podacima i povijesnim financijskim
rezultatima;
- provođenje analize osjetljivosti
rezultata testa umanjenja
vrijednosti u odnosu na promjene u
ključnim pretpostavkama;
• Ispitivanje adekvatnosti i cjelovitosti objava
u financijskim izvještajima vezano uz
umanjenje vrijednosti.
69
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Ostale informacije
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće
poslovodstva, Nefinancijsko izvješće i Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja
uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše izvješće revizora
o njima. Naše mišljenje o financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.
U vezi s našom revizijom financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale
informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne
financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su
značajno pogrešno prikazane.
U pogledu Izvješća poslovodstva, Nefinancijskog izvješća i Izjave o primjeni kodeksa
korporativnog upravljanja, obavili smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu.
Ti postupci uključuju provjeru je li Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom
21. Zakona o računovodstvu, je li Nefinancijsko izvješće sastavljeno u skladu s člankom
21.a Zakona o računovodstvu i sadrži li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog
upravljanja podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.
Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti,
izvještavamo da:
-
su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa
korporativnog upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s
priloženim financijskim izvještajima;
-
je priloženo Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa člankom 21. Zakona
o računovodstvu;
-
je priloženo Nefinancijsko izvješće sastavljeno u skladu sa člankom 21.a Zakona
o računovodstvu; te
70
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Ostale informacije (nastavak)
-
priložena Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje
informacije definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.
Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje poslovanja Društva i Grupe i njegova
okruženja stečenog u okviru revizije financijskih izvještaja, dužnost nam je izvijestiti jesmo
li identificirali značajno pogrešne iskaze u Izvješću poslovodstva, Nefinancijskom izvješću
i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja. U vezi s tim, nemamo ništa za
izvijestiti.
Odgovornosti Uprave i onih koji su zaduženi za upravljanje za financijske
izvještaje
Uprava je odgovorna za sastavljanje financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u
skladu s MSFI i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za
omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza
uslijed prijevare ili pogreške.
U sastavljanju financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti
Društva i Grupe da nastave s vremenski neograničenim poslovanjem, objavljivanje, ako je
primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem
računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim
ako uprava ili namjerava likvidirati Grupu i Društvo ili prekinuti poslovanje ili nema realne
alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog
izvještavanja uspostavljenog od strane Društva i Grupe.
71
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li financijski izvještaji kao cjelina bez
značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće revizora koje
uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija
da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje
kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se
značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske
odluke korisnika donijete na osnovi tih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i
održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
- prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza financijskih
izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke
kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni
da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog
prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer
prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerne propuste, lažna
predstavljanja ili zaobilaženje internih kontrola.
-
stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo
oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za
svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Društva.
-
ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost
računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila uprava.
72
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)
-
zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na
vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi uprava i, temeljeno na
pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna
neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu
sumnju u sposobnost Društva da nastavi s vremenski neograničenim
poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva
da skrenemo pozornost u našem izvješću revizora na povezane objave u
financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo
naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve
do datuma našeg izvješća revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu
uzrokovati da Društvo prekine s vremenski neograničenim poslovanjem.
-
ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj financijskih izvještaja,
uključujući i objave, kao i odražavaju li financijski izvještaji transakcije i događaje
na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
- pribavljamo dovoljno prikladnih revizijskih dokaza u vezi financijskih informacija
subjekata ili poslovnih aktivnosti unutar Grupe, kako bismo mogli izraziti mišljenje
o financijskim izvještajima Grupe. Mi smo odgovorni za usmjeravanje, nadzor i
provedbu grupne revizije. Jedini smo odgovorni za izražavanje našeg mišljenja.
73
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja (nastavak)
Komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalog, planiranim
djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući
i one u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama, koji su otkriveni tijekom
naše revizije.
Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu
s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o
svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu
neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje
neovisnosti, te povezanim zaštitama.
Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi
određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja
tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem
izvješću revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada
odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću
revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile
dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.
74
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Izvješće o ostalim zakonskim i regulatornim obvezama
Na dan 31. kolovoza 2022. godine imenovala nas je Glavna skupština na prijedlog
Nadzornog odbora da obavimo reviziju financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2022.
godinu.
Na datum ovog izvješća neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonskih revizija
Društva i Grupe od revizije financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2021. do revizije
financijskih izvještaja Društva i Grupe za 2022. godinu što ukupno iznosi dvije godine.
Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih financijskih izvještaja Društva i
Grupe za 2022. godinu i datuma ovog izvješća nismo Društvu i Grupi pružili zabranjene
nerevizorske usluge i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja
pružali usluge osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja
rizicima povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i
implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije
sačuvali neovisnost u odnosu na Društvo.
75
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Izvješće temeljem zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 o dopuni Direktive
2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih
standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje
Izvješće o uvjerenju revizora o usklađenosti financijskih izvještaja, sastavljenih temeljem
odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18, 17/20,
83/21 i 151/22) primjenom zahtjeva Delegirane uredbe (EU) 2018/815 kojom se za izdavatelje
određuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje (Uredba o ESEF-u).
Proveli smo angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja o tome jesu li financijski
izvještaji pripremljeni za potrebe objavljivanja javnosti temeljem članka 462. stavka 5.
Zakona o tržištu kapitala, koji su sadržani u priloženoj elektroničkoj datoteci XBRL, u svim
značajnim odrednicama pripremljeni u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.
Odgovornosti Uprave i onih zaduženih za upravljanje
Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj financijskih izvještaja u skladu s Uredbom o
ESEF-u.
Osim toga, Uprava je odgovorna održavati sustav unutarnjih kontrola koji u razumnoj
mjeri osigurava pripremu financijskih izvještaja bez materijalnih neusklađenosti sa
zahtjevima izvještavanja iz Uredbe o ESEF-u, bilo zbog prijevare ili pogreške.
Uprava Društva također je odgovorna za:
-
javnu objavu financijskih izvještaja sadržanih u godišnjem izvješću u važećem
XHTML formatu, i
-
odabir i korištenje XBRL oznaka u skladu sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u.
Oni koji su zaduženi za upravljanje odgovorni su za nadzor pripreme financijskih izvještaja
u ESEF formatu kao dijela procesa financijskog izvještavanja.
76
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Odgovornosti revizora
Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o
tome jesu li financijski izvještaji bez značajnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o
ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s
Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000
(izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih
financijskih informacija.
Obavljeni postupci
Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno
uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će opseg testiranja otkriti svaku
značajnu neusklađenost s Uredbom o ESEF-u.
U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:
-
pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u,
-
stekli smo razumijevanje internih kontrola Društva i Grupe relevantnih za
primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u,
-
identificirali smo i procijenili rizike značajne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u
zbog prijevare ili pogreške; i
-
na temelju toga, osmislili i proveli postupke za odgovor na procijenjene rizike i za
dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka.
77
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Obavljeni postupci (nastavak)
Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li:
-
financijski izvještaji, koji su uključeni u godišnji izvještaj, izrađeni u važećem XHTML
formatu,
-
podaci, sadržani u financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u,
označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
-
korišten je XBRL jezik za označavanje,
-
korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s
najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni
element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,
-
oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi
o ESEF-u.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i prikladni da pruže osnovu za
naš zaključak.
Zaključak
Prema našem uvjerenju, temeljem provedenih postupaka i pribavljenih dokaza, financijski
izvještaji prezentirani u ESEF formatu, sadržani u gore navedenoj priloženoj elektroničkoj
datoteci i temeljem odredbe članka 462. stavka 5. Zakona o tržištu kapitala pripremljeni
radi objavljivanja javnosti, u svim značajnim odrednicama su u skladu sa zahtjevima iz
članka 3., 4. i 6. Uredbe o ESEF-u za godinu završenu 31. prosinca 2022. godine.
78
A: Radnička cesta 52,
10 000 Zagreb - HR
OIB: 68621411381
T: + 385 1 6143 593
E: info@kulic-sperk.hr
W: www.kulic-sperk.hr
B: Privredna Banka Zagreb
IBAN: HR1723400091111129103
BIC (SWIFT): PBZGHR2X
Izvješće neovisnog revizora (nastavak)
Članovima društva LUKA RIJEKA d.d.
Zaključak (nastavak)
Izuzev ovog zaključka, kao i mišljenja sadržanog u ovom izvješću neovisnog revizora za
priložene financijske izvještaje i godišnje izvješće za godinu završenu 31. prosinca 2022.
godine, ne izražavamo nikakvo mišljenje o informacijama sadržanima u tim prikazima ili o
drugim informacijama sadržanima u prethodno navedenoj datoteci.
Angažirani partner u reviziji koja ima za posljedicu ovo izvješće neovisnog revizora je Janja
Kulić.
Kulić i Sperk Revizija d.o.o. Zagreb, 26. travnja 2023.
Radnička cesta 52
10 000 Zagreb
Janja Kulić
Direktor, Ovlašteni revizor
JANJA KULIƍ
Digitalno potpisao: JANJA
KULIƍ
Datum: 2023.04.26 15:39:24
+02'00'
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
79
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Račun dobiti i gubitka i Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
Bilješka
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Prihodi od prodaje
7
Ostali prihodi
8
Troškovi sirovina, usluga i materijala
9
(59.687 )
(47.888 )
(66.298 )
(51.054 )
Troškovi osoblja
10
(88.240 )
(77.932 )
(84.167 )
(74.988 )
Amortizacija
16,17,18, 32
(21.267 )
(20.470 )
(20.696 )
(19.867 )
Ostali troškovi
11
(30.382 )
(33.126 )
(29.760 )
(32.625 )
(199.578 )
(179.417 )
(200.921 )
(178.534 )
Financijski prihodi
12
Financijski rashodi
13
(17.564 )
(14.200 )
(17.552 )
(14.191 )
Neto financijski troškovi
(17.067 )
(12.446 )
(12.442 )
Udio u dobiti pridruženih društava
19
Dobit / (gubitak) prije poreza
(27.513 )
Porez na dobit
14
(304 )
Dobit / (gubitak) tekuće godine
(27.109 )
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata
Utjecaj odgođenih poreza
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)
Ukupni sveobuhvatni dobit / (gubitak)
(27.109 )
Dobit / (gubitak) po dionici (u kunama)
-osnovni i razrijeđeni
15
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2022.
80
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Izvještaj o financijskom položaju
na dan 31. prosinca 2022.
Bilješka
2022.
2021.
2022.
2021.
IMOVINA
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dugotrajna imovina
Nematerijalna imovina
16
Nekretnine, postrojenja i oprema
17
Ulaganja u nekretnine
18
Koncesijska imovina s pravom korištenja
32
Ulaganja u ovisna društva i pridružena
društva po metodi udjela
19
Dugotrajna financijska imovina
20
Odgođena porezna imovina
14
Ukupna dugotrajna imovina
Kratkotrajna imovina
Zalihe
Potraživanja od kupaca i ostala
potraživanja
22
Potraživanje za porez na dobit
Kratkotrajna financijska imovina
21
Novac i novčani ekvivalenti
23
Ukupna kratkotrajna imovina
Ukupna imovina
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji na dan 31. prosinca 2022.
81
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Izvještaj o financijskom položaju (nastavak)
na dan 31. prosinca 2022.
Bilješka
2022.
2021.
2022.
2021.
GLAVNICA I OBVEZE
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kapital i pričuve
Dionički kapital
24
Kapitalne i ostale rezerve
25
Revalorizacijske rezerve
25
Akumulirani gubici
(156.196 )
(214.095 )
(277.687 )
(346.414 )
Ukupna glavnica
Dugoročne obveze
Krediti i zajmovi
26
Obveze za koncesijsku imovinu s pravom
korištenja
32
Rezerviranja
27
Odgođena porezna obveza
14
Ukupne dugoročne obveze
Kratkoročne obveze
Obveze prema dobavljačima i ostale
obveze
28
Obveze za koncesijsku imovinu s pravom
korištenja
32
Obveza za porez na dobit
14
Krediti i zajmovi
26
Rezerviranja
27
Ukupne kratkoročne obveze
Ukupne obveze
Ukupno glavnica i obveze
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
82
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Izvještaj o promjenama glavnice - Grupa
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
GRUPA
Dionički kapital
Kapitalne i ostale
rezerve
Revalorizacijske
rezerve
Akumulirani gubici
Ukupno
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Stanje na dan 1. siječnja 2021.
(219.508 )
Dobitak / (gubitak) za godinu
-
-
-
Promjena u fer vrijednosti zemljišta
-
-
(5.945 )
-
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata
-
-
(82 )
-
(82 )
Utjecaj odgođenih poreza
-
-
(1.070 )
-
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)
-
-
-
-
-
Stanje 31. prosinca 2021. godine
(214.102 )
Dobitak / (gubitak) za godinu
-
-
-
Promjena u fer vrijednosti zemljišta
-
-
-
-
-
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata
-
-
-
-
-
Utjecaj odgođenih poreza
-
-
-
-
-
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)
-
-
-
-
-
Stanje na dan 31. prosinca 2022.
(156.203 )
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
83
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Izvještaj o promjenama glavnice -Društvo
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
DRUŠTVO
Dionički kapital
Kapitalne i ostale
rezerve
Revalorizacijske
rezerve
Akumulirani gubici
Ukupno
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Stanje na dan 1. siječnja 2021.
(324.180 )
Dobitak / (gubitak) za godinu
-
-
-
(27.109 )
(27.109 )
Promjena u fer vrijednosti zemljišta
-
-
(5.945 )
-
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata
-
-
(82 )
-
(82 )
Utjecaj odgođenih poreza
-
-
(1.070 )
-
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)
-
-
-
-
-
Stanje 31. prosinca 2021. godine
(346.414 )
Dobitak / (gubitak) za godinu
-
-
-
Promjena u fer vrijednosti zemljišta
-
-
-
-
-
Promjena u fer vrijednosti vlasničkih instrumenata
-
-
-
-
-
Utjecaj odgođenih poreza
-
-
-
-
-
Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)
-
-
-
-
-
Stanje na dan 31. prosinca 2022.
(277.687 )
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
84
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Izvještaj o novčanom toku – indirektna metoda
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
2022.
2021.
2022.
2021.
Bilješka
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dobit / (gubitak) prije poreza
(27.513 )
Udio u dobiti pridruženih društava
19
(43.918 )
(28.026 )
Amortizacija
16,17,18,32
Dobitci od otuđenja nekretnina,
postrojenja, opreme i nematerijalne
imovine
8
(1.341 )
(6.159 )
(1.380 )
(6.159 )
Prihod od kamata
12
(11 )
(4 )
(10 )
(3 )
Trošak kamata
13
Prihod od dividendi
12
(56.350 )
Tečajne razlike- neto
(1.032 )
(1.029 )
(1.119 )
(1.341 )
Promjene u radnom kapitalu
Smanjenje/(povećanje) zaliha
(301 )
(301 )
Smanjenje/(povećanje) potraživanja
i ostalih potraživanja
Smanjenje/(povećanje) obveza
prema dobavljačima i ostalih obveza
Smanjenje/(povećanje) rezerviranja
Novčani tok iz poslovnih
aktivnosti
Plaćanje poreza na dobit
(9 )
Plaćene kamate
(5.984 )
(2.052 )
(5.974 )
(2.044 )
Neto novac ostvaren poslovnim
aktivnostima
LUKA RIJEKA d.d.
Financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
85
Bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.
Izvještaj o novčanom toku – indirektna metoda (nastavak)
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
2022.
2021.
2022.
2021.
Bilješka
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Novčani tok iz ulagačkih
aktivnosti
Kupnja nekretnina, postrojenja,
opreme i nematerijalne imovine
(47.372 )
(3.099 )
(46.322 )
(2.491 )
Primici od prodaje nekretnina,
postrojenja i opreme i ulaganja u
nekretnine
Neto primici/(izdaci) vezano uz
vlastite i državne stanove
Naplaćene kamate
Primici od dividendi pridruženog
društva
19
Neto primici/(izdaci) od depozita u
bankama i pozajmica
(828 )
Ostali primici/(izdaci) od
financijske imovine
Neto novac od ulagačkih
djelatnosti
Novčani tok od financijskih
aktivnosti
Primljeni krediti i zajmovi
26
Otplata kredita i zajmova
26
(8.435 )
(8.913 )
(8.435 )
(8.913 )
Otplate po osnovi najmova
26
(578 )
(2.377 )
(396 )
(2.248 )
Primici po osnovi subvencija za
kapitalne investicije
28
Izdatci po osnovi obveza za
koncesijsku imovinu
32
(59.365 )
(84.284 )
(59.365 )
(84.284 )
Neto novac korišten u financijskim
aktivnostima
(23.536 )
(23.407 )
Neto povećanje novca i
novčanih ekvivalenata
Novac i novčani ekvivalenti na
početku godine
Novac i novčani ekvivalenti na
kraju godine
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
86
BILJEŠKA 1 - OPĆENITE INFORMACIJE
Povijest i osnivanje
Društvo Luka Rijeka d.d. („Društvo“) nastalo je privatizacijom nekadašnjeg društvenog
poduzeća registrirano kao dioničko društvo na Trgovačkom sudu u Rijeci na dan 25. siječnja
1991. godine brojem 040141664. Osobni identifikacijski broj Društva je 92590920313.
Osnovne aktivnosti ovisnih društva su kako slijedi: upravljanje ulaganjima u nekretnine (ovisno
društvo Stanovi d.o.o.), transport, skladištenje i prijevoz tereta (ovisno društvo Luka Prijevoz
d.o.o.) te upravljanje kontejnerskim terminalom (pridruženo društvo Jadranska vrata d.d.). Sva
ovisna društva te pridruženo društvo imaju sjedište u Rijeci i Bakru, Hrvatska .
Upisani dionički kapital Društva iznosi 539.219.000 kuna te je raspodijeljen na 13.480.475
dionica pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od 40 kuna. Dionice Društva kotiraju na
Službenom tržištu Zagrebačke burze pod oznakom LKRI-A-A. Struktura dioničara prikazana
je u Bilješci 24.
Članovi Nadzornog odbora Društva tijekom izvještajnog razdoblja i do datuma ovog izvještaja
bili su kako slijedi:
Ime
Prezime
Funkcija
Imenovan
Razriješen
Alen
Jugović
Član
Predsjednik
20.01.2017.
27.12.2017.
-
Dragica
Varljen
Zamjenik predsjednika
Član
28.02.2020.
04.07.2018.
-
Witold Waldemar
Rusinek
Član
31.08.2020.
-
Hrvoje
Pauković
Član
38.02.2022.
-
Tomislav
Penić
Član
31.08.2022
-
Članovi Uprave tijekom razdoblja izvještavanja bili su kako slijedi:
Duško Grabovac Zamjenik predsjednika do 1. svibnja 2020. kada postaje
Predsjednik
Marina Cesarac Dorčić Član od 1. prosinca 2022.
Bartlomiej Michal Pastwa Član od 19. lipnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
87
BILJEŠKA 2 - OSNOVE PRIPREME
(i) Izjava o usklađenosti
Nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s Međunarodnim
standardima financijskog izvještavanja usvojenim od strane Europske unije (“EU MSFI“).
Nekonsolidirani financijski izvještaji prezentirani su za Društvo dok se konsolidirani financijski
izvještaji odnose na Društvo i njegova ovisna i pridružena društva, odnosno, na Grupu.
Nekonsolidirani i konsolidirani financijski izvještaji u daljnjem se tekstu zajedno nazivaju
„financijski izvještaji“.
(ii) Osnove mjerenja
Ovi financijski izvještaji pripremljeni povijesnog troška izuzev sljedećeg:
•
Zemljišta (bilješka 3.6 (i))
•
Financijska imovina mjerena po FVOSD ili po FVRDG (bilješka 3.15)
Metode korištene za mjerenje fer vrijednosti objašnjene su u bilješci 5.
(iii) Funkcionalna valuta i valuta prikazivanja
Financijski izvještaji pripremljeni su u kunama, zaokruženo na najbližu tisućicu.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
88
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA
Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih financijskih
izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane od strane Društva i
njegovih ovisnih društava za sva razdoblja uključena u ove izvještaje te predstavljaju
računovodstvene politike Grupe korištene pri pripremi ovih financijskih izvještaja.
3.1
Osnove konsolidacije
(i)
Poslovna spajanja
Grupa priznaje poslovna spajanja koristeći metodu stjecanja kada je kontrola stvarno
prenesena na Grupu. Naknada za stjecanje u pravilu se mjeri po fer vrijednosti, kao i stečena
neto imovina koju je moguće posebno prepoznati. Goodwill koji nastaje kod stjecanja se
jednom godišnje provjerava radi umanjenja vrijednosti. Negativni goodwill koji nastaje u slučaju
povoljne kupnje se priznaje odmah u računu dobiti i gubitka. Transakcijski se troškovi priznaju
u trenutku nastanka u računu dobiti ili gubitka, osim kada se odnose na izdavanje dužničkih ili
vlasničkih vrijednosnih papira. Prenesena naknada ne uključuje iznose vezane uz podmirenje
odnosa koji su postojali prije datuma stjecanja. Takvi iznosi u pravilu se priznaju u računu dobiti
i gubitka.
Svaka potencijalna naknada mjeri se po fer vrijednosti na datum stjecanja. Ako je obveza
plaćanja potencijalne naknade, koja zadovoljava definiciju financijskog instrumenta,
klasificirana kao vlasnički instrument, onda se ne mjeri ponovno i namira se priznaje u kapitalu.
U protivnom, naknadne promjene fer vrijednosti potencijalne naknade priznaju se u računu
dobiti i gubitka. Ukoliko je potrebno zamijeniti nagrade vezane uz plaćanja povezana s
vlasničkim instrumentima (zamjenske nagrade) za nagrade zaposlenika stjecatelja
(stjecateljeve nagrade), tada je cijeli ili samo dio iznosa stjecateljeve zamjenske nagrade
uključen u određivanje prenesene naknade vezane za poslovno spajanje. Ova odluka se
temelji na usporedbi tržišnog mjerenja zamjenske nagrade i tržišnog mjerenja stjecateljeve
nagrade do mjere do koje se zamjenske nagrade odnose na usluge prije poslovnog spajanja.
(ii)
Ovisna društva
Ovisna društva su sva društva pod kontrolom Grupe. Grupa ima kontrolu nad društvom kada
ima pravo na povrate od ulaganja u društvo i mogućnost djelovanja na te povrate kroz utjecaj
koji ima nad društvom. Financijski izvještaji svih ovisnih društava se uključuju u konsolidirane
financijske izvještaje od datuma kada je kontrola prenesena na Društvo i isključuju od datuma
prestanka kontrole.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
89
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
U svojim nekonsolidiranim financijskim izvještajima, Društvo iskazuje svoja ulaganja u ovisna
društva po trošku stjecanja umanjeno za eventualne gubitke od umanjenja vrijednosti.
(iii)
Pridružena društva
Pridružena društva su ona u kojima Grupa ili Društvo imaju značajan utjecaj, ali nemaju
kontrolu, što u pravilu uključuje 20% do 50% prava glasa. Ulaganja u pridružena društva Grupa
iskazuje prema metodi udjela, a Društvo ih iskazuje po trošku ulaganja.
Udio Grupe u dobicima ili gubicima pridruženih društava nakon stjecanja priznaje se u računu
dobiti i gubitka, a udio promjena u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti nakon stjecanja priznaje se u
ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Knjigovodstvena vrijednost ulaganja usklađuje se za kumulativne
promjene nastale nakon stjecanja. Kada je udio Grupe u gubicima pridruženog društva jednak
odnosno kada nadmašuje vlasnički udio u pridruženom društvu, uključujući sva neosigurana
potraživanja koja čine sastavni dio neto ulaganja, Grupa ne priznaje daljnje gubitke, osim ako
su za Grupu nastale obveze ili ako su izvršena plaćanja u ime pridruženog društva.
Nerealizirani dobici od transakcija između Grupe i njegovih pridruženih društava eliminiraju se
do visine udjela Grupe u pridruženim društvima. Isto tako eliminiraju se i nerealizirani gubici,
ukoliko transakcija ne pruža dokaze o umanjenju vrijednosti prenesene imovine. Prema
potrebi, računovodstvene politike pridruženih društava izmijenjene su kako bi se uskladile s
politikama koje primjenjuje Grupa.
(iv)
Transakcije eliminirane u konsolidaciji
Stanja i transakcije unutar Grupe kao i svi nerealizirani prihodi i troškovi proizašli iz među
kompanijskih transakcija, se eliminiraju. Nerealizirani dobici od transakcija s osnove ulaganje
u pridružena društva su eliminirani iz ulaganja u visini udjela Grupe u pridruženom društvu.
Nerealizirani gubici se eliminiraju na identičan način kao i nerealizirani dobici, ali samo u mjeri
u kojoj ne postoji dokaz o umanjenju vrijednosti
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
90
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.2
Priznavanje prihoda
Priznavanje prihoda i obveze za činidbu
Prijenos kontrole nad robom ili uslugama može se odvijati kontinuirano (priznavanje prihoda
tijekom vremena) ili na određeni datum (priznavanje po završetku). Prije priznavanja prihoda,
Grupa identificira ugovor (ekvivalent ugovora koji se uglavnom definira kao aranžman s
kupcem uz direktnu referencu na propisanu tarifu) kao i različite obveze za činidbu koje su
sadržane u ugovoru. Broj obveza za činidbu ovisi o vrsti ugovora i aktivnosti. Većina
aranžmana Grupe s kupcima uključuje pružanje više zasebnih usluga od kojih svaka ima
zasebnu i pouzdano mjerljivu vrijednost za kupca (baziranu na tarifi) te se uz svaku zasebnu
uslugu veže zasebna obveza za činidbu. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za
porez na dodanu vrijednost.
(i)
Prihodi od pružanja lučkih usluga
Grupa pruža usluge lučke djelatnosti koje uključuju usluge transporta, prekrcaja, teretnog
prijevoza, manipulacija (istovara i utovara) te usluge skladištenja različitih vrsta tereta. Prihod
se mjeri na temelju naknade utvrđene u ugovoru s kupcem, a koja je bazirana na propisanoj
tarifi za lučke usluge. Grupa priznaje prihod kada prenosi kontrolu nad dobrima ili uslugama
kupcu. Ove usluge se uglavnom priznaju tijekom vremena. Usluge koje su utvrđene kao jedna
obveza izvršenja usko su međusobno povezane i izvršavaju se tijekom vremena. Prihodi
se stoga i dalje priznaju tijekom vremena. Prihodi od izvršenih usluga priznaju se u računu
dobiti i gubitka razmjerno stupnju dovršenosti transakcije na datum izvještavanja. Stupanj
dovršenosti ocjenjuje se prema procjeni obavljenih usluga u odnosu na ukupne usluge koje se
trebaju obaviti (npr. broj pretovarenih tona tereta u odnosu na ukupni teret za pretovar; ili broj
proteklih dana skladištenja u odnosu na ukupni broj ugovorenih dana skladištenja).
(ii)
Financijski prihodi
Financijski prihodi sastoje se od prihoda od kamata na investirana sredstva, promjene fer
vrijednosti financijske imovine iskazane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka te dobitaka
od tečajnih razlika. Prihod od kamate priznaje se u trenutku kada nastaje, koristeći metodu
efektivne kamatne stope. Prihodi od dividendi priznaju se kada je ustanovljeno pravo na isplatu
dividende.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
91
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.3
Transakcije u stranim valutama
Transakcije i stanja u stranim valutama
Transakcije u stranim valutama izražene su u funkcionalnoj valuti upotrebom tečajne liste
važeće na dan transakcije. Monetarna imovina i obveze izražene u stranoj valuti na datum
izvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na datum
izvještavanja. Dobici ili gubici od tečajnih razlika koji nastaju prilikom podmirenja tih transakcija
te iz preračuna monetarne imovine i obveza denominiranih u stranim valutama, priznaju se u
dobit ili gubitak.
Nemonetarna imovina i stavke koje se mjere po povijesnom trošku strane valute ne
preračunavaju se po novim tečajevima.
Nemonetarna imovina i obveze denominirane u stranoj valuti prikazane prema povijesnom
trošku, preračunate su u funkcionalnu valutu upotrebom tečajne liste važeće na dan
transakcije.
3.4
Nematerijalna imovina
Troškovi Grupe nastali stjecanjem patenata, licenci i sličnih prava od trećih osoba kapitaliziraju
se do iznosa za koji su vjerojatne buduće ekonomske koristi te ako će iste pritjecati u Grupu.
Licence se amortiziraju tijekom očekivanog korisnog vijeka upotrebe. Očekivani korisni vijek
upotrebe pregledava se godišnje te se vrše procjene umanjenja vrijednosti ukoliko postoji
indikacija za umanjenje vrijednost.
Naknadni troškovi vezani uz kapitaliziranu nematerijalnu imovinu priznaju se u knjigovodstveni
iznos stavki samo ako povećavaju buduće ekonomske koristi povezane sa sredstvom te ako
će iste pritjecati u Grupu. Svi ostali troškovi predstavljaju trošak unutar dobiti ili gubitka u
razdoblju kad su nastali.
Amortizacija se obračunava koristeći linearnu metodu otpisa kroz procijenjeni korisni vijek
trajanja pojedine imovine. Nematerijalna imovina amortizira se od datuma kada je raspoloživa
za upotrebu. Procijenjeni korisni vijek trajanja nematerijalne imovine je kako slijedi:
Software
1 – 5 godina
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
92
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.5
Ulaganja u nekretnine
Ulaganja u nekretnine uključuju nekretnine koje se drže radi zarade putem iznajmljivanja ili
povećanja njihove tržišne vrijednosti ili u obje svrhe. Ugrađena oprema smatra se sastavnim
dijelom ulaganja u nekretnine. Trošak nabave uključuje sve troškove koji su direktno povezani
s nabavkom te imovine. Ulaganja u nekretnine u pripremi tj. izgradnji klasificiraju se kao
vrednuju se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti.
Troškovi zamjene pojedine stavke ulaganja u nekretnine priznaju se u knjigovodstvenu
vrijednost te imovine ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje su sadržane u toj
stavci imovine pritjecati u Grupu te se njihova vrijednost može pouzdano izmjeriti. Troškovi
Amortizacija se obračunava linearnom metodom na sva ulaganja u nekretnine osim ulaganja
u nekretnine u pripremi (u slučaju kad se radi nadogradnja ili drugi radovi), korištenjem stopa
amortizacije koje su određene kako bi se trošak nabave otpisao tijekom korisnog vijeka
upotrebe, kao što je navedeno u nastavku:
Rezidencijalni stanovi
65 godina
3.6
Nekretnine, postrojenja i oprema
(i)
Zemljišta
Slijedeći inicijalno priznavanje prema trošku, zemljišta se priznaju prema revaloriziranoj
vrijednosti, koja predstavlja fer vrijednost na dan revalorizacije umanjena za naknadna
umanjenja vrijednosti.
Fer vrijednost je cijena koja bi se primila prilikom prodaje sredstva ili platila prilikom prijenosa
obveze u redovnoj transakciji na primarnom (ili najprimjerenijem) tržištu na dan mjerenja
vrijednosti po trenutnim tržišnim uvjetima (tj. izlazna cijena) nezavisno od toga je li cijena
direktno dostupna ili procijenjena korištenjem druge tehnike vrednovanja.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
93
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(i)
Zemljišta (nastavak)
Kada se knjigovodstveni iznos sredstva poveća kao rezultat revalorizacije, to se povećanje
priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti te akumulira u glavnici kao revalorizacijska rezerva.
Revalorizacijsko povećanje priznaje se kao prihod do iznosa do kojeg ono poništava
revalorizacijsko smanjenje istog sredstva koje je prethodno bilo priznato kao rashod.
Kad se knjigovodstveni iznos sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, smanjenje tereti
revalorizacijsku rezervu do iznosa do kojeg ne premašuje iznos koji postoji kao revalorizacijska
rezerva za isto sredstvo, dok se ostatak priznaje kao rashod unutar dobiti ili gubitka.
Procjena se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni iznos značajno ne razlikuje
od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum izvještavanja. Pojedina
zemljišta prestaju se priznavati nakon otuđenja ili kada se buduće ekonomske koristi ne
očekuju od njihove upotrebe ili otuđenja.
Dobici ili gubici proizišli od prestanka priznavanja zemljišta (izračunate kao razlika između neto
primitaka od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti sredstva) uključuju se u dobit ili gubitak kada
je prestalo njihovo priznavanje.
Odgovarajući dio revalorizacijskog viška, ostvarenog prilikom prethodnog vrednovanja,
otpušta se u zadržanu dobit prilikom otuđenja revalorizirane imovine.
(ii)
Građevinski objekti, postrojenja i oprema
Građevinski objekti, postrojenja i oprema iskazani su u konsolidiranom izvještaju o
financijskom položaju po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirana
umanjenja vrijednosti, ako postoje. Trošak uključuje trošak koji je izravno povezan sa
stjecanjem imovine.
Naknadni izdaci uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se, po potrebi, priznaju
kao zasebna imovina samo ako će Grupa imati buduće ekonomske koristi od spomenute
imovine, te ako se trošak imovine može pouzdano mjeriti. Knjigovodstvena vrijednost
zamijenjenog dijela prestaje se priznavati. Svi ostali troškovi održavanja terete konsolidirani
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(ii)
Građevinski objekti, postrojenja i oprema (nastavak)
Imovina u pripremi se ne amortizira. Amortizacija građevinskih objekata te postrojenja i opreme
se obračunava primjenom pravocrtne metode u svrhu alokacije troška umanjenog za
rezidualnu vrijednost sredstva tijekom njenog procijenjenog korisnog vijeka uporabe kako
slijedi:
Zgrade
15 do 60 godina
Oprema i namještaj
2 do 8 godina
Ulaganja u tuđu imovinu
10 do 30 godina
Preostala vrijednost imovine predstavlja procijenjeni iznos koji bi Grupa trenutno dobila od
prodaje imovine umanjen za procijenjeni trošak prodaje u slučaju da je imovina dosegla starost
i stanje koje se očekuje na kraju vijeka trajanja imovine. Preostala vrijednost imovine i korisni
vijek uporabe pregledavaju se na svaki izvještajni datum i po potrebi usklađuju.
U slučaju da je knjigovodstveni iznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa,
razlika se otpisuje do nadoknadivog iznosa (bilješka 3.8).
Dobici i gubici nastali prodajom utvrđeni su kao razlika između prihoda od prodaje i
knjigovodstvene vrijednosti prodanog sredstva te se priznaju unutar dobiti ili gubitka u sklopu
ostalih prihoda/troškova.
3.7
Najmovi
Prilikom sklapanja ugovora, Grupa procjenjuje dali ugovor predstavlja, ili sadrži, najam.
Ugovor predstavlja, ili sadrži, najam ako se njime prenosi pravo upravljanja nad upotrebom
predmetne imovine u određenom razdoblju u zamjenu za naknadu. Kako bi procijenilo sadrži
li ugovor prijenos prava upravljanja nad upotrebom predmetne imovine, Grupa primjenjuje
definiciju najmova propisanu MSFI-em 16.
(i)
Kao najmoprimac
Prilikom sklapanja ili izmjena ugovora koji sadrže komponente koje se odnose na najam,
Grupa raspoređuje naknade iz ugovora na svaku komponentu koja se odnosi na najam na
temelju njene relativne samostalne cijene.
94
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
95
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(i) Kao najmoprimac (nastavak)
Grupa prepoznaje imovinu s pravom korištenja i obvezu po najmu na datum početka najma.
Imovina s pravom korištenja početno se mjeri po trošku, koji se sastoji od početno izmjerenog
iznosa obveze po najmu prilagođenom za sva plaćanja najma izvršena na datum početka
najma ili prije, uvećanog za sve izravne početne troškove koji su nastali i procijenjene troškove
demontaže i uklanjanja predmetne imovine ili obnove mjesta na kojem se imovina nalazi ili
vraćanja predmetne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta najma, umanjeno za
sva primljena odobrenja vezano uz najam.
Imovina s pravom korištenja naknadno se amortizira koristeći linearnu metodu od datuma
početka najma do isteka perioda najma, osim ako se po ugovoru o najmu do kraja razdoblja
najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenosi na Grupu ili ako trošak imovine s pravom
korištenja odražava pretpostavku da će Grupu iskoristiti opciju kupnje. U tom slučaju imovina
s pravom korištenja amortizira se od datuma početka najma do kraja njezina korisnog vijeka
uporabe, a koji se utvrđuje na istoj osnovi kao i za slične nekretnine ili opremu. Dodatno,
imovina s pravom korištenja redovito se umanjuje za gubitke od umanjenja vrijednosti, ukoliko
ona postoje, ili se usklađuje uslijed određenih naknadnih mjerenja obveze za najam.
Obveza za najam početno se mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja po osnovi najma koja nisu
plaćena do tog datuma, diskontirano primjenjujući kamatnu stopu sadržanu u ugovoru o najmu
ili, ako se ta stopa ne može izravno utvrditi, primjenjujući graničnu stopa zaduživanja Grupe.
Općenito, Grupa koristi svoju graničnu stopu zaduživanja kao diskontnu stopu.
Grupa utvrđuje svoju graničnu stopu posuđivanja na osnovu kamatnih stopu od raznih
eksternih izvora financiranja i radi određene prilagodbe koje odražavaju uvjete sadržane u
ugovoru o najmu i vrstu unajmljene imovine.
Plaćanja po osnovi najma uključena u mjerenje obveze po najmu uključuju slijedeće:
- fiksna plaćanja, uključujući i plaćanja koja su u suštini fiksna;
- varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, a koja se početno mjere primjenom
indeksa ili stopa koje vrijede na datum početka najma
- iznose za koje se očekuje da će biti plaćeni na temelju jamstava za ostatak vrijednosti; i
- očekivanu cijenu izvršenja opcije kupnje za koju Grupa ima razumno uvjerenje da će je iskoristiti,
plaćanja po osnovi najma u slučaju opcionalnog produljenja trajanja ako Grupa ima razumno
uvjerenje da će opciju produljenja iskoristiti te kazne za prijevremeni raskid najma osim ako Grupa
ima razumno uvjerenje da neće prijevremeno raskinuti najam.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
96
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(i)
Kao najmoprimac (nastavak)
Obveza za najam mjeri se po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne stope. Ona se
ponovo mjeri kada nastanu promjene u budućim plaćanjima za najam zbog promjena indeksa
ili stopa, ako nastane promjena u procjeni očekivanog iznosa plaćanja na temelju jamstava za
ostatak vrijednosti, ako Grupa promjeni svoju procjene vezano uz iskorištenje opcije kupnje,
produljenja ili raskida ili ako nastane promjena u plaćanjima po osnovi koja su fiksna ili u suštini
fiksna.
Kada se obveza za najam ponovo mjeri na navedeni način, odgovarajuće usklade provode se
i na neto knjigovodstvenoj vrijednosti imovine s pravom korištenja, ili se priznaju u računu dobiti
ili gubitka ukoliko je neto knjigovodstvena vrijednost imovine sa pravom korištenja svedena na
nulu.
Izuzev imovine s pravom korištenja koja proizlazi iz Koncesijskog ugovora i povezanih obveza,
Grupa prikazuje imovinu s pravom korištenja koja nije zadovoljila definicije ulaganja u
nekretnine na poziciji ‘nekretnine, postrojenja i oprema’ dok obveze za najmove prikazuje na
poziciji ‘kredita i zajmova’ u izvještaju o financijskom položaju. Imovina s pravom korištenja
vezana uz Koncesijski ugovor te povezane obveze zasebno se iskazuju u izvještaju o
financijskom položaju.
Kratkoročni najmovi i najmovi imovine niske vrijednosti
Grupa ne priznaje imovinu s pravom korištenja i obvezu za najmove vezano uz najmove
imovine niske vrijednosti i kratkoročne najmove. Grupa priznaje plaćanja po osnovi takvih
najmova kao trošak po linearnoj osnovi tijekom razdoblja najma. Broj takvih najmova i njihov
iznos nije značajan.
(i)
Kao najmodavac
Prilikom sklapanja ili izmjena ugovora koji sadrže komponente koje se odnose na najam,
Grupa raspoređuje naknade iz ugovora na svaku komponentu koja se odnosi na najam na
temelju njene relativne samostalne cijene.
Kad Grupa djeluje kao najmodavac, na početku najma utvrđuje je li svaki najam financijski ili
operativni najam.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
97
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
i.
Kao najmodavac (nastavak)
Da bi klasificirala svaki najam, Grupa procjenjuje prenosi li ugovor o najmu u suštini sve rizike
i koristi povezane s vlasništvom nad predmetnom imovinom. Ako je to slučaj, tada je najam
financijski najam; u protivnom je to operativni najam. Kao dio ove procjene, Grupa razmatra
određene pokazatelje, poput toga predstavlja li trajanje najma veći dio ekonomskog vijeka
imovine.
Kada je Grupa posredni najmodavac, ona svoj udio u glavnom najmu i podnajmu vodi
zasebno. Nadalje, Grupa procjenjuje klasifikaciju podnajma uzimajući u obzir imovinu s
pravom korištenja koja proizlazi iz glavnog najma, a ne u odnosu na predmetnu imovinu. Ako
je glavni najam kratkoročni najam na koji Grupa primjenjuje prethodno izuzeće, tada se
podnajam klasificira kao operativni najam.
Ako aranžman sadrži komponente koje se odnose na najam i one koje se ne odnose na najam,
tada Grupa primjenjuje MSFI 15 za raspodjelu naknada po ugovoru o najmu. Grupa priznaje
plaćanja po osnovi najma primljena u okviru operativnog najma kao prihod pravocrtno tijekom
razdoblja najma unutar „ostalih prihoda“. Općenito, računovodstvene politike primjenjive na
Grupu kao najmodavca u usporednom razdoblju nisu se razlikovale od onih prema MSFI-u 16.
3.8
Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine
Na svaki izvještajni dan, Grupa provjerava knjigovodstvene iznose svoje nefinancijske imovine
(izuzev zaliha i odgođene porezne imovine koje se provjeravaju zasebno) kako bi utvrdila
postoje li naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake
postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli odrediti eventualni gubici
nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće procijeniti, Grupa
procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada. Ako je
moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za raspoređivanje, imovina društava se također
raspoređuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju
skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu
raspoređivanja.
Nematerijalna imovina neodređenog vijeka uporabe i nematerijalna imovina koja još nije
raspoloživa za uporabu se testira na umanjenje jednom godišnje te kada postoji naznaka o
mogućem umanjenju imovine.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
98
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.8 Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine (nastavak)
Nadoknadivi iznos je veći iznos uspoređujući fer vrijednost umanjenu za troškove prodaje i
vrijednost imovine u uporabi. Za potrebe procjene vrijednosti u uporabi, procijenjeni budući
novčani tokovi diskontiraju se do sadašnje vrijednosti primjenom diskontne stope prije
oporezivanja koja odražava sadašnju tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca i rizike
specifične za to sredstvo za koje procjene budućih novčanih tokova nisu bile usklađene.
Ako je nadoknadivi iznos nekog sredstva (ili jedinice koja stvara novac) procijenjen na iznos
niži od knjigovodstvenog, knjigovodstveni iznos toga sredstva (jedinice koja stvara novac)
umanjuje se do nadoknadivog iznosa. Gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se odmah kao
rashod, osim kod sredstva iskazanog u revaloriziranom iznosu, u kojem slučaju se gubitak od
umanjenja iskazuje kao smanjenje vrijednosti proizašlo iz revalorizacije sredstva.
Kod naknadnog poništenja gubitka od umanjenja vrijednosti, knjigovodstveni iznos sredstva
(jedinice koja generira novac) povećava se do revidiranog procijenjenog nadoknadivog iznosa
toga sredstva na način da uvećana knjigovodstvena vrijednost ne premašuje knjigovodstvenu
vrijednost koja bi bila utvrđena (neto od amortizacije) da u prethodnim godinama nije bilo
priznatih gubitaka od umanjenja na tom sredstvu (jedinici koja generira novac). Poništenje
gubitka od umanjenja vrijednosti odmah se priznaje kao prihod, osim ako se predmetno
sredstvo ne iskazuje u revaloriziranom iznosu, u kom slučaju se poništenje gubitka od
umanjenja vrijednosti iskazuje kao povećanje uslijed revalorizacije.
3.9
Zalihe
Zalihe sirovina i rezervnih dijelova iskazuju se po trošku nabave, određenom prema FIFO
metodi, ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome koja je niža. Neto ostvariva vrijednost
predstavlja procjenu prodajne cijene u redovnom tijeku poslovanja umanjenu za varijabilne
troškove prodaje.
Trgovačka roba iskazuje se po nižem od troška nabave i neto ostvarive vrijednosti.
3.10
Potraživanja od kupaca
Potraživanja od kupaca početno se priznaju po trošku koji je jednak fer vrijednosti u trenutku
priznavanja, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne
stope, ako je značajno, a ako nije po nominalnom iznosu, umanjeno za ispravak vrijednosti.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
99
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.11
Novac i novčani ekvivalenti
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju gotovinu, depozite kod banaka po viđenju i ostale
kratkotrajne visoko likvidne instrumente s rokovima naplate do tri mjeseca ili kraće.
3.12
Državne potpore
Državne potpore se ne priznaju sve dok ispunjenje uvjeta za dobivanje državne potpore i
primitak potpore ne postanu realno izvjesni. Državne potpore se priznaju u dobit i gubitak
sustavno kroz razdoblje u kojem Grupa troškove koji trebaju biti pokriveni potporom priznaje
kao rashod. Konkretno, državne potpore kod kojih je osnovni uvjet da Grupa nabavi, izgradi ili
na neki drugi način stekne dugotrajnu imovinu se priznaju u konsolidiranom izvještaju o
financijskom položaju kao prihodi budućih razdoblja i prenose u dobit i gubitak sustavno i
racionalno tijekom korisnog vijeka predmetne imovine. Potraživanja temeljem državnih
potpora s naslova nadoknade već nastalih troškova ili gubitaka ili radi pružanja trenutačne
financijske potpore Grupi bez budućih povezanih troškova se priznaju u dobit i gubitak
razdoblja u kojem nastane potraživanje po njima.
3.13
Primanja zaposlenih
(i)
Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja
U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Grupa u ime svojih radnika koji su članovi
obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni
mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Grupa
nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova umirovljenja vezano uz
mirovine iz obveznih mirovinskih fondova.
(ii)
Otpremnine kod prestanka radnog odnosa
Obveze za otpremnine priznaju se kad Grupa prekine radni odnos radnika prije redovnog
datuma umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u
zamjenu za naknadu. Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzela
obvezu da prekine radni odnos sa sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana
bez mogućnosti da od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne
dragovoljno raskidanje radnog odnosa.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
100
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(iii)
Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu
Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma,
diskontiraju se na njihovu sadašnju vrijednost temeljem aktuarskog izračuna koji se izrađuje
na kraju svakog izvještajnog razdoblja te koji koristi pretpostavke o broju radnika za koje se
procjenjuje da će ostvariti pravo na otpremninu pri redovnoj mirovini, procijenjeni trošak
navedenih otpremnina te diskontnu stopu koja je određena kao prosječna očekivana stopa
prinosa na ulaganju u državne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koje proizlaze iz usklada i
promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama knjiže se odmah unutar dobiti
ili gubitka.
(iv)
Dugoročna primanja radnika
Grupa priznaje obvezu za dugoročna primanja radnika (jubilarne nagrade) ravnomjerno u
razdoblju u kojem je nagrada ostvarena na temelju stvarnog broja godina radnog staža.
Obvezu za dugoročna primanja radnika mjeri nezavisni aktuar na kraju svakog izvještajnog
razdoblja koristeći pretpostavke o broju radnika kojima navedena primanja treba isplatiti,
procijenjeni trošak navedenih primanja te diskontne stope koja je određena kao prosječna
očekivana stopa prinosa na ulaganju u državne obveznice. Aktuarski dobici i gubici koji
proizlaze iz usklada i promjena temeljenih na iskustvu u aktuarskim pretpostavkama knjiže se
odmah unutar dobiti ili gubitka.
(v)
Kratkoročna primanja radnika
Grupa priznaje rezerviranje za bonuse zaposlenicima kada postoji ugovorna obveza ili praksa
iz prošlosti na temelju koje je nastala izvedena obveza.
3.14
Rezerviranja
Rezerviranje je priznato kad Grupa ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je
nastala kao rezultat prošlih događaja te je vjerojatno (više da nego ne), da će odljev sredstava
biti potreban da se podmiri ta obveza, a pouzdano se može procijeniti iznos obveze.
Rezerviranja se preispituju na izvještajni dan, te se usklađuju s procjenom temeljenom na
trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca značajan, iznos
rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će nastati kako bi se
podmirila obveza, utvrđenih korištenjem procijenjene nerizične kamatne stope kao diskontne
stope. Kad se koristi diskontiranje, svake se godine utjecaj diskontiranja knjiži kao financijski
trošak te je iskazana vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
101
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
Rezerviranja za troškove restrukturiranja priznaju se kad Grupa ima razrađen formalan plan
restrukturiranja o kojem su obaviještene strane na koje se plan odnosi.
3.15
Financijska imovina
(i)
Priznavanje i početno mjerenje
Potraživanja od kupaca početno se priznaju u trenutku nastanka. Sva ostala financijska
imovina početno se priznaje kada Grupa postane stranka ugovornih odredbi financijskog
instrumenta.
Financijska imovina (osim ako se radi o potraživanju od kupaca bez značajne financijske
komponente) početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu koji nije
iskazan po FVRDG, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili
izdavanju predmetnog instrumenta. Potraživanje od kupaca bez značajne komponente
financiranja početno se mjeri po transakcijskoj cijeni.
(ii)
Klasifikacija i naknadno mjerenje
Pri početnom priznavanju, financijska se imovina klasificira kao ona koja se mjeri po:
-
amortiziranom trošku;
-
FVOSD (fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobiti) – dužnička ulaganja;
-
FVOSD – ulaganje u vlasničke instrumente;
-
ili FVRDG (fer vrijednost kroz račun dobiti i gubitka).
Financijska se imovina ne reklasificira nakon početnog priznavanja, osim ako Grupa ne
promijeni svoj poslovni model za upravljanje financijskom imovinom u kojem slučaju se
financijska imovina reklasificira od prvog dana prvog izvještajnog razdoblja koje slijedi nakon
promjene poslovnog modela.
Financijska imovina mjeri se po amortiziranom trošku ako ispunjava sljedeće uvjete i ako nije
klasificirana kao mjerena po FVRDG:
-
drži se u sklopu poslovnog modela čiji je cilj naplata ugovornih novčanih tokova; i
-
ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji
predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
102
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(ii)
Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)
Dužničko ulaganje mjeri se po FVOSD ako ispunjava sljedeće uvjete i nije klasificirano kao
mjereno po FVRDG:
-
drži se u sklopu poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje naplatom ugovornih novčanih tokova i
prodajom financijske imovine; i
-
ugovorni uvjeti navedenog instrumenta na određene datume dovode do novčanih priljeva koji
predstavljaju isključivo plaćanje glavnice i kamate na neotplaćeni dio glavnice.
Prilikom početnog priznavanja ulaganja u vlasničke instrumente koje se ne drži radi trgovanja,
Grupa može neopozivo odabrati prikazivanje promjena u fer vrijednosti navedenog ulaganja kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit. Ovakav odabir vrši se na individualnoj osnovi za svako pojedinačno
ulaganje.
Sva financijska imovina koja nije klasificirana kao financijska imovina mjerena po amortiziranom
trošku ili po FVOSD kako je gore opisano, mjeri se po FVRDG. Navedeno uključuje svu
derivativnu financijsku imovinu. Prilikom početnog priznavanja Grupa može neopozivo
klasificirati financijsku imovinu koja inače ispunjava zahtjeve za mjerenje po amortiziranom
trošku ili po FVOSD kao imovinu mjerenu po FVRDG ukoliko takvo klasificiranje eliminira ili
značajno smanjuje računovodstvenu neusklađenost koja bi inače nastala.
Ocjena poslovnog modela
Grupa ocjenjuje cilj poslovnog modela, u kojem se određena financijska imovina drži, na razini
portfelja budući da to najbolje odražava način na koji se upravlja poslovanjem te informacije
kojima poslovodstvo raspolaže. Informacije koje se pritom razmatraju uključuju sljedeće:
-
koje su politike i ciljevi usvojeni vezano uz portfelj te kako te politike djeluju u praksi. Navedeno
uključuje razmatranja ukoliko je strategija poslovodstva usmjerena na; ostvarivanje ugovornih
prihoda od kamata; održavanje određenog profila vezano uz kamatne stope; usklađivanje dospijeća
financijske imovine s dospijećem bilo koje povezane obveze ili očekivanih novčanih odljeva; ili na
ostvarivanje novčanih priljeva prodajom imovine;
-
kako se ocjenjuje uspješnost portfelja i o tome izvještava poslovodstvo Grupe;
-
koji rizici utječu na uspješnost poslovnog modela (i financijske imovine koja se drži u sklopu tog
poslovnog modela) i način na koji se tim rizicima upravlja;
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
103
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(ii) Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)
-
kako se određuje naknada poslovodstva i/ili onih koji upravljaju portfeljem - npr. temelji li se naknada
na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na novčanim priljevima od ugovorenih novčanih
tokova; i
-
učestalost, količina i trenutak prodaje financijske imovine u prethodnim razdobljima, razlozi za
prodaju i buduća očekivanja prodajnih aktivnosti.
Prijenosi financijske imovine trećim stranama u sklopu transakcija koje ne ispunjavaju uvjete
za prestanak priznavanja ne smatraju se prodajom budući da Grupa nastavlja priznavati
navedenu imovinu.
Potraživanja od kupaca drže se u poslovnom modelu držanja radi naplate.
Financijska imovina koja se drži radi trgovanja ili kojom se upravlja te se njena uspješnost
vrednuje na temelju njene fer vrijednosti, mjeri se po FVRDG.
Procjena predstavljaju li ugovoreni novčani tokovi isključivo otplate glavnice i kamate
U svrhu ove procjene, 'glavnica' se definira kao fer vrijednost financijske imovine pri početnom
priznavanju. 'Kamata' se definira kao naknada za vremensku vrijednost novca, kreditni rizik
povezan s vremenskim periodom u kojem se otplaćuje preostali dio glavnice te ostale osnovne
rizike i troškove kreditiranja (npr. rizik likvidnosti i administrativni troškovi), kao i za profitnu
maržu.
Pri procjeni osnovnog kriterija, odnosno, predstavljaju li ugovorni novčani tokovi isključivo plaćanja
glavnice i kamata, Grupa razmatra ugovorne uvjete instrumenta. To uključuje procjenu sadrži
li financijska imovina ugovorni uvjet koji bi mogao promijeniti vrijeme ostvarivanja ili iznos
ugovornih novčanih tokova na način da osnovni kriterij ne bi bio zadovoljen.
Struktura financijske imovine Grupe jednostavna je te se prvenstveno odnosi na potraživanja
od kupaca bez značajne financijske komponente te kratkoročne depozite u bankama plasirane
po fiksnim kamatnim stopama i novac i novčane ekvivalente. Navedeno u značajnoj mjeri
smanjuje kompleksnost procjene zadovoljava li financijska imovina kriterij ‘plaćanja isključivo
glavnice i kamata'.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
104
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(ii)
Klasifikacija i naknadno mjerenje (nastavak)
Naknadno mjerenje te priznavanje dobitaka i gubitaka
Tablica u nastavku daje pregled ključnih odredbi računovodstvene politike koju Grupa koristi
za vezano uz naknadno mjerenje financijske imovine te priznavanje dobitaka i gubitaka po
svakoj vrsti financijske imovine:
Financijska
imovina po
FVRDG
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Neto dobici i
gubici, uključujući bilo koje prihode od kamata ili dividendi, priznaju se unutar dobiti
ili gubitka.
Financijska
imovina po
amortiziranom
trošku
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po amortiziranom trošku koristeći
metodu efektivne kamatne stope. Amortizirani trošak umanjuje se za gubitke od
umanjenja vrijednosti. Prihodi od kamata, pozitivne i negativne tečajne razlike te
gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Dobit ili gubitak
pri prestanku priznavanja priznaje se unutar dobiti ili gubitka.
Dužnička
ulaganja po
FVOSD
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Prihod od
kamata izračunat primjenom metode efektivne kamatne stope, pozitivne i negativne
tečajne razlike te gubici od umanjenja vrijednosti priznaju se unutar dobit ili gubitak.
Ostali neto dobici i gubici priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti. Prestankom
priznavanja, dobici i gubici akumulirani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju
se u dobit ili gubitak.
Vlasnička
ulaganja po
FVOSD
Ova se imovina nakon početnog priznavanja mjeri po fer vrijednosti. Dividenda se
priznaje kao prihod unutar dobiti ili gubitka, osim ako je jasno da dividenda
predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Ostali neto dobici i gubici priznaju se u
ostalu sveobuhvatnu dobit i nikada se ne reklasificiraju u dobit ili gubitak.
(iii)
Prestanak priznavanja
Grupa prestaje priznavati financijsku imovinu pri isteku ugovornih prava vezanih uz novčane
tokove iz te financijske imovine ili pri prijenosu prava na ugovorne novčane tokove u transakciji
u kojoj se prenose svi rizici i koristi od vlasništva financijske imovine ili u kojoj Grupa niti
prenosi niti zadržava rizike i koriste od vlasništva, ali ne zadržava kontrolu nad financijskom
imovinom.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
105
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(iii)
Prestanak priznavanja (nastavak)
Kada Grupa obavlja transakcije u kojima prenosi financijsku imovinu priznatu u svom izvještaju
o financijskom položaju, ali zadržava sve ili gotovo sve rizike i koristi koji proizlaze iz prenesene
imovine, takva prenesena imovina ne prestaje se priznavati.
3.16
Financijske obveze
(i)
Priznavanje i početno mjerenje
Izdani dužnički vrijednosni papiri početno se priznaju u trenutku nastanka. Sve ostale financijske
obveze početno se priznaju kada Grupa postane stranka ugovornih odredbi financijskog
instrumenta.
Financijska obveza početno se mjeri po fer vrijednosti uvećanoj, ukoliko se radi o instrumentu
koji nije iskazan po FVRDG, za transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju ili
izdavanju predmetnog instrumenta.
(ii)
Klasifikacija i naknadno mjerenje
Financijske obveze mjere se po amortiziranom trošku ili FVRDG. Financijska obveza klasificira
se kao mjerena po FVRDG ako je klasificirana kao namijenjena trgovanju, ako je derivativna
ili ako je klasificirana kao mjerena po FVRDG pri početnom priznavanju. Financijske obveze
po FVRDG mjere se po fer vrijednosti, a neto dobici i gubici, uključujući sve rashode od
kamata, priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Ostale financijske obveze naknadno se mjere po
amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Rashodi od kamata i
negativne tečajne razlike priznaju se unutar dobiti ili gubitka. Svi dobici ili gubici kod prestanka
priznavanja također se priznaju unutar dobiti ili gubitka.
(iii)
Prestanak priznavanja
Grupa prestaje priznavati financijsku obvezu kada se ugovorne obveze isplate, otkažu ili
isteknu. Grupa također prestaje priznavati financijsku obvezu kada se izmijene ugovorne
odredbe, a novčani tok promijenjene obveze je značajno drugačiji od inicijalnog, pri čemu se
nova financijska obveza temeljena na izmijenjenim uvjetima priznaje po fer vrijednosti.
Prilikom prestanka priznavanja financijske obveze, razlike između knjigovodstvene
vrijednosti i plaćene naknade (uključujući i svu prenesenu ne-novčanu imovinu ili prihvaćene
obveze) priznaje se u računu dobiti i gubitka.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
106
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.17
Netiranje financijske imovine i financijskih obveza
Financijska imovina i financijske obveze netiraju se i neto iznos prikazuje u izvještaju o
financijskom položaju kada, i samo kada, Društvo trenutno ima zakonski provedivo pravo na
prebijanje iznosa i namjerava ih podmiriti na neto osnovi ili realizirati imovinu i istovremeno
podmiriti obvezu.
3.18
Umanjenje vrijednosti nederivativne financijske imovine
Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti
Grupa priznaje rezerviranja za očekivane kreditne gubitke („OKG“) na:
-
financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku;
-
ulaganjima u dužničke vrijednosne papire vrednovane po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobiti; i
-
ugovornu imovinu
Grupa priznaje rezerviranja za gubitke jednake OKG-ovima kroz čitavo trajanje ekonomskog
vijeka imovine, osim u sljedećim slučajevima, kod kojih ih mjeri prema 12-mjesečnim OKG-
ovima:
-
kod dužničkih vrijednosnih papira za koje je utvrđeno da imaju niski kreditni rizik na datum
izvještavanja
-
kod ostalih dužničkih vrijednosnih papira i bankovnih računa za koje se kreditni rizik (tj. rizik
neispunjavanja obveza tijekom očekivanog trajanja financijskog instrumenta) nije značajno povećao
od početnog priznavanja.
Rezerviranja za OKG-ove vezano uz potraživanja od kupaca bez značajne financijske
komponente uvijek se mjere u iznosu ukupnih OKG-ova kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka
te imovine.
Prilikom utvrđivanja je li se kreditni rizik financijske imovine značajno povećao od početnog
priznavanja i prilikom procjene OKG-ova, Grupa razmatra razumne i činjenične informacije
koje su relevantne i dostupne bez dodatnih troškova ili napora. To uključuje kvantitativne i
kvalitativne informacije i analize zasnovane na povijesnom iskustvu Grupe i informiranoj
procjeni kreditne sposobnosti te uključuje informacije o budućnosti.
Grupa smatra da je kreditni rizik financijske imovine znatno porastao kad se aktiviraju
pokazatelji ranog upozorenja sukladno politici Grupe ili ugovornim uvjetima instrumenata.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
107
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
Priznavanje gubitaka od umanjenja vrijednosti (nastavak)
Grupa smatra da financijska imovina nije nadoknadiva djelomično ili u cijelosti ako:
-
nije vjerojatno da će dužnik otplatiti svoje obveze prema Grupi bez da Grupa pokrene radnje poput
iskorištenja sredstava osiguranja (ako postoje); ili
-
financijska imovina ostane nepodmirena duže od 360 dana od dana dospijeća.
Ukupni OKG-ovi koji se očekuju kroz čitavo trajanje ekonomskog vijeka imovine su OKG koji
proizlaze iz svih mogućih nepredviđenih događaja tijekom očekivanog vijeka trajanja
financijskog instrumenta.
Dvanaestomjesečni OKG-ovi su dio OKG-ova koji proizlaze iz slučajeva neplaćanja koji su
mogući unutar 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja (ili unutar kraćeg razdoblja ako je
očekivani vijek trajanja instrumenta kraći od 12 mjeseci).
Maksimalno razdoblje koje se uzima u obzir prilikom procjene OKG-ova je maksimalno
ugovoreno razdoblje tijekom kojega je Grupa izložena kreditnom riziku.
Mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka
OKG-ovi predstavljaju procjenu kreditnih gubitaka koja je ponderirana vjerojatnostima. Kreditni
gubici mjere se kao sadašnja vrijednost svih novčanih manjkova (tj. razlike između novčanih
tijekova na koje Grupa ima pravo u skladu s ugovorom i novčanih tokova koje Grupa očekuje
da će stvarno primiti).
OKG-ovi se diskontiraju po efektivnoj kamatnoj stopi predmetne financijske imovine.
Kreditno umanjena financijska imovina
Na svaki datum izvještavanja Grupa procjenjuje ukoliko postoje osnove za kreditno umanjenje
financijske imovine po amortiziranom trošku ili dužničkog ulaganja po FVOSD. Financijska
imovina kreditno je umanjena kada nastane jedan ili više događaja koji imaju štetan utjecaj na
procijenjene buduće novčane tijekove od te financijske imovine.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
108
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
Kreditno umanjena financijska imovina (nastavak)
Dokaz da je potrebno kreditno umanjenje financijske imovine uključuje sljedeće dostupne
podatke:
-
značajne financijske poteškoće dužnika ili izdavatelja;
-
kršenje ugovora kao što je značajno kašnjenje u plaćanju dospjelih obveza;
-
vjerojatnost da će dužnik ući u stečaj ili drugu oblik financijske reorganizacije ; ili
-
nestanak aktivnog tržišta za određenu vrijednosnicu uslijed financijskih poteškoća.
Prezentacija očekivanih kreditnih gubitaka u izvještaju o financijskom položaju.
Rezerviranja za OKG-ove financijske imovine po amortiziranom trošku oduzimaju se od bruto
knjigovodstvene vrijednosti imovine. Za dužnička ulaganja po FVOSD, rezerviranja za OKG-
ove terete dobit ili gubitak i priznaju se unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
Otpis financijske imovine
Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske imovine otpisuje se ukoliko Grupa razumno ne
očekuje povrat financijske imovine bilo u cijelosti bilo djelomično. Grupa u pravilu ne očekuje
značajniji povrat otpisanih iznosa.
3.19
Posudbe i troškovi posudbi
Posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim
razdobljima, posudbe se iskazuju po amortiziranom trošku; sve razlike između primitaka
(umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u konsolidiranom
izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti tijekom razdoblja trajanja posudbe, koristeći metodu efektivne
kamatne stope.
Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom
kvalificiranog sredstva, a to je sredstvo koje nužno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo
spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve
dok sredstvo većim dijelom ne bude spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.
Prihodi od ulaganja zarađeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do
početka njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija
kapitalizacija je prihvatljiva.
Svi drugi troškovi posudbe se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
109
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, osim ako Grupa ima bezuvjetno pravo
odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma.
3.20
Dionički kapital
Dionički kapital sastoji se od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju
novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće troškove transakcije i porez na
dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica
prikazan je u bilješkama kao kapitalna dobit. Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice,
uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije (umanjene za porez na dobit),
umanjuje dioničku glavnicu koja se može pripisati dioničarima Grupe sve do povlačenja
dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Kada se takve dionice kasnije prodaju ili
ponovno izdaju, svaka primljena naknada, umanjena za sve izravno pripadajuće troškove
transakcije kao i učinke poreza na dobit, uključena je u glavnicu koja se može pripisati
dioničarima Grupe.
3.21
Dividenda
Raspodjela dividendi dioničarima Društva priznaje se kao obveza u financijskim izvještajima u
razdoblju u kojem su odobrene od strane Glavne skupštine dioničara Društva.
3.22
Izvještavanje po poslovnim segmentima
Segment je dio Grupe koji se može izdvojiti ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili
pružanju usluga (poslovni segment) ili kao dio angažiran u proizvodnji proizvoda ili pružanju
usluga unutar određenog ekonomskog okruženja (zemljopisni segment), koji je podložan
rizicima i koristima koje se razlikuju od onih drugog segmenta. Grupa ne izvještava informacije
po segmentima u smislu odredbi MSFI-a 8 Poslovni segmenti budući da Grupa interno ne
izvještava informacije po segmentima izuzev prihoda po vrsti tereta što je objavljeno u bilješci
7 uz financijske izvještaje.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
110
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
3.23
Oporezivanje
(i)
Porez na dobit
Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se
unutar dobiti ili gubitka do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada
se trošak poreza na dobit priznaje unutar ostale sveobuhvatne dobiti.
Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za
godinu, koristeći poreznu stopu važeću na datum izvještavanja i sva usklađenja porezne
obveze iz prethodnih razdoblja.
(ii)
Odgođena porezna imovina i obveze
Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene
razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe
financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe. Iznos odgođenog poreza
ne priznaje se za sljedeće privremene razlike: početno priznavanje goodwilla, početno
priznavanje imovine ili obveze u transakciji koja nije poslovna kombinacija i koja ne utječe ni
na računovodstvenu ni na oporezivu dobit i razlike koje se odnose na ulaganja u podružnice i
zajednički kontrolirana poduzeća kada je vjerojatno da se situacija neće izmijeniti u skoroj
budućnosti. Odgođeni porez vrednuje se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti
primijenjene kod privremenih razlika kada se one izmijene, temeljene na zakonima koji su
važeći na datum izvještavanja.
Odgođena porezna imovina priznaje se u visini u kojoj je vjerojatno da će se ostvariti buduće
oporezive dobiti koje će biti dostupne da ih privremene razlike neutraliziraju. Odgođena
porezna imovina umanjuje se za iznos za koji više nije vjerojatno da će se moći iskoristiti kao
porezna olakšica.
Odgođena porezna imovina i obveze prebijaju se ako postoji zakonsko pravo na prijeboj tekuće
porezne obveze i imovine te ukoliko se odnose na poreze koje je obračunalo isto porezno tijelo
na isti oporezivi subjekt, ili na različite porezne subjekte, ali oni namjeravaju podmiriti tekuće
porezne obveze i imovinu na neto osnovi ili svoju poreznu imovinu i obveze realizirati
istovremeno.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
111
BILJEŠKA 3 – SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (NASTAVAK)
(iii)
Porezna izloženost
U određivanju iznosa tekućeg i odgođenog poreza, Grupa uzima u obzir utjecaj neizvjesnih
poreznih pozicija te mogućnost postojanja dodatnih poreza i kamata. Ovo razmatranje oslanja
se na procjene i pretpostavke i može uključivati niz prosudbi o budućim događajima. Novi
podaci koji mogu postati dostupni mogu uzrokovati da Grupa promijeni svoju prosudbu o
adekvatnosti postojećih poreznih obveza; takve promjene poreznih obveza utjecat će na
porezni rashod u razdoblju u kojem je takva odluka donesena.
(iv)
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija
prodaje i kupnje priznaje se i iskazuje u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na
neto osnovi. U slučaju umanjenja potraživanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja
iskazuje se u bruto iznosu potraživanja, uključujući PDV.
3.24
Događaji nakon datuma bilance
Događaji nastali nakon datuma bilance koji daju potrebne informacije o poziciji Društva na
datum bilance (događaji za usklađenje) iskazuju se u financijskim izvještajima. Događaji nastali
nakon datuma bilance koji nisu događaji za usklađenje objavljuju se u bilješkama kada su
značajni.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
112
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE
Ključne prosudbe i procjene kod primjene računovodstvenih politika
Priprema financijskih izvještaja u skladu s MSFI zahtjeva od Uprave stvaranje prosudbi,
procjena i pretpostavki koje utječu na primjenu politika i iznosa objavljenih za imovinu i obveze,
prihode i troškove. Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu
i raznim ostalim čimbenicima, za koje se smatra da su razumni u danim okolnostima, rezultat
kojih čini polazište za stvaranje procjena o vrijednosti imovine i obveza, koje se ne mogu dobiti
iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od takvih procjena.
Spomenute procjene i uz njih vezane pretpostavke predmet su redovitog pregleda. Utjecaj
korekcije procjene priznaje se u razdoblju u kojem je procjena korigirana ukoliko korekcija
utječe samo na razdoblje u kojem je napravljena ili u razdoblju u kojem je napravljena korekcija
i budućim razdobljima ukoliko korekcija utječe na tekuće i buduća razdoblja. Prosudbe koje je
Uprava napravila u primjeni MSFI, a koje imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje i
prosudbe kod kojih je rizik da će doći do materijalno značajnih korekcija u idućoj godini visok,
navedene su niže.
(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora
Karakteristike Koncesijskog ugovora
Značajan dio registrirane djelatnosti Grupe provodi se na području pod koncesijom nad
pomorskim dobrom. Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, pomorskim dobrom
upravlja Lučka uprava Rijeka, koja je Davatelj koncesije. Ugovor o koncesiji („Koncesijski
Ugovor“) izvorno je potpisan 19. rujna 2000. godine na period od 12 godina, a obnovljen je
krajem 2011. godine čime je razdoblje koncesije produljeno za još 30 godina do 2042. godine.
Ugovor o koncesiji odnosi se na lučke djelatnosti u prostoru luka Rijeka, na rizik i odgovornost
Operatora (odnosno Društva) i uzimajući u obzir; relevantne tehničke propise; odredbe i uvjete
vezano uz dozvole za pružanje lučkih usluga; minimalne razine usluga; i druge zahtjeve
propisane od strane Lučke uprave Rijeka. Prema koncesijskom sporazumu, Operator će imati
pravo korištenja imovine koja predstavlja infrastrukturu luke ("relevantna imovina") u vlasništvu
Lučke uprave Rijeka i koja se nalazi u gore spomenutom području u svrhu pružanja lučkih
usluga.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
113
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)
Prema ugovoru o koncesiji, Operator ima obvezu snositi sve troškove vezane uz obavljanje
djelatnosti utvrđenih koncesijom (energije, vode, plina, poštanskih i telefonskih usluga, odvoza
smeća i slične povezanih troškova), kao i troškove komunalija, vodnih naknada, naknada za
zaštitu voda, troškova osiguranja i raznih drugih naknada koje proizlaze iz korištenja područja
pod koncesijom. Osim pokrivanja svih troškova povezanih s djelatnostima utvrđenim
koncesijom, Operator je Davatelju dužan platiti godišnju koncesijsku naknadu koja se sastoji
od fiksne naknade po četvornom metru područja pod koncesijom i varijabilnu naknadu po toni
svake vrste tereta prekrcanog preko luke Rijeka.
Koncesijskim ugovorom definirane su i obveze Operatora za kapitalne izdatke koji se odnose
na održavanje i zamjenu lučke infrastrukture i ulaganja u opremu potrebnu za obavljanje lučkih
poslova u koncesijskom području u ukupnom iznosu od 146 milijuna eura, od čega se otprilike
86 milijuna eura odnosi na izdatke povezane ulaganjima u infrastrukturu i u imovinu u vlastitu
imovinu (oprema za obavljanje lučkih djelatnosti). Vremenska dinamika izdataka i njihova
priroda (izdaci vezani uz infrastrukturu ili izdaci vezani uz ulaganja u vlastitu imovinu / opremu)
regulirani su unaprijed definiranim vremenskim rasporedom kojeg se Operater mora pridržavati
u mjeri u kojoj to okolnosti dopuštaju (za više detalja vidi bilješku 33). Imovina koja predstavlja
infrastrukturu luke (a koja uključuje imovinu nad kojom je pravo korištenja preneseno
Operatoru prilikom potpisivanja Koncesijskog ugovora i izdatke vezane za infrastrukturu koje
Operator treba ostvariti tijekom trajanja koncesije) predstavlja '' relevantnu imovinu '' koju je
Operator dužan vratiti Davatelju koncesije nakon isteka roka koncesije ili ju ukloniti, bez ikakvih
troškova i na zahtjev Davatelja (trenutno Operator ne očekuje nikakve buduće troškove
uklanjanja u vezi s takvom imovinom).
Grupa i Društvo razmotrili su relevantne standarde financijskog izvještavanja i povezana
tumačenja kako bi utvrdili odgovarajući pristup računovodstvenom tretmanu Koncesijskog
ugovora. Grupa primjenjuje MSFI 16 za računovodstvo ugovora o koncesiji, ali slično kao i
prethodnih godina, nastavlja na godišnjoj razini razmatrati primjenjivost IFRIC-a 12 Sporazumi
o koncesijama za usluge (tumačenje kojim se uređuje računovodstvo javnih koncesija za
privatne usluge).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke uz financijske izvještaje
114
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)
Razmatranja o primjenjivosti IFRIC-a 12
Koncesijski ugovor predstavlja oblik javno-privatnog sporazuma o koncesiji za usluge te je
većina karakteristika sporazuma usklađena je s onima definiranima u IFRIC-u 12. Međutim,
jedan od glavnih faktora vezan uz primjenjivosti IFRIC-a 12 je mehanizam koji regulira i
usklađuje cijene usluga. Naknade koje Grupa naplaćuje svojim kupcima kontinuirano su u
značajnoj mjeri ispod maksimalno propisane tarife od strane Lučke Uprave Rijeka te
poslovodstvo stoga smatra kako mehanizam reguliranja i usklađivanja cijena koji je trenutno u
praksi nema obilježja suštinske regulacije cijena te da sukladno tome IFRIC 12 nije primjenjiv.
Primjena MSFI-ja 16 na Koncesijski ugovor
Kroz analizu Koncesijskog ugovora, Uprava je zaključila da navedeni ugovor u suštini
predstavlja ugovor koji sadrži komponente najma kako je definirano u MSFI-u 16 te da
koncesijsko područje i povezana infrastrukturna imovina predstavljaju jedinstvenu integriranu
imovinu čije ekonomske koristi od korištenja tijekom razdoblja koncesije u osnovi u cijelosti
ostvaruje Grupa. U nedostatku primjenjivosti IFRIC-a 12, Grupa je stoga identificirala
Koncesijski ugovor za obavljanje lučkih djelatnosti kao ugovor koji sadrži najam čime je isti
obuhvaćen računovodstvom po MSFI-u 16.
Budući da Koncesijski ugovor sadrži razne obveze koje, između ostalog, uključuju obvezu
plaćanja fiksnih i varijabilnih naknada za koncesiju, obvezu nastanka izdataka povezanih s
infrastrukturom, kao i izdataka za vlastitu imovinu i održavanje koncesijskog područja, primjena
zahtjeva MSFI 16 zahtijeva prosudbu vezano uz identificiranja komponenti ugovora koje se
odnose na najam i onih komponenti koje se ne odnose na najam.
U tom kontekstu, Grupa smatra da obveze koje se odnose na plaćanje fiksnih naknada za
koncesiju i izdaci vezani uz infrastrukturu predstavljaju komponente koje se odnose na najam,
dok preostale obveze koje se odnose na izdatke za vlastitu imovinu (opremu) i održavanje,
kao i plaćanja varijabilne koncesijske naknade, ne predstavljaju komponente koje se odnose
na najam u skladu s MSFI-em 16 te će se iste stoga i dalje priznavati sukladno drugim
relevantnim standardima, prvenstveno u skladu s MRS-om 16 Nekretnine, postrojenja i
oprema.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
115
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)
U pogledu trajanja najma, Grupa je zaključila da je trenutno važeći rok koncesije koji završava
2042. godine i započinje s krajem 2011. (datum zadnje bitne izmjene Koncesijskog ugovora),
najprikladnije očekivano trajanje najma za potrebe mjerenja imovine s pravom korištenja i
odgovarajuće obveze.
Grupa također koristi prosudbe kod procijene nadoknadive vrijednosti imovine s pravom
korištenja kao i kod utvrđivanja adekvatnog pristupa testiranju na umanjenje vrijednosti. U tom
kontekstu, Grupa je procijenila nadoknadivu vrijednost imovine s pravom korištenja pri prvoj
primjeni MSFI-a 16 u sklopu testa umanjenja vrijednosti na razini veće objedinjene jedinice
koja stvara novac (JKSN), a koji obuhvaća i područje unutar i izvan koncesijskog područja (kao
što je povezani skladišni i logistički terminal). Nadoknadivi iznos ovog objedinjenog JKSN-a
izmjeren je korištenjem tehnike sadašnje vrijednosti temeljene na modelu diskontiranog
novčanog toka koja je zahtijevala značajan stupanj prosudbe prilikom procjene razumnosti
grupiranja imovine u objedinjeni JKSN, razumnosti pretpostavki vezanih uz projekcije novčani
toka JKSN-a i određivanje odgovarajuće diskontne stope i stope rasta. Model testiranja
umanjenja vrijednosti obuhvaćao je projekcije novčanog toka diskontirane s prosječnim
ponderiranim troškom kapitala (WACC) od 9% te podrazumijevao godišnju stopu rasta između
0,5% i 1% nakon projiciranog razdoblja koje završava 2027. godine.
Projekcije novčanog toka odražavaju i očekivano korištenje bespovratnih sredstava EU (INEA)
za trenutno aktivne CEF projekte za obnovu i modernizaciju lučkog područja. Grupa i Lučka
uprava Rijeka prijavili su se za financiranje iz strukturnih fondova EU-a za ove projekte koji bi
se trebali završiti do kraja 2023. godine te su dobili potvrdu o financiranju u iznosu do
maksimalno 85% ukupnih planiranih kapitalnih izdataka od 39,7 milijuna eura. Međutim,
projicirani novčani tokovi iz bespovratnih sredstava EU uključuju faktor usklađenja koji
odražava potencijalne promjene u proračunima za projekte zbog njegove veličine i složenosti
izvršenja.
Tijekom 2020. i 2021. godine, Grupa je iskusila otežane operativne djelatnosti kao posljedica
pandemije COVID 19 koja je primarno utjecala na vremenski plan izvršenja investicija u
koncesijsko područje (vezano uz CEF projekte), značajan dio je trebao biti izveden do datuma
izvještavanja.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
116
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(i) Računovodstvo Koncesijskog ugovora (nastavak)
Međutim, s obzirom na niz restrikcija nametnutih pandemijom, Grupa je ponovno procijenila
vremenski plan investicija koji sada uključuje vremenski odmak od godinu dana od inicijalno
planiranog završetka CEF projekata. Budući da je posljedična promjena u novčanim tokovima
zbog magnitude ulaganja (koja iznose oko 39.7 milijuna eura) i dalje značajna, Grupa je
ponovno izmjerila relevantni dio obveze za najam kako bi ista reflektirala izmijenjene novčane
tokove uz primjenu diskontne stope od 3% bazirane na trenutno očekivanoj kamatnoj stopi na
dugoročni dug. Učinak ponovnog mjerenja priznat je kao promjena u obvezi za najam po
osnovi koncesijskog ugovora uz korespondirajući iznos priznat na koncesijskoj imovini s
pravom korištenja.
(ii)
Priznavanje odgođene porezne imovine
Neto odgođena porezna imovina predstavlja iznose poreza na dobit koji su nadoknadivi na
temelju budućih odbitaka oporezive dobiti te se iskazuje u izvještaju o financijskom položaju.
Odgođena porezna imovina priznaje se do visine poreznih prihoda za koje vjerojatno da će biti
ostvareni. Prilikom utvrđivanja buduće oporezive dobiti i iznosa poreznih prihoda za koje je
vjerojatno da će biti ostvareni u budućnosti, Uprava donosi prosudbe i izrađuje procjene na
temelju oporezive dobiti iz prethodnih godina i u očekivanja budućih prihoda za koje se smatra
da su razumni u postojećim okolnostima (vidi bilješke 3.23 i 14).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
117
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(iii)
Aktuarske procjene korištene za izračun obveza za naknade zaposlenima
Trošak dugoročnih primanja radnika utvrđen je koristeći aktuarske procjene. Aktuarske
procjene uključuju utvrđivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima
dohotka i smrtnosti ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode navedenih planova, te procjene
sadržavaju element nesigurnosti (vidi bilješke 3.13 i 27).
(iv)
Posljedice određenih sudskih sporova
Grupa je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom tijeku poslovanja.
Uprava koristi procjene vjerojatnog ishoda pravnih postupaka te na dosljednoj osnovi priznaje
rezerviranja za obveze Grupe koje proizlaze iz tih postupaka.
Grupa priznaje rezerviranja u ukupnom očekivanom iznosu odljeva ekonomskih koristi kao
posljedice sudskog postupka, a koji je uglavnom iznos spora uvećan za procijenjene povezane
pravne troškove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo), ukoliko je po mišljenju Uprave, a na
temelju konzultacija s pravnim savjetnicima, vjerojatnost nepovoljnog ishoda za Grupu veća
od povoljnog ishoda. Grupa ne priznaje rezerviranja za sudske sporove i očekivane vezane
pravne troškove i zatezne kamate (ukoliko je primjenjivo) u slučajevima u kojima Uprava
procjeni da je nepovoljan ishod sudskog postupka manje vjerojatan nego povoljan ishod za
Grupu.
Gdje postoje naznake moguće nagodbe u odnosu na pojedini sudski postupak, rezervacija se
priznaje u iznosu očekivanog iznosa nagodbe umanjenog za već postojeća rezerviranja vezana
uz taj sudski postupak, a temeljeno na najboljoj procjeni Uprave napravljenoj u suradnji sa
svojim pravnim savjetnicima.
Gdje je Grupa tužitelj u određenom sudskom postupku, bilo kakve ekonomske koristi za koje
se očekuje da će pritjecati u Grupu kao rezultat očekivanog ishoda spora priznaju se samo
kada je njihova realizacija gotovo sigurna, što je obično na dan priljeva tih ekonomskih koristi.
Rezervacije za obveze Grupe koje proizlaze iz pravnih postupaka priznaju se na dosljednoj
osnovi i procjenjuju se od slučaja do slučaja (vidi bilješku 3.14 i 27).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
118
BILJEŠKA 4 - KLJUČNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (NASTAVAK)
(v)
Nadoknadivost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja
Nadoknadiva vrijednost potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja procijenjena je po
sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova diskontiranih po tržišnoj kamatnoj stopi na
datum mjerenja. Kratkotrajna potraživanja bez navedene kamatne stope mjerena su prema
iznosu originalnog računa ukoliko učinak diskontiranja nije značajan.
Grupa redovito pregledava starosnu strukturu potraživanja od kupaca i prati prosječno
razdoblje naplate. U slučajevima u kojima su utvrđeni dužnici s dužim danima plaćanja
(općenito iznad 120 dana), Grupa umanjuje kreditne limite i dane plaćanja za buduće
transakcije i, u slučajevima kada je to potrebno, nameće ograničenja vezano uz buduće
transakcije ili dostavu tereta držanog u skladištu dok se nepodmireni dug ne otplati u cijelosti
ili djelomično. U slučajevima u kojima Grupa utvrdi potraživanja prema dužnicima koji su ušli
u proces predstečajna ili stečajnog postupka, gubitak od umanjenja vrijednosti odmah se
priznaje u cijelosti.
U procesu reguliranja naplate dospjelih dugova, Grupa aktivno pregovara s odgovarajućim
dužnicima uzimajući u obzir očekivanja budućih poslovnih odnosa, značaj izloženosti prema
pojedinom dužniku, mogućnosti kompenzacija, iskorištavanja instrumenata osiguranja (ako ih
ima) ili oduzimanja imovine itd.
(vi)
Revalorizacija zemljišta
Budući da Grupa primjenjuje računovodstveni model revalorizacije za zemljišta, Uprava se
služi prosudbom vezano uz adekvatnost učestalosti revalorizacija u cilju da se one provode
dovoljno redovito kako bi se osiguralo da se knjigovodstveni iznosi značajno ne razlikuju od
iznosa koji bi se utvrdio na temelju fer vrijednost na izvještajni datum.
Uprava također primjenjuje prosudbe kako bi osigurala da se revalorizacija obavlja na temelju
izvještaja o procjeni vrijednosti napravljenih od strane neovisnih, stručnih procjenitelja i, gdje
je primjenjivo, da procjene i pretpostavke koje je koristio procjenitelj odražavaju i razumijevanje
Uprave oko specifičnosti vezanih uz svako pojedino zemljište.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
119
BILJEŠKA 5 - ODREĐIVANJE FER VRIJEDNOSTI
Grupa primjenjuje niz računovodstvenih politika i objava koje zahtijevaju mjerenje fer
vrijednosti za financijsku i nefinancijsku imovinu i obveze.
Grupa ima uspostavljen sustav kontrola u okviru mjerenja fer vrijednosti koji podrazumijeva
cjelokupnu odgovornost Uprave vezanu uz nadziranje svih značajnijih mjerenja fer vrijednosti,
konzultiranje s vanjskim stručnjacima te u kontekstu navedenog, izvještavanje o istome tijelima
zaduženima za korporativno upravljanje.
Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju
Uprava i funkcija financija ocjenjuju ukoliko dokazi prikupljeni od trećih strana osiguravaju da
navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, uključujući i razinu iz
hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.
Sva značajnija pitanja vezana uz procjenu fer vrijednosti izvještavaju se Nadzornom i
Revizorskom Odboru. Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer
vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koje se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:
Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.
Razina 2 - ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim
varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene), bilo neizravno (npr.
izvedene iz cijena).
Razina 3 - ulazne varijable za imovinu ili obveze koje se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima
(ulazne varijable koje nisu vidljive).
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na
kotiranim tržišnim cijenama na dan bilance. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene
poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te
cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim
uvjetima.
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer,
OTC derivativi) utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju
maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguće, a oslanjaju se što je manje
moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ukoliko su sve značajnije ulazne varijable
potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
120
BILJEŠKA 5 - ODREĐIVANJE FER VRIJEDNOSTI
Ako se jedna ili više značajnih ulaznih varijabli ne temelji na vidljivim tržišnim podacima,
procjena fer vrijednosti kategorizira se kao razina 3.
Grupa je napravila sljedeće značajnije procjene fer vrijednosti u okviru pripreme financijskih
izvještaja, a koje su detaljnije objašnjene u sljedećim bilješkama:
• bilješka 17: Nekretnine, postrojenja i oprema (vezano za zemljišta)
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
121
BILJEŠKA 6 - NOVI STANDARDI I TUMAČENJA OBJAVLJENIH STANDARADA KOJI
JOŠ NISU USVOJENI
Objavljeni su određeni standardi, dopune i tumačenja postojećih standarda koji se mogu
primjenjivati, ali nisu obvezni za razdoblje koje je završilo 31. prosinca 2022. godine, a koji nisu
usvojeni prilikom pripreme ovih financijskih izvještaja. Ne očekuje se da ti standardi imaju
značajan utjecaj na financijske izvještaje Grupe.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
122
7. Prihodi od prodaje
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Prihod od prodaje domaćim kupcima
46.271
48.040
45.807
47.532
Prihod od prodaje inozemnim kupcima
165.651
94.488
165.615
94.488
Ukupno
211.922
142.528
211.422
142.020
Pregled prihoda po vrsti usluga je kako slijedi:
Generalni teret
64.254
59.527
64.254
59.527
Rasuti teret
60.559
50.332
60.559
50.332
Kontejneri
27.223
5.539
27.223
5.539
Ostale lučke usluge
59.886
27.130
59.386
26.622
Ukupno
211.922
142.528
211.422
142.020
Prihodi od generalnog i rasutog tereta odnose se na lučke usluge vezane uz prekrcaj
navedenih vrsta tereta, a koje Grupa zaračunava na osnovi prekrcanih tona tereta dok se
ostale lučke usluge i kontejneri odnose na skladištenje, skladišnu manipulaciju i ostale usluge
vezane uz prekrcaj ostalih vrsta tereta.
8. Ostali poslovni prihodi
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dobit od prodaje dugotrajne materijalne i
nematerijalne imovine
1.616
6.159
1.616
6.159
Donacije i subvencije
3.319
-
3.319
-
Naplaćena otpisana potraživanja
17
77
17
77
Naplata šteta od osiguranja
323
390
321
339
Prihod od zakupnina (i)
13.288
12.752
13.345
12.858
Ukidanje rezerviranja
-
-
-
-
Prihodi po sudskim sporovima
50
104
50
104
Ostali prihodi
395
1.954
263
1.906
Ukupno
19.008
21.436
18.931
21.443
(i) Prihod od zakupnina odnosi se na prihode od najma parkirališta i poslovnih prostora u
gradu Rijeci.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
123
9. Troškovi sirovina, usluga i materijala
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Energija
20.632
14.325
19.328
13.746
Komunalne usluge
5.003
4.063
4.996
4.054
Pošta i telekomunikacije
531
670
496
635
Troškovi koncesije (i)
2.199
1.669
2.199
1.669
Troškovi prijevoza i špedicije
6.794
2.487
14.747
5.843
Usluge dezinfekcije i kontrole kvalitete
1.661
1.605
1.661
1.605
Usluge manipulacije
1.828
5.302
1.828
5.302
Usluge održavanja
7.687
9.532
8.328
9.725
Utrošene sirovine i materijal
2.204
6.826
1.844
6.728
Zakupnine
10.004
982
10.011
992
Ostali materijalni troškovi
1.144
427
860
755
Ukupno
59.687
47.888
66.298
51.054
(i) Troškovi koncesije odnose se na varijabilnu naknadu za koncesiju koja se plaća u skladu s
Koncesijskim ugovorom. Pored ovih varijabilnih koncesijskih naknada, Grupa i Društvo imali
su i izdatke za fiksne ili u suštini fiksne koncesijske naknade u iznosu od 4.030 tisuća kuna
(2021.: 4.113 tisuća kuna) koji su knjiženi kao umanjenje obveze za koncesijsku imovinu s
pravom korištenja.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
124
10. Troškovi osoblja
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Bruto plaće i nadnice
71.392
62.233
68.342
59.965
Doprinosi na plaće
11.916
10.276
11.310
9.905
Ostali troškovi zaposlenih
4.932
5.423
4.515
5.118
Ukupno
88.240
77.932
84.167
74.988
Na dan 31. prosinca 2022. broj zaposlenih u Grupi bio je 664 (31. prosinca 2021.: 519) dok je
Društvo zapošljavalo 646 radnika (31. prosinca 2021.: 503).
11. Ostali troškovi
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Bankarske naknade
364
871
346
853
Intelektualne usluge
1.813
1.605
1.669
1.468
Naknade šteta, dangube, kazne
3.655
550
3.671
550
Naknade troškova zaposlenika
3.388
2.628
3.231
2.488
Otpremnine (i)
128
9.395
128
9.395
Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o
poslovnom rezultatu (ii)
11.319
10.486
11.232
10.408
Premije osiguranja
2.514
2.403
2.388
2.281
Sudski troškovi i pristojbe
96
289
96
289
Trošak umanjenja vrijednosti potraživanja
-
-
-
-
Troškovi reprezentacije i marketinga
164
81
161
78
Povećanje rezerviranja za sudske sporove
4.899
3.500
4.899
3.500
Ostali troškovi
2.042
1.318
1.939
1.315
Ukupno
30.382
33.126
29.760
32.625
(i) Temeljem programa kolektivnog zbrinjavanja zaposlenih radnika koji je obuhvaćao
restrukturiranje i formiranje nove kadrovske strukture, Društvo je tijekom 2021. godine
isplatilo otpremnine za 118 zaposlenika.
(ii) Porezi, doprinosi i naknade koji ne ovise o poslovnom rezultatu odnose se na komunalne
naknade i naknade za uređenje voda.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
125
12. Financijski prihodi
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kamate i slični prihodi
8
4
10
3
Pozitivne tečajne razlike
489
1.728
488
1.724
Ostali financijski prihodi (i)
-
22
56.350
22
Ukupno
497
1.754
56.848
1.749
(i) Ostali financijski prihodi u 2022. godini se odnose na prihode od dividendi od pridruženog
društva Jadranska vrata d.d.. (2021.: 0 tisuća kuna).
13. Financijski rashodi
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kamate i slični troškovi (i)
16.098
13.504
16.087
13.496
Negativne tečajne razlike
1.466
696
1.465
695
Ukupno
17.564
14.200
17.552
14.191
(i) Kamate i slični troškovi uključuju 10.077 tisuća kuna (2021.: 12.108 tisuća kuna) troškova
otpuštanja diskonta vezano uz obvezu za koncesijsku imovinu s pravom korištenja, dok se
preostali iznos odnosi uglavnom na kamate na bankovne kredite.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
126
14. Porez na dobit
Porez na dobit sastoji se od:
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Tekući porez na dobit
304
-
-
-
Odgođeni porezni trošak/(prihod)
-
(404)
-
(404)
Porezni trošak/(prihod)
304
(404)
-
(404)
Sljedeća tabela prikazuje u skladu troška poreza prikazanog u izvještaju o sveobuhvatnoj
dobiti sa zakonskom poreznom stopom:
2022.
2021.
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Porez na dobit po 18% (2021.: 18%)
10.477
(5.022)
12.371
(4.952)
Učinak neoporezivih prihoda
(133)
-
(10.276)
-
Učinak porezno nepriznatih troškova
2.894
3.605
2.890
3.597
Porezni efekt udjela u rezultatu
pridruženog društva
(7.905)
(5.045)
-
-
Učinak poreznih poticaja
(16)
(11)
(13)
(8)
Učinak neiskorištenih poreznih
gubitaka
28
6.069
-
959
Učinak iskorištenih poreznih gubitaka
(5.041)
-
(4.972)
-
Porezni trošak/(prihod) priznat u
izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti
304
(404)
-
(404)
Efektivna porezna stopa
3%
-
-
-
Na dan 31. prosinca 2022. godine, Društvo i Grupa imali su neiskorištene porezne gubitke za
prijenos u naredno razdoblje u iznosu od 13.796 tisuća kuna, odnosno 14.157 tisuća kuna (31.
prosinca 2021.: 45.469 tisuća kuna, odnosno 46.051 tisuća kuna).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
127
14. Porez na dobit (nastavak)
Kretanje u odgođenoj poreznoj imovini za Društvo i za Grupu bilo je kako slijedi:
2022. Grupa i Društvo
Početno
stanje
Kroz kapital
Kroz dobit ili
gubitak
Zaključno
stanje
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Zemljišta i građevinski objekti
8.211
-
-
8.211
Ostala financijska imovina
319
-
-
319
Rezerviranja za primanja zaposlenih
426
-
-
426
Ukupno
8.956
-
-
8.956
2021. Grupa i Društvo
Početno
stanje
Kroz kapital
Kroz dobit ili
gubitak
Zaključno
stanje
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Zemljišta i građevinski objekti
8.460
-
(249)
8.211
Ostala financijska imovina
319
-
-
319
Financijska imovina raspoloživa za prodaju
399
-
(399)
-
Rezerviranja za primanja zaposlenih
426
-
-
426
Ukupno
9.604
-
(648)
8.956
Odgođena porezna imovina vezano uz rezervacije odnosi se na privremene vremenske razlike
koje proizlaze iz rezervacija za primanja zaposlenih (jubilarne nagrade i otpremnine), a
odgođena porezna imovina vezano uz zemljišta najznačajnijim dijelom odnosi se na umanjenje
vrijednosti zemljišta i građevina koje je provedeno tijekom 2018. godine, kako je to detaljnije
prikazano u bilješci 17.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
128
14. Porez na dobit (nastavak)
Kretanje u odgođenoj poreznoj obvezi za Grupu bilo je kako slijedi:
2022. Grupa
Početno
stanje
Kroz kapital
Kroz dobit ili
gubitak
Zaključno
stanje
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Revalorizacija zemljišta
6.401
-
-
6.401
Ulaganja
13
-
-
13
Ulaganja u pridružena društva
5.056
-
-
5.056
Ukupno
11.470
-
-
11.470
2021. Grupa
Početno
stanje
Kroz kapital
Kroz dobit ili
gubitak
Zaključno
stanje
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Revalorizacija zemljišta
7.476
-
(1.075)
6.401
Ulaganja
13
-
-
13
Ulaganja u pridružena društva
5.056
-
-
5.056
Ukupno
12.545
-
(1.075)
11.470
Kretanje u odgođenoj poreznoj obvezi za Društvo bilo je kako slijedi:
2022. Društvo
Početno
stanje
Kroz kapital
Kroz dobit ili
gubitak
Zaključno
stanje
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Revalorizacija zemljišta
6.401
-
-
6.401
Ulaganja
14
-
-
14
Ukupno
6.415
-
-
6.415
2021. Društvo
Početno
stanje
Kroz kapital
Kroz dobit ili
gubitak
Zaključno
stanje
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Revalorizacija zemljišta
7.476
-
(1.075)
6.401
Ulaganja
14
-
-
14
Ukupno
7.489
-
(1.075)
6.415
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
129
14. Porez na dobit (nastavak)
Na razini Grupe, odgođena porezna obveza koja je vezana za ulaganja u pridružena
društva odnosi se na
revalorizaciju kod mjerenja preostalog udjela u bivšem ovisnom društvu
Jadranska vrata d.d. kao rezultat gubitka kontrole pri prodaji 51% udjela u ovisnom društvu od
strane Grupe tijekom 2011. godine.
Odgođena porezna obveza vezano uz zemljišta proizlazi iz primjene računovodstvenog
modela revalorizacije za zemljišta od strane Društva i Grupe i odgovarajućih revalorizacija.
15. Zarada po dionici
2022.
2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
Dobit / (Gubitak) nakon oporezivanja (u tisućama kuna)
57.899
531
Ukupan i vagani broj izdanih dionica
13.480.475
13.480.475
Dobit / (Gubitak) po dionici (osnovni i razrijeđeni) u
kunama
Osnovna zarada po dionici izračunava se na način da se neto dobit, odnosno gubitak Grupe
podijeli s prosječno ponderiranim brojem ukupnih redovnih dionica. Grupa ne posjeduje vlastite
dionice. Grupa nije izdale nikakve potencijalno razrjedive instrumente.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
130
16. Nematerijalna imovina
Kretanje u nematerijalnoj imovini za Grupu i Društvo bilo je kako slijedi:
(u THRK)
Software
Nabavna vrijednost
Na 1. siječnja 2021. godine
4.687
Povećanja
1
Prijenos
-
Prodaja i rashod
(19)
Na 31. prosinca 2021. godine
4.669
Povećanja
226
Prijenos
-
Prodaja i rashod
-
Na 31. prosinca 2022. godine
4.895
Akumulirana amortizacija
Na 1. siječnja 2021. godine
4.649
Trošak amortizacije
32
Prodaja i rashod
(19)
Na 31. prosinca 2021. godine
4.662
Trošak amortizacije
29
Prodaja i rashod
-
Na 31. prosinca 2022. godine
4.691
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2021. godine
7
Na 31. prosinca 2022. godine
204
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
131
17. Nekretnine, postrojenja i oprema
Kretanje u nekretninama, postrojenju i opremi za Grupu bilo je kako slijedi:
(u THRK)
Zemljišta
Građevinski objekti
Inventar i oprema
Ulaganja u tuđu
imovinu
Investicije u tijeku i
predujmovi
Ukupno
Nabavna ili revalorizirana vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2021.
222.859
373.768
169.770
366
-
766.763
Povećanja
-
-
342
-
2.757
3.099
Prijenos
-
-
1.289
-
(1.289)
-
Prodaja ili rashod
(5.900)
(3.707)
(4.833)
-
-
(14.440)
Na 31. prosinca 2021. godine
216.959
370.061
166.568
366
1.468
755.422
Povećanja
-
-
1.076
-
46.327
47.403
Prijenos
-
11.598
10.885
-
(22.483)
-
Prodaja ili rashod
-
-
(2.606)
-
(258)
(2.864)
Na 31. prosinca 2022. godine
216.959
381.659
175.923
366
25.054
799.961
Akumulirana amortizacija i ispravak
vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2021.
12.666
62.507
153.862
76
-
229.111
Trošak amortizacije
-
9.021
3.591
12
-
12.624
Prodaja i rashod
-
(2.102)
(4.734)
-
-
(6.836)
Na 31. prosinca 2021. godine
12.666
69.426
152.719
88
-
234.899
Trošak amortizacije
-
9.072
4.357
12
-
13.440
Prodaja i rashod
-
-
(2.448)
-
-
(2.448)
Na 31. prosinca 2022. godine
12.666
78.498
154.628
100
-
245.891
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2021. godine
204.293
300.635
13.849
278
1.468
520.522
Na 31. prosinca 2022. godine
204.293
303.161
21.295
266
25.054
554.069
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
132
17.Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)
Kretanje u nekretninama, postrojenju i opremi za Društvo bilo je kako slijedi:
(u THRK)
Zemljišta
Građevinski objekti
Inventar i oprema
Ulaganja u tuđu
imovinu
Investicije u tijeku i
predujmovi
Ukupno
Nabavna ili revalorizirana vrijednost
Stanje na dan 1. siječnja 2021.
222.859
373.768
162.642
366
-
759.635
Povećanja
-
-
-
-
2.757
2.757
Prijenos
-
-
1.289
-
(1.289)
-
Prodaja ili rashod
(5.900)
(3.707)
(4.341)
-
-
(13.948)
Na 31. prosinca 2021. godine
216.959
370.061
159.590
366
1.468
748.444
Povećanja
-
-
27
-
46.327
46.354
Prijenos
-
11.598
10.885
-
(22.483)
-
Prodaja ili rashod
-
-
(2.260)
-
(258)
(2.518)
Na 31. prosinca 2022. godine
216.959
381.659
168.242
366
25.054
792.280
Akumulirana amortizacija i ispravak
vrijednosti
Stanje na dan 1. siječnja 2021.
12.666
62.507
147.973
76
-
223.222
Trošak amortizacije
-
9.021
2.987
12
-
12.020
Prodaja i rashod
-
(2.102)
(4.242)
-
-
(6.344)
Na 31. prosinca 2021. godine
12.666
69.426
146.718
88
-
228.898
Trošak amortizacije
-
9.072
3.786
12
-
12.869
Prodaja i rashod
-
-
(2.141)
-
-
(2.141)
Na 31. prosinca 2022. godine
12.666
78.498
148.363
100
-
239.626
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2021. godine
204.293
300.635
12.872
278
1.468
519.545
Na 31. prosinca 2022. godine
204.293
303.161
19.879
266
25.054
552.654
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
133
.
17. Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)
Zemljišta i građevinski objekti Društva s knjigovodstvenom vrijednošću u iznosu od 420.237 tisuća
kuna (2021.: 429.101 tisuća kuna) dani su kao hipoteka za posudbe Društva.
Revalorizacija zemljišta i umanjenje vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme
Grupa i Društvo revalorizirali su zemljišta u drugom kvartalu 2018. godine na temelju procjena fer
vrijednosti od strane nezavisnog procjenitelja. Uprava smatra da se fer vrijednosti zemljišta nisu
značajno promijenile od datuma te zadnje procjene vrijednosti te da knjigovodstvena vrijednost
zemljišta aproksimira njenu fer vrijednost na datum izvještavanja. Knjigovodstvena vrijednost koja
bi bila priznata da su zemljišta vođena po modelu troška nabave iznosi 170.762 tisuća kuna (2021.:
170.762 tisuća kuna). Revalorizacijski višak priznat je u revalorizacijskim rezervama u iznosu od
29.180 tisuća kuna na dan 31. prosinca 2022. godine (2021.: 29.180 tisuća kuna). Nadalje, procjene
nezavisnih procjenitelja obuhvaćale su i procjenu građevina koje se vode po modelu troška nabave.
Za građevine kod kojih je nadoknadivi iznos procijenjen na iznos niži od knjigovodstvenog,
knjigovodstveni iznos toga sredstva umanjio se do nadoknadivog iznosa. Tijekom 2022. i 2021.
godine, nije bilo priznavanja umanjenja vrijednosti.
Mjerenje fer vrijednosti
Revalorizacija zemljišta redovito se obavlja na temelju izvještaja neovis
nih procjenitelja. Za većinu
zemljišta, metoda koja se koristi za mjerenje fer vrijednosti od strane procjenitelja je usporedba
ostvarenih
prodajnih cijena na tržištu za slične i usporedive nekretnine, uzimajući u obzir
geografske specifičnosti, vrstu zemljišta, ograničenja nametnuta od strane lokalnih građevinskih
propisa i druge čimbenike.
Zemljišta Grupe tako uključuju zemljišnu parcelu koja se trenutno koristi kao parkiralište. Grupa
navedeno zemljište nije klasificirala kao ulaganje u nekretnine, budući je inicijalno predviđena
namjena bila izgradnja vlastitih građevinskih objekata u svrhu osnovne djelatnosti, ali je u procesu
razmatranja njegove namjene i konverzije u ulaganja u nekretnine što bi rezultiralo reklasifikacijom.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
134
18. Ulaganja u nekretnine
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Nabavna vrijednost
Na dan 1. siječnja
10.166
10.876
10.166
10.876
Prodaja i rashod
(750)
(710)
(750)
(710)
Ukupno
9.416
10.166
9.416
10.166
Akumulirana amortizacija
Na dan 1. siječnja
4.052
4.143
4.052
4.143
Trošak za godinu
102
111
102
111
Prodaja i rashod
(227)
(202)
(227)
(202)
3.927
4.052
3.927
4.052
Neto knjigovodstvena vrijednost na
dan 31. prosinca
5.489
6.114
5.489
6.114
Ulaganja u nekretnine odnose se na 32 stana u vlasništvu Grupe i iznajmljene na neodređeno
vr
ijeme zaštićenim najmoprimcima.
Nakon revizije ugovora o najmu sa zaštićenim najmoprimcima da plaćaju zaštićenu najamninu,
stanari su pristali plaćati obvezne mjesečne naknade za odr
žavanje i operativne troškove koji
proizlaze iz uporabe
stanova. Sukladno tome, Grupa ne generira prihode od najma stanova, ali
niti ne snosi direktne operativne
troškove (uključujući održavanje i popravke) budući da ih snose
najmoprimci.
Sve aktivnosti vezane uz ulaganja u nekretnine obavlja ovisno društvo Stanovi d.o.o.
Grupa redovito testira ulaganja u nekretnine na umanjenje vrijednosti, analizirajući cijene
usporedivih nekretnina. Na izvještajne datume, trenutne tržišne cijene za slične nekretnine i
realizirane prodajne cijene ne
indiciraju na umanjenje vrijednosti te je fer vrijednost približna
knjigovodstvenoj. Nadalje, u 2022. godini,
Grupa je prodala 3 stana uz dobit od 1.535 tisuća kuna
(2021.: 4 prodana stana uz dobit od 796 tisuća kuna).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
135
19. Ulaganja u ovisna i pridružena društva po metodi udjela
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Ulaganja u ovisna društva
-
-
60
60
Ulaganja u pridružena društva
133.912
146.344
11.727
11.727
Ukupno
133.912
146.344
11.787
11.787
Ulaganja u ovisna društva su kako slijedi:
Vlasnički udio
Iznos ulaganja
(U THRK)
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
Luka - prijevoz d.o.o.
100%
100%
20
20
Stanovi d.o.o.
100%
100%
20
20
Luka Rijeka Container Depot d.o.o.
100%
100%
20
20
60
60
Ulaganja u pridružena društva odnose se na sljedeće:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Jadranska vrata d.d.
- po trošku stjecanja
-
-
11.727
11.727
- po metodi udjela
133.912
146.344
-
-
Ukupno
133.912
146.344
11.727
11.727
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
Na dan 1. siječnja
146.344
118.318
Udio u dobiti/(gubitku) pridruženih društava
43.918
28.026
Isplata dividende
(56.350)
-
Na dan 31. prosinca
133.912
146.344
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
136
19. Ulaganja u ovisna i pridružena društva po metodi udjela (nastavak)
Sažetak informacija o pridruženom društvu Jadranska vrata d.d. je kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
Jadranska vrata d.d.
(u THRK)
(u THRK)
Imovina
242.340
266.087
Obveze
25.625
24.015
Poslovni prihodi
240.949
177.443
Neto dobit / (gubitak)
89.642
57.204
Glavna skupština društva Jadranska vrata d.d. izglasala je dividendu tijekom 2022. godine u
iznosu od 115.000 tisuća kuna (2021.: 0 tisuća kuna), od čega se 56.350 tisuća kuna odnosilo
na dividendu isplativu Društvu, a što je bilo priznato unutar financijskih prihoda u
nekonsolidiranim financijskim izvještajima.
20. Dugotrajna financijska imovina
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dugotrajna potraživanja za prodane
stanove
293
732
293
732
Ostala financijska imovina
40
40
40
40
333
772
333
772
Potraživanja za prodane stanove
Tijekom 2022. godine, 207 stanova je u cijelosti otplaćeno (2021.: 185 stanova). Na dan 31.
prosinca 2022. godine, u otplati je bilo 474 stanova (2021.: 675 stanova).
21. Kratkotrajna financijska imovina
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kratkotrajni depoziti u bankama
700
700
700
700
Dane pozajmice
-
-
829
-
Stanje 31. prosinca
700
700
1.529
700
Kamatne stope na kratkotrajne depozite su varijabilne rasponu od 0,02% do 1,45% na godišnjoj
razini.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
137
22. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Potraživanja od kupaca u zemlji
16.116
12.714
16.081
12.643
Potraživanja od kupaca u inozemstvu
18.292
11.760
18.290
11.758
Kratkotrajna potraživanja za prodane
stanove
1.030
1.429
1.030
1.429
Potraživanja za poreze, doprinose i
naknade
195
210
194
208
Dani predujmovi (i)
3.688
16.115
3.667
16.057
Potraživanje za PDV
1.100
102
980
-
Unaprijed plaćeni troškovi
528
432
526
424
Ostala potraživanja
516
1.164
49
660
41.465
43.926
40.817
43.179
(i) Dani predujmovi odnose se na predujmove dobavljačima za CEF projekte.
Kretanje u akumuliranom umanjenju vrijednosti potraživanja od kupaca bilo je kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Stanje 1.siječnja
13.008
12.780
13.008
12.780
Povećanje
-
-
-
-
Naplaćena ispravljena potraživanja
(17)
(7)
(17)
(7)
Isknjiženo
(17)
-
(17)
-
Tečajne razlike
257
235
258
235
Stanje 31. prosinca
13.231
13.008
13.232
13.008
Troškovi od umanjenja vrijednosti potraživanja od kupaca prikazani su u bilješci „Ostali troškovi“.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
138
22. Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja (nastavak)
Starosna struktura potraživanja od kupaca bila je kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Nedospjelo
26.427
17.639
26.393
17.565
do 90 dana
5.402
4.573
5.402
4.573
91-180 dana
238
841
238
841
181-360 dana
380
131
380
131
preko 360 dana
1.961
1.290
1.958
1.291
34.408
24.474
34.371
24.401
Potraživanja od kupaca denominirana su u sljedećim valutama:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kuna
14.191
12.714
14.156
12.643
Euro
19.915
11.600
19.912
11.598
USD
302
160
303
160
34.408
24.474
34.371
24.401
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
139
23. Novac i novčani ekvivalenti
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Novac u banci
136.087
62.127
132.975
60.834
Novac u blagajni
55
6
2
3
136.142
62.133
132.977
60.837
Novac u banci odnosi se na novčana sredstva u komercijalnim bankama koja nose prosječnu
kamatnu stopu od 0,01% na godišnjoj razini. Novac u banci sadrži 45.808 tisuća kuna (2021.:
13.540 tisuća kuna) koji se odnose na
namjenska sredstva, odnosno, subvenciju za kapitalne
izdatke po osnovi CEF projekata, a za koje su izdane
bankovne garancije.
Novac i novčani ekvivalenti denominirani su u sljedećim valutama:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kuna
107.217
57.254
104.272
56.353
Euro
26.887
4.422
26.668
4.257
USD
2.038
457
2.037
227
136.142
62.133
132.977
60.837
24. Dionički kapital
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dionički kapital
539.219
539.219
539.219
539.219
Na dan 31. prosinca 2022. godine dionički kapital Grupe iznosio je 539.219 tisuća kuna te je
raspodijeljen na 13.480.475 dionica pojedinačne nominalne vrijednosti u iznosu od 40 kuna. Sve
izdane dionice registrirane su i uplaćene u cijelosti.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
140
24. Dionički kapital (nastavak)
Pregled ključnih dioničara i vlasničke strukture na dan izvještaja o financijskom položaju je kako
slijedi:
% vlasništva
2022.
2021.
CERP / Republika Hrvatska
25,02%
25,02%
RUBICON PARTNERS VENTURES ASI SP. Z O.O.
17,51%
17,51%
OTP BANKA D.D./ AZ OMF KATEGORIJE B
15,02%
15,20%
PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D.
8,75%
8,75%
OT LOGISTICS SPOLKA AKCYJNA
7,87%
9,76%
ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK D.D./PBZ CO OMF - KATEGORIJA B
7,60%
7,60%
OTP BANKA D.D./ ERSTE PLAVI OMF KATEGORIJE B
6,81%
6,81%
Ostali dioničari
11,42%
9,35%
Ukupno
100%
100%
Promjena u glasačkim pravima
Do dana odobravanja ovih financijskih izvještaja, društvo Port Acquisitions a.s. sa sjedištem u
Pragu, Republika Češka dana 14. ožujka 2023. godine steklo je 33,73% redovnih dionica Društva,
te prelazi prag od 25% s pravom glasa Izdavatelja te nakon dodatnih stjecanja drži ukupno 34,42%
glasova na Glavnoj skupštini Izdavatelja.
25. Rezerve
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Kapitalne i ostale rezerve
38.624
38.624
38.624
38.624
Revalorizacijske rezerve
29.180
29.180
29.180
29.180
67.804
67.804
67.804
67.804
Društvo je obvezno izdvajati zakonske rezerve prema hrvatskim zakonima u iznosu od minimalno
5% dobiti za godinu sve dok ukupne zakonske rezerve kapitala ne dosegnu 5% temeljnog kapitala.
Društvo trenutno nema zakonskih rezervi.
Revalorizacijske rezerve odnose se na revalorizaciju zemljišta
.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
141
26. Krediti i zajmovi
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dugoročni krediti
Krediti banaka
116.427
92.916
116.427
92.916
Obveze po najmovima
791
1.088
631
1.024
117.218
94.004
117.058
93.940
Kratkoročni krediti
Krediti banaka
13.358
8.897
13.358
8.897
Obveze po najmovima
552
515
396
383
13.910
9.412
13.754
9.280
Ukupni krediti
131.128
103.416
130.812
103.220
Dospijeća obveza za kredite banaka i ostalih financijskih institucija na datum izvještavanja su kako
slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Do godine dana
12.873
8.897
12.873
8.897
1 - 2 godine
16.829
11.022
16.829
11.022
2 - 5 godina
43.336
35.394
43.336
35.394
Preko 5 godina
56.747
46.500
56.747
46.500
129.785
101.813
129.785
101.813
Dospijeća obveza za financijske najmove na datum izvještavanja su kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Unutar godine dana
552
515
396
383
Od 1 - 2 godine
513
459
408
395
Od 2 - 5 godina
278
629
223
629
Preko 5 godina
-
-
-
-
1.343
1.603
1.027
1.407
Knjigovodstveni iznos posudbi Grupe i Društva denominiran je eurima.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
142
26. Krediti i zajmovi (nastavak)
Usklada kretanja obveza s novčanim tokovima koji proizlaze iz financijskih aktivnosti za Grupu je
kako slijedi:
Krediti
Najmovi
Ukupno
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Stanje na 1. siječnja 2022.
101.813
1.603
103.416
Novčane transakcije:
Otplata kredita
(8.435)
-
(8.435)
Primanje kredita
36.172
401
36.573
Otplata najmova
-
(677)
(677)
Ukupno novčane transakcije
27.737
(276)
27.461
Nenovčane transakcije
Utjecaj promjene deviznog tečaja
235
16
251
Ostale nenovčane transakcije
-
-
-
Stanje na dan 31. prosinca 2022.
129.785
1.343
131.128
Obveza za koncesijsku imovinu s pravom korištenja iskazuje se odvojeno kao usklađivanje kretanja
navedene obveze s novčanim tokovima iz financijskih aktivnosti. Vidi bilješku 32.
Krediti banaka
Krediti banaka u iznosu od 121.458 tisuća kuna (2021.: 90.417 tisuća kuna) nose varijabilnu
kamatnu stopu. Varijabilne kamatne stope na kredite banaka kretale su se u rasponu od 1,5% do
5,9%) na godišnjoj razini (2021.: 1,6% do 4%).
Krediti banaka u iznosu od 8.327 tisuća kuna nose fiksnu kamatnu stopu (2021.: 11.396 tisuće
kuna). Fiksne kamatne stope na kredite banaka kretale su se oko 3% na godišnjoj razini (2021.:
oko 3%).
Najmovi
Najmovi Društva i Grupe odnose se na financijski najam opreme u iznosu glavnice od 1.343 tisuće
kuna na 31. prosinca 2022. godine s kamatnom stopom od 3% na godišnjoj razini (2021.: 3%).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
143
26. Krediti i zajmovi (nastavak)
Sredstava osiguranja
Primljeni krediti od banaka u iznosu od 129.785 tisuća kuna (2021.: 101.813 tisuća kuna) osigurani
su založnim pravima na zemljištima i građevinskim objektima Društva i Grupe (Bilješka 17).
Uvjeti zaduženja
Prema ugovoru o kreditima, Grupa je dužna pridržavati se određenih uvjeta zaduživanja. Na
izvještajne datume, Grupa nije održavala uvjete zaduživanja. Međutim, Grupa je do sada otplaćivala
kredit u skladu s otplatnim planom te financijske institucije redovito obavljaju pregled poslovnih
knjiga Grupe i adekvatno su informirane što se tiče održavanja uvjeta zaduženja. Uprava je
primijenila prosudbu i procijenila da zajam neće doći na naplatu u cijelosti u doglednoj budućnosti
kao rezultat nepoštivanja uvjeta zaduženja.
Nadalje, Uprava vjeruje da sposobnost Grupe da otplaćuje kredit prema ugovorenim dospijećima
nije upitna, budući da bi Grupa mogla osigurati dodatno financiranje kroz kolateralizaciju svoje
imovine u slučaju da njeni operativni novčani tokovi budu nedostatni za servisiranje zajma po
ugovorenim uvjetima.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
144
27. Rezerviranja
Jubilarne nagrade i
naknade za umirovljenje
Rezerviranja za
sudske sporove
Ukupno
Grupa i Društvo
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Na dan 31. prosinca 2021.
Dugoročni dio
2.364
-
2.364
Kratkoročni dio
-
5.962
5.962
2.364
5.962
8.326
Na dan 31. prosinca 2022.
Dugoročni dio
2.364
-
2.364
Kratkoročni dio
-
6.998
6.998
2.364
6.998
9.362
Kretanje u rezerviranjima bilo je kako slijedi:
Jubilarne nagrade i
naknade za umirovljenje
Rezerviranja za
sudske sporove
Ukupno
Grupa i Društvo
(u THRK)
(u THRK)
(u THRK)
Na dan 1. siječnja 2021.
2.364
5.077
7.441
Povećanje
-
3.500
3.500
Smanjenje
-
(2.615)
(2.615)
Na dan 31. prosinca 2021.
2.364
5.962
8.326
Na dan 1. siječnja 2022.
2.364
5.962
8.326
Povećanje
-
4.899
4.899
Smanjenje
-
(3.863)
(3.863)
Na dan 31. prosinca 2022.
2.364
6.998
9.362
(i) Jubilarne nagrade i naknade za umirovljenje
Sukladno pravilniku o radu Grupa ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada i otpremnina pri
redovnom stupanju u mirovinu. Drugih oblika primanja nakon odlaska u mirovinu nema.
Rezervacije za jubilarne nagrade i otpremnine pri redovnom pri redovnom stupanju u mirovinu
izračunate su po osnovi aktuarskog izračuna.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
145
27. Rezerviranja (nastavak)
(ii) Sudski sporovi
Rezervacije za sudske sporove odnose se na sudske sporove podignute protiv Grupe koji
proizlaze iz redovnog
komercijalnog poslovanja te na sporove s bivšim radnicima. Trošak
rezerviranja iskazan je u
izvještaju o računu dobiti i gubitka unutar pozicije Ostali troškovi.
28. Obveze prema dobavljačima i ostale obveze
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Obveze prema dobavljačima u zemlji
22.927
30.073
24.466
31.054
Obveze prema dobavljačima u inozemstvu
3.203
-
3.203
-
Obveze prema zaposlenima
6.748
5.677
6.558
5.514
Obveze za prodane stanove
8.090
7.343
8.090
7.343
Obveze za kamate
169
133
169
133
Obveze za ostale poreze, doprinose i naknade
58
129
58
129
Obveze za PDV
7
55
-
46
Obveze za poreze i doprinose na plaće
2.737
2.234
2.621
2.141
Odgođeni prihodi (i)
99.976
54.906
99.976
54.906
Obračunati troškovi
1.091
1.097
1.091
1.097
Ostale obveze (ii)
11.597
8.803
10.980
8.081
156.603
110.450
157.212
110.444
(i) Krajem 2017. godine sklopljena su dva ugovora o pružanju potpore, kao dio poticajnih mjera
Europske komisije u Rijeci i Bakru, između INEA agencije („Innovation and Networks Executive
Agency“) kao odobravatelja potpore, Lučke uprave Rijeka kao koordinatora te Društva. Društvo i
Lučka uprava Rijeka smatraju se ujedno i primateljima potpore (Društvo prema ugovorima ima
pravo na oko 96% ukupnog iznosa potpore, dok se ostatak odnosi na Lučku upravu). Ukupan iznos
potpore po oba ugovora kao maksimalno 85% iznosa troškova koji će biti potrebni za planirane
radove na ovom području te iznosi 33.795 tisuća eura. Isplata ovih sredstava planirana je u ratama,
sukladno terminskim planovima iz ugovora. Zaključno do 31. prosinca 2022. godine, Društvo je
dobilo 99.976 tisuća kuna na ime ovih ugovora.
(ii) Nastavno na točku (i), Ostale obveze se najznačajnijim dijelom odnose na obvezu zadržavanja
iznosa od 10% ispostavljenih privremenih situacija za iznad navedene projekte do okončane
situacije.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
146
29. Upravljanje rizicima
Upravljanje rizikom kapitala
Omjer financijske poluge
Funkcija financija u Grupi analizira strukturu kapitala na godišnjoj razini. Kao dio navedene
analize, Grupa
analizira trošak kapitala i rizik povezan sa svakom stavkom kapitala. Jedan od
pokazatelja koji se prati je omjer financijske poluge koji je na datum izvještavanja bio kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Dug (dugoročni i kratkoročni krediti)=D
(131.128)
(103.416)
(130.812)
(103.220)
Kratkoročni depoziti u bankama i dane
pozajmice
700
700
1.529
700
Novac i novčani ekvivalenti
136.142
62.133
132.977
60.837
Neto novac /(dug)
5.714
(40.583)
3.694
(41.683)
Glavnica =E
(450.827)
(392.927)
(329.336)
(260.608)
Omjer financijske poluge=D/(D+E)
bez obveza po koncesijskom ugovoru
23%
21%
28%
28%
uključujući obveze po koncesijskom
ugovoru
48%
52%
55%
62%
Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite bez obveza po koncesijskom
ugovoru. Glavnica uključuje sav kapital i sve rezerve.
Grupa upravlja svojim kapitalom kako bi osigurala vremenski neograničen nastavak poslovanja.
Osim omjera neto duga i kapitala, Grupa redovito prati odnos između konsolidirane kratkotrajne
imovine i konsolidiranih kratkoročnih obveza kako bi procijenilo ukoliko je pretpostavka
neograničenosti poslovanja koja se primjenjuje u izradi financijskih izvještaja i dalje primjerena te
kako bi identificirala potrebe za financiranjem putem dužničkih ili vlasničkih instrumenata.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
147
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Upravljanja financijskim rizicima
Grupa je izložena međunarodnom tržištu i u značajnom dijelu se financira putem kredita
denominiranih u stranim valutama. Kao rezultat toga, Grupa je podložna utjecaju promjene tržišnih
cijena te utjecaju te promjene kamatnih stopa te riziku nenaplativosti potraživanja. Kategorije
financijskih instrumenata su kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Vlasnički instrumenti po FVOSD
-
-
-
-
Ukupno financijska imovina po FVOSD
-
-
-
-
Dugotrajna financijska imovina
333
772
333
772
Kratkotrajna financijska imovina
700
700
1.529
700
Potraživanja od kupaca
37.054
27.169
36.430
26.490
Novac i novčani ekvivalenti
136.142
62.133
132.977
60.837
Ukupno financijska imovina po amortiziranom trošku
174.229
90.774
171.268
88.800
Ukupno financijska imovina
174.229
90.774
171.268
88.800
Obveze po najmovima
1.343
1.603
1.027
1.407
Obveze za koncesijsku imovinu
276.781
325.656
276.781
325.656
Obveze po kreditima
129.785
101.813
129.785
101.813
Obveze prema dobavljačima
45.985
46.352
46.909
46.611
Ukupno financijske obveze po amortiziranom trošku
453.894
475.425
454.501
475.487
Ukupno financijske obveze
453.894
475.425
454.501
475.487
Fer vrijednost financijskih instrumenata
Fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza se određuje kako slijedi:
• fer vrijednost financijske imovine i financijskih obveza kojima se trguje na aktivnim
likvidnim tržištima, pod standardnim uvjetima, određuje se prema cijenama koje kotiraju
na tržištu;
• fer vrijednost ostale financijske imovine i ostalih financijskih obveza određuje se u skladu
s modelima za određivanje cijena a na temelju analize diskontiranih novčanih tokova
koristeći cijene iz poznatih transakcija na tržištu i cijene koje se nude za slične
instrumente.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
148
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Financijski instrumenti koji se drže radi naplate u normalnom poslovanju su knjiženi po trošku nabave
ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio. Fer vrijednost je određena kao iznos po kojem se
financijski instrument može prodati trgovanjem između dobrovoljnih poznatih stranaka po tržišnim
uvjetima, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi likvidacije. Fer vrijednost financijskog
instrumenta je ona koja je kotirana na tržištu vrijednosnica ili ona koja je dobivena korištenjem
metode diskontiranog novčanog toka.
Na dan izvještavanja iskazani iznosi novca, kratkoročnih depozita, potraživanja, kratkoročnih
obveza, ukalkuliranih troškova, kratkoročnih pozajmica i ostalih financijskih instrumenata odgovaraju
njihovoj tržišnoj vrijednosti zbog kratkoročne prirode ove imovine i obveza i zbog toga što većina
kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza nosi varijabilne kamatne stope.
Uprava smatra da se fer vrijednost dugoročnih potraživanja Grupe koja proizlaze iz prodaje stanova
zaposlenicima ne razlikuje značajno od knjigovodstvene vrijednosti zbog trenutno niske razine
tržišnih kamatnih stopa za takva potraživanja. Uprava redovito prati relevantne tržišne kamatne
stope na sličnu imovinu kako bi procijenila opravdanost ove pretpostavke.
Na izvještajne datume, knjigovodstvena vrijednost kredita banaka i ostalih kredita približna je njihovoj
fer vrijednosti budući da većina tih zajmova nosi varijabilnu kamatnu stopu ili fiksnu kamatnu stopu
koja je približna trenutnim tržišnim kamatnim stopama.
Upravljanje rizikom likvidnosti
Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava, koja postavlja odgovarajući okvir za
upravljanje rizikom likvidnosti, s ciljem upravljanja kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim
zahtjevima financiranja i likvidnosti. Grupa upravlja rizikom likvidnosti prateći konsolidiranu neto
kratkotrajnu poziciju i adresirajući očekivane tekuće deficite likvidnosti. Uprava prati, ali ne objavljuje
zasebno analizu likvidnosti na razini Društva jer se ista smatra približnim onom na konsolidiranoj
razini zbog relativnog malog značaja poslovanja ovisnih društava.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
149
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Analiza rizika likvidnosti
Tablice u nastavku prikazuju ugovorna dospijeća financijskih obveza i financijske imovine Grupe
iskazanih u konsolidiranom izvještaju o financijskom položaju na kraju svakog izvještajnog razdoblja.
Tablice su izrađene na temelju nediskontiranih novčanih tokova do dospijeća te uključuju i novčane
tokove po glavnici i kamatama.
(u THRK)
Neto
knjigovodstvena
vrijednost
Ugovoreni
novčani
tokovi
Do godinu
dana
1-2
godine
2-5
godina
Preko 5
godina
Na dan 31. prosinca 2022.
Imovina koja ne nosi kamatu:
Dugoročna potraživanja
1.363
1.363
1.030
333
-
-
Potraživanja od kupaca
37.054
37.054
37.054
-
-
-
38.417
38.417
38.084
333
-
-
Imovina koja nosi kamatu:
Kratkotrajna financijska
imovina
700
700
700
-
-
-
Novac i novčani ekvivalenti
136.142
136.142
136.142
-
-
-
136.842
136.842
136.842
-
-
-
Ukupno
175.260
175.260
174.927
333
-
-
(u THRK)
Neto
knjigovodstvena
vrijednost
Ugovoreni
novčani
tokovi
Do godinu
dana
1-2 godine
2-5 godina
Preko 5
godina
Na dan 31. prosinca 2022.
Obveze koje ne nose kamatu:
Obveze po najmovima
-
-
-
-
-
-
Obveze po dobavljačima
45.985
45.985
45.985
-
-
-
45.985
45.985
45.985
-
-
-
Obveze koje nose kamatu:
Obveze po najmovima
1.343
1.397
590
526
282
-
Obveze za koncesijsku
imovinu
276.781
300.983
153.502
18.440
116.681
12.360
Obveze po kreditima
129.785
157.451
16.418
21.864
54.694
64.475
407.909
459.832
170.510
40.830
171.656
76.835
Ukupno
453.894
505.817
216.495
40.830
171.656
76.835
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
150
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Analiza Grupe pokazuje deficit kratkoročnih ugovornih novčanih tokova. Međutim, većina
kratkoročnih novčanih odljeva odnosi se na obvezu za koncesijsku imovinu s pravom korištenja,
točnije na kapitalna ulaganja, a lučku infrastrukturu kao dio CEF investicijskih projekata. Budući da
je za navedene projekte odobreno financiranje od Europske komisije (INEA agencije) u iznosu do
maksimalno 85% od planiranih troškova, poslovodstvo vjeruje da je pozicija likvidnosti u dugom roku
stabilna.
Rokovi dospijeća financijske imovine i obveza u prethodnom razdoblju bili su kako slijedi:
(u THRK)
Neto
knjigovodstvena
vrijednost
Ugovoreni
novčani
tokovi
Do godinu
dana
1-2 godine
2-5 godina
Preko 5
godina
Na dan 31. prosinca 2021.
Imovina koja ne nosi kamatu:
Dugoročna potraživanja
2.202
2.202
1.429
315
458
-
Potraživanja od kupaca
27.169
27.169
27.169
-
-
-
29.371
29.371
28.598
315
458
-
Imovina koja nosi kamatu:
Kratkotrajna financijska
imovina
700
700
700
-
-
-
Novac i novčani ekvivalenti
62.133
62.133
62.133
-
-
-
62.833
62.833
62.833
-
-
-
Ukupno
92.204
92.204
91.431
315
458
-
(u THRK)
Neto
knjigovodstvena
vrijednost
Ugovoreni
novčani
tokovi
Do godinu
dana
1-2 godine
2-5 godina
Preko 5
godina
Na dan 31. prosinca 2021.
Obveze koje ne nose kamatu:
Obveze po najmovima
-
-
-
-
-
-
Obveze prema
dobavljačima
46.352
46.352
46.352
-
-
-
46.352
46.352
46.352
-
-
-
Obveze koje nose kamatu:
Obveze po najmovima
1.603
1.685
556
484
645
-
Obveze za koncesijsku
imovinu
325.656
347.050
134.643
190.411
8.834
13.162
Obveze po kreditima
101.813
114.861
9.887
11.001
39.611
54.362
429.072
463.596
145.086
201.896
49.090
67.524
Ukupno
475.424
509.948
191.438
201.896
49.090
67.524
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
151
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Upravljanje kamatnim rizikom
Grupa je izložena kamatnom riziku budući da se zadužuje i po fiksnim, ali i po promjenjivim kamatnim
stopama. Varijabilne kamatne stope koje su na datum izvještavanja bile primjenjive na relevantni dio
zaduženja Grupe bazirane su na sljedećem:
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Grupa
(u THRK)
Društvo
(u THRK)
Društvo
Krediti banaka bazirani na EURIBOR-u
121.458
90.417
121.458
90.417
Analiza osjetljivosti na kamatni rizik
Analiza osjetljivosti u nastavku temeljena je na izloženosti riziku promjene kamatnih stopa na datum
izvještavanja. Za promjenjive kamatne stope, analiza je pripremljena razumno mogućeg povećanja
kamatnih stopa kod zaduženja s varijabilnim kamatnim stopama na očekivane ugovorne novčane
tokove takvih zaduženja u odnosu na one koji su izračunati primjenom kamatne na kraju trenutnog
razdoblja izvještavanja. Pri internom izvještavanju kamatnog rizika u ključnom rukovodstvu, koristi
se povećanje / smanjenje od 50 baznih poena što predstavlja realno moguću promjenu kamatnih
stopa prema procjeni Uprave.
Procijenjeni učinak realno moguće promjene kamatnih stopa na rezultat Grupe prije poreza za
izvještajna razdoblja je kako slijedi:
(u THRK)
Ugovoreni
novčani tokovi
Na dan 31. prosinca 2022.
Prema trenutno primjenjivim kamatnim stopama
148.784
Prema trenutno primjenjivim kamatnim stopama + 0,50 PP
153.481
Efekt povećanja kamatnih stopa za 0,50 PP
(4.697)
Grupa se trenutno ne štiti od kamatnog rizika budući da se značajnija promjena kamatnih stopa ne
smatra izglednom.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
152
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Grupa određene transakcije obavlja u stranoj valuti te je po tom pitanju izložena rizicima promjene
valutnih tečajeva. U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih
obveza Grupe u stranoj valuti na izvještajni datum.
Obveze
Obveze
(u THRK)
31.12.2022.
Grupa
31.12.2021.
Grupa
31.12.2022.
Društvo
31.12.2021.
Društvo
Euro
134.301
103.417
133.984
103.221
USD
30
-
30
-
134.331
103.417
134.014
103.221
Imovina
Imovina
(u THRK)
31.12.2022.
Grupa
31.12.2021.
Grupa
31.12.2022.
Društvo
31.12.2021.
Društvo
Euro
49.853
19.759
49.631
19.756
USD
2.340
388
2.340
388
52.193
20.147
51.971
20.144
Analiza izloženosti valutnom riziku
Grupa se trenutno ne štiti od valutnog rizika vezanog uz dolar budući da izloženost vezano uz tu
valutu ne smatra značajnom. Relevantni tečajevi eura i američkog dolara tijekom razdoblja
izvještavanja bili su kako slijedi:
Spot valutni tečaj
Prosječni valutni tečaj
31.12.2022.
31.12.2021.
31.12.2022.
31.12.2021.
Euro
7,534500
7,517174
7,531585
7,524102
USD
7,064035
6,643548
7,163295
6,370942
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
153
29. Upravljanje rizicima (nastavak)
Upravljanje kreditnim rizikom
Kreditni rizik je rizik od neplaćanja odnosno neizvršenja ugovornih obveza od strane kupaca Grupe
koji utječe na eventualni financijski gubitak Grupe.
Kupci se svrstavaju u kategorije sukladno ostvarenom godišnjem prometu te se za svaku kategoriju
primjenjuju odgovarajuće mjere zaštitite od kreditnog rizika. Mjere zaštite za pojedinu kategoriju
kupaca definiraju se prema financijskim pokazateljima poslovanja pojedinog kupca, ocjenama
kreditnog rejtinga od strane nezavisnih agencija i povijesti poslovanja sa svakim kupcem. Analiza
izloženosti Grupe i kreditni rejting prati se i kontrolira kroz kreditne limite koji se mijenjaju i
provjeravaju najmanje jednom godišnje.
Grupa nema značajnu kreditnu izloženost koja nije pokrivena instrumentima osiguranja, a koja nije
reflektirana procjenom indikacija za umanjenje vrijednosti na datum izvještavanja.
Upravljanje operativnim rizicima
Rizik koncentracije prodaje
Grupa ostvaruje 22% (2021: 34%) prihoda od prodaje prema domaćim kupcima dok 78% (2021.:
66%) prihoda od prodaje Grupa ostvaruje od prodaje prema stranim kupcima (u smislu geografske
lokacije kupaca). Grupa određuje prodajne cijene prema kupcima u skladu s makroekonomskim
uvjetima koje prevladavaju na svakom od tržištu gdje su kupci locirani imajući u vidu maksimalne i
odobrene tarife za usluge obuhvaćene koncesijskim ugovorom.
Prihodi Grupe u značajnoj su mjeri izloženi volatilnosti zbog relativno visoke koncentracije prihoda
na mali broj kupaca. Tijekom 2022. godine, top 10 kupaca Grupe generiralo je približno 61%
operativnih prihoda (2021.: 63%) dok je top pet kupaca generiralo približno 46% operativnih prihoda
(2021.: 48%). Kao rezultat izloženosti malom broju kupaca, Grupa upravlja ovim rizikom kroz aktivnu
i učestalu komunikaciju sa kupcima, stjecanje novih kupaca te kroz praćenje relevantnih konkurenata
i tržišnih uvjeta kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini.
Grupa očekuje povećane rizike vezane uz održavanje tržišne pozicije (vezano i na strane i domaće
kupce) usljed jačanja konkurencije. Kako bi se umanjio ovaj utjecaj Grupa nastoji dodatno jačati
vlastitu konkurentnost povećanjem produktivnosti i kapaciteta te modernizacijom tehnologije što
očekuje postići u velikoj mjeri putem planiranih investicija zajedno sa očekivanom renovacijom
lokalne željezničke mreže.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
154
30. Transakcije s povezanim stranama
Društvo ima povezani odnos sa svojim najvećim dioničarom (i društvima pod njegovom kontrolom)
te svojim ovisnim i pridruženim društvima. Najznačajniji pojedinačni dioničar društva Luka Rijeka
d.d. na datum financijskih izvještaja je Republika Hrvatska koja drži udio od 25,02% u dioničkom
kapitalu i glasačkim pravima Društva.
S obzirom da Republika Hrvatska posjeduje 25,02% dioničkog kapitala i glasačkih prava Grupe
Društva putem CERP-a i ima značajan utjecaj na Grupu / Društvo, država i subjekti pod njenom
kontrolom ili utjecajem također se smatraju povezanim strankama. Međutim, za potrebe objavljivanja
transakcija s povezanim stranama, rutinske transakcije s raznim komunalnim subjektima ili s drugim
tijelima pod kontrolom države po pitanju poreza, nameta ili u vezi sa standardnom kupnjom osnovnih
potrošnih materijala se ne smatraju ili objavljuju kao transakcije s povezanim stranama.
Nadalje, ključni management, uključujući uže članove obitelji ključnog managementa te pravne
osobe koje su pod kontrolom ili značajnim utjecajem ključnog managementa i članova njihovih užih
obitelji, također se smatraju povezanim stranama sukladno odredbama navedenim u
Međunarodnom računovodstvenom standardu 24 Objavljivanje povezanih stranaka (“MRS 24“).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
155
30. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)
Transakcije s državom i subjektima pod njenom kontrolom ili utjecajem
Potraživanja i prodaja prema državi i povezanim stranama:
2022.
2021.
(U THRK)
Petrokemija d.d.
Prodaja usluga
-
-
Potraživanja na 31. prosinca
-
-
Lučka uprava Rijeka
Najam prostora i prodaja redovnih usluga
4.270
5.688
Potraživanja na 31. prosinca
1.491
635
Jadrolinija d.d.
Prodaja usluga
153
165
Potraživanja na 31. prosinca
18
8
Croatia osiguranje Grupa
Naplata polica osiguranja
32
-
Potraživanja na 31. prosinca
-
-
HEP Grupa
Prodaja usluga
-
-
Potraživanja na 31. prosinca
-
-
HŽ Cargo d.o.o
Prodaja usluga
29
-
Potraživanja na 31. prosinca
-
-
INA Grupa
Prodaja usluga
-
-
Potraživanja na 31. prosinca
-
-
Pomorski fakultet u Rijeci
Prodaja usluga
-
-
Potraživanja na 31. prosinca
-
-
Ukupno prodaja
4.484
5.853
Ukupno potraživanja na 31. prosinca
1.509
643
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
156
30. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)
Obveze i kupnje od države i povezanih strana:
2022.
2021.
(U THRK)
Croatia osiguranje Grupa
Kupnja polica osiguranja
6
-
Obveze na 31. prosinca
16
-
HEP Grupa
Kupnja struje
13.303
4.455
Obveze na 31. prosinca
5.529
454
HŽ Cargo d.o.o.
Kupnja transportnih usluga
317
4
Obveze na 31. prosinca
242
-
INA Grupa
Kupnja goriva
154
317
Obveze na 31. prosinca
-
24
Pomorski fakultet u Rijeci
Kupnja usluga
5
-
Obveze na 31. prosinca
-
-
Ukupno kupnje
13.785
4.776
Ukupno obveze na 31. prosinca
5.787
478
Transakcije s vlasnicima - OT Logistics S.A. i RUBICON PARTNERS VENTURES ASI SP. Z O.O.
Tijekom 2022. godine i 2021. godine nije bilo transakcija s društvima OT Logistics S.A. i RUBICON
PARTNERS VENTURES ASI SP. Z O.O.. Na dan 31. prosinca 2022. i 31. prosinca 2021., Društvo
i Grupa nisu imali potraživanja i obveza prema društvima OT Logistics S.A. i RUBICON PARTNERS
VENTURES ASI SP. Z O.O.
Transakcije s ovisnim društvima
Društvo je tijekom 2022. godine kupilo roba i usluga od ovisnih društava u iznosu od 13.765 tisuća
kuna (2021.: 6.185 tisuća kuna) te je na 31. prosinca 2022. godine dugovalo ovisnim društvima 2.219
tisuća kuna (2021.: 1.112 tisuće kuna). Društvo je tijekom 2022. godine prodalo roba i usluga ovisnim
društvima u iznosu od 110 tisuća kuna (2021.: 106 tisuća kuna) te je na 31. prosinca 2022. imalo
potraživanja od ovisnih društava u iznosu od 830 tisuća kuna (2021.: 11 tisuća kuna).
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
157
30. Transakcije s povezanim stranama (nastavak)
Transakcije s pridruženim društvima
Grupa ima poslovne odnose s pridruženim društvom Jadranska vrata d.d. u kojem Luka Rijeka d.d.
ima 49% vlasništva. Transakcije s pridruženim društvom koje se odnose na stanja u izvještaju o
financijskom položaju na dan 31. prosinca 2022. i 2021. i transakcije u izvještaju o sveobuhvatnoj
dobiti za godine koje su tada završile su kako slijedi:
2022.
2021.
(U THRK)
Potraživanja
1.717
430
Prihodi od prodaje i ostali prihodi
22
63
Ostali financijski prihodi (Bilješka 12)
56.350
-
Transakcije s državnim tijelima
Naknade za koncesiju
Tijekom 2022. godine, Grupa je po osnovi Koncesijskog ugovora platila fiksne koncesijske naknade
prema Lučkoj upravi Rijeka u iznosu od 4.030 tisuća kuna (2021. 4.113 tisuća kuna) priznala trošak
varijabilnih koncesijskih naknada u iznosu od 1.864 tisuća kuna (2021.: 1.651 tisuća kuna). Na dan
31. prosinca 2022. godine Grupa je imala dugovanje prema Lučkoj upravi Rijeka u iznosu od 488
tisuća kuna (31. prosinca 2021.: 446 tisuće kuna) vezano uz koncesijske i povezane troškove.
Naknade članovima Uprave
Ključno rukovodstvo Društva sastoji se od Uprave koja broji 2 člana (2021.: 2 člana). Tijekom 2022.
godine, isplaćeno je ukupno 1.754 tisuće kuna naknada članovima Uprave (2021.: 1.561 tisuće
kuna) s osnove bruto plaća.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
158
31. Potencijalne obveze i imovina
Izloženost po sudskim sporovima
Na dan 31. prosinca 2022. godine, Grupa je uključena u niz pravnih radnji gdje je tuženik, a koji
proizlaze iz redovnih poslovnih aktivnosti i sudskih sporova s bivšim zaposlenicima.
Na temelju savjetovanja s pravnim savjetnicima, Uprava je primijenila prosudbu kako je opisano
detaljnije u bilješci 5 i procijenila da pravni postupci u koje je Grupa uključena ne bi trebali rezultirati
značajnim gubicima iznad onih koji su već rezervirani kako je navedeno u bilješci 28.
Potencijalne kazne koje proizlaze iz minimalnih razina usluge definiranih u koncesijskom ugovoru
Prema trenutnom ugovoru o koncesiji, od 2016. nadalje Grupa je dužna održavati minimalnu razinu
usluga definiranu u količinama pretovarenog tereta u provozu te temeljenu na inicijalnim poslovnim
planovima koje je Grupa dostavila Lučkoj upravi Rijeka kod sklapanja ugovora o koncesiji. Ukoliko
se minimalne razine usluga ne mogu ispuniti, Lučka uprava Rijeka imat će pravo na naplate
koncesijskih penala na temelju odstupanja stvarnih razina usluge od onih koje su inicijalno planirane.
Trenutne razine usluge znatno su niže od onih predviđenih u inicijalnim poslovnim planovima.
Iskalkulirane potencijalne kazne od strane Društva, bez uračunavanja zateznih kamata, na 31.
prosinca 2022. godine iznose 98,1 milijuna kuna, od čega se 13,4 milijuna kuna odnosi na 2016.
godinu, 12,9 milijuna kuna na 2017. godinu, 13,2 milijuna kuna na 2018. godinu, 15,7 milijuna kuna
na 2019. godinu, 14,4 milijuna kuna na 2020. godinu, 15 milijuna kuna na 2021. godinu te 13,5
milijuna kuna na 2022. godinu.
Grupa aktivno komunicira s lučkom upravom vezano uz ažuriranje minimalnih razina i njihovog
usklađivanja s tržišnim okolnostima. Slijedom činjenice da Lučka uprava povijesno nije naplaćivala
navedene naknade i imajući u vidu izmjene tržišne okolnosti u odnosu na one kod inicijalnog
utvrđivanja minimalnih razina tereta, Grupa ne očekuje da će doći do naplate navedenih iznosa
međutim tu mogućnost ne može u potpunosti isključiti.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
159
32. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze
Kao što je opisano u bilješci 4, Grupa i Društvo primjenjuju MSFI 16 u svrhu priznavanja imovine s
pravom korištenja i povezane obveze proistekle iz Koncesijskog ugovora.
Kao što je predviđeno Koncesijskim ugovorom izmijenjenim krajem 2011. godine, produljenje
razdoblja koncesije do 2042. godine odobreno je u zamjenu za izdatke koje se Grupa obvezala
napraviti tijekom trajanja koncesije u ukupnom iznosu od 146,5 milijuna eura, a koji se odnose na
ulaganja u obnovu lučke infrastrukture i ulaganja u opremu (ukupno 87,1 milijuna eura potrebnih
izdataka) kao i u održavanje koncesijske imovine u iznosu od 59,4 milijuna eura.
Grupa je priznala obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja kao sadašnju vrijednost
očekivanih plaćanja za izdatke povezane s infrastrukturom i fiksne ili suštinski fiksne koncesijske
naknade te je također priznala odgovarajuću imovinu s pravom korištenja po trošku umanjenom za
akumuliranu amortizaciju i umanjenja vrijednosti.
Izdaci vezani za ulaganja u opremu i održavanje područja luke po koncesijom iskazuju se kao
ugovorne obveze i biti će priznati kao imovina (u slučaju ulaganja u opremu) ili kao trošak (u slučaju
održavanja) u razdoblju u kojem nastanu.
Tijekom 2022. godine, Grupa je ponovno izmjerila obvezu za koncesijsku imovinu s pravom
korištenja koja se odnosi na plaćanja vezano uz ulaganja u infrastrukturu kako bi uzela u obzir
izmjenu očekivanog vremenskog rasporeda plaćanja uz primjenu diskontne stope od 3% koja je
bazirana na trenutno očekivanim kamatnim stopama na dugoročni dug. Učinak ponovnog mjerenja
priznat je kao promjena u obvezi za koncesijsku imovinu dok je korespondirajući iznos priznat kao
promjena koncesijske imovine s pravom korištenja.
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
160
32. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze (nastavak)
Kretanje u koncesijskoj imovini s pravom korištenja za Grupu i Društvo bilo je kako slijedi:
Koncesijska imovina
s pravom korištenja
(U THRK)
Nabavna vrijednost
Na 1. siječnja 2021. godine
332.277
Efekt ponovnog mjerenja
16.117
Na 31. prosinca 2021. godine
348.394
Efekt ponovnog mjerenja
(204)
Na 31. prosinca 2022. godine
348.190
Akumulirana amortizacija i umanjenja vrijednosti
Na 1. siječnja 2021. godine
178.859
Trošak amortizacije
7.705
Na 31. prosinca 2021. godine
186.564
Trošak amortizacije
7.696
Na 31. prosinca 2022. godine
194.260
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na 31. prosinca 2021. godine
161.830
Na 31. prosinca 2022. godine
153.930
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
161
32. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze (nastavak)
Kretanje u obvezi za koncesijsku imovinu s pravom korištenja za Grupu i Društvo bilo je kako slijedi:
Obveze za
koncesijsku imovinu s
pravom korištenja
(U THRK)
Na 1. siječnja 2021. godine
382.476
Nenovčane transakcije
Otpuštanje diskonta
12.135
Tečajne razlike
(788)
Efekt ponovnog mjerenja
16.117
Novčane transakcije (i)
Plaćanje koncesijskih naknada
(4.113)
Izdaci vezani za infrastrukturu
(80.171)
Na 31. prosinca 2021. godine
325.656
Nenovčane transakcije
Otpuštanje diskonta
10.077
Tečajne razlike
617
Efekt ponovnog mjerenja
(204)
Novčane transakcije (i)
Plaćanje koncesijskih naknada
(4.030)
Izdaci vezani za infrastrukturu
(55.335)
Na 31. prosinca 2022. godine
276.781
(i) Novčane transakcije vezano uz kretanja obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja
prikazane su unutar novčanih tokova od financijskih aktivnosti.
Analiza ročnosti obveze za koncesijsku imovinu s pravom korištenja je kako slijedi:
(U THRK)
31.12.2022.
31.12.2021.
Do jedne godine- kratkoročni dio obveze
145.014
124.629
1-2 godine
14.331
184.182
2-3 godine
37.776
2.718
3-4 godine
4.898
2.842
4-5 godina
65.552
1.673
Preko 5 godina
9.210
9.612
Neto knjigovodstvena vrijednost
276.781
325.656
LUKA RIJEKA d.d.
Bilješke financijske izvještaje
162
32. Imovina s pravom korištenja i povezane obveze i ugovorne obveze (nastavak)
Struktura i status ukupnih i preostalih zahtjeva za izdacima predviđenim Koncesijskim ugovorom na
datum izvještavanja prikazani su u nastavku:
Izvršeno
Do 2022.
Preostalo
2023.-2042.
Ukupno
(U TEUR)
Izdaci vezani uz infrastrukturu
29.912
36.865
66.777
Izdaci vezani uz opremu
13.996
6.357
20.353
Održavanje koncesijske imovine
31.340
28.060
59.400
75.248
71.282
146.530
Tamo gdje to nije posebno propisano, alokacija ukupnih izdataka po razdobljima raspoređena je na
temelju najbolje procjene vremenske dinamike izdataka i razvrstana po vrstama izdataka na temelju
interpretacija poslovodstva korištenih za potrebe primjene MSFI-ja 16.
33. Događaji nakon datuma izvještavanja
Uvođenje eura
Temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, od 1. siječnja 2023.
godine euro je postao službenom novčanom valutom i zakonskim sredstvom plaćanja u Republici
Hrvatskoj. Fiksni tečaj konverzije je 7,5345 kuna za 1 euro.
Uvođenje eura kao službene valute predstavlja promjenu funkcionalne valute koja će se
obračunavati prospektivno te ne predstavlja događaj nakon datuma bilance koji nalaže usklađivanje.
Osim navedenog, nije bilo drugih događaja nakon datuma bilance koji bi imali
značajan utjecaj na financijska izvješća Grupe na dan ili za razdoblje završeno 31. prosinca 2022.
godine.