1.  OPĆI PODACI 

Društvo Brodomerkur d.d., Split, je dioničko društvo za prodaju građevinskog materijala i opreme.  

Brodomerkur d.d. je ovisno društvo u grupi Brodomerkur d.d. (“Grupa”) u kojoj je krajnja matica društvo

Mepas d.o.o., Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina 

Njegovo ovisno Društvo je:

-  BRODOMERKUR ENERGETIKA d.o.o.  u 100%-tnom vlasništvu (31. prosinca 2021: 100%) 

Prethodna  ovisna  društva  Brodomerkur  Uslužne  djelatnosti  d.o.o.  i  Brodomerkur  Inženjering  d.o.o.  su 

izbrisani 31.3.2020. godine.

Društvo  je  osnovano  Rješenjem  Trgovačkog  suda  u  Splitu  1995.  godine.  Glavna  aktivnost  Društva  je

maloprodaja i veleprodaja trgovačke robe. Društvo posluje na 6 lokacija. Društvo ima skladišta na 2 lokacije.

Društvo kotira na Zagrebačkoj burzi. 

Na  dan  31.  prosinca  2022.  godine  Društvo  je  imalo  196  zaposlenih  (31.  prosinca  2021.  godine:  182 

zaposlenih).

 

1.2.  Tijela Matice 

Uprava:

 

Tomislav Petrović 

- predsjednik (do 30.11.2022) 

Mate Pezo

- predsjednik (od 20.3.2023) 

Ivica Sunara

- član  

 

Nadzorni Odbor Matice:

 

Zdravko Pavić 

- predsjednik

Ivan Grbešić 

- zamjenik predsjednika nadzornog odbora  

Filip Grbešić 

- član 

Tončo Zovko 

- član 

Stipan Bulić 

- član 

 

 

2.  TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA 

Nekonsolidirani  financijski  izvještaji  sastavljeni  su  sukladno  Međunarodnim  standardima  financijskog 

izvještavanja („MSFI") koje je usvojila Europska Unija. Pripremljeni su po načelu povijesnog troška, izuzev

određenih  financijskih  instrumenata  te  ulaganja  u  nekretnine  koji  su  iskazani  po  fer  vrijednosti.

Nekonsolidirani financijski izvještaji prezentirani su u hrvatskim kunama, s obzirom da je to valuta u kojoj

je iskazana većina poslovnih događaja u Društvu. 

Nekonsolidirani financijski izvještaji izrađeni su na temelju dosljednog prikazivanja i klasifikacije. Kad se

prikaz ili klasifikacija stavki u nekonsolidiranim financijskim izvještajima dopunjuju ili mijenjaju, usporedivi

iznosi se reklasificiraju osim ako reklasifikacija nije provediva.  

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih

procjena i prosudbi, kojima se Uprava služi u procesu primjene računovodstvenih politika Društva.  

Nekonsolidirani financijski izvještaji pripremljeni su na pretpostavci neograničenosti vremena poslovanja

pod  pretpostavkom  da  će  Društvo  nastaviti  osiguravati  financijsku  potporu  za  svoje  poslovanje  i

pravovremeno ispunjavanje obveza. 

Na temelju ekonomske suštine događaja i okolnosti koji su relevantni za Društvo, mjerna valuta Društva je

hrvatska kuna. Sukladno tomu, financijski izvještaji društva sastavljeni su u hrvatskim kunama. Na dan 31.

prosinca  2022.  godine,  službeni  tečaj  za  1  EUR  bio  je  7,53450  HRK  (31.  prosinca  2021.:  1  EUR    =

7,517174HRK. 

3.  TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE 

Temeljne  računovodstvene  politike  koje  su  prihvaćene  za  obradu  i  evidentiranje  materijalno  značajnih

stavaka koje ključno određuju rezultat ili financijski položaj Društva su sljedeće: 

Ulaganja u ovisna i pridružena društva 

Ovisna društva predstavljaju društva u kojima Društvo ima kontrolu, izravno ili neizravno, nad poslovanjem

društva.  Kontrola  je  ostvarena  kada  Društvo  ima  pravo  upravljanja  financijskim  i  poslovnim  politikama

subjekta tako da se ostvare koristi od njegovih aktivnosti. Ovisna društva su navedena u Bilješci 16 u ovim

se zasebnim financijskim izvještajima početno priznaju po trošku, a naknadno po trošku umanjenom za

umanjenja vrijednosti. Testiranje ulaganja u ovisna društva na umanjenje vrijednosti provodi se na godišnjoj

razini.

Pridruženim  društvima  smatraju  se  društva  u  kojima  Društvo  ima  između  20%  i  50%  glasačkih  prava,

odnosno u kojima ima značajan utjecaj, ali nema kontrolu. U financijskim izvještajima Društva navedena

ulaganja iskazana su primjenom metode troška umanjena za gubitke od umanjenja vrijednosti, ako postoje. 

Nekretnine, postrojenja i oprema  

Društvo se nekretninama, postrojenjima i opremom koristi u isporuci dobara i usluga ili za administrativne

svrhe. Iskazani su u nekonsolidiranom izvještaju o financijskom položaju po trošku. 

Amortizacija se obračunava primjenom linearne metode koristeći vijek trajanja imovine : 

Građevinski objekti 

66,67

Objekti Dujmovača – Centralno skladište 

20 

Tehnička oprema 

5

Namještaj 

10 

Motorna vozila 

4

Oprema telekomunikacije

4

Informatička oprema 

2

Početni  trošak  nabave  nekretnina,  postrojenja  i  opreme  obuhvaća  njihovu  nabavnu  cijenu,  uključujući

uvozne carine i carinu na uvoz i nepovratne poreze, kao i sve druge troškove koji se mogu izravno pripisati

dovođenju sredstva u radno stanje i lokaciju za njegovu namjeravanu uporabu. 

Troškovi  nastali  nakon  stavljanja  nekretnina,  postrojenja  i  opreme  u  uporabu,  kao  što  su  popravci  i

održavanje, priznaju se kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem su nastali.  

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

Nekretnine, postrojenja i oprema (nastavak)

U situacijama gdje je jasno vidljivo da su troškovi rezultirali povećanjem budućih očekivanih ekonomskih

koristi koje će se ostvariti uporabom nekretnina, postrojenja i opreme iznad njihovih početno procijenjenih

mogućnosti, se kapitaliziraju kao dodatni trošak nabave nekretnina, postrojenja i opreme. Kapitalizirati se

trebaju troškovi periodičnih, unaprijed planiranih većih, značajnih provjera nužnih za daljnje poslovanje te

se amortiziraju kao zasebna komponenta pripadajućeg sredstva.

Alat i oprema se kapitaliziraju kad je njezin vijek uporabe duži od godine dana. Nekretnine, postrojenja i

oprema se eliminiraju iz financijskih izvještaja prodajom ili rashoduju iz financijskih izvještaja kada se više

ne očekuje ostvarivanje koristi njihovom uporabom.

Dobici i gubici nastali prodajom prikazuju se netiranje prihoda i preostale knjigovodstvene vrijednosti

sredstva.

Dugotrajna materijalna imovina namijenjena prodaji posebno se iskazuje.

Ulaganja u nekretnine

Ulaganje u nekretnine početno se mjeri po trošku nabave. Transakcijski troškovi su uključeni u početno

mjerenje. Nakon početnog priznavanja Društvo mjeri ulaganja u nekretnine po fer vrijednosti. Dobit ili

gubitak koji nastaje iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine priznaje se u dobit ili gubitak u

razdoblju u kojem je nastao. Ulaganja u nekretnine su nekretnine u posjedu radi ostvarivanja zarade od

zakupnina i/ili povećanja tržišne vrijednosti imovine, uključujući imovinu u izgradnji za te namjene.

Ulaganje u nekretnine se prestaje priznavati prilikom prodaje ili trajnim povlačenjem iz uporabe, kao i kad

se od njenog otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi. Svaka dobit, odnosno svaki gubitak nastao

isknjiženjem nekretnine, a utvrđuje se kao razlika između neto priljeva ostvarenih prodajom i neto

knjigovodstvene vrijednosti predmetne nekretnine, uključuje se u dobit i gubitak razdoblja u kojem se

nekretnina prestala priznavati.

Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

Dugotrajna imovina razvrstava se u imovinu namijenjenu prodaji ako će njen knjigovodstveni iznos biti

nadoknađen prvenstveno prodajom, a ne nastavkom uporabe. Ovaj se uvjet smatra ispunjenim samo kad

je predmetna imovina namijenjena prodaji tren

tno dostupna za prodaju u postojećem stanju isključivo pod

uvjetima koji su uobičajeni za prodaju ove vrste imovine za prodaju i ako je prodaja vrlo vjerojatna. Uprava

mora pokazati svoju čvrstu odluku o prodaji, za koju očekuje da će steći uvjete za priznavanje kao okončana

prodaja u roku od godinu dana od datuma klasifikacije u tu skupinu. Dugotrajna imovina svrstana u skupinu

namijenjenu prodaji iskazuje se po nižoj od njezine prethodne knjigovodstvene vrijednosti i njezine fer

vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje.

Zalihe

Zalihe materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara zaprimaju se po stvarnim troškovima nabave. Utrošak

se iskazuje metodom prosječnih ponderiranih cijena. Nabavna cijena zaliha uključuje sve troškove nabave,

troškove konverzije i druge troškove koji su nastali dovođenjem zaliha u sadašnje stanje i na sadašnju

lokaciju. Zalihe se iskazuju po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Neto ostvariva

vrijednost predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu umanjenu za sve procijenjene troškove dovršenja i

troškove marketinga, prodaje i distribucije.

Zalihe s usporenim obrtajem i zastarjele zalihe su otpisane do njihove neto utržive vrijednosti.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

Najmovi

Prilikom sklapanja ugovora, Društvo procjenjuje da li ugovor je, ili sadrži, najam. Ugovor je, ili sadrži, najam

ako se ugovorom prenosi pravo upravljanja nad korištenjem odnosne imovine u određenom razdoblju u

zamjenu za naknadu. Kako bi procijenila sadrži li ugovor prijenos prava upravljanja nad upotrebom odnosne

imovine, Društvo koristi definicije najmova iz MSFI-a 16.

i. Kao najmoprimac

Prilikom sklapanja ili izmjene ugovora koji sadrže komponente najma, Društvo raspoređuje naknade iz

ugovora na svaku komponentu najma na temelju njegove relativne samostalne cijene.

Društvo prepoznaje imovinu s pravom upotrebe i obvezu za najmove na datum početka najma. Imovina s

pravom upotrebe se početno mjeri po trošku, koji se sastoji od početnog iznosa mjerenja obveze po najmu

prilagođenog za sva plaćanja najma izvršena na datum početka najma ili prije, uvećana za sve izravne

početne troškove koji su nastali i procijenjene troškove rastavljanja i uklanjanja odnosne imovine ili obnove

mjesta na kojem se imovina nalazi ili vraćanja odnosne imovine u stanje koje se zahtijeva na temelju uvjeta

najma, umanjeno za sva primljena odobrenja za najam.

Imovina s pravom upotrebe se naknadno amortizira koristeći linearnu metodu od datuma početka najma

do isteka perioda najma, osim ako se do kraja razdoblja najma vlasništvo nad odnosnom imovinom prenese

na Društvo ili ako trošak imovine s pravom upotrebe odražava da će Društvo iskoristiti mogućnost kupnje.

U tom slučaju imovina s pravom upotrebe će se amortizirati od datuma početka najma do kraja njezina

korisnog vijeka korištenja, koji se utvrđuje na istoj osnovi kao i za slične nekretnine ili opremu. Dodatno,

imovini s pravom upotrebe se redovito umanjuje vrijednost za gubitke zbog svih smanjenja vrijednosti, ako

postoje ili se usklađuju zbog određenih naknadnih mjerenja obveza za najmove.

Obveza za najmove se početno mjeri po sadašnjoj vrijednosti plaćanja najmova koja nisu plaćena do tog

datuma, diskontirano primjenjujući kamatnu stopu koja proizlazi iz najma ili, ako se ta stopa ne može

izravno utvrditi, granična kamatna stopa zaduživanja Društva. Općenito, Društvo koristi svoju graničnu

stopa zaduživanja kao diskontnu stopu.

Društvo utvrđuje svoju graničnu stopu posuđivanja koristeći kamatnu stopu od raznih eksternih izvora

financiranja i radi određene prilagodbe koje odražavaju uvjete iz najma i vrste unajmljene imovine.

Plaćanja najmova uključena u mjerenje obveze po najmu uključuju sljedeće:

- fiksna plaćanja, uključujući i plaćanja koja su u biti fiksna;

- varijabilna plaćanja najma koja ovise o indeksu ili stopi, koja se početno mjere primjenom

indeksa ili stopa koje vrijede na datum početka najma;

- iznose plaćanja za koja se očekuje da će biti plaćena na temelju jamstava za ostatak vrijednosti;

i

- očekivane cijene realizacije opcije kupnje za koju Društvo ima razumno uvjerenje da će

iskoristiti, plaćanja najmova za moguća produljenja trajanja najma ako Društvo ima razumno

uvjerenje da će se produljenje iskoristiti, i kazne za prijevremeni raskid najma osim ako Društvo

ima razumno uvjerenje da neće prijevremeno raskinuti najam.

3. TEMELJNE RAČUNOVODSTVENE POLITIKE (NASTAVAK)

Najmovi (nastavak)

i. Kao najmoprimac (nastavak)

Obveza za najmove se mjeri po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne stope. Ona se ponovo

mjeri kada nastanu promjene u budućim plaćanjima najma zbog promjena indeksa ili stopa, ako postoji

promjena u procjeni očekivanog iznosa plaćanja na temelju jamstava za ostatak vrijednosti, ako Društvo

promjeni svoje procjene da li će koristiti mogućnost kupovine, produljenja ili raskida ili ako nastanu

promjene plaćanjima najma koja su fiksna.

Kada se obveza za najam ponovo mjeri na navedeni način, odgovarajuće izmjene se rade i na

knjigovodstvenoj vrijednosti imovine s pravom upotrebe, ili se evidentiraju u računu dobiti ili gubitka ukoliko

je knjigovodstvena vrijednost imovine s pravom upotrebe svedena na nulu. Društvo prikazuje imovinu s

pravom korištenja, koja ne udovoljava definiciji investicijske imovine, u zasebnim stavkama u izvještaju o

financijskom položaju.

Kratkoročni najmovi i najmovi s imovinom niske vrijednosti

Društvo je odabralo da neće primjenjivati navedeni standard na imovinu s pravom upotrebe i obveze za

najmove za imovinu koja je niske vrijednosti i kratkoročne najmove, uključujući informatičku opremu.

Društvo prepoznaje plaćanja najmova povezanih s takvim najmovima kao trošak po linearnoj osnovi tijekom

razdoblja najma.

ii. Kao najmodavac

Prilikom sklapanja ili izmjene ugovora koji sadrže komponente najma, Društvo raspodjeljuje naknade u

okviru ugovora na svaku komponentu najma na temelju njegove relativne samostalne cijene.

Kada Društvo djeluje kao najmodavac, ono utvrđuje na početku je li svaki od najmova financijski ili poslovni

najam.

Da bi klasificirali svaki najam, Društvo radi sveukupnu procjenu o tome prenose li se najmom gotovo svi

rizici i koristi povezane s vlasništvom odnosne imovine. Ukoliko je to slučaj, onda je to financijski najam; a

ukoliko to nije slučaj, onda je to poslovni najam. Kao dio procjene, Društvo razmatra određene indikatore

poput toga da li je najam sklopljen za većinski dio korisnog vijeka trajanja odnosne imovine.

Kada je Društvo posredni najmodavac, onda zasebno evidentira svoje interese u osnovnom najmu i u

podnajmu. Društvo procjenjuje klasifikaciju podnajma na osnovu imovine s pravom upotrebe koja proizlazi

iz osnovnog najma, a ne na osnovu odnosne imovine. Ukoliko je osnovni najam kratkoročni najam za koji

Društvo primjenjuje prethodno opisana izuzeća, onda Društvo klasificira podnajam kao poslovni najam.

Ukoliko ugovor sadrži komponente koje se odnose na najam i koje se ne odnose na najam, onda Društvo

primjenjuje MSFI 15 kako bi rasporedilo naknadu iz okvira ugovora.

Društvo primjenjuje zahtjeve za prestanak priznavanja i umanjenje vrijednosti prema MSFI 9 na neto

ulaganja u najam. Društvo naknadno redovito provjerava procjenu za ostatak vrijednosti koji nije zajamčen,

a korišten je u izračunu bruto ulaganja u najam.

Društvo priznaje primljena plaćanja najmova kao prihod od poslovnih najmova na linearnoj osnovi tijekom

razdoblja najma kao sastavni dio ‘ostalih prihoda’.