SLATINSKA BANKA d.d.
Vladimira Nazora 2, Slatina
GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I
IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA
za 2022. godinu
SADRŽAJ
GODIŠNJE IZVJEŠĆE (IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA)
GODIŠNJE IZVJEŠĆE (IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA)
GODIŠNJE IZVJEŠĆE (OPĆE INFORMACIJE)
1 ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
2 IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA
9 IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31.12.2022.
11 IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU NA DAN 31.12.2022.
12 IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31.12.2022.
13 IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU ZA GODINU KOJA JE ZAVRŠILA 31.12.2022.
14 BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
80 DODATAK 1 – OSTALE ZAKONSKE I REGULATORNE OBVEZE
83 DODATAK 2 – GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI BANKE SASTAVLJENI PREMA ODLUCI O STRUKTURI I
SADRŽAJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA KREDITNIH INSTITUCIJA (NN 42/18, 122/20, 119/21 i
108/22)
1
Slatinska banka d.d. Slatina
GODIŠNJE IZVJEŠĆE
SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA
ZA 2022. GODINU
2
Slatinska banka d.d. Slatina
SLATINSKA BANKA d.d.
Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina
Tel:033/637-000
Fax:033/637-019
Internet stranice: www.slatinska-banka.hr
E-mail adresa: slatinska-banka@slatinska-banka.hr
KAZALO
IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA
IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA 3
PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d. 5
ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2022. 6
POSLOVNI RIZICI
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
14
30
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SLATINSKE BANKE d.d. 34
POSLOVNA MREŽA SLATINSKE BANKE d.d. 35
3
Slatinska banka d.d. Slatina
IZVJEŠĆE POSLOVODSTVA
IZVJEŠĆE UPRAVE O FINANCIJSKOM POLOŽAJU I ANALIZA REZULTATA POSLOVANJA
Poštovani klijenti, dioničari i zaposlenici,
tijekom 2022. godine, Slatinska banka d.d. obilježila je trideset godina uspješnog poslovanja. Odraz je to
uspješnog kontinuiteta rasta i razvoja.
Ponosni smo na ostvareni poslovni rezultat bruto dobiti u iznosu od 8,8 milijuna kuna te rast ukupne
bilance Banke za 60,6 milijuna kuna na ukupnu svotu od 1.596 milijuna kuna na dan 31. prosinca 2022.
godine.
Republika Hrvatska uvela je 1. siječnja 2023. godine novu nacionalnu valutu euro i zamijenila postojeću
kunu novom valutom. Ponosni smo da smo tijekom većeg dijela poslovne 2022. godine aktivno sudjelovali
u, već možemo reći, povijesnom projektu uvođenja nove nacionalne valute. Značajni resursi i fokus bili su
posvećeni ovom velikom projektu hrvatskog bankovnog sustava.
Prošla je godina u velikoj mjeri obilježena rusko-ukrajinskim sukobom koji je započeo u veljači 2022.
godine. Od samog smo početka krize djelovali proaktivno i agilno, analizirali moguće utjecaje izloženosti
klijenata primarnim i sekundarnim posljedicama sukoba, od poremećaja u prometu roba i usluga, do
poremećaja izazvanih povećanjem cijena roba i sirovina, što je u velikoj mjeri utjecalo i na opće povećanje
inflacije u zemlji i inozemstvu. Banka je uvela i provodi sve mjere ograničavanja (sankcija) EU, posebice u
dijelu financijskih usluga.
Usprkos prijetnjama izazvanih ratnim sukobom, Banka je u svim segmentima poslovanja zabilježila rast
poslovne aktivnosti i porast kreditnog portfelja. Ovaj je rast bio naročito izražen u poslovanju s
gospodarskim subjektima i to prvenstveno u segmentu malog i srednjeg poduzetništva kojeg i dalje
smatramo našim ključnim tržištem. Značajan je rast kreditne aktivnosti zabilježen i u segmentu poslovanja
sa stanovništvom i to prvenstveno u segmentu potrošačkog kreditiranja.
Ponosni smo posebno što je poslovni rezultat Banke dominantno rezultat osnovnog bančinog poslovanja,
depozitno – kreditnog poslovanja s ključnim klijentima Banke. Rast depozitnog i kreditnog portfelja odraz
je kvalitetnog portfelja proizvoda i vrhunske usluge koju pružamo našim klijentima, ali i odraz zalaganja
svih zaposlenika na poboljšanju usluge klijentima i unaprjeđenja pozicije Banke na svakom lokalnom
tržištu na kojemu Banka posluje.
Bilježimo povećanje zajmova i predujmova klijentima za 35,8 mil. kuna (3,90%) u odnosu na 2021. godinu.
Krediti i predujmovi Banke u 2022. godini odobravali su se, vodeći računa o rizicima poslovanja i bonitetu
klijenata te najboljoj bankarskoj praksi u području upravljanja rizicima.
Izloženost rizicima, osobito kreditnom riziku, prati se kontinuirano, a Banka će i u narednom razdoblju
nastojati smanjiti njihov utjecaj na poslovni rezultat metodama kvalitetnog upravljanja prvenstveno
kreditnim i operativnim rizikom.
Značajne aktivnosti usmjerene su na poboljšanju poslovnih procesa naplate izloženosti i imovine te smo u
ovoj godini značajno smanjili NPL banke sa 12,68% krajem 2021. godine na 10,14% krajem 2022. godine.
4
Slatinska banka d.d. Slatina
Odraz je to kvalitetnog procesa odobravanja novih izloženosti i upravljanja kreditnim rizikom kroz manji
priljev NPL-a te organizacije i unaprjeđenih procesa u svim fazama naplate.
Rast neto kamatnih prihoda za 4,8% odraz je rasta kamatnih prihoda (15,67%) i većeg volumena
kreditiranja te uspješne naplate NPL dijela bilance, ali i efikasnog upravljanja izvorima likvidnosti i
smanjenjem kamatnih rashoda (-25,4%).
Slatinska banka doprinosi ekološki održivom poslovanju te je u sjedištu Banke u Slatini tijekom 2022.
godine instalirana solarna centrala za vlastite potrebe koja bi trebala biti puštena u rad do kraja travnja
2023. godine. Osim toga, značajna su sredstva uložena u investiciju u energetski učinkovitiju LED rasvjetu
u većini poslovnih jedinica Banke. Banka je tijekom 2022. godine u kreditnom procesu poslovanja s
gospodarskim subjektima počela sagledavati održivost poslovanja klijenata i njihovog utjecaja na okoliš.
Slatinska banka prati potrebe građana, malih i srednjih poduzetnika i njihovih projekata i investicija, kako
u poljoprivredi tako i u promicanju poduzetništva, podržavajući gospodarske i poljoprivredne sajmove te
redovito kao odgovoran član lokalne zajednice u kojoj posluje, podupire aktivnosti lokalnih udruga, općina
i gradova te organizacija civilnog društva.
Banka je i tijekom 2022. godine nastavila s ulaganjima u razvoj informatičkog sustava, razvoj digitalnih
kanala i dostupnosti usluga klijentima.
Uprava Banke prepoznaje zaposlenike kao ključni element razvoja i uspješnosti institucije. Banka će
nastaviti i nadalje razvijati programe ulaganja u nove i postojeće zaposlenike, obrazovanje i programe
edukacija čime se podiže razina znanja i kompetencija svih zaposlenika, ali i dugoročna održivost
poslovanja u kontekstu zaposlenika kao glavnih nositelja kvalitete usluge koju pružamo klijentima i vlastite
kompetentnosti u pružanju financijske usluge kao osnovnoj točki diferencijacije u odnosu na glavne
konkurente.
Naš je cilj održivi i dugoročni razvoj Banke te uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet naših klijenata, zaposlenika,
lokalne sredine u kojoj djelujemo i društva u cjelini.
20,09%
15,84%
14,06%
12,68%
10,14%
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
2018 2019 2020 2021 2022
Kretanje udjela NPL kredita u razdoblju od 2018. do 2022. godine
5
Slatinska banka d.d. Slatina
PRIKAZ RAZVOJA SLATINSKE BANKE d.d. SLATINA
SLATINSKA BANKA d.d. osnovana je 09. listopada 1992. godine i jedina je bankarska institucija sa sjedištem
u Virovitičko-podravskoj županiji, u Slatini, Vladimira Nazora 2.
Na dan 31.12.2022. Banka je poslovala kroz poslovnu mrežu od 14 poslovnica u županijama: Virovitičko–
podravskoj, Osječko–baranjskoj, Požeško–slavonskoj, Brodsko–posavskoj, Bjelovarsko–bilogorskoj,
Koprivničko–križevačkoj, Primorsko–goranskoj, Gradu Zagrebu te odnedavno kreditni ured u Splitu.
Osim pružanja usluga klijentima kroz mrežu poslovnica, bankarske usluge dostupne su kroz mrežu
bankomata i putem ostalih distribucijskih kanala kao što su Internet bankarstvo, mobilno bankarstvo i
mreža EFTPOS uređaja.
S obzirom na specifičnu djelatnost koju obavlja, aktivnosti vezane za istraživanje i razvoj Banke usmjerene
su na istraživanje i analizu tržišta u cilju unaprjeđenja ponude i poboljšanja usluga koje pružamo svojim
klijentima.
Poslovni model Banke je temeljen na principu univerzalne lokalne Banke, koja je u mogućnosti klijentima
pružiti potpunu financijsku uslugu koja će ih podržati u ostvarenju njihovih osobnih i poslovnih ambicija,
što će biti i odrednica budućeg poslovanja.
Banka je u svome poslovanju usmjerena građanima, obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima.
Također, financijsko praćenje jedinica lokalne samouprave jedan je od pravaca razvoja Banke.
Prema zahtjevima tržišta, poslovanje u Sektoru gospodarstva, prvenstveno je usmjereno na financijsko
praćenje malog i srednjeg poduzetništva, obrtnika kao i nositelja OPG-a, kako iz vlastitih sredstava tako i
iz sredstava HBOR-a, te putem kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave.
Banka značajnu aktivnost usmjerava na povećanje naplate dospjelih nenaplaćenih potraživanja,
ugovaranje reprograma, a poduzima se i niz aktivnosti na prodaji novih usluga.
Osim suvremenog pristupa predstavljanja usluga Banke, web stranice nude klijentima pregledniji prikaz
usluga, mogućnost podnošenja zahtjeva za kredit građana on-line te također i zahtjeva za otvaranje
tekućeg i transakcijskog računa i konkurentne uvjete kreditiranja.
Također, Banka je prisutna na društvenim mrežama kako bi se omogućila lakša komunikacija i prezentacija
usluga Banke klijentima i potencijalnim klijentima.
Nove tehnologije ubrzavaju promjene na koje Banka odgovara unapređenjem poslovanja i provođenjem
promjena i edukacije zaposlenika radi usvajanja novih znanja, a sve u cilju poboljšanja zadovoljstva
klijenata.
Daljnje aktivnosti Banke u narednom razdoblju bit će usmjerene na digitalizaciju poslovanja i unaprjeđenje
procesa.
6
Slatinska banka d.d. Slatina
ANALIZA POSLOVANJA BANKE U 2022.
Tablica: Osnovni financijski pokazatelji poslovanja Banke
2022.
(u 000 kn)
2021.
(u 000 kn)
indeks
2022/2021
AKTIVA 1.595.731
1.535.120
103,95
RAČUN DOBITI I GUBITKA
- Neto kamatni prihod 51.582
49.257
104,72
- Neto prihod od provizija i naknada 9.598
8.773
109,40
- Ostali prihodi iz poslovanja 2.454
3.228
76,02
- Ostali troškovi poslovanja -279
-931
29,97
- Administrativni troškovi poslovanja -46.927
-42.770
109,72
- Amortizacija -4.141
-4.066
101,84
Rezultat prije umanjenja vrijednosti i rezerviranja 12.287
13.491
91,08
- Umanjenje vrijednosti i rezerviranja -3.506
-8.393
41,77
Bruto dobit 8.781
5.098
172,24
- Porez na dobit -2.687
-1.362
197,28
Neto dobit 6.094
3.736
163,12
UKUPNI KAPITAL 160.452
172.309
93,12
REGULATORNI KAPITAL 153.775
160.447
95,84
STOPA UKUPNOG KAPITALA 16,29%
18,63%
87,44
ROA 0,39%
0,25%
156,00
ROE 3,66%
2,20%
166,36
BROJ ZAPOSLENIH 179
184
97,28
7
Slatinska banka d.d. Slatina
Račun dobiti i gubitka
U 2022. godini Banka je ostvarila neto dobit u visini od 6.094 tisuća kuna.
U odnosu na 2022. godinu, neto kamatni prihod je povećan za 4,72% odnosno 2.325 tis. kuna i iznosi
51.582 tisuća kuna.
Udio kamatnih prihoda u ukupnim prihodima sa 31.12.2022. godine iznosi 77,27% te su kamatni prihodi
glavni generator prihoda Banke. Kamatni prihodi rasli su 15,67% u 2022. godini, dok su kamatni troškovi
smanjeni za 25,4% kao rezultat kvalitetnijeg upravljanja izvorima sredstava. Kamatni troškovi čine 4,15%
ukupnih troškova.
Neto prihod od provizija i naknada ostvaren je u iznosu od 9.598 tisuća kuna što je 9,4% više u odnosu
na 2021. godinu. Prihodi od provizija i naknada ostvarili su rast u 2022. godini od 6,63%, dok su
istovremeno troškovi provizija zabilježili rast od 0,31%.
Ostali prihodi ostvareni su u ukupnom iznosu od 2.454 tisuća kuna, a sastoje se od neto dobitaka od
kupoprodaje stranih sredstava plaćanja i tečajnih razlika (2.204 tisuće kuna), ostalih prihoda iz
poslovanja u iznosu od 216 tisuća kuna te neto gubitka od 34 tisuće kuna vezanog uz svođenje
financijskih instrumenata na fer vrijednost. Ostvareni su ostali poslovni rashodi u visini od 279 tisuća
kuna.
Opći i administrativni troškovi povećani su za 6,47%, a troškovi doprinosa u sanacijski fond povećani su
za 1.391 tisuća kuna. Troškovi amortizacije povećani za 1,85%. Opći i administrativni troškovi porasli su
u dijelu troškova zaposlenika što je posljedica osnaživanja kolektiva zapošljavanjem iskusnog i stručnog
kadra u svrhu nastavka podizanja kvalitete upravljanja poslovanjem Banke.
Troškovi rezerviranja i umanjenja vrijednosti u 2022. godini iznose 3.506 tis. kuna i u odnosu na 2021.
godinu manji su za 4.887 tis. kuna.
Banka sukladno svojim politikama i procedurama provodi redovne procjene izloženosti i vrši adekvatne
ispravke vrijednosti predmetnih izloženosti.
Bilanca Banke
Bilanca Banke sa 31.12.2022. godine iznosi 1.595.731 tisuća kuna što je u odnosu na 2021. godinu
povećanje od 60.611 tisuće kuna ili 3,95%.
Planirana optimizacija izvora sredstava, u skladu s planiranom politikom plasmana, provodi se u cilju
ostvarenja profitabilnosti, uz zadržavanje visoke razine likvidnosti sa najboljom mogućom alokacijom
kapitala.
Krediti i predujmovi komitentima iznose 954.813 tisuća kuna, porasli su za 35.755 tisuća kuna, odnosno
za 3,89%, najviše uslijed povećanja razine plasmana gospodarstvu.
Depoziti, koji čine primarni izvor financiranja, zajedno s primljenim kreditima iznose 1.411 mil. kuna i
povećani su za 70 mil. kuna (5,25%) uslijed rasta depozita po viđenju.
8
Slatinska banka d.d. Slatina
U nastavku je prikaz sektorske strukture aktive i pasive:
Tablica: Sektorska struktura aktive na dan 31.12.2022.
(u 000 kn)
2022. % 2021. %
GOSPODARSTVO 484.600 30% 399.835 26%
-
trgovačka društva
394.546
309.134
-
FZ osobe(obrtnici, nositelji OPG)
79.736
72.611
-lokalna Uprava i neprofitne organizacije 6.791
14.247
-ostalo 3.527
3.844
STANOVNIŠTVO 461.516 29% 427.590 28%
FINANCIJSKE INSTITUCIJE
34.3
35
2%
29.601
2%
DUŽNIČKI VP
231.455
15%
230.247
15%
OSTALI PLASMANI I IMOVINA
383.825
24%
447.847
29%
UKUPNO: 1.595.731 100% 1.535.120 100%
15%
2%
30%
24%
29%
STRUKTURA AKTIVE NA DAN 31.12.2022.
DUŽNIČKI VP FINANCIJSKE INSTITUCIJE GOSPODARSTVO
OSTALI PLASMANI I IMOVINA STANOVNIŠTVO
9
Slatinska banka d.d. Slatina
Tablica: Sektorska struktura pasive na 31.12.2022. godine
(u 000 kn)
2022
.
%
202
1
.
%
STANOVNIŠTVO
902.218
56
%
923.372
60%
GOSPODARSTVO
416.135
26%
325.072
21%
-trgovačka društva 311.095
154.989
-FZ osobe(obrtnici, nositelji OPG) 65.654
118.363
-lokalna Uprava i neprofitne organizacije 39.386
51.720
FINANCIJSKE INSTITUCIJE
91.588
6%
91.185
6%
OSTALI IZVORI
25.338
2
%
23.182
2%
KAPITAL I REZERVE
160.452
10%
172.309
11%
UKUPNO: 1.595.731 100% 1.535.120 100%
6%
26%
10%
2%
56%
STRUKTURA PASIVE NA DAN 31.12.2022.
FINANCIJSKE INSTITUCIJE GOSPODARSTVO KAPITAL I REZERVE
OSTALI IZVORI STANOVNIŠTVO
10
Slatinska banka d.d. Slatina
Poslovanje s gospodarstvom
Poslovanje u segmentu gospodarstva prvenstveno je usmjereno na financijsko praćenje mikro, malog i
srednjeg poduzetništva, obrtnika kao i nositelja OPG-a, prvenstveno iz vlastitih sredstava te putem
kreditnih linija u suradnji s jedinicama lokalne uprave. Izdvojili bismo Ugovor o poslovnoj suradnji u
kreditiranju proljetne i jesenske sjetve u 2022. godini na području Virovitičko-podravske županije koja je
polučila veliki interes među klijentima Banke.
Plasmani u segmentu gospodarstva u 2022. godini iznose 485 milijuna kuna (u 2021. 400 milijuna kuna).
Banka ima razvijenu poslovnu suradnju s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
(HAMAG-BICRO) za izdavanje pojedinačnih i portfeljnih jamstava financiranih iz Europskih strukturnih i
investicijskih fondova, a čiji cilj je prvenstveno omogućavanje ostvarenja investicija u malom gospodarstvu
poduzetnicima koji nisu u mogućnosti ponuditi kvalitetne instrumente osiguranja. Također, putem
poslovne suradnje s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) omogućena je raznovrsnija ponuda
kreditnih linija za klijente Banke korištenjem kredita iz izvora HBOR-a, uključujući programe pomoći
poduzetnicima koji su imali financijskih teškoća prouzročenih inflatornim učincima.
Poseban naglasak u poslovanju stavljamo na naše poljoprivrednike koje pratimo u poslovanju uz prilagodbu
proizvoda njihovim potrebama.
Također, Banka aktivno sudjeluje u financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave, čime se na kvalitetan
način rješavaju razvojne infrastrukturne potrebe te stvaraju kvalitetne osnove za daljnji gospodarski razvoj
područja na kojima Banka posluje.
Pored kreditiranja, Banka poslovnim subjektima nudi i izdavanje svih oblika jamstava, od kunskih i deviznih,
ponudbenih, činidbenih i platežnih garancija, akreditiva i drugih oblika jamstava koje današnji uvjeti
poslovanja zahtijevaju.
Kreditna sposobnost, kvalitetni razvojni programi te stručnost poslovodstva čine temeljne preduvjete za
financijsko praćenje klijenata. Cilj koji želimo postići je da budemo prepoznati kao pouzdan partner
poduzetnicima na lokalnom tržištu sa individualnim pristupom klijentu te kvalitetom i uslugom
prilagođenom njihovim potrebama koje će im pomoći u lakšem ostvarenju svojih ciljeva.
Razvijajući i unapređujući svoje poslovanje, pravnim osobama nudimo i ostale usluge koje omogućavaju
brže, jednostavnije i efikasnije poslovanje korištenjem dnevno-noćnih trezora, MasterCard Business
Charge kartica, SMS usluga te posebno online usluga, odnosno internet i mobilnog bankarstva.
Proteklu godinu je obilježila i priprema za promjenu nacionalne valute te smo klijentima Banke omogućili
pravovremenu predopskrbu potrebnim eurima.
Radi trenutne specifičnosti poslovanja poduzetnika i sami smo se prilagodili novim načinima poslovanja te
preferiramo on-line komunikaciju, uz partnerski pristup te smanjenu dokumentaciju gdje god je to moguće.
U poslovanju Banke s gospodarstvom, osnovne aktivnosti i dalje će biti usmjerene razvoju i povećanju
kvalitete usluga koje Banka nudi poduzetnicima, te daljnjoj zajedničkoj izgradnji međusobnog poslovnog
povjerenja i partnerstva uz prilagodbu suvremenim načinima poslovanja.
11
Slatinska banka d.d. Slatina
Poslovanje sa stanovništvom
U 2022. godini započet je i uspješno završen, projekt zamjene nacionalne valute. Djelatnici Sektora
Stanovništva, raspoređeni u poslovnicama Banke, bez ikakvog su zastoja u svakodnevnom radu uspješno
pridonijeli završetku konverzije na zadovoljstvo klijenata.
Kontinuiranim razvojem i prodajnim aktivnostima, Banka je zabilježila stabilnost depozita u poslovanju sa
stanovništvom. Vidljiv je nastavak trenda prelijevanja oročenih depozita u a vista depozite, slijed čega je
pad kamatnih stopa pasive što je u konačnici rezultiralo smanjenjem kamatnog troška.
Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2022. godine iznosio je 487 milijuna kuna što je rast
od 7,2% u usporedbi s godinom ranije.
Banka je u 2022. godini proširila svoju mrežu na jug Hrvatske, otvaranjem kreditnog ureda u Splitu. Time
je još jednom ukazano na stabilnost same Banke i na njen plan širenja svoje Mreže te težnju širenja samog
tržišnog udjela.
U segmentu poslovanja sa stanovništvom, Banka i dalje planira ulagati u razvoj poslovne mreže, usluge
direktnog bankarstva putem internetskog i mobilnog bankarstva te ulaganjima u promidžbeni marketing.
Platni promet
Funkcioniranje platnog prometa (nacionalnog, prekograničnog i međunarodnog) putem mreže poslovnica
Banke, bankomata, dnevno-noćnih trezora, u mreži poslovnica FINA-e te putem elektronskih plaćanja, koje
obavljaju klijenti Banke i ostali sudionici u platnom prometu intenzivno se prati, budući da je za sve klijente
Banke i ostale sudionike od izuzetne važnosti.
I u 2022.godini nastavljena je digitalna transformacija poslovanja koja je dobro prihvaćena od strane
klijenata, a što je izraženo povećanjem kako u broju transakcija tako i u vrijednostima. Posebno su važna
značajna povećanja broja naloga klijenata zadanih putem mobilnog i internetskog bankarstva, čime se
dugoročno osigurava kontinuitet i kvaliteta na bankarskom tržištu.
Tijekom 2022.godine uspješno su provedeni poslovi pripreme aktivnosti za zamjenu domaće valute, što
uključuje predopskrbu Banke gotovim novcem od strane HNB-a, dvojno iskazivanje cijena pet mjeseci prije
i 12 mjeseci nakon prelaska na euro, prijelaz bezgotovinskog platnog prometa na euro na dan konverzije
01.01.2023. te dvojni optjecaj gotovine tijekom prva dva tjedna nakon uvođenja nove valute. Izvršene su
prilagodbe bankomata te pripadajuće informatičke podrške. Sve navedene aktivnosti provedene su od
strane banke bez dodatnih naknada za klijente.
Banka ima razvijenu mrežu korespondentskih banaka. Devizna plaćanja vrši preko aplikacije SWIFT Alliance
te je aktivan sudionik TARGET2 sustava, uz aktivno sudjelovanje u projektu T2 konsolidacije. Aktivan je
sudionik EuroNKS sustava čime je direktno uključena u SEPA platni sustav (Single Euro Payments Area).
Od 2017. godine, Banka je aktivan sudionik SEPA Direct Debit osnovne i poslovne platne sheme.
Za poslove platnog prometa Banka koristi vlastitu programsku podršku koja predstavlja tehničku osnovu
za kvalitetno pružanje usluga platnog prometa kako u zemlji tako i prema inozemstvu.
12
Slatinska banka d.d. Slatina
U Banci se kontinuirano vodi računa o troškovima platnog prometa i prate trendove na tržištu tako da se
klijentima nude povoljne naknade za platne usluge koje koriste.
Kvalitetna, brza i cjenovno prihvatljiva usluga, uz održavanje sigurnost ostaj nam premise u upravljanju i
vođenju platnog prometa u Banci.
Informatika Banke
Trendovi ukazuju na sve veću potrebu za digitalizacijom poslovanja što je prisutno i u konzervativnijem
bankarskom sektoru. Tehnološko nasljeđe predstavlja najveći izazov tradicionalnim bankama. Informacijski
sustavi, koji su pokretač inovacija, u procesu digitalizacije često prerastaju u najveću prepreku. Arhitektura
aplikacija orijentiranih na proizvode dovodi do multipliciranja aplikativne podrške i procesa za različite
bankarske proizvode.
Digitalizacija u navedenom smislu podrazumijeva pružanje kvalitetnije usluge s orijentacijom na klijenta i
sukladno potrebama klijenta, ali i jeftinije proizvode smanjenjem klasičnih troškova uredskog poslovanja,
arhiviranja, administracije, ubrzavanjem procesa i interakcije s klijentima i slično.
Osim navedenog, digitalizacija doprinosi korisničkom iskustvu (UX) unaprjeđenjem grafičkog korisničkog
sučelja kao i kroz agregiranje funkcionalnosti s različitih sustava i korisnički orijentiranom prezentacijom
informacija.
Pretpostavke digitalnog bankarstva su:
• Klijent kao centralna točka,
• Informacije u realnom vremenu,
• Automatizacija i
• Kolaboracija.
Klijenti više nisu pasivni korisnici financijskih usluga. Digitalizacijom oni preuzimaju kontrolu i upravljaju
financijskim odlukama i očekivanjima. Klijenti očekuju pomoć banke da na učinkovit i svrsishodan način
ostvare svoje financijske ciljeve. Karakteristika modernih klijenata je da su u pogledu odnosa s bankom
zahtjevniji, s više samopouzdanja, više utjecaja i značajno specifičniji obzirom na očekivanja. Kako bi banka
išla u korak s takvim zahtjevima nužno je uvesti inovacije u standardne proizvode te prilagoditi procese.
Potrebno je napomenuti da fokus na klijenta više nije samo u odnosu na klijente banke, nego na sve
potencijalne klijente.
Potreba za informacijama u realnom vremenu manifestira se kroz sposobnost da se informacije koje se
pribavljaju i analiziraju u skoro realnom vremenu pretvore u informacije na temelje kojih se pokreće
određena aktivnost. Koriste se napredna analitičke tehnologije, unutar i izvan organizacije. Klijent uslugu
koja je temeljena na informacijama u realnom vremenu doživljava kao personaliziranu s dodatnom
vrijednošću. Takva usluga, između ostalog, pro aktivno educira klijenta o njegovim potrebama i prije nego
što ih je klijent u potpunosti postao svjestan.
Značajno povećanje volumena transakcija zahtijeva automatizaciju. Automatizacija je ključni preduvjet
dobrog klijentskog iskustva u smislu usluge koja je brza, fluidna i bez zastoja. Odnosi se na iskustvo
korisničkog sučelja, ali i pozadinske procese. Isto tako, automatizacija omogućava povećanje volumena
transakcija bez dodatnog ili uz minimalni dodatni trošak za banku te ubrzavanje procesa akvizicije novih
13
Slatinska banka d.d. Slatina
klijenata. Gledajući na internu organizaciju, automatizacija smanjuje potrebu za repetitivnim poslovima te
oslobađa kapacitete za aktivnosti koje generiraju veću ili dodatnu vrijednost.
Kolaboracija se odnosi na uspostavu kolaborativnog ekosustava, sastavljenog od više pružatelja usluga koji
zajedno klijentu pružaju najbolje iskustvo u smislu financijskih potreba te time daju i najbolji proizvod. Sam
ekosustav se sastoji od više partnera i to banke, s jedne strane, te FinTech i telekom kompanija s druge
strane. Takva udruživanja omogućavaju povezivanje banke s ostalim mrežama te proširivanje opsega
poslovanja. Jedan od najvećih izazova kod kreiranja kolaborativnih sustava je kako upravljati rizikom
sigurnosti koji nastaje uslijed dodjele pristupa informacijama i sustavima banke trećim stranama.
Uz sve prethodno navedeno, Banka je napravila sveobuhvatnu pripremu za novi DWH te je u fazi
implementacija novih načina upravljanja podacima s ciljem efikasnijeg internog i eksternog reportinga te
kvalitetnijeg upravljanja cjelokupnog sustava.
Nabavljeni su novi serveri i diskovni sustavi za primarnu i DR stranu koji su dostatni za buduće razdoblje od
5 godina, kao i nove licence za povećanu sigurnost pristupa Klijenata banke kroz direktne kanale (HID
sustav), pripremljeni su svi preduvjeti za slanje instant poruka uz SMS i Viber poruke. Dodatno je proširen
CORE sustav banke sa dodatnom okolinom koja se koristila za EUR projekt, koji je Banka uspješno završila
u definiranim rokovima.
14
Slatinska banka d.d. Slatina
POSLOVNI RIZICI
Politika i strategije upravljanja rizicima
Rizik se definira kao mogućnost nastanka događaja koji mogu nepovoljno utjecati na kapital Banke, prihode
ili njenu održivost te ostvarenje ciljeva.
Sustav upravljanja rizicima jest sveobuhvatnost organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka,
sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o
izloženosti rizicima odnosno upravljanje rizikom u cjelini te podrazumijeva uspostavu odgovarajućega
korporativnog upravljanja, kulture rizika i donošenje strategije, politike i ostalih internih akata za
upravljanje rizicima.
Upravljanje rizicima je cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir
ciljeve Banke, te poduzimanje potrebnih radnji, a u svrhu smanjenja rizika.
Organizacija upravljanja rizicima
Upravljanje rizicima u Banci provodi se od strane Sektora upravljanja kreditnim rizikom i Sektora rizika. U
segmentu upravljanja kreditnim rizikom sudjeluje i Sektor naplate. Također, upravljanje rizicima provodi
se u svim segmentima poslovanja kroz uspostavljeni sustav unutarnjih kontrola.
Odbor za rizike
Odbor za rizike centralno je organizacijsko tijelo za ukupnost upravljanja rizicima.
Odbor za rizike putem definiranog sustava izvještavanja kontinuirano raspravlja o svim rizicima kojima je
Banka izložena u cilju definiranja daljnje poslovne politike Banke.
Sektor upravljanja kreditnim rizikom
Sektor upravljanja kreditnim rizikom obavlja operativno upravljanje kreditnim rizikom. Obavljaju se poslovi
upravljanja kolateralima, što obuhvaća reviziju procjene kolaterala, praćenja vrijednosti kolaterala i
davanje mišljenja na kolaterale koje Banka prihvaća u postupcima odobravanja izloženosti.
Odbor za rizike
Član Uprave odgovoran
za rizike
Sektor upravljanja
kreditnim
rizikom
Sektor rizika Sektor naplate
15
Slatinska banka d.d. Slatina
U sklopu funkcioniranja rada Sektora upravljanja kreditnim rizikom sudjeluju slijedeća radna mjesta:
- Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom i rizicima vezanim uz kreditni rizik,
- Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom.
Sektor rizika
Sektor rizika obavlja operativno upravljanje svim rizicima osim kreditnog, te praćenje i mjerenje svih rizika
kojima je Banka izložena.
U sklopu funkcioniranja rada Sektora rizika sudjeluju slijedeća radna mjesta:
- Stručni suradnik za upravljanje tržišnim i ostalim rizicima,
- Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje kreditnih rizika,
- Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje tržišnih i ostalih rizika
Funkciju kontrole rizika obavlja direktor Sektora rizika.
Sektor naplate
Sektor naplate operativno upravlja svim kreditnim izloženostima kod kojih postoji neurednost u
podmirenju obveza. Od strane Sektora naplate poduzimaju se sve mjere za naplatu potraživanja, kako
dobrovoljnu, tako i onu prisilnu. Slučajevi u kojima Banka ne može postići dogovornu naplatu redovnim
putem. Osim navedenoga od strane Sektora naplate predlaže se i restrukturiranje izloženosti, te prijedlozi
za prodaju dijela neprihodujućeg portfelja.
Izloženost rizicima
U svom poslovanju Banka je izložena slijedećim rizicima:
1) Kreditni rizik:
- Kreditni rizik druge ugovorne strane,
- Kamatno inducirani kreditni rizik,
2) Tržišni rizici:
- Pozicijski rizik,
- Valutni rizik,
- Robni rizik,
3) Kamatni rizik u knjizi pozicija kojima se ne trguje,
4) Likvidnosni rizik (rizik financiranja likvidnosti, rizik tržišne likvidnosti):
- Rizik financiranja likvidnosti,
- Rizik tržišne likvidnosti,
5) Operativni rizik,
6) Koncentracijski rizik,
7) Rizik prekomjerne financijske poluge,
8) Izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni,
9) Reputacijski rizik,
10) Procjena i praćenje internih procedura koje su korigirane zbog pandemije,
11) Ostali rizici (razrjeđivački rizik, rizik sekuratizacije, upravljački rizik, rizik modela, rizik prilagodbe
kreditnom vrednovanju, rizik slobodne isporuke, poslovni rizik, pravni rizik, migracijski rizik, rizik
eksternalizacije, rizik profitabilnosti, rizik ulaganja u nekretnine, rizik informacijskog sustava, rizik
namire, rizik nesavjesnog ponašanja, rizik održivosti s naglaskom na okolišne i klimatske rizike, rizik
16
Slatinska banka d.d. Slatina
usklađenosti, rezidualni rizik, rizik države, strateški rizik u sklopu kojeg i rizik novog proizvoda, te
poslovne linije i ostali rizici kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju).
Stupanj rizika kojem je Banka izložena ovisi o mnogobrojnim faktorima i svi navedeni rizici ne djeluju na
jednak način na Banku. Detaljno upravljanje pojedinim rizikom se propisuje u politikama, pravilnicima i
procedurama za navedene rizike.
Profil rizičnosti
Banka nije izložena riziku sekuritizacije, jer ne obavlja poslove sekuritizacije, niti će ulaziti u poslove koji
uvjetuju razrjeđivački rizik pa time neće biti izložena istom.
Također, Banka neće trgovati robom na tržištu niti izvedenim financijskim instrumentima koji se odnose
na robu, odnosno neće biti izložena robnom riziku.
Kultura rizika u smislu preuzimanja i upravljanja rizicima prezentira se svim radnicima na svim razinama
tako da budu jasno upoznati s dodijeljenim im ovlastima.
Pristup upravljanju rizicima
Sustavni pristup upravljanja rizikom je ključni element za postavljanje strategije Banke u upravljanju
rizicima.
Uprava Banke osigurava da upravljanje rizikom bude ugrađeno u sve poslovne procese i u sve
organizacijske dijelove.
Cilj upravljanja rizicima je postizanje optimalne razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika.
Uprava i Nadzorni odbor, u skladu sa svojim nadležnostima, krajnje i u potpunosti su odgovorni za
uspostavu, provedbu i nadzor sustava upravljanja.
Proces upravljanja rizicima
Proces upravljanja rizicima mora biti prilagođen vrsti rizika na koji se odnosi. Svaki proces mora minimalno
sadržavati slijedeće:
- utvrđivanje rizika,
- mjerenje rizika,
- ovladavanje rizikom,
- praćenje i izvješćivanje o riziku,
- kontrola rizika.
Razina prihvatljivih rizika
Banka je dužna osigurati da u svakom trenutku ima iznos kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti
usluga koje pruža i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u pružanju tih usluga.
Banka je dužna radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima
održavati odgovarajuću visinu regulatornog kapitala. Regulatorni kapital kreditne institucije ne smije biti
manji od Zakonom propisanog iznosa temeljnog kapitala odnosno Odlukom propisanog internog kapitala.
17
Slatinska banka d.d. Slatina
Banka je dužna poslovati tako da je u svakom trenutku sposobna pravodobno ispunjavati dospjele novčane
obveze (načelo likvidnosti) te da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti).
U svojim politikama vezanim za rizike Banka propisuje razine prihvatljivih rizika za definirane rizike
Izvještavanje o izloženosti rizicima
Uprava i Nadzorni odbor Banke se redovito izvještavaju s raznih aspekata rizika o kvaliteti portfelja,
pokazateljima Plana oporavka i osiguravaju im se sve informacije neophodne za sagledavanje rizika kojem
je Banka izložena. Izvještaj sadrži detaljne informacije o izloženostima, ocjenama rizika, koncentraciji i
promjenama u profilu rizika. Sektor rizika izrađuje i dodatne izvještaje koji mu omogućavaju potrebne
informacije za proaktivno upravljanje rizicima.
Kontrolne funkcije sastavljaju pojedinačna i periodička izvješća u skladu s Pravilnikom o radu funkcije
kontrole rizika, Pravilnikom o radu funkcije praćenja usklađenosti i Pravilnikom o radu unutarnje revizije.
U cilju adekvatne zaštite svoje izloženosti Banka ugovara instrumente osiguranja potraživanja iz kojih je
moguće ostvariti naplatu svojih tražbina ukoliko dužnik Banke ne podmiruje svoje obveze, odnosno
osigurati minimalni kreditni rizik.
Kreditni rizik
Kreditni rizik najznačajniji je rizik u Banci. Kreditni rizik je rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove
novčane obveze prema Banci.
Valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani rizik predstavljaju izvedenice kreditnog rizika i Banka
ih zasebno sagledava.
Banka je propisala Politiku upravljanja kreditnim rizikom. Cilj politike je propisivanje jasnih linija ovlasti i
odgovornosti za upravljanje kreditnim rizikom unutar Banke, metodologiju utvrđivanja i mjerenja odnosno
procjenjivanja kreditnog rizika kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena, postupci za ovladavanje i
praćenje kreditnog rizika, uključujući uspostavu odgovarajućih limita, procedura i mjera ako dođe do
kriznih situacija.
Proces praćenja pojedinačne izloženosti uključuje procjenjivanje kreditne sposobnosti dužnika, grupe
povezanih osoba s dužnikom, urednosti u podmirenju obveza i kvalitete instrumenata osiguranja
potraživanja tijekom trajanja pravnog odnosa koji čini izloženost.
Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje kreditnih rizika izrađuje analizu kreditnog portfelja i odgovoran
je za izradu iste. Analiza se obavlja tromjesečno nakon provedenih ispravaka vrijednosti i prezentira se na
Odboru za rizike.
Kreditni rizik mjerimo kroz proces praćenja plasmana i analize kreditnog portfelja sukladno Politici praćenja
plasmana i analize kreditnog portfelja i kroz proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima rizičnosti, a
što je propisano Pravilnikom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih
gubitaka.
Ukupnost poštivanja odredbi Politike provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske kontrole i
Unutarnju reviziju, prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, odjeli sektorske
18
Slatinska banka d.d. Slatina
kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za rizike i
reviziju i Nadzorni odbor.
Način zaštite od kreditnog rizika je kontinuirano praćenje pojedinačnih plasmana tako da omogućuje
pravodobno poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja kreditnog rizika u slučaju pogoršanja
kreditne sposobnosti dužnika ili pružatelja instrumenta osiguranja potraživanja.
Banka tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovornog odnosa procjenjuje kreditnu kvalitetu izloženosti i
provodi klasifikaciju tih izloženosti u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:
1) kreditna sposobnost dužnika,
2) urednost u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima i
3) kvaliteta instrumenata osiguranja po pojedinoj izloženosti.
U skladu sa zahtjevima MSFI 9 propisane su tri kategorije obračuna ispravaka vrijednosti:
STAGE 1 (S1) – obračun očekivanih jednogodišnjih kreditnih gubitaka na skupnoj osnovi,
STAGE 2 (S2) – obračun očekivanih kreditnih gubitaka za cijeli vijek trajanja izloženosti na skupnoj osnovi,
STAGE 3 (S3) – obračun očekivanih kreditnih gubitaka na pojedinačnoj osnovi
Glavni kriteriji/relevantni podaci za svrstavanje izloženosti u rizične skupine su:
- Dani kašnjenja,
- Status potraživanja - Restrukturirani plasmani, COVID-19,
- Blokada računa,
- Interna ocjena kreditne sposobnosti,
- Status umrle osobe.
Indikatori koji upućuju na to da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoje obveze smatraju se:
1) evidentne znatne financijske teškoće dužnika,
2) kršenje ugovora, kao što je neispunjavanje obveza ili kašnjenje pri plaćanju kamata i/ili glavnice ili
neispunjavanje drugih odredaba ugovora,
3) postojanje realne vjerojatnosti pokretanja stečajnog postupka ili poduzimanje druge pravne radnje
(financijske reorganizacije) koja je uzrokovana lošim financijskim položajem dužnika,
4) na temelju analize Sustava ranog utvrđivanja pojačanog kreditnog rizika i kvalitativnih pokazatelja na
portfelju plasmana pravnih osoba s rano otkrivenim povećanim kreditnim rizikom su: reputacija klijenata,
negativna iskustva u svezi s dostavom informacija Banci i pokrenuti sudski sporovi.
Definicija statusa neispunjavanja obveza
Status neispunjavanja obveza pojedinog dužnika nastao je ispunjenjem jednog od sljedećih uvjeta ili oba
sljedeća uvjeta:
(a) Banka smatra vjerojatnim da dužnik neće u cijelosti podmiriti svoje obveze prema Banci, njezinom
matičnom društvu ili bilo kojem od njezinih društava kćeri ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz
kolaterala;
(b) dužnik više od 90 dana nije ispunio svoju dospjelu obvezu po bilo kojoj značajnoj kreditnoj obvezi prema
Banci, njezinom matičnom društvu ili bilo kojem od njezinih društava kćeri.
19
Slatinska banka d.d. Slatina
Ponovno dodjeljivanje statusa ispunjavanja obveza moguće je u slučajevima kada su otklonjeni svi uzroci
koji su doveli do statusa neispunjavanja obveza u razdoblju od minimalno tri mjeseca. Potrebno je
analizirati kriterije koji su doveli do poboljšanja financijskog stanja dužnika koji omogućuje potpunu i
pravodobnu otplatu kreditnih obveza te je otplata duga vjerojatna. Banka treba biti uvjerena da su
poboljšanja kreditne kvalitete stvarna i trajna, te je financijsko stanje dužnika zadovoljavajuće kako bi se
status neispunjavanja obveza promijenio u status ispunjavanja obveza. Temeljem toga će se pratiti i
analizirati promjene u statusu dužnika ili proizvoda kod kojih će status neispunjavanja obveza nastupiti
nedugo nakon ponovnog stjecanja statusa ispunjavanja obveza s ciljem preispitivanja svoje politike u
odnosu na reklasifikaciju izloženosti.
Kriteriji za klasifikaciju i umanjenje izloženosti u rizičnoj skupini A
U rizičnu skupinu A mogu se rasporediti samo izloženosti prema dužniku koji nije u statusu neispunjavanja
obveza.
Banka je dužna izloženosti rasporediti u rizičnu podskupinu:
1) A-1 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti nije znatno povećao,
2) A-2 ako se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao.
Banka je dužna u skladu s odredbama MSFI-ja 9 provesti odgovarajuće umanjenje vrijednosti i rezerviranje
izloženosti u iznosu jednakom:
1) očekivanim kreditnim gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1,
2) očekivanim kreditnim gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2.
Opći zahtjevi za metode procjene očekivanih kreditnih gubitaka
Indikatori za utvrđivanje povećanog kreditnog rizika dužnika koji se upotrebljava za prijelaz izloženosti iz
rizične podskupine A-1 u rizičnu podskupinu A-2 su:
1. dani kašnjenja,
2. blokada klijenta,
3. narušavanje ocjene kreditne sposobnosti,
4. smrti kod fizičkih osoba,
5. pojavljivanje na listama praćenje Watch lista i Sustav ranog otkrivanja pojačanog kreditnog rizika.
Banka kao obvezni indikator uzima urednost dužnika u podmirivanju dospjelih obveza. Ako dužnik kasni s
plaćanjima svojih dospjelih izloženosti prema Banci koje su u obuhvatu duže od 30 dana, ali još uvijek u
rokovima koji ne prelaze 90 dana, Banka ga je dužna rasporediti u rizičnu podskupinu A-2.
Model izračuna očekivanog kreditnog gubitka (ECL) na skupnoj osnovi
𝑬𝑪𝑳 =
(
𝑬𝑨𝑫
𝒏
∗ 𝐌𝐏𝐃
𝐧
∗ 𝐋𝐆𝐃
𝐧
∗ 𝐃𝐅
𝐧
)
𝒓
𝒏𝟏
EAD
Izračun izloženosti uslijed statusa neispunjavanja obveza (EAD) predstavlja izloženost u trenutku defaulta
klijenta/potraživanja. Uzimaju se u obzir diskontirani novčani tokovi, kao i potencijalna dodatna povlačenja
sredstava iz kreditnih linija.
20
Slatinska banka d.d. Slatina
MPD model
Kod MPD modela primijenjen je osnovni pristup izračuna vjerojatnosti nastanka defaulta koji se zasniva na
tranzicijskim matricama primjenom Markovljevih lanaca, nakon čega se makroekonomska predviđanja
implementiraju pomoću z-shift modela. Vremenska dimenzija dobiva se prostim množenjem adekvatnih
matrica na osnovu projekcija za buduće periode.
LGD
Banka je definirala gubitak u slučaju nastanka default statusa danog financijskog sredstva ovisno o
segmentu i postojanju kolaterala po potraživanju
DF
DF je skraćenica termina Discount Factor, odnosno predstavlja diskontni faktor za dati period na bazi
inicijalne efektivne kamatne stope. Ovisno o veličini efektivne kamatne stope, dospijeću izloženosti i
kašnjenju ili primjeni očekivanog kreditnog gubitka izračunava se DF.
Strateški rizik
Banka je propisala Politiku upravljanja strateškim rizikom kojoj je cilj definiranje strateškog rizika kojemu
je Banka izložena. Strateški rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka uslijed nepostojanja dugoročne
razvojne komponente Banke, pogrešnih poslovnih odluka, loše provedbe donesenih odluka ili nedostatka
osjetljivosti na tržišne promjene.
Funkcija kontrole rizika dužna je polugodišnje izvijestiti Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni
odbor banke o ostvarenju godišnjih planova bilance.
Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka,
neprilagodljivosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.
Ovaj rizik vezan je uz strateške ciljeve Banke, razvijene poslovne strategije da bi se ostvarili strateški ciljevi,
resurse korištene za ostvarivanje tih ciljeva te kvalitete provođenja. Potrebne resurse da bi se provele
poslovne strategije čine materijalna i nematerijalna sredstva, uključujući kanale komunikacije, operativne
sustave, mreže za isporuku te upravljačke kapacitete i sposobnosti. Kroz proces mjerenja Banka će
utvrđivati ostvarenje usvojenih planova odnosno nivo odstupanja od usvojenih planova i strateških ciljeva
Banke kako bi se pravovremeno mogao utvrditi razlog devijacija i pokrenuti aktivnosti na ostvarenju
strateških ciljeva Banke.
Zaštita od strateškog rizika predstavlja skup odrednica, strategija, metoda i aktivnosti kojima se jasno
definira što Banka želi i kako to ostvariti, odnosno kako isključiti ili ublažiti određene devijacije. U postupku
ovladavanja strateškim rizikom Banka može koristiti usluge vanjskih institucija.
Rezidualni rizik
Banka je propisala Politiku upravljanja rezidualnim rizikom kojoj je cilj utvrđivanje, mjerenje, ovladavanje
te praćenje i izvješćivanje o rezidualnom riziku. Rezidualni rizik jest rizik gubitka koji nastaje ako su priznate
tehnike smanjenja kreditnog rizika kojim se koristi kreditna institucija manje djelotvorne nego što se
očekivalo.
Praćenje i izvješćivanje o rezidualnom riziku obavlja se u sklopu Sektora rizika i funkcije kontrole rizika.
Viši stručni suradnik za praćenje i mjerenje kreditnih rizika minimalno jednom polugodišnje Odboru za
rizike podnosi izvješće o upravljanju rezidualnim rizikom.
21
Slatinska banka d.d. Slatina
Banka rezidualni rizik mjeri stavljanjem u omjer nenaplaćenih potraživanja (za koje se procjenjivalo da su
u cijelosti osigurani kreditnom zaštitom) i ukupno osiguranih potraživanja istom vrstom kreditne zaštite.
Druga mjera je praćenjem evidencije prodanih nekretnina u sudskom/ovršnom/stečajnom postupku i
evidencije pokrenutih, a još uvijek neprodanih nekretnina iz razloga dobivanja informacije o roku utrživosti
pojedinih vrsta instrumenata osiguranja. Zatim izrade projekcije preuzimanja imovine za razdoblje od dvije
godine zbog kontrole ograničenja za daljnje preuzimanje nekretnina.
U sklopu procesa upravljanja rezidualnim rizikom, ukoliko se tehnike smanjenja kreditnog rizika pokažu
manje učinkovite nego se to prilikom odobravanja plasmana očekivalo, donose se mjere za
kontrolu/smanjenje kreditnog rizika.
Učinci tehnika kreditne zaštite mogu se poboljšati manjim udjelom iznosa potraživanja u procijenjenoj
vrijednosti instrumenta koji se koristi kao kreditna zaštita, izbjegavanjem korištenja instrumenata koji se
koriste kao kreditna zaštita koji se pokažu kao neučinkoviti, većom pravnom sigurnosti korištenih tehnika
smanjenja i slično.
Reputacijski rizik
Banka je propisala Politiku upravljanja reputacijskim rizikom kojoj je cilj definiranje upravljanja
reputacijskim rizikom. Reputacijski rizik je mogući negativni utjecaj na dobit i kapital koji je uvjetovan
negativnim javnim mišljenjem.
Kontinuirano praćenje prijetnji za reputaciju u kontekstu u kojem se Banka spominje u medijima, ili se
javlja u obliku žalbi klijenata, odnosno kroz prijavu operativnog rizika i kroz analize.
Sustav za mjerenje reputacijskog rizika:
Reputaciju oblikuju tri činitelja: komunikacija, medijska pokrivenost (online i tisak), te iskustva klijenata i
javnosti.
Sukladno prethodno navedenom, rizik reputacije mjerimo na način da vršimo slijedeće:
- analizu žalbi klijenata,
- analizu medijskih natpisa u čijem se kontekstu spominje Banka (pozitivnih i negativnih),
- analizu prijavljenih reputacijskih rizika u okviru operativnog rizika.
Kontrola se vrši kroz uspješnost primijenjenih rezultata dobivenih iz analiza na temelju kojih se je ciljano
djelovalo na uklanjanje negativne reputacije koja se odnosila na Banku.
Ukupnost poštivanja odredbi Politike provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske kontrole i
unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, Odjeli sektorske
kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za rizike i
reviziju i Nadzorni odbor.
Način zaštite od rizika je ovladavanje reputacijskim rizikom na način da se usmjeri javno mišljenje o Banci
na željeni način.
Kamatni rizik
U okviru Politike upravljanja kamatnim rizikom u knjizi pozicija kojima se ne trguje definiran je proces
upravljanja kamatnim rizikom sukladno Odluci o sustavu upravljanja.
Proces upravljanja kamatnim rizikom u knjizi pozicija kojima se ne trguje obuhvaća utvrđivanje ili
identifikaciju kamatnog rizika, mjerenje i praćenje, upravljanje kamatnim rizikom; te kontrolu i
izvještavanje o kamatnom riziku.
Kontinuirano mjerenje i praćenje kamatnog rizika vrši se uz pomoć metoda Analize kamatnog GAP-a
(repricing gap analiza); metode standardiziranog kamatnog šoka na neto kamatni prihod unutar godine
22
Slatinska banka d.d. Slatina
dana; praćenja i analiza neto kamatnog prihoda i kamatne marže; te analize ostvarenja planova neto
kamatnog prihoda i izračuna promjene EVE po propisanim šokovima u Odluci o sustavu upravljanja.
Upravu Banke se izvještava putem internog izvješća o kamatnom riziku kroz Odbor za rizike, te tromjesečno
regulator putem Izvještaja o upravljanju kamatnim rizikom u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Na temelju
dobivenih informacija iz izvješća, Uprava banke upravlja kamatnim rizikom koristeći se instrumentima
upravljanja kamatnim rizikom.
Kontrola kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje se vrši putem tromjesečnog Izvještaja o
upravljanju kamatnim rizikom u knjizi pozicija kojima se ne trguje, internog tromjesečnog izvješća o
kamatnom riziku i polugodišnje Izvješće o radu funkcije kontrole rizika.
Ukupnost poštivanja odredbi donesenih politika provodi se kroz Funkciju kontrole rizika, odjele sektorske
kontrole i Unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, odjeli
sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za
rizike, reviziju i Nadzorni odbor, te se donose konkretne mjere ovisne o situaciji.
Banka je uz regulatorne limite postavila i interne te će se prekoračenje internog limita dogoditi ukoliko
promjena ekonomske vrijednosti kapitala pod utjecajem standardnog kamatnog šoka (200 b.b.) u odnosu
na regulatorni kapital prelaziti 15%. U tom slučaju potrebno je poduzeti mjere u smjeru smanjenja istog.
Ako je pad EVE veći od 20% regulatornog kapitala Banka je dužna odmah o tome obavijestiti HNB.
Prekoračenje internog limita će se dogoditi ukoliko promjena ekonomske vrijednosti kapitala pod
utjecajem bilo kojeg od šest scenarija kamatnih šokova u odnosu na osnovni kapital prelazi 11%. U tom
slučaju potrebno je poduzeti mjere za smanjenje istog. Ako je pad EVE veći od 15% osnovnog kapitala
Banka je dužna odmah o tome obavijestiti HNB.
Temeljem Analize kamatnog GAP-a utvrđuje se izloženost Banke kamatnom riziku u slučaju promjene
cijena po plasmanima odnosno izvorima sredstava, te je potrebno osigurati da maksimalni kumulativni jaz
između ukupne neto kamatonosne aktive i ukupne neto kamatonosne pasive na rokovima do 12 mjeseci
pod utjecajem porasta kamatnih stopa za 1% ne prelazi granicu od 12% neto kamatnih prihoda.
Propisivanjem i utvrđivanjem godišnjeg plana (kojim Banka utvrđuje planirane iznose plasmana i izvora
po pojedinim proizvodima te dinamiku njihovog ostvarenja, te apsolutne veličine aktive na koju Banka ima
ugovoreno pravo obračunavati kamatu u odnosu na pasivu na koju Banka ima ugovorenu obvezu plaćati
kamatu); zatim Odluke o kamatnim stopama (kojima se utječe na visinu kamatnih stopa, promjenljivost
kamatnih stopa odnosno mogućnost ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa, metodu i način obračuna
kamatnih stopa); te Kreditne politike (kojima se utječe na sektorsku strukturu plasmana, strukturu
plasmana po pojedinim kreditnim linijama); i Politike upravljanja aktivom i pasivom (kojima se utječe na
strukturu aktive i pasive Banke) u obzir se uzima utjecaj kamatnog rizika, odnosno istima se utječe na
smanjenje kamatnog rizika.
Cilj upravljanja kamatnim rizikom je trajno i stabilno održavanje prihvatljive kamatne marže tj. njezino
povećanje u granicama mogućeg u cilju ostvarenja zadovoljavajućeg neto kamatnog prihoda dostatnog za
ostvarenje planirane profitabilnosti Banke.
Operativni rizik
Slatinska banka d.d. u Strategiji upravljanja rizicima propisala je upravljanje svim rizicima, a među kojima
je i operativni rizik te cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir
23
Slatinska banka d.d. Slatina
ciljeve Banke, te poduzimanje potrebnih radnji, a u svrhu smanjenja rizika. U strategiji upravljanja rizikom
definirane su razine prihvatljivih rizika i odgovornosti za upravljanje rizicima.
Politikom upravljanja operativnim rizikom definira se proces upravljanja operativnim rizikom, metode,
načini i postupci praćenja operativnih rizika, identifikacija, procjena, kontrola, odgovornosti i izvještavanje
o operativnim rizicima. Politika je dio Strategije upravljanja rizicima. Operativni rizik znači rizik gubitka koji
proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili iz vanjskih događaja, uključujući
pravni rizik.
Ukupnost poštivanja odredbi donesenih politika provodi se kroz funkciju kontrole rizika, odjele sektorske
kontrole i unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija kontrole rizika, Odjeli
sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju Upravu Banke, Odbor za
rizike i reviziju i Nadzorni odbor, te se donose konkretne mjere ovisne o situaciji.
Kontrola operativnog rizika se vrši putem tromjesečnog internog izvješća o operativnom riziku, zatim u
polugodišnjem izvješću o radu Funkcije kontrole rizika.
Upravljanje operativnim rizikom provodi se kroz poticanje zaposlenih na svim razinama na prikupljanje
podataka o događajima koji dovode do operativnih rizika, vođenje registra podataka o operativnim
rizicima, integriranu internu i eksternu kontrolu, periodično ocjenjivanje i redovno izvještavanje.
Procjena rizika provodi se metodom samoprocjene, primjenom metoda otvorene procjene. Rezultati
procjene se prezentiraju putem matrice rizika koja je definirana visinom gubitka, učestalosti gubitka i
razinom rizika.
U slučaju pojave kriznih situacija postupat će se u skladu s Planom upravljanja kontinuitetom poslovanja.
Planovi postupanja u kriznim situacijama i Planovi kontinuiteta poslovanja
U Banci je osnovan Odbor za upravljanje Operativnim rizikom. Glavna zadaća Odbora za upravljanje
Operativnim rizikom je osiguravanje kontinuiteta poslovanja i ograničavanja gubitaka u slučajevima
znatnijeg narušavanja ili prekida poslovanja. Značajni operativni rizik za Slatinsku banku predstavlja mogući
financijski gubitak iznad milijun kuna, dok znatnije narušavanje poslovanja predstavlja gubitak iznad visine
izdvojenog kapitalnog Zahtjeva za operativni rizik. S gledišta nefinancijskog pokazatelja utvrđivanje
značajnosti operativnog rizika predstavlja broj prijavljenih događaja koji prelazi uobičajene prijave u
povijesnim razdobljima za slične vrste događaja.
Značajan aspekt upravljanja operativnim rizikom provodi se kroz mehanizme unutarnjih kontrola poslovnih
aktivnosti u sektorima i poslovnicama, te kontrolnim funkcijama.
Unutarnje prakse koje su prikladne za kontroliranje operativnog rizika su: nadziranje poštivanja
dodijeljenih limita, zaštita pristupa sredstvima i evidencijama, osiguranje odgovarajuće stručnosti osoblja,
utvrđivanje poslovnih djelatnosti ili usluga kod kojih se čini da dobit nije u skladu s realnim očekivanjima,
redovna provjera i usklađivanje transakcija i računa.
Adekvatnim kontrolnim procedurama (provjera poštivanja politika, sustav dokumentiranih odobrenja i
ovlaštenja), a koje su sastavni dio redovnih aktivnosti, omogućuje se brzo reagiranje na promjenjive uvjete
i izbjegavanje nepotrebnih troškova, a kultura kontrole promiče i dobre prakse upravljanja rizikom.
Valutni rizik
Slatinska banka d.d. u Strategiji upravljanja rizicima propisala je upravljanje svim rizicima, a među kojima
je i valutni rizik te cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve
Banke, te poduzimanje potrebnih radnji, a u svrhu smanjenja rizika. U strategiji upravljanja rizikom
definirane su razine prihvatljivih rizika i odgovornosti za upravljanje rizicima.
Prema definiciji tržišnih rizika osim valutnog, tržišnim se smatraju pozicijski i robni rizik.
24
Slatinska banka d.d. Slatina
Politikom upravljanja tržišnim rizicima definirano je utvrđivanje ili identifikacija, mjerenje, ovladavanje i
upravljanje valutnim rizikom; zatim praćenje, kontrola i izvješćivanje o valutnom riziku, kao i prihvatljiva
razina valutnog rizika. Ukupnost poštivanja odredbi donesenih politika provodi se kroz funkciju kontrole
rizika, odjele sektorske kontrole i unutarnju reviziju prema usvojenim godišnjim planovima. Funkcija
kontrole rizika, Odjeli sektorske kontrole i Unutarnja revizija nakon provedenih kontrola izvještavaju
Upravu Banke, Odbor za rizike i reviziju i Nadzorni odbor, te se donose konkretne mjere ovisne o situaciji.
Kontrola valutnog rizika se vrši putem tromjesečnog internog izvješća o valutom riziku, zatim u
polugodišnjem izvješću o radu Funkcije kontrole rizika. Kontinuirano praćenje kretanja tečaja radi Odjel
riznice i o navedenome izvještava Odbor za likvidnost. O svim značajnijim promjenama izvještava Upravu
Banke i Odbor za likvidnost bez odgađanja.
Mjerenje valutnog rizika vrši se na mjesečnoj i dnevnoj razini kroz sljedeće metode odnosno pristupe:
- gap izvješće - osnovni model mjerenja valutnog rizika. On suprotstavlja valutne stavke aktive i pasive te
izvanbilančne stavke, te računa otvorene pozicije banke u različitim valutama;
- dnevnim mjerenjem izloženosti banke valutnom riziku temeljem Izvješća o izloženosti valutnom riziku po
pojedinim valutama.
Ukupna otvorena devizna pozicija (uvećana za poziciju u zlatu) na kraju svakog radnog dana, interno
donesena, ne smije prelaziti iznos od 30% regulatornog kapitala Banke u uvjetima stabilnog tečaja, u
suprotnom će se uz pomoć instrumenata upravljanja valutnim rizikom utjecati na smanjenje istog.
Ovladavanje i upravljanje valutnim rizikom provodi se planiranjem valutne strukture aktive i pasive Banke,
te kontinuiranim praćenjem kretanja tečaja pojedinih valuta i predviđanja njihovog kretanja i utjecaja na
poslovanje Banke na slijedeće načine: Godišnjim planom, Mjesečnim planom likvidnosti, Analizom
mjesečnog kretanja tečaja (u tromjesečnom izvješću).
Na osnovu utvrđenih planova i dostavljenih izvješća Uprava Banke i Odbor za likvidnost donose konkretne
mjere u cilju što kvalitetnijeg upravljanja valutnim rizikom.
Rizik likvidnosti
Banka je ustrojila proces upravljanja likvidnosnim rizikom i usvojila interne akte koji su usklađeni s
odnosnim odredbama važećih propisa u ovom segmentu poslovanja. Interni akti koji se odnose na
navedeno područje su:
- Politika upravljanja likvidnosnim rizikom,
- Pravilnik o radu Odbora za likvidnost,
- Plan postupanja u slučaju krize likvidnosti.
Proces upravljanja likvidnosnim rizikom se sastoji od utvrđivanja likvidnosnog rizika, mjerenja,
ovladavanja, praćenja, izvješćivanja i kontrole.
Odjel riznice dnevno, tjedno i mjesečno izvješćuje Odbor za likvidnost o likvidnosnoj poziciji Banke.
Sustav izvještavanja o likvidnosnom riziku obuhvaća:
- Praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita,
- Praćenje likvidnosne pozicije ukupno u kunama i stranim valutama,
- Praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.
25
Slatinska banka d.d. Slatina
Koncentracijski rizik
Politikom upravljanja koncentracijskim rizikom, a koja je sastavni dio Strategije upravljanja rizicima,
propisan je skup postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje, odnosno procjenjivanje, ovladavanje i
praćenje koncentracijskog rizika.
Koncentracijski rizik jest svaka pojedinačna, izravna ili neizravna, izloženost prema jednoj osobi, odnosno
grupi povezanih osoba ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski
sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja
kreditnog rizika, koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja Banke.
Funkcija kontrole rizika obavlja se u Sektoru rizika, unutar kojeg Viši stručni suradnik za upravljanje
kreditnim rizikom obavlja neovisnu analizu koncentracijskog i kreditnog rizika, te daje pisano mišljenje na
kreditni prijedlog za pojedinačno značajne izloženosti.
Sektor rizika tromjesečno izvješćuje Upravu o koncentracijskom riziku. Također, koncentracijski rizik se
analizira kroz polugodišnja izvješća funkcije kontrole rizika u kojima se kontroliraju svi važni rizici kojima je
Banka izložena i dostavljaju Nadzornom odboru, Odboru za rizike i reviziju i Upravi Banke.
Upravljanje koncentracijskim rizikom Banka provodi na pet načina:
1. Izloženost prema gospodarskom sektoru (ne uključujući izloženost stanovništvu, kreditnim
institucijama, Republici Hrvatskoj i Hrvatskoj narodnoj banci) mjeri se odnosom između izloženosti prema
gospodarskom sektoru i ukupne izloženosti Banke te omjerom ispravaka vrijednosti u ukupnoj izloženosti
pojedinog gospodarskog sektora. Gospodarski sektor predstavljaju oznake djelatnosti prema NKD;
2. Izloženost prema investicijskim fondovima mjeri se odnosom između izloženosti prema pojedinom
investicijskom fondu i regulatornom kapitala;
3. Izloženost prema davateljima kolaterala i pružateljima kreditne zaštite mjeri se odnosom između tako
osiguranih izloženosti i regulatornog kapitala;
4. Izloženost prema Herfindahl-Hirschman Indexu mjeri se na tri načina:
a) odnosom izloženosti prema pedeset najvećih klijenata i njihovih povezanih osoba i ukupne
izloženosti,
b) odnosom neto pojedinačne izloženosti djelatnosti (izuzev financijskih institucija) i ukupne
izloženosti po djelatnostima,
c) odnosom zbroja velike izloženosti, a nakon primjene izuzeća i CRM-a i regulatornog kapitala;
5. Izloženost prema grupama povezanih osoba putem identificiranja i mjerenje koncentracije koja se
odnosi na pojedine osobe i grupe povezanih osoba.
Politikom upravljanja koncentracijskim rizikom propisano je kolika smije biti izloženost prema
gospodarskom sektoru, prema investicijskim fondovima te prema davateljima kolaterala i pružateljima
kreditne zaštite te mjere za smanjenje istog.
Rizik države
Politikom upravljanja rizikom države, a koja je sastavni dio Strategije upravljanja rizicima, propisuju se
politika i procedura za identifikaciju, mjerenje, praćenje i kontrolu rizika države u kojoj dužnik ima sjedište
odnosno prebivalište.
Rizik države utvrđuje se na temelju procjene vjerojatnosti neispunjavanja obveza druge ugovorne strane
sa sjedištem ili prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja proizlazi iz gospodarskih i političkih činitelja
koji su specifični za određenu državu te procjene provedivosti ugovora na temelju kojeg je nastao pojedini
26
Slatinska banka d.d. Slatina
plasman i mogućnosti unovčenja instrumenata osiguranja potraživanja prema zakonodavstvu pojedine
države u određenom razdoblju.
U cilju praćenja rizika države, Odjel riznice dužan je pratiti kretanje kreditnog rejtinga zemlje odnosno
kreditne institucije u kojoj se nalaze plasirana slobodna devizna sredstva, o čemu je dužan izvijestiti Upravu
Banke dva puta godišnje. Za one kreditne institucije koje nemaju kreditni rejting odabrane vanjske
institucije za procjenu kreditnog rizika polugodišnje se mora utvrđivati kreditna sposobnost iste.
Od strane Odjela riznice potrebno je polugodišnje podnijeti izvješće Kreditnom odboru Banke o bonitetu
pravnih osoba kod kojih Banka ima plasirana sredstva u inozemstvu. Na osnovu podnijetih izvješća Kreditni
odbor će predložiti pojedinačne limite maksimalne izloženosti prema pojedinim pravnim osobama koje
imaju sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske vodeći računa o riziku države kao i o profitabilnosti
poslovanja.
Rizik prekomjerne financijske poluge
Rizik prekomjerne financijske poluge znači rizik koji proizlazi iz ranjivosti institucije zbog financijske poluge
ili potencijalne financijske poluge i koji može dovesti do neželjenih izmjena njezinog poslovnog plana,
uključujući prisilnu prodaju imovine što može rezultirati gubicima ili prilagodbom vrednovanja njezine
preostale imovine.
Omjer financijske poluge izračunava se tako da se mjera kapitala institucije podijeli s mjerom ukupne
izloženosti institucije te se izražava u postotku.
Banka izračunava omjer financijske poluge na referentni dan izvješćivanja.
Mjera kapitala je osnovni kapital.
Mjera ukupne izloženosti je zbroj vrijednosti izloženosti:
1) imovine,
2) izvedenica ,
3) uvećanja za kreditni rizik druge ugovorne strane u repo transakcijama, transakcijama pozajmljivanja
vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani ili od druge ugovorne strane, transakcijama s dugim
rokom namire i drugim maržnim kreditima,
4) Izvanbilančne stavke.
Rizici koji proizlaze iz izloženosti prema subjektima bankarstva u sjeni
Predstavlja rizik od sustava kreditnog posredovanja koji uključuje subjekte i aktivnosti izvan reguliranog
bankovnog sustava.
Banka je definiranjem aktivnosti kreditnog posredovanja stavila naglasak na sve subjekte koji obavljaju
aktivnosti slične bankovnim, izloženi su sličnim rizicima, a nisu podložni sličnom regulatornom okviru.
Takve izloženosti će biti utvrđene i definirane kao izloženosti bankarstva u sjeni.
Prilikom obrade Zahtjeva za izloženosti Banke prema klijentu potrebno je utvrditi da li se radi o subjektima
bankarstva u sjeni od strane kreditnog referenta/referenta Odjela riznice koji obrađuje zahtjev. Kontrolu
u obliku mišljenja izrađuje Viši stručni suradnik za upravljanje kreditnim rizikom. Ukoliko u aktivi klijenta
postoji stavka dani zajmovi i/ili u računu dobiti i gubitka financijski prihodi takav klijent se mora detaljnije
obraditi u smjeru utvrđivanja da li se radi o subjektima bankarstva u sjeni. Obraditi na način da se utvrdi
udjel danih zajmova, depozita u ukupnoj aktivi i udjel financijskih prihoda u ukupnim prihodima.
Sažetak postupka procjenjivanja adekvatnosti internoga kapitala
27
Slatinska banka d.d. Slatina
Značajni rizici
Ocjena
značajnosti
rizika
Obrazloženje ocjene značajnosti
Tretman u ICAAP-u
Kvalitati
vni
Kvantitativni
(DA/NE)
(DA/NE)
Kreditni rizik 5
Rizik je ocijenjen kao visoki rizik (5), sa
ekonomskog kao visoki rizik (5), a sa RDG
aspekta srednje visoki rizik (4) te je
sukladno tome i finalna ocjena značajnosti
5.
NE DA
Koncentracijski
rizik
3
Rizik je ocijenjen sa ekonomskog aspekta
kao srednji (3) dok je sa RDG aspekta
ocijenjen kao nizak (2), te je i zbog važnosti
upravljanja ovim rizikom i kvantifikacije
rizika u okviru ICAAP-a finalna značajnost
rizika ocijenjena kao srednja (3)
NE DA
Upravljački rizik 2
Rizik je ocijenjen sa kvalitativnog aspekta
kao nizak rizik (2) te je finalna značajnost
rizika ocijenjena kao niska (2). U sklopu
ICAAP-a svrstan je u ostale rizike.
DA NE
Kamatni rizik u
knjizi pozicija
kojima se ne
trguje
3
Rizik je ocijenjen
kao srednji rizik (3) sa
ekonomskog dok je sa RDG aspekta
ocijenjen kao nizak rizik (2). Finalna ocjena
značajnosti je srednja značajnost (3).
NE DA
Likvidnosni rizik
uključujući
mogućnost
prikupljanja
dodatnoga
kapitala
2
Likvidnosni rizik je ocijenjen kao
nematerijalan (1) i sa ekonomskog i sa RDG
aspekta jer Banka drži vrlo visoku razinu
rezervi likvidnosti. Finalno značajnost rizika
ocijenjena je kao nematerijalna
DA NE
Operativni rizik 4
Rizik je ocjenjen kao srednji (3) sa
ekonomskog aspekta, sa RDG aspekta
ocijenjen je kao nizak (2) te je sukladno
tome ocijenjen srednjim rizikom (4).
NE DA
Strateški rizik 2
Rizik je ocijenjen sa RDG i kvalitativnog
aspekta kao nizak rizik (2) te je finalna
značajnost rizika ocijenjena kao niska (2).
DA NE
Rizik prekomjerne
financijske poluge
2
Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen
kao nizak rizik (2) te mu je dodijeljena i
niska značajnost (2).
Banka će temeljem željenog profila
rizičnosti i planiranog rasta kontrolirati te
pratiti rizik prekomjerne financijske poluge
kao alat nadzora nad nerazmjernim rastom
izloženosti u odnosu na regulatorni kapital.
DA NE
Utjecaj vanjskih
činitelja
2
Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen
kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska
značajnost (2).
DA NE
28
Slatinska banka d.d. Slatina
Rizik države 2
Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen
kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska
značajnost (2). Sama kvantifikacija provodi
se kroz osnovni kreditni rizik
(standardizirani pristup).
DA NE
Rezidualni rizik
(rizik utrživosti
nekretnina)
3
Rizik je ocijenjen kao nematerijalan (1) i sa
ekonomskog i sa RDG aspekta, međutim
zbog značajnog udjela kreditnog portfelja
osiguranog i klasificiranog temeljem
instrumenta osiguranja nekretnine, zbog
važnosti upravljanja ovim rizikom i zbog
činjenice da se rizik kvantificira u ICAAP-u,
značajnost rizika je ocijenjena kao srednja
(3).
NE DA
Bankarstvo u sjeni 2
Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen
kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska
značajnost (2).
DA NE
Rizik usklađenosti
(Rizik povrede
propisa i sukoba
interesa)
2
Rizik je sa kvalitativnog aspekta ocijenjen
kao nizak rizik te mu je dodijeljena i niska
značajnost (2).
DA NE
Rizik gotovinskih
nenamjenskih
kredita
stanovništva
3
Rizik je ocijenjen kao srednji (3) sa osnove
ekonomskog pristupa, dok je s osnove RDG
pristupa ocjena nizak (2). Kvalitativna
ocjena i konačna ocjena značajnosti rizika je
srednja (3).
NE DA
Reputacijski rizik 2
Rizik je ocijenjen kao nizak i nematerijalan
te je temeljem kvalitativnog aspekta
ocijenjen finalnom ocjenom nizak rizik te
mu je dodijeljena i niska značajnost (2).
DA NE
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
Financijske institucije su zbog svoje središnje uloge u provođenju transakcija osobito izložene pranju novca
i financiranju terorizma, te u svojstvu aktivnih subjekata imaju moralnu, društvenu i zakonsku obvezu
pomagati u iskorjenjivanju kriminalnih aktivnosti.
Međunarodnim standardima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koje sastavlja i definira
Financial Action Task Force (dalje u tekstu: FATF) propisuju se ključna načela postupanja u cilju sprječavanja
pranja novca i financiranja terorizma.
Na osnovu preporuka FATF-a, države i zajednice država svijeta implementiraju načela sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma u vlastiti pravni okvir, prilagođavajući postupanja vlastitom specifičnom
ustroju.
U navedenu svrhu Republika Hrvatska usvojila je i prilagodila vlastitom ustroju niz direktiva Europske unije
s područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma implementirajući odredbe istih u nacionalno
29
Slatinska banka d.d. Slatina
zakonodavstvo donošenjem Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu:
Zakon) i vezanih podzakonskih akata.
Slatinska Banka d.d. Slatina (dalje u tekstu: Banka) u svojstvu obveznika pridonosi nacionalnom sustavu
borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, usklađenjem vlastitih politika i procedura s odredbama
Zakona te sustavnim djelovanjem u cilju podizanja svijesti i kulture usklađenosti u Banci. Banka u svojstvu
financijske institucije pridonosi zajedničkoj usklađenosti implementirajući, gdje je potrebno, i u skladu sa
zakonskim okvirom moguće i prema potrebi i strože mjere od onih propisanih Zakonom.
Pravilnik banke o sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: Pravilnik) temelji se na
odredbama propisanim Zakonom i podzakonskim aktima, Zakonom o međunarodnim mjerama
ograničavanja, vezanim uredbama EU i rezolucijama UN-a, pravilnicima Ministarstva financija,
smjernicama nadzornih tijela, politikama i smjernicama nadležnih EU tijela. Pravilnik je temeljni interni akt
kojim se u Banci usvajaju načela, definira sustav i reguliraju temeljni procesi sprječavanja pranja novca i
financiranja terorizma.
Funkcija SPNFT kao kontrolna funkcija sudjeluje u pripremanju operativnih postupaka i izradi njihovih
izmjena, te u sastavljanju internih akata Banke, koji se primjenjuju u sprječavanju i otkrivanju pranja novca
i financiranja terorizma. Isto tako funkcija SPNFT prati i koordinira aktivnosti organizacijskih dijelova Banke
na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma.
Funkcija SPNFT usklađuje organizacijske dijelove Banke u području sprječavanja pranja novca i financiranja
terorizma te osigurava da Banka djelotvorno provodi politike i postupke vezane uz pranje novca i
financiranje terorizma. SPNFT sudjeluje u pripremanju operativnih postupaka i izradi njihovih izmjena,
prikupljanju i analizi rezultata unutarnjih i vanjskih kontrola.
SPNFT sudjeluje u uspostavljanju i razvoju informacijske potpore ostalim organizacijskim dijelovima banke
za provođenje aktivnosti na području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. SPNFT
vodi računa o reputaciji Banke i usklađenosti njenog rada sa relevantnim propisima i etičkim vrijednostima.
Pri tome se primarno ne vodi tržišnim i poslovnim interesima Banke, te se time razlikuje od ostalih
organizacijskih dijelova koje nemaju obvezu neovisnosti.
30
Slatinska banka d.d. Slatina
IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Sukladno odredbama članka 272.p Zakona o trgovačkim društvima i članka 22. Zakona o računovodstvu
Uprava SLATINSKA BANKA d.d. izjavljuje da Banka dobrovoljno primjenjuje Kodeks korporativnog
upravljanja kojega su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka
burza (ZSE) na čijim je internetskim stranicama i objavljen.
Godišnji upitnik biti će dostupan na internetskim stranicama Banke, www.slatinska-banka.hr i internetskim
stranicama Zagrebačke burze www.zse.hr. Banka slijedi i primjenjuje propisane mjere korporativnog
upravljanja, s objašnjenjima pojedinih iznimki unutar upitnika gdje je to prikladno.
U skladu s dosljednom primjenom načela Kodeksa, Banka razvija i djeluje u skladu s dobom praksom
korporativnog upravljanja te nastoji svojom poslovnom strategijom, poslovnom politikom ključnim
internim aktima i poslovnom praksom doprinijeti transparentnom i učinkovitom poslovanju i kvalitetnijim
vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje. U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata,
radnika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.
Banka je uspostavila sustav unutarnjih kontrola koji se ostvaruje paralelnim djelovanjem četiri međusobno
neovisnih funkcija: funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti, funkcije unutarnje revizije i
funkcije sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.. Glavne značajke sustava unutarnjih kontrola
Banke očituju se u neovisnim nositeljima kontrolnih funkcija odgovornih za identifikaciju, procjenu i
upravljanje rizicima, uključujući kontrolu rizika i funkciju usklađenosti, dok unutarnja revizija nadgleda
cjelokupno poslovanje Banke
Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke
sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje.
Najznačajniji pojedinačni dioničar Banke je AU79 CAPITAL KORLATOLT FELELOSSEGU TARSASAG.
Uprava i Nadzorni odbor
Ovlasti Uprave i Nadzornog odbora Banke uređene su mjerodavnim zakonskim propisima i Statutom
Banke. Postupak imenovanja, odnosno izbora, kao i opoziva članova Uprave i Nadzornog odbora propisan
je Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te Statutom Banke.
Uprava
Sukladno odredbama Statuta Banke propisano je da se Uprava sastoji od dva do pet članova.
Odluku o broju članova Uprave donosi Nadzorni odbor Banke.
Predsjednika i članove Uprave Banke, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, imenuje Nadzorni
odbor Banke na mandat u trajanju od četiri godine.
Članovi Uprave Banke moraju udovoljavati uvjetima za obnašanje funkcije člana Uprave propisanim
Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim podzakonskim
propisima i internim aktima Banke (primjerenost, dobar ugled, potrebna stručna znanja i sposobnost,
zahtjev za kontinuiranom edukacijom, iskustvo, izbjegavanje sukoba interesa i zahtjev za posvećenost
ispunjavanju dužnosti). Članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo
potrebne za neovisno i samostalno vođenje poslova kreditne institucije.
Primjerenost pojedinog člana Uprave Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta
osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će zakonito, sigurno i stabilno
obavljati poslove.
31
Slatinska banka d.d. Slatina
Nadležnost članova Uprave propisana je Poslovnikom o radu Uprave. Uprava odluke i zaključke donosi na
sjednicama.
Članovi Uprave Banke su u radnom odnosu u Banci, u punom radnom vremenu. O opozivu imenovanja
člana Uprave odlučuje Nadzorni odbor u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o radu.
Na dan 31.12.2022. godine, poslove Uprave obnašaju 3 člana (Predsjednik Uprave i dva člana Uprave).
Članovi Uprave tijekom 2022. godine:
Andrej Kopilaš, predsjednik Uprave (od 27.07.2017.)
Oliver Klesinger, član Uprave (od 15.11.2019.)
Marin Prskalo, član Uprave (od 27.07.2017. do 21.03.2023.)
Na dan potpisa ovoga izvješća članovi Uprave su:
Andrej Kopilaš, predsjednik Uprave (od 27.07.2017.)
Oliver Klesinger, član Uprave (od 15.11.2019.)
Nadzorni odbor
Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Banke i dužan je obavljati poslove utvrđene Zakonom o
trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke i Poslovnikom o radu
Nadzornog odbora što uključuje i imenovanje (uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke) i
opozivanje članova Uprave Banke.
Članovi Nadzornog odbora Banke moraju udovoljavati uvjetima za obnašanje funkcije člana Nadzornog
odbora propisanim Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te relevantnim
podzakonskim propisima, te internim aktima Banke.
Članovi Nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za
neovisno i samostalno nadziranje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika
Banke. Primjerenost pojedinog člana Nadzornog odbora Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja
mjeru u kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno,
zakonito, sigurno i stabilno obavljati poslove iz svoje nadležnosti.
Nadzorni odbor Banke ima osnovan Odbor za rizike i reviziju, dok funkcije Odbora za primitke i Odbor za
imenovanja vrši sam Nadzorni odbor. Djelokrug i način rada odbora uređen je poslovnikom o radu odbora,
u skladu s relevantnim zakonskim propisima.
Članovi Nadzornog odbora tijekom 2022. godine i na dan potpisivanja ovog Izvješća:
Dušan Banović, predsjednik Nadzornog odbora (od 06.09.2018. do 30.06.2022.),
Srećko Vukić, član Nadzornog odbora (od 06.09.2018. do 30.06.2022.)
Domagoj Petrinović predsjednik Nadzornog odbora (od 01.07.2022)
Anita Zelić, članica Nadzornog odbora od (od 01.07.2022.),
Domagoj Karačić, član Nadzornog odbora (od 26.08.2020.)
32
Slatinska banka d.d. Slatina
Opis politike raznolikosti
Banka primjenjuje standarde raznolikosti pri odabiru članova Uprave i Nadzornog odbora, koji su propisani
politikama Banke.
Banka teži osiguravanju jednake zastupljenosti slabije zastupljenog spola – ženskog spola u Nadzornom
odboru i Upravi Banke. U svrhu povećanja broja slabije zastupljenog spola, Banka će težiti da u sljedećih
pet godina u sastavu Nadzornog odbora i Uprave bude najmanje 33,3 % članova ženskog spola, u odnosu
na ukupan broj članova Nadzornog odbora i članova Uprave. Među ključnim standardima i
odgovornostima, svih uključenih funkcija i zaposlenika, je kontinuirano stremljenje povećanju broja žena
na upravljačkim funkcijama, iz kojeg razloga se provodi promocija uloge žena u upravljačkim tijelima, kao
i praćenje i izvještavanje o zastupljenosti žena u procesima korporativnog upravljanja.
U sastavu Nadzornog odbora, od ukupno 3 člana Nadzornog odbora na dan 31. prosinca 2022. godine, dva
člana su muškarci, a jedan žena., dok su u sastavu Uprave sva trojica članova Uprave muškarci.
Standard stručne i dobne raznovrsnosti je također zastupljen prilikom procjene i odabira članova Uprave i
Nadzornog odbora, kao i vrednovanje poslovnog iskustva.
Glavna Skupština
Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke. Glavna skupština Banke odlučuje o
pitanjima koja su određena zakonom i Statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava Banke, a mora se
sazvati kada to zatraži Nadzorni odbor, Uprava Banke ili dioničari, u skladu sa zakonom. Svaka redovna
dionica, daje pravo na jedan glas u Glavnoj skupštini Banke.
Izmjene Statuta
Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji
predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju
odluke.
Izmjene i dopune Statuta predlaže Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke.
Dionice članova Nadzornog odbora i Uprave Banke
Na dan 31. prosinca 2022. godine, članovi Nadzornog odbora nisu u vlasništvu imali dionice Banke, dok je
predsjednik Nadzornog odbora imao u vlasništvu 38050 dionica Banke.
Članovi Uprave nisu u vlasništvu imali dionice Banke.
Organizacija upravljanja
Dužnosti, odgovornosti i ovlasti članova Uprave i Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim
društvima i detaljnije razrađene u Statutu Banke i Poslovnicima o radu. Uprava se sastaje jednom tjedno,
a Nadzorni odbor prema potrebi, ali najmanje jednom u kvartalu.
Zaposlenici
Broj zaposlenika na 31. prosinca 2022. bio je 179.
Revidirani financijski izvještaji bit će prezentirani dioničarima na Glavnoj skupštini.
ESG izvještavanje
izvješće vezano uz korporativnu održivost biti će objavljeno na internetskim stranicama Banke
www.slatinska-banka.hr.
33
Slatinska banka d.d. Slatina
INFORMACIJE O DIONICAMA
U 2022. godini Banka nije otkupljivala vlastite dionice.
Udio otkupljenih vlastitih dionica u temeljnom kapitalu iznosi ukupno 7,77%.
Članovi Uprave Slatinske banke u svom vlasništvu ne posjeduju dionice Slatinske banke.
34
Slatinska banka d.d. Slatina
35
Slatinska banka d.d. Slatina
Poslovna mreža Slatinske banke d.d.
URED ZAGREB
POSLOVNICA SLATINA –
CENTRALA BANKE
Trg žrtava fašizma 2,
10 000 Zagreb
V.Nazora 2,
33520 Slatina
Tel: 01/645-9020 tel: 033/637-011
POSLOVNICA ZAGREB POSLOVNICA OSIJEK
Tomašićeva 2,
10000 Zagreb
Županijska 13,
31000 Osijek
tel: 01/645-9005 tel: 031/628-205
POSLOVNICA RIJEKA POSLOVNICA VIROVITICA
Jelačićev trg 2,
51000 Rijeka
Trg kralja Tomislava 6,
33000 Virovitica
tel: 051/563-505 tel: 033/637-185
POSLOVNICA VALPOVO POSLOVNICA DARUVAR
Trg kralja Tomislava 6,
31550 Valpovo
Kralja Tomislava 22,
43500 Daruvar
tel: 031/628-165 tel: 043/638-305
POSLOVNICA DONJI MIHOLJAC POSLOVNICA POŽEGA
Vukovarska 4,
31540 D.Miholjac
Kamenita vrata 4,
34000 Požega
tel: 031/628-185 tel: 034/638-505
POSLOVNICA NAŠICE POSLOVNICA ORAHOVICA
Trg Izidora Kršnjavog 3,
31500 Našice
Kralja Zvonimira 9,
33515 Orahovica
tel: 031/628-145 tel: 033/637-145
POSLOVNICA ĐAKOVO POSLOVNICA KOPRIVNICA
Stjepana Radića 9,
31400 Đakovo
Dr. Željka Selingera 2a, 48000
Koprivnica
tel: 031/628-455 tel: 048/617-105
POSLOVNICA SLAVONSKI BROD KREDITNI URED SPLIT
Matije Gupca 39,
35000 Slavonski Brod
Poljička cesta 16
21000 Split
tel:035/637-005 tel: 095/369-1635
SLATINSKA BANKA d.d.
Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina
Tel:033/637-000
Fax:033/637-019
Internet stranice: www.slatinska-banka.hr
E-mail adresa: slatinska-banka@slatinska-banka.hr
1
ODGOVORNOST ZA GODIŠNJE FINANCIJSKE IZVJEŠĆE
Uprava Slatinske banke d.d., Vladimira Nazora 2, Slatina (dalje u tekstu „Banka”) je dužna osigurati da
godišnji financijski izvještaji za 2022. godinu i svaku poslovnu godinu budu sastavljeni u skladu sa Zakonom
o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20 i 114/22) i Međunarodnim
standardima financijskog izvještavanja, (''MSFI'') koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u
službenom listu Europske unije, tako da pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog položaja, rezultata
njihova poslovanja i novčanog toka Banke za to razdoblje. Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih i
odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svako doba omogućuju pripremanje financijskih
izvještaja i njihovu usklađenost sa Zakonom o računovodstvu i MSFI.
Uprava je odgovorna za odabir i primjenu prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim
standardima financijskog izvještavanja i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih
prosudbi i procjena, te pripremanje financijskih izvještaja temeljem načela neograničenosti vremena
poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem, neprimjerena.
Uprava je dužna podnijeti na suglasnost Nadzornom odboru Godišnje izvješće Banke, koje uključuje
godišnje financijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor usuglasi s godišnjim financijskim izvještajima,
smatra se da su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.
Uprava ima odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili
očuvanje imovine Banke, za poduzimanje opravdanih mjera da bi se spriječile i otkrile prijevare i ostale
nezakonitosti.
Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj Izvješća Uprave, Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog
upravljanja i ostalih informacija sukladno Zakonu o računovodstvu, kao i za pripremu i fer prezentaciju
dopunskih informacija pripremljenih u skladu s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih
izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke (NN 42/18, 122/20, 119/21 i 108/22).
Godišnji financijski izvještaji koji su prikazani na stranicama 9. do 79., dopunski financijski izvještaji za
Hrvatsku narodnu banku i usklada sa zakonskim financijskim izvještajima koji su prikazani na stranicama
83. do 90., te Izvješće poslovodstva, Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja i ostale
informacije priložene uz ove Godišnje financijske izvještaje odobreni su od strane uprave Banke 30. ožujka
2023. godine i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje. U znak potvrde, financijske izvještaje su
potpisale ovlaštene osobe:
2
I
zvješće neovisnog revizora dioničarima
Slatinske banke d.d., Slatina
IZVJEŠĆE O REVIZIJI GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
M I Š L J E N J E
Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Slatinske banke d.d. Slatina, Vladimira Nazora
2 (dalje u tekstu „Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju (bilancu) na 31.
prosinca 2022. godine, račun dobiti i gubitka, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o
novčanim tokovima i izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz
godišnje financijske izvještaje, uključujući i značajne računovodstvene politike.
Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski
položaj Banke na 31. prosinca 2022. godine, njenu financijsku uspješnost i njegove novčane tokove
za tada završenu godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja
usvojenima od strane Europske unije (dalje u tekstu: „MSFI“).
O S N O V A Z A M I Š L J E N J E
Obavili smo našu reviziju u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima (dalje u tekstu:
„MRevS“-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću
u odjeljku Odgovornosti revizora za reviziju financijskih izvještaja.
Neovisni smo od Društva u skladu s Međunarodnim kodeksom etike za profesionalne računovođe,
uključujući Međunarodne standarde neovisnosti koji je izdao Odbor za međunarodne standarde
etike za računovođe (dalje u tekstu: „IESBA“) (dalje u tekstu: „IESBA Kodeks“), kao i u skladu s
etičkim zahtjevima koji su relevantni za našu reviziju financijskih izvještaja u Republici Hrvatskoj i
ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s tim zahtjevima i IESBA Kodeksom.
Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo pribavili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za
naše mišljenje.
3
IZVJEŠĆE O REVIZIJI GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
(nastavak)
K L J U Č N A R E V I Z I J S K A P I T A N J A
Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće
važnosti za našu reviziju financijskih izvještaja tekućeg razdoblja. Tim pitanjima smo se bavili u
kontekstu naše revizije financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i
mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.
Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje
Umanjenje vrijednosti zajmova i predujmova
komitenata
U bilješci uz godišnje financijske izvještaje Banke
broj 19./iii/ – Zajmovi i predujmovi komitentima
iskazana je bruto vrijednost u iznosu od 1.043.425
tisuće kuna, pripadajući ispravak vrijednosti i
rezerviranja za gubitke po zajmovima u iznosu od
93.770 tisuća kuna, te gubitak od umanjenja
vrijednosti priznat u dobiti ili gubitku u iznosu od
3.041 tisuću kuna (na dan 31. prosinca 2021.
godine bruto vrijednost od 944.629 tisuća kuna,
ispravak vrijednosti zajmova 101.733 tisuće kuna,
te gubitak od umanjenja vrijednosti 7.223 tisuće
kuna).
Navedeno područje određeno je kao ključno
revizijsko pitanje jer je kreditni rizik najvažniji
financijski rizik kojem je Banka izložena i izravno
utječe na očuvanje kapitala, a zahtjeva značajne
procjene Uprave Banke kod utvrđivanja iznosa
vrijednosnog usklađivanja.
Utvrđivanje prikladnog umanjenja vrijednosti koristi
subjektivne pretpostavke i prosudbe u
procjenjivanju iznosa rezervacija za umanjenje
vrijednosti zahtjeva od strane Uprave Banke, a
koja se odnosi na određivanje trenutka priznavanja
umanjenja i iznosa tog umanjenja.
Uprava je obavila procjenu cijelog preostalog
portfelja procjenom očekivanog kreditnog gubitka
(dalje u tekstu „ECL“) po pojedinačnim kreditima
sukladno zahtjevima Međunarodnog standarda
financijskog izvještavanja 9 - Financijski
instrumenti (dalje u tekstu „MSFI“ 9).
Revizijski postupci
Revizorski postupci formirani kao odgovor na ključno
revizijsko pitanje uključivali su:
Razmatranje poslovnog modela odobravanja i
vođenja kredita, pregled grupa plasmana,
načina vođenja kredita i njihova mjerenja;
Stjecanje razumijevanja funkcioniranja sustava
unutarnjih kontrola vezanih uz postupak
prepoznavanja događaja i trenutka nastanka
gubitka, primjene kriterija za klasifikaciju kredita
u razine, procjene potrebnog umanjenje
vrijednosti zajmova i predujmova komitentima i
s tim povezanog rezerviranja za nastale
kreditne gubitke, a koje je uspostavila Uprava i
provjera njihove učinkovitosti;
Pregled i ocjena prikladnosti metodologije
priznavanja rezervacija za ECL, izvora
povijesnih podataka i pretpostavki korištenih u
modelu, uključujući i procjene vjerojatnosti
neispunjavanja obveza (PD), gubitka u slučaju
neispunjavanja obveza (LGD) i izloženosti kod
defaulta (EAD), te prikladnosti korištenih
makroekonomskih prospektivnih informacija
uključenih u model prema dostupnim javnim
izvorima;
Provjeru ispravnosti korištenih povijesnih
informacija o financijskom položaju klijenta,
uspješnosti poslovanja, očekivanim novčanim
tokovima, vremenu potrebnog za naplatu
izloženosti, prikladnost vrednovanja kolaterala i
ocjene financijskog učinka od unovčenja
kolaterala;
Provjera klasifikacije kredita na uredne kredite,
kredite kod kojih je značajan porast kreditnog
rizika i kredite kod kojih je potrebno umanjenje,
sukladno MSFI 9.
4
IZVJEŠĆE O REVIZIJI GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
(nastavak)
K L J U Č N A R E V I Z I J S K A P I T A N J A
Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje
Pri određivanju trenutka i iznosa potrebnih
umanjenja vrijednosti za zajmove i predujmove
komitenata, u modelu mjerenja, Uprava je koristila
subjektivne prosudbe kod slijedećih značajnih
područja procjena:
Razinu oslanjanja na povijesne podatke u
procesu određivanja rizičnih parametara,
Alociranje kreditnog rizika u prikladnu
razinu za pojedinu i ukupnu izloženost,
Procjena promjena koje ukazuju na
značajnog pogoršanja zbog kojih je
potrebno promijeniti razinu kreditnog rizika
i s tim povezanog ECL tijekom trajanja
instrumenta,
Procjenu očekivanih budućeg novčanog
toka iz poslovanja,
Procjenu vrijednosti kolaterala i trajanja
njegovog unovčenja.
Banka kontinuirano prilagođava parametre
modela što također zahtjeva našu pojačanu
pozornost tijekom revizije.
Zbog neizvjesnosti povezane s očekivanim
novčanim tokovima, financijskog značaja
rezervacija za umanjenje vrijednosti, njihovog
utjecaja na financijske izvještaje, intenziteta
korištenja subjektivnih pretpostavki i prosudba u
procjenjivanju iznosa potrebnih rezervacija za
umanjenje vrijednosti, te složenost korištenih
modela procjene zaključili smo da je ispravak
vrijednosti kao posljedica provedenih rezerviranja
za umanjenje vrijednosti i s tim povezani zajmovi i
predujmovi komitenata naše ključno revizijsko
pitanje tijekom revizije financijskih izvještaja Banke
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
godine.
Ocjenu prikladnosti objava u odnosu na
Međunarodne standarde financijskog
izvještavanja.
Za umanjenje vrijednosti koje se određuju na
pojedinačnoj osnovi:
Odabrali smo uzorak kredita i to one najvećeg
iznosa i najvećeg rizika po pojedinim
karakterističnim rizičnim grupama plasmana;
Proveli smo dokazno testiranje i provjerili
prikladnost kriterija koji se koriste za
prepoznavanja trenutka nastanka kreditnog
gubitka, točnost financijskih informacija za
identifikaciju kredita kod kojih postoji potreba
umanjenja vrijednosti, preračun ili kritičko
preispitivanje ocjene financijskog položaja i
uspješnosti poslovanja, očekivanih budućih
novčanih tokova, vremena potrebnog za
naplatu, vrednovanja kolaterala i ocjene
financijskog učinka unovčenja kolaterala.
Za umanjenje vrijednosti koje se određuju na skupnoj
osnovi:
Razmotrili smo prikladnost definicije nastanka
gubitka i kriterija za određivanje razine i
dosljednost njene primjene;
Preispitali smo pretpostavke korištene u modelu
na uzorku izloženosti, razmotrili smo prikladnost
prospektivnih informacija uključenih u model
izračuna ECL korištenjem javno dostupnih
informacija, provjerili smo točnost korištenih
podataka iz ugovora kako bi potvrdili EAD,
provjerili smo povijesne podatke kako bi se
provjerio LGD i PD, kao i kriterija za klasifikaciju
u razine;
Raspravili smo rezultate back testiranja s
odgovornim osobama i zatražili pojašnjenja za
prepoznata materijalno značajna odstupanja
5
IZVJEŠĆE O REVIZIJI GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
(nastavak)
K L J U Č N A R E V I Z I J S K A P I T A N J A
Ključno revizijsko pitanje Kako smo revidirali ključno revizijsko pitanje
Povezane objave u pripadajućim godišnjim
financijskim izvještajima
Vidjeti Bilješke III. Sažetak računovodstvenih
politika, 3.9. Financijska imovina, 13. Umanjenje
vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti
financijske imovine koja nije mjerena po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak, 19. Zajmovi i
predujmovi komitentima i 37. Kreditni rizik, VI.
Upravljanje financijskim rizicima, uz financijske
izvještaje.
Za ukupno umanjenje vrijednosti
Kritički smo procijenili prikladnost cjelokupnih
rezervacija za umanjenje vrijednosti, uključujući
udio bruto neprihodujućih izloženosti u ukupnoj
bruto izloženosti i razinu pokrivenosti
rezervacijama neprihodujućih izloženosti;
Provjerili smo prikladnost kvantitativnih i
kvalitativnih objava u godišnjim financijskim
izvještajima o kreditnim rizicima.
O S T A L E I N F O R M AC I J E U G O D I Š N J E M I Z V J E Š Ć U
Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije uključuju Izvješće poslovodstva i
Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključene u Godišnje izvješće, ali ne uključuju
godišnje financijske izvještaje i naše izvješće revizora o njima. Naše mišljenje o godišnjim
financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije.
U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale
informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim
financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno
pogrešno prikazane.
U pogledu Izvješća poslovodstva i Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, obavili
smo i postupke propisane Zakonom o računovodstvu. Ti postupci uključuju provjeru je li Izvješće
poslovodstva sastavljeno u skladu s člankom 21. Zakona o računovodstvu i sadrži li Izjava o
primjeni kodeksa korporativnog upravljanja podatke iz članka 22. Zakona o računovodstvu.
Temeljeno na obavljenim postupcima, u mjeri u kojoj smo u mogućnosti to procijeniti, izvještavamo
da:
su informacije u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog
upravljanja usklađene, u svim značajnim odrednicama, s priloženim godišnjim financijskim
izvještajima;
je priloženo Izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa člankom 21. Zakona o
računovodstvu; te
priložena Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije
definirane u članku 22. Zakona o računovodstvu.
Na temelju poznavanja i razumijevanja poslovanja Banke i njegova okruženja stečenog u okviru
revizije godišnjih financijskih izvještaja, dužni smo izvijestiti ako smo ustanovili da postoje značajni
pogrešni prikazi u priloženom Izvješću poslovodstva i Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog
upravljanja. U tom smislu nemamo što izvijestiti.
6
IZVJEŠĆE O REVIZIJI GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
(nastavak)
O S T A L E I N F O R M AC I J E U G O D I Š N J E M I Z V J E Š Ć U ( N A S T AV A K )
Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih
ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu, mi nemamo što
za izvijestiti.
O D G O V O R N O S T I U P R A V E I O N I H K O J I S U Z A D U Ž E N I Z A
U P R A V L J A N J E I N A D Z O R Z A G O D I Š N J E F I N A N C I J S K E
I Z V J E Š T A J E
Uprava je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji istinito i fer prikazuju u
skladu s MSFI i za one interne kontrole za koje uprava odredi da su potrebne za omogućavanje
sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed
prijevare ili pogreške.
U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti
Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je
primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem
računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako uprava
ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.
Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja
kojeg je ustanovila Banka.
R E V I Z O R O V E O D G O V O R N O S T I Z A R E V I Z I JU G O D I Š N J I H
F I N A N C I J S K I H I Z V J E Š T A J A
Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez
značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće revizora koje uključuje
naše mišljenje. Razumno uvjerenje je visoka razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija
obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji.
Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno
može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na
osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.
Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo
profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:
prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih
izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao
reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju
osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed
prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne
sporazume, krivotvorenje, namjerno propuste, lažna predstavljanja ili zaobilaženje internih
kontrola.
7
IZVJEŠĆE O REVIZIJI GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
(nastavak)
R E V I Z O R O V E O D G O V O R N O S T I Z A R E V I Z I JU G O D I Š N J I H
F I N A N C I J S K I H I Z V J E Š T A J A ( n a s t a v a k )
stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali
revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja
mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.
ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost
računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava.
zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na
vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava i, temeljeno na pribavljenim
revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s
događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da
nastavi vremenski neograničenim poslovanjem. Ako zaključimo da postoji značajna
neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću revizora na
povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu
odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim
dokazima pribavljenim sve do datuma našeg izvješća revizora. Međutim, budući događaji
ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski
neograničenom poslovanju.
ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja,
uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje
na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.
Komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim
djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi
sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.
Također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s
relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim
odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao
i, gdje je primjenjivo, o radnjama poduzetim kako bi se uklonile prijetnje neovisnosti, te povezanim
zaštitama.
Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo
ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga
su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem izvješću revizora, osim ako zakon ili
regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima,
da pitanje ne treba priopćiti u našem izvješću revizora jer se razumno može očekivati da bi
negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.
8
IZVJEŠĆE O OSTALIM ZAKONSKIM I REGULATORNIM
ZAHTJEVIMA
Skupština Banke imenovala nas je na dan 27. lipnja 2022. godine za obavljanje revizije
godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu na prijedlog Nadzornog odbora. Prvi put
smo imenovani za revizora Banke za 2019. godinu.
Na datum ovog izvješća neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonskih revizija Banke
od revizije godišnjih financijskih izvještaja za 2022. godinu što ukupno iznosi četiri godine.
Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem revizijskom odboru Banke koji
smo izdali dana 30. ožujka 2023. godine u skladu s čl. 11. Uredbe (EU) broj 537/2014
Europskog parlamenta i Vijeća.
Tijekom razdoblja između početnog datuma revidiranih financijskih izvještaja Banke za
2022. godinu i datuma ovog izvješća nismo Banci pružili zabranjene nerevizorske usluge
i nismo u poslovnoj godini prije prethodno navedenog razdoblja pružali usluge
osmišljavanja i implementacije postupaka internih kontrola ili upravljanja rizicima
povezanih s pripremom i/ili kontrolom financijskih informacija ili osmišljavanja i
implementacije tehnoloških sustava za financijske informacije, te smo u obavljanju revizije
sačuvali neovisnost u odnosu na Društvo.
Uz zakonsku reviziju pružili smo Banci uslugu davanja ograničenog uvjerenja o utvrđivanju
dobiti za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine.
Na temelju Odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
(Narodne novine 42/18, 122/20, 119/21 i 108/22; dalje u tekstu „Odluka“), Uprava je
izradila obrasce koji su prikazani na stranicama 83. do 90., pod naslovima Izvještaj o
financijskom položaju (Bilanca) na dan 31. prosinca 2022. godine, Račun dobiti i gubitka,
Izvještaj o novčanom toku i Promjene kapitala Banke za godinu koja je tada završila,
zajedno s informacijama o uskladi sa financijskim izvještajima Banke. Za pripremu ovih
obrazaca i informacija o uskladama sa godišnjim financijskim izvještajima Banke
odgovorna je Uprava, a isti ne predstavljaju sastavni dio ovih godišnjih financijskih
izvještaja, ali sadržavaju informacije propisane Odlukom. Financijske informacije u
obrascima se temelje na revidiranim godišnjim financijskim izvještajima Banke koji su
pripremljeni u skladu sa zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u Republici
Hrvatskoj prikazani su na stranicama 83. do 90. i prilagođena su zahtjevima Odluke.
Angažirani partner u reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za godinu koja je
završila 31. prosinca 2022. godine koja ima za posljedicu ovo Izvješće neovisnog revizora
je Jeni Krstičević, ovlašteni revizor.
U Zagrebu, 30. ožujka 2023. godine
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine
9
P O Z I C I J A Bilješka 2022. 2021.
HRK '000
HRK '000
Prihod od kamata 4 54.127 52.668
Rashod od kamata 5 (2.545 ) (3.411 )
Neto prihod od kamata
Prihod od naknada i provizija 6 13.451 12.614
Rashod od naknada i provizija 7 (3.853 ) (3.841 )
Neto prihod od provizija i naknada
Prihod od dividendi
Neto dobici (gubici) od prestanka priznavanja financijske imovine i obveza po 8(a)
fer vrijednosti kroz OSD
8(a) 50 160
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer 8(b)
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
8(b) (15 ) (224 )
Neto dobici (gubici) od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz 8(c)
dobit ili gubitak
8(c) 2.131 2.006
Neto prihodi od tečajnih razlika 8(d) 73 54
Ostali poslovni prihodi 9 215 1.232
Ostali poslovni rashodi 10 (279 ) (931 )
Bruto marža (Neto dobit trgovanja i ostali prihodi)
Administrativni troškovi 11 (45.528 ) (42.762 )
Doprinosi u sanacijski fond 10(a) (1.399 ) (8 )
Amortizacija 12 (4.141 ) (4.066 )
Rashodi
poslovanja
(51.068
)
(46.836 )
Dobit prije umanjenja vrijednosti i ostalih rezerviranja
1
2
.28
7
Rezerviranja (
Rezervacije ili ukidanje rezervacija
)
(401
)
Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovina
koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
(3.07
3
)
(8.653 )
Ostali troškovi od umanjenja vrijednosti
(32
)
Troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja
13
(3.506 )
(8.393 )
Dobit prije poreza
8
.
781
Obveza poreza na dobit
14
(2.488 )
(1.227 )
Trošak odgođenog poreza
(199 )
(135 )
Porezni trošak
(2.
687
)
(1.362 )
Neto d
obit za godinu
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine
10
P O Z I C I J A
Bilješka
202
2
.
202
1
.
HRK '000
HRK '000
Dobit tekuće godine
Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak
Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto od poreza
Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak
Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto
od poreza
(18.261 )
(413 )
Ostala sveobuhvatna dobit
(
17.951
)
UKUPNO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT TEKUĆE GODINE
(11.857 ) 5.128
Popratne bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih godišnjih financijskih izvještaja.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU / BILANCA na 31. prosinca 2022. godine
11
P O Z I C I J A Bilješka 31.12.2022. 31.12.2021.
HRK '000
HRK '000
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti 15 356.467 336.245
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 16 16 0 1.521
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD 17 17 216.911 232.047
Financijska imovina po amortiziranom trošku 18 18 15.426 0
Potraživanja od Hrvatske narodne banke 19 2 69.884
Zajmovi i potraživanja od banaka 19 5.156 6.268
Zajmovi i predujmovi komitenata 19 949.655 842.895
Nekretnine, postrojenja i oprema 20 22.944 21.936
Nematerijalna imovina 21 19.092 14.575
Odgođena porezna imovina 22 1.100 1.464
Ostala imovina 23 8.978 8.285
Ukupno imovina
OBVEZE,
KAPITAL I REZERVE
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
24
Obveze po primljenim kreditima
24
Obveze po najmovima
i ostale financijske obveze
25
2
.
645
Rezerv
iranja
za obveze i troškove
26
4.
906
Tekuća porezna obveza
27
1.
475
Ostale obveze
28
15.
259
Ukupno obveze
1.
435
.
2
7
9
KAPITAL 29
Temeljni kapital
Premije na dionice
Rezerva fer vrijednosti
(1
7
.
107
)
Ostale rezerve
1
6
.1
01
Rezerve
za
vlastite dionice
(6.592 )
(6.592 )
Zadržana dobit
7
6
.
004
Ukupno kapital
1
6
0
.
452
Ukupno obveze
i
kapital
1.5
9
5
.
731
Popratne bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih godišnjih financijskih izvještaja.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine
INDIREKTNA METODA
12
P O Z I C I J A 2022. 2021.
HRK '000
HRK '000
Poslovne aktivnosti i usklađenja
Dobit prije oporezivanja
Usklađenje vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti
(17.951 )
Umanjenja vrijednosti i rezerviranja
Amortizacija
Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza
po fer
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
(15 )
(224 )
Plaćene kamate
(652 )
(691 )
Naplaćene kamate 1.790 1.520
Plaćeni porez na dobit (409 ) 0
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD
Financijska imovina po amortiziranom trošku
(15.481 )
(697 )
Potraživanja od Hrvatske narodne banke
Zajmovi i potraživanja od banaka
(9.789 )
Zajmovi i predujmovi komitenata
(109.771 )
Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti
(706 )
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
Ostale obveze
(3.626 ) (8.335 )
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
Financijske aktivnosti
Primici od prodaje/plaćanja za kupnju/materijalne i nematerijalne imovine i
najmovi – MSFI 16
(9.666 ) (7.123 )
Izdaci za otplatu po primljenim kreditima (Obveze po primljenim kreditima)
(3.930 ) (8.147 )
Primici (Izdaci) po najmovima – MSFI 16 916 (596 )
B
) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
(12.680
)
(
15.866
)
C
) Neto povećanje/smanjenje novca i novčanih ekvivalenata
Novac i
novčani ekvivalenti na početku godine
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine
Popratne bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih godišnjih financijskih izvještaja.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine
13
Dionički
kapital
Vlastite
dionice
Akumulirana
ostala
sveobuhvatna
dobit (gubitak)
Kapitalni
dobitak
Rezerve
Zadržana
dobit
Dobit/
gubitak
tekuće
godine
Ukupno
Zakonske
rezerve
Rezerve
za
vlastite
dionice
*
Ostale
rezerve
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
Stanje 1. siječnja 2021. g
(6.592 )
(548 )
Raspored dobiti 2020. godine 0
(1.356 )
Ostala sveobuhvatna dobit
tekuće godine 0
Dobit tekućeg godine 0
Stanje 31. prosinca 2021. g
(6.592 )
Raspored dobiti 202
1
. godine
2
.
81
7
(
3
.
736
)
Ostala sveobuhvatna dobit
tekuće godine
(17.
951
)
(
1
7
.
951
)
Dobit tekućeg
godine
6
.
094
6
.
094
Stanje 31. prosinca 202
2
. g
(6.592 )
(17.107 )
* Razlika do nominalne vrijednosti vlastitih dionica predstavlja kapitalni dobitak
Popratne bilješke u nastavku čine sastavni dio ovih godišnjih financijskih izvještaja.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
14
l OPĆI PODACI O BANCI
1.1. Pravni okvir i djelatnost
brojem subjekta MBS 010000576 OIB 42252496579. Sjedište Banke je u Slatini, Vladimira Nazora 2 .
Banka je registrirana za obavljanje poslova sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji, obavljanje novčanih
posredovanja, primanje svih vrsta depozita, davanje svih vrsta kredita, otvaranje dokumentarnih akreditiva,
izdavanje jamstva i bankovnih garancija, obavljanje poslova s mjenicama, čekovima, pozajmljivanje, prodaja i
kupnja za svoj račun ili za račun svojih komitenata, obavljanje poslova s vrijednosnim papirima za svoj računa
ili račun drugih osoba, izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja, obavljanje poslova financijskog lizinga i
faktoringa, davanje informacija o bonitetu komitenata na njihov zahtjev, obavljanje kreditnih poslova s
inozemstvom i platnog promete s inozemstvom, obavljanje platnog prometa u zemlji, pružanje usluga
zastupanja u prodaji polica osiguranja, pružanje ostalih financijskih usluga.
Temeljni kapital Banke na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 91.897 tisuća kuna i podijeljen je na 918.972
dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna.
1.2. Tijela Banke
Organi upravljanja Banke su Uprava, Nadzorni odbor te Skupština.
Upravu Banke u 2022. godini čine:
1. Andrej Kopilaš, član Uprave (od 20. srpnja 2017. do 10. travnja 2018. godine); zastupa Banku
pojedinačno i samostalno odlukom nadzornog odbora od 16. siječnja 2018. godine; predsjednik
Uprave od 10. travnja 2018. godine na mandat do 19. srpnja 2024. godine)
2. Oliver Klesinger, član Uprave (od 14. studenog 2019. godine na mandat do 19. srpnja 2024.
godine)
3. Marin Prskalo, član Uprave (od 20. srpnja 2017. godine do 21. ožujka 2023. godine)
Na dan potpisa izvješća Upravu Banke čine:
1. Andrej Kopilaš, član Uprave (od 20. srpnja 2017. do 10. travnja 2018. godine); zastupa Banku
pojedinačno i samostalno odlukom nadzornog odbora od 16. siječnja 2018. godine; predsjednik
Uprave od 10. travnja 2018. godine na mandat do 19. srpnja 2024. godine)
2. Oliver Klesinger, član Uprave (od 14. studenog 2019. godine na mandat do 19. srpnja 2024.
godine)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
15
Članovi Nadzornog odbora su:
1. Domagoj Petrinović – predsjednik Nadzornog odbora (član od 01. srpnja 2022. godine)
2. Domagoj Karačić – član Nadzornog odbora (član od 26. kolovoza 2020. godine)
3. Anita Zelić – član Nadzornog odbora (član od 01. srpnja 2022. godine)
Dušan Banović – član Nadzornog odbora od 1. srpnja 2018. godine do 30. lipnja 2022. godine
Srećko Vukić – član Nadzornog odbora od 1. srpnja 2018. godine do 30. lipnja 2022. godine
Na dan 31. prosinca 2022. godine Banka je zapošljavala 179 zaposlenika (31. prosinca 2021. godine 184
zaposlenika).
II TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
2.1. Izjava o usklađenosti i osnova za pripremu
Godišnji financijski izvještaji pripremljeni su u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom za banke
u Republici Hrvatskoj. Poslovanje Banke podliježe Zakonu o kreditnim institucijama (NN 159/13, 19/15,
102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20 i 151/22), u skladu s kojim financijsko izvještavanje Banke određuje
Hrvatska narodna banka („HNB”) koja je središnja nadzorna institucija bankarskog sustava u Hrvatskoj.
Regulatorni financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s navedenim bankarskim propisima.
Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI),
koji obuhvaćaju Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumačenja te
Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (MSFI), njihove dopune i povezana tumačenja, koji su
utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije i koji su bili u primjeni na dan 31.
prosinca 2022. godine.
Glavne razlike u reklasifikaciji između računovodstvenih propisa HNB-a i zahtjeva za priznavanje i mjerenje po
MSFI nisu materijalno značajne, prihvaćene su kao procjene Uprave, a odnose se na:
- HNB od banaka zahtijeva priznavanje gubitka od umanjenja vrijednosti u Izvještaju o sveobuhvatnoj
dobiti po propisanoj minimalnoj stopi za izloženosti koje se mjere po amortiziranom trošku i za
izvanbilančne izloženosti. U svojim financijskim izvještajima Banka je priznala ova rezerviranja kao
zamjenu za očekivane gubitke koji se računaju sukladno zahtjevima MSFI 9 – Financijski instrumenti;
- HNB za pojedine izloženosti u statusu neispunjenja ugovornih obveza propisuje minimalne iznose
rezervacija za umanjenje vrijednosti koje mogu biti različite od zahtijevanih u skladu s MSFI;
- HNB propisuje minimalne vrijednosti umanjenja i minimalno vremensko razdoblje naplate pojedinih
izloženosti (preuzeta imovina) u statusu neispunjenja ugovornih obveza čija se naplata očekuje iz
unovčenja kolaterala, koje mogu biti različite od zahtijevanih u skladu s MSFI.
2.2. Osnove mjerenja
Godišnji financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer
vrijednosti kroz dobit i gubitak, te za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
16
II TEMELJ ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak)
2.3. Neizvjesnost procjena i utjecaj prosudbi
Prilikom sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja rukovodstvo je donosilo prosudbe, procjene i
pretpostavke koje utječu na primjenu računovodstvenih politika, te na iskazane iznose imovine i obveza
Banke, prihode i rashode Banke, te objavljivanje potencijalnih obveza Banke. Budući događaji i njihovi utjecaji
ne mogu se predvidjeti sa sigurnošću, slijedom čega se stvarni rezultati mogu razlikovati od procijenjenih.
Procjene korištene pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja su podložne izmjenama nastankom novih
događaja, stjecajem dodatnog iskustva, dobivanjem dodatnih informacija i spoznaja i promjenom okruženja
u kojima Banka posluje. Ključni izvori neizvjesnosti procjena Banka prepoznaje:
- Učinci pandemije COVID-19,
- Gubici od kredita i potraživanja,
- Porez na dobit i
- Rezerviranja za sudske sporove.
Procjene i povezane pretpostavke redovito se preispituju, a učinci se priznaju u razdoblju u kojem su se iste
promijenile ukoliko utječu samo na to razdoblje, odnosno u razdoblju na koji promjena utječe ukoliko se
odnosi i na buduća razdoblja.
Ključne procjene korištene u primjeni računovodstvenih politika prilikom sastavljanja godišnjih financijskih
izvještaja odnose se na obračun amortizacije dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine, umanjenje
vrijednosti imovine, ispravak vrijednosti potraživanja i rezerviranja, te objavu potencijalnih obveza.
Godišnji financijski izvještaji prikazani su u obliku koji se uobičajeno koristi i međunarodno je prihvaćen u
objavljivanju godišnjih financijskih izvještaja banaka i sličnih financijskih institucija.
2.4. Funkcionalna i izvještajna valuta
Funkcionalna i izvještajna valuta je hrvatska kuna, te su godišnji financijski izvještaji iskazani su u tisućama
kunama (ukoliko nije drugačije navedeno).
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA
Sažetak značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu godišnjih financijskih izvještaja naveden
je u nastavku. Politike su dosljedno primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje, osim ako nije
drukčije navedeno.
3.1. Promjene računovodstvenih politika
Sljedeći novi standardi i izmijenjeni i dopunjeni postojeći standardi izdani od strane Međunarodnog odbora
za računovodstvene standarde i tumačenja koje izdaje Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog
izvještavanja i koji su usvojeni u Europskoj uniji su na snazi u tekućem razdoblju.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
17
III SAŽETAK ZNAČAJNIHRAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Novi i izmijenjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
Standardi i tumačenja na snazi u tekućem razdoblju
Nove izmjene postojećih standarda koje su na snazi za tekuće izvještajno razdoblje nisu imali materijalno
značajan utjecaj na financijske izvještaje Banke, a prikazani su kako slijedi:
• Godišnja poboljšanja MSFI iz ciklusa 2018.–2020 - na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan
ili nakon 1. siječnja 2022.).
• MRS 37 Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina (izmjena – Štetni ugovori – trošak
izvršenja ugovora): Izmjene definiraju koji troškovi trebaju biti uključeni u subjektovu procjenu
štetnosti ugovora (na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.).
• MRS 16 Nekretnine, postrojenja i oprema (izmjena - Prihodi prije namjeravane uporabe): Izmjenom
se zabranjuje smanjenje troškova nabave za ostvarene primitke prodanih učinaka proizvedenih pri
dovođenju postrojenja i opreme u radno stanje za namjeravanu uporabu. Umjesto dosadašnje prakse,
subjekt će priznati i prihode i rashode ostvarenih probnim radom kroz račun dobiti ili gubitka (na snazi
za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2022.).
• MSFI 3 „Poslovne kombinacije“ - veza s konceptualnim okvirom izvještavanja (na snazi za godišnja
razdoblja koji počinju na ili nakon 1. siječnja 2022. godine).
Društvo je utvrdilo utjecaj novih standarda i tumačenja na svoja godišnja financijska izvješća. Novi standardi
i tumačenja nisu utjecali na godišnje financijske izvještaje Društva.
Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, a koji još nisu na
Izmjene i dopune MRS-a 1: Prezentiranje financijskih izvještaja i objavljivanje računovodstvenih politika:
• U ožujku 2017. IASB objavio DiscussionPaper„DisclosureInitiative – PrinciplesofDisclosure
• IASB u kolovozu 2019. objavljuje ExposureDraft „DisclosureofAccounting Policies” u kojem predlaže
izmjene MRS-a 1
• IASB 12. veljače 2021. objavljuje izmjene MRS-a 1 koje se primjenjuju od 1. siječnja 2023. ili nakon tog
Ove izmjene i dopune donose izmjene točke 117-122 MRS-a 1. Prezentiranje financijskih izvještaja u kojima
je naglasak na:
• zahtjevu za objavljivanjem značajnih računovodstvenih politika
• objašnjenju načina na koji subjekt identificira značajnu računovodstvenu politiku koju treba objaviti s
ciljem da pomognu društvima u poboljšanju objavljivanja računovodstvenih politika za primarne
korisnike financijskih izvješća.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
18
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, a koji još nisu na
snazi (nastavak)
Informacije o računovodstvenoj politici koje se odnose na beznačajne transakcije, druge događaje ili uvjete
beznačajne su i ne treba ih objavljivati. Objavljivanje beznačajnih informacija o računovodstvenoj politici ne
smije prikrivati značajne informacije o računovodstvenoj politici.
Društvo je zaključilo da su informacije o računovodstvenoj politici beznačajne i neće utjecati na povezane
zahtjeve za objavljivanje utvrđene u drugim MSFI.
Subjekt uz značajne informacije o računovodstvenoj politici ili druge bilješke objavljuje koje je prosudbe i
procjene uprava donijela u postupku primjene računovodstvenih politika subjekta, a koje u najvećoj mjeri
utječu na iznose priznate u financijskim izvještajima.
Subjekt objavljuje informacija o pretpostavkama za budućnost i drugim glavnim izvorima neizvjesnosti
procjene na kraju izvještajnog razdoblja koje nose značajan rizik da će za posljedicu imati značajno
usklađivanje knjigovodstvenih iznosa imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini.
Informacije specifične za subjekt su značajnije od standardiziranih informacija ili informacija koje ponavljaju
ili sažimaju zahtjeve MSFI-a. Informacije specifične za subjekt mogu biti Informacije o računovodstvenoj
politici kojima je naglasak na načinu na koji je subjekt primijenio zahtjeve MSFI-a na svoje okolnosti.
Značajne informacije o računovodstvenoj politici mogu ponekad uključivati i one koje su standardizirane ili
koje ponavljaju ili sažimaju zahtjeve MSFI-a.
Izmjene i dopune MRS-a 8: Računovodstvene politike, promjene u računovodstvenim procjenama i pogreške:
Dopune uvode definiciju računovodstvene procjene i uključuju druge izmjene i dopune MRS-a 8 kako bi
pomogli subjektima da razlikuju promjene u računovodstvenim procjenama od promjena u
računovodstvenim politikama. Dopune su na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1.
siječnja 2023. godine i promjene računovodstvenih politika i promjene računovodstvenih procjena koje se
dogode na ili nakon početka tog razdoblja. Dopuštena je ranija primjena.
Izmjene i dopune MRS-a 12 Porezi na dobit: Odgođeni porez koji se odnosi na imovinu i obveze koje
proizlaze iz jedne transakcije;
Dopune pojašnjavaju kako tvrtke obračunavaju odgođeni porez na transakcije kao što su zakupi i obveze
stavljanja izvan pogona. Glavna promjena je izuzeće od početnog priznavanja navedenog u MRS-u 12.15(b) i
MRS-u 12.24. Sukladno tome, izuzeće od početnog priznavanja ne primjenjuje se na transakcije u kojima pri
početnom priznavanju nastaju jednaki iznosi odbitnih i oporezivih privremenih razlika.
Trgovačka društva primjenjuju izmjene MRS-a 12 najkasnije od početka svoje prve financijske godine koja
počinje 1. siječnja 2023. ili nakon tog datuma.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
19
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
MSFI-a 17: Ugovori o osiguranju
MSFI 17 u potpunosti zamjenjuje do sada važeći MSFI 4, a puna primjena novog standarda stupa na snagu za
godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine.
Standardi i tumačenja koje je izdao Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde, a koji još nisu na
snazi (nastavak)
MSFI-jem 17 učinkovito se rješavaju probleme usporedbe koji su prouzročeni MSFI-jem 4: njime se zahtjeva
da se svi ugovori o osiguranju računovodstveno vode na dosljedan i transparentan način, što uvelike koristi i
ulagačima i osiguravajućim društvima.
Najvažnije promjene koje su uvedene MSFI-jem 17 odnose se na metodologiju za vrednovanje ugovora o
osiguranju i reosiguranju te na objave u bilješkama vezano za ugovore o osiguranju, reosiguranju i
investicijama sa sudjelovanjem u dobiti temeljem diskrecijske odluke.
MSFI 17 primjenjuje se na sve ugovore o osiguranju koje subjekt izda (uključujući i ugovore o reosiguranju),
ugovore o reosiguranju koje subjekt drži, te investicijske ugovore sa sudjelovanjem u dobiti temeljem
diskrecijske odluke.
Sukladno odredbama MSFI-ja 17, ugovor o osiguranju ugovor je na temelju kojeg jedna stranka (izdavatelj)
preuzima značajni rizik osiguranja od druge stranke (ugovaratelj osiguranja) i pristaje ugovaratelju osiguranja
isplatiti naknadu u slučaju da ugovaratelj osiguranja pretrpi štetu zbog određenog neizvjesnog budućeg
događaja (osigurani događaj). Ova je definicija slična onoj u MSFI-ju 4 i suštinski se nije promijenila.
Predmet novog standarda za ugovore o osiguranju objavljenoga 18. svibnja 2017., a koji stupa na snagu za
godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023., iskazivanje je imovine i obveza koje proizlaze
iz ugovora o osiguranju u financijskim izvještajima sastavljenim sukladno MSFI-ju. Društva primjenjuju MSFI
17 najkasnije od početka svoje prve financijske godine koja počinje 1. siječnja 2023. ili nakon tog datuma.
Izmjene i dopune MSFI 17 još nisu usvojene na razini Europske Unije. Uprava je procijenila da navedeno neće
imati učinak na financijske izvještaje banke.
3.2. Prihodi i rashodi od kamata
Prihodi od kamata prema potpuno nadoknadivim plasmanima priznaju se u račun dobiti i gubitka, primjenom
efektivne kamatne stope, za sve kamatonosne financijske instrumente. Efektivna kamatna stopa je kamatna
stopa kojom se diskontiraju očekivani budući novčani izdaci ili primici tijekom očekivanog vijeka trajanja
financijskog instrumenta ili kraćeg razdoblja. Metoda efektivne kamatne stope podrazumijeva izračun
amortiziranog troška financijske imovine ili financijske obveze i alokaciju kamata tijekom odgovarajućeg
razdoblja, sve do bruto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine ili do amortiziranog troška financijske
obveze. Izračun efektivne kamatne stope uključuje sve naknade plaćene ili primljene između ugovornih strana
koji su sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcijske troškove i sve ostale premije ili diskonte.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
20
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Za financijsku imovinu prilikom izračuna efektivne kamatne stopa usklađene za očekivani kreditni rizik, u
izračun budućih novčanih tokova uzimaju se ugovorni uvjeti financijskog instrumenta, ali ne i očekivani
kreditni gubitak. U izračunavanje kamatnih prihoda i rashoda efektivna kamatna stopa obračunava se na bruto
knjigovodstvenu vrijednosti financijske imovine ili na amortizirani trošak obveze.
Za financijsku imovinu koja je kupljena ili priznata umanjene vrijednosti, efektivna kamatna stopa usklađena
je za kreditni rizik, te se u izračun budućih novčanih tokova uzimaju ugovorni uvjeti financijskog instrumenta,
uključujući i kreditni gubitak. U izračunavanje kamatnih prihoda i rashoda efektivna kamatna stopa
obračunava se na amortizirani trošak financijske imovine ili na amortizirani trošak obveze. Ukoliko imovina
naknadno kod ponovnog mjerenja više ne bude umanjena za kreditne gubitke, izračun prihoda ponovo će se
temelji na bruto knjigovodstvenoj vrijednosti financijske imovine.
Ovi prihodi i rashodi iskazuju se u izvještaju o dobiti ili gubitku kao prihod od kamata ili rashod od kamata.
Prihod i rashod od kamata također uključuje prihode i rashode od provizija i naknada koji se odnose na dane
zajmove i potraživanja od komitenata i banaka, uzete zajmove, financijske najmove, i izdane dužničke
vrijednosnice, amortizaciju premije ili diskonta, kao i ostale naknade između početne knjigovodstvene
vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta i njegove vrijednosti po dospijeću, koji se priznaju
primjenom metode efektivne kamatne stope. Prihod od kamata na dužničke vrijednosnice po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak priznaje se po nominalnoj kamatnoj stopi i uključuje se u prihod od kamata. Ako je kredit
vrijednosno usklađen zbog očekivanog kreditnog gubitka, odnosno u visini njegovog procijenjenog
nadoknadivog iznosa, prihod od kamata priznaje se na temelju kamatne stope koja je korištena za
diskontiranje budućih novčanih tokova radi mjerenja nadoknadivog iznosa.
Kamatni prihodi po djelomično nadoknadivim i nenadoknadivim plasmanima (Stage 3) priznaju se u račun
dobiti i gubitka kada se naplate odnosno ako se naplate.
3.3. Prihodi i rashodi od naknada i provizija
Prihod od naknada i provizija čine naknade Banke za garancije i ostale usluge koje Banka pruža, provizije za
upravljanje sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva, garantne poslove, upravljanje imovinom
te provizije za domaći i platni promet s inozemstvom.
Prihodi od naknada i provizija se evidentiraju na principu fakturirane realizacije po obavljanju bankovne usluge
u razdoblju kada su zarađeni, dakle, po načelu nastanka događaja, odnosno tijekom obavljanja usluge, osim
3.4. Neto dobici i gubici od financijskih instrumenata po fer vrijednosti krozračun dobiti i gubitka i rezultat
Navedena kategorija uključuje zaradu od kupoprodaje valuta, realizirane i nerealizirane dobitke i gubitke od
dužničkih i vlasničkih vrijednosnica koje se drže radi trgovanja, ostalih financijskih instrumenata koji se
vrednuju po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, kao i neto dobitke ili gubitke od tečajnih razlika nastalih
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
21
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
U okviru ove kategorije nalaze se i efekti realizacije odnosno prodaje financijskih instrumenata koji se
vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, čime se efekti priznati u ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti priznaju u računu dobiti i gubitka.
3.5. Primanja zaposlenika
Troškovi mirovinskih naknada i primanja zaposlenika
Banka ne upravlja planovima definiranih naknada nakon umirovljenja za svoje zaposlenike i rukovoditelje u
Hrvatskoj i nema rezerviranja za te troškove, budući da to sustav u Republici Hrvatskoj ne omogućava. Banka
ima obvezu plaćanja doprinosa fondovima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj sukladno
zakonskim propisima. Ova obveza se odnosi na sve osobe koje su u radnom odnosu temeljem ugovora o radu
i ugovora o djelu. Doprinosi iz i na plaću se uplaćuju u na oporezivi dohodak od nesamostalnog rada prema
slijedećim postocima:
Doprinos za mirovinsko osiguranje 20,0% 20,0%
Doprinos za zdravstveno osiguranje 16,5% 16,5%
Obračunati doprinosi i porezi u ime i za račun zaposlenika obustavljaju se od njegove bruto plaće, dok
doprinos na plaću obračunava i obustavlja Banka u svoje ime i za svoj račun. Doprinosi u ime posloprimca i u
ime poslodavca obračunavaju se kao trošak razdoblja u kojem su nastali.
Otpremnine i jubilarne nagrade
Banka zaposlenima isplaćuje jubilarne nagrade i jednokratne otpremnine prilikom umirovljenja, a obveza se
utvrđuje po sadašnjoj vrijednosti procijenjenih budućih novčanih odljeva primjenom diskontne stope koja je
slična kamatnoj stopi na državne obveznice u Republici Hrvatskoj koje kotiraju na tržištu kod kojih su valute i
rokovi dospijeća u skladu s valutama i procijenjenim trajanjem obveze za isplatom primanja.
Banka isplaćuje svojim radnicima neke pogodnosti za dugotrajan rad (jubilarne nagrade) i otpremnine
3.6. Preračunavanje stranih sredstava plaćanja
Transakcije u stranim valutama pretvaraju se u funkcionalnu valutu na temelju tečaja važećeg na dan
transakcije. Monetarna imovina i obveze prevode se u funkcionalnu valutu po srednjem tečaju HNB-a
važećem na dan sastavljanja bilance.
Monetarna imovina i obveze iskazane u stranim sredstvima plaćanja preračunate su u kune na dan bilance po
tečaju koji je važio na taj dan. Tečajne razlike proizašle iz preračunavanja stranih sredstava plaćanja priznaju
se u računu dobiti i gubitka.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
22
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti vrednovane po fer vrijednosti preračunate su u kune po tečaju
važećem na dan određivanja fer vrijednosti. Nemonetarne stavke izražene u stranoj valuti iskazane po trošku
nabave treba iskazati primjenom tečaja strane valute na datum transakcije. Dobici i gubici koji proizlaze iz
preračunavanja stranih valuta i kupoprodaje deviza prikazani su u računu dobiti i gubitka za odnosnu godinu.
3.7. Oporezivanje
Porez na dobit predstavlja zbirni iznos tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.
Tekući porezi
Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti za godinu. Oporeziva dobit razlikuje se od neto dobiti
razdoblja iskazanoj u računu dobiti i gubitka za iznose koji ne ulaze u poreznu osnovicu kao i za iznose porezno
nepriznatih rashoda. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se primjenom poreznih stopa koje su na snazi,
odnosno važeće na datum bilance.
Uprava periodično procjenjuju pozicije prijave poreza u odnosu na situacije u kojima su primjenjivi porezni
zakoni predmet tumačenja, te Banka provodi rezerviranja, kada je to moguće.
Odgođeni porez
Odgođeni porez obračunava se po metodi obveze i prikazuje porezne učinke svih značajnih vremenskih razlika
između porezne osnovice, imovine i obveza i iznosa iskazanih u financijskim izvještajima.
3.8. Novac i novčani ekvivalenti
Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novac u blagajni, depozite po viđenju, tekuće račune kod banaka i
novčana potraživanja od središnjih banaka.
3.9. Financijska imovina
Pod financijskom imovinom podrazumijeva se sredstvo koje je:
(a) novac;
(b) ugovorno pravo da se primi novac ili druga financijska imovina drugog subjekta;
(c) ugovorno pravo na razmjenu financijskih instrumenata s drugim subjektima prema uvjetima koji su
potencijalno povoljniji;
(d) vlasnički instrumenti drugog subjekta.
Klasifikacija financijske imovine
Financijska imovina Banke sukladno MSFI-u 9 je raspoređena u osnovne kategorije:
(a) Financijska imovina koja se mjere po amortiziranom trošku
(b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
23
(c) III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
(d) Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
Temeljna je razlika među spomenutim kategorijama u načinu mjerenja financijske imovine u financijskim
izvještajima. Sve uobičajene transakcije s financijskim instrumentima priznaju se u bilanci na datum trgovanja
ili na datum podmirenja. Prema metodi priznavanja transakcija po danu podmirenja, po kojoj se osnovna
imovina ili obveze ne priznaju sve do dana namirenja, promjene u fer vrijednosti osnovne imovine i obveza se
priznaju u bilanci počevši od datuma trgovanja. Kod početnog priznavanja Banka mjeri financijsku imovinu ili
financijsku obvezu po njezinoj fer vrijednosti uvećano, u slučaju financijske imovine, za transakcijske troškove
koji su izravno povezani sa stjecanjem ili isporukom financijske imovine ili financijske obveze.
a) Financijska imovina koji se mjere po amortiziranom trošku - u ovaj se portfelj klasificiraju financijska
imovina i financijske obveze koji se mjere po amortiziranom trošku u skladu s MSFI- jem 9 - Financijski
instrumenti (točke 4.1.2. i 4.2.1.).
Financijska se imovina mjeri po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena u nastavku:
financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čiji je cilj držanje financijske imovine radi
prikupljanja ugovornih novčanih tokova odnosno poslovnom modelu radi naplate
na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo
plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.
Financijsku imovinu koja se mjeri po amortiziranom trošku predstavljaju prvenstveno dani krediti, depoziti i
potraživanja koja je kreirala Banka i predstavljaju financijsku imovinu s fiksnim plaćanjima ili plaćanjima koja
se mogu odrediti, koja ne kotira na aktivnom tržištu i koju je stvorila Banka plasirajući novac, robu ili usluge
izravno dužniku.
U ovu kategoriju se razvrstavaju se i kupljeni dužnički vrijednosni papiri koje Banka ima namjeru i
sposobnost držati do dospijeća.
b) Financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - u ovaj se
portfelj klasificira financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
u skladu s MSFI-jem 9 - Financijski instrumenti (točka 4.1.2.A).
Financijska se imovina mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit ako su ispunjena oba uvjeta
navedena u nastavku:
financijska se imovina drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih
novčanih tokova i prodajom financijske imovine odnosno poslovnom modelu radi naplate i prodaje
na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi koji su samo
plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.
U ovu kategoriju se razvrstavaju kupljeni dužnički vrijednosti papiri koje Banka namjerava držati radi zarade
u obliku kamate odnosno dividende, ali ih može, ako se za to steknu uvjeti i prodati.
Banka može neopozivo odlučiti da će naknadne promjene fer vrijednosti ulaganja u vlasničke instrumente
mjeriti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
24
III SAŽETAK RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
c) Financijska imovina koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka - u ovaj se
portfelj klasificira financijska imovina koja ne ispunjava uvjet da pripadajući novčani tokovi čine samo
plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice i koja se, posljedično, mjeri po fer vrijednosti
kroz račun dobiti i gubitka u skladu s MSFI-jem 9 - Financijski instrumenti (točka 4.1.4.).
Financijska se imovina mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ako se ne mjeri po amortiziranom
trošku ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. U ovu kategoriju se razvrstavaju kupljeni dužnički
i vlasnički vrijednosti papiri kojima Banka namjerava trgovati, te svi izvedeni financijski instrumenti (derivati).
Priznavanje i mjerenje financijske imovine
Banka je prepoznala kriterije za klasifikaciju financijskih instrumenata u nove kategorije koje predviđa
standard, temeljem poslovnog modela i karakteristika povezanih ugovornih novčanih tokova te je primijenila
kriterije prepoznate pri klasifikaciji postojećeg portfelja (corporate i retail klijenti), pri čemu je analiza
poslovnog modela provedena mapiranjem poslovnih područja kojima su dodijeljeni određeni poslovni modeli.
Poslovni modeli „držanja radi naplate“ i „držanja radi naplate i prodaje“ dodijeljeni su poslovnim područjima
koji se odnose na bankovni dio portfelja Banke, dok je poslovni model „ostalo“ dodijeljen trgovačkom
portfelju Banke što odražava namjeru trgovanja. U svrhu klasifikacije financijske imovine u MSFI 9 kategorije,
analiza poslovnog modela nadopunjena je analizom ugovornih novčanih tokova („SPPI test“).
Banka je razvila procese s ciljem analize portfelja vrijednosnica i kredita kako bi se procijenilo da li
karakteristike ugovornih novčanih tokova dopuštaju mjerenje po amortiziranom trošku (portfelj koji se „drži
radi naplate“) ili po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (portfelj koji se „drži radi naplate i
prodaje“). Ova analiza provedena je na razini pojedinačnih ugovora ili na razini skupina izloženosti gdje je to
moguće. Vlasnički instrumenti mjerit će se po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili ostalu sveobuhvatnu
dobit, ovisno o njihovim karakteristikama i namjeri stjecanja.
Model izračuna očekivanog kreditnog gubitka (ECL) na skupnoj osnovi se izračunava putem slijedeće formule:
t
ECL=∑ EADt *MPDt*LDGt*DFt
t=1
Za izloženost u rizičnoj skupini A-1 izračunava se gubitak u dvanaestomjesečnom razdoblju, dok se za rizičnu
skupinu A-2 izračunava kreditni gubitak tijekom cijelog razdoblja trajanja izloženosti.
Za rizičnu skupinu B i C (faza 3), kreditni gubitak se utvrđuje diskontiranjem procijenjenih novčanih tokova po
izloženosti ili diskontiranjem vrijednosti instrumenata osiguranja.
Izloženost je podijeljena na sljedeće homogene grupe:
· Gospodarstvo (trgovačka društva, obrtnici i ostale fizičke osobe koje obavljaju registriranu
djelatnost),
· Fizičke osobe,
· Financijske institucije i
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
25
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
MPD je skraćenica termina Marginal Probability of Default, odnosno predstavlja marginalnu vjerojatnost
nastanka default statusa za dato financijsko sredstvo za dati period (t). Procjena MPD za vijek trajanja sredstva
treba uzeti u obzir sve relevantne faktore koji utječu na ovu vjerojatnost, tj. osim uključivanja povijesnih
podataka, neophodno je u budućem periodu obuhvati i makroekonomska predviđanja.
Kod MPD modela primijenjen je osnovni pristup izračuna vjerojatnosti nastanka defaulta koji se zasniva na
tranzicijskim matricama primjenom Markovljevih lanaca, nakon čega se makroekonomska predviđanja
implementiraju pomoću z-shift modela. Vremenska dimenzija dobije se prostim množenjem adekvatnih
matrica na osnovu projekcija za buduće periode. Banka uzima razdoblje unazad 5 godina te svakoj godini
određuje prioritet na način da najnovijoj daje najveći prioritet od 50%, zatim godini prije nje prioritet 20%, a
ostalim trima najstarijim godinama po 10% prioriteta.
Kod izrade tranzicijskih matrica gleda se kraj jednog perioda (uglavnom prethodna godina) u odnosu na kraj
trenutnog perioda, ili perioda promatranja. U izračunu se koriste sljedeći makroekonomski pokazatelji:
· Bruto društveni proizvod
· Stopa nezaposlenosti
· Stopa inflacije
Utvrđivanje LGD – (engleska skraćenica od Loss given default) predstavlja procijenjeni postotak gubitaka za
određeni financijski instrument.
Banka je definirala procijenjeni postotak gubitka konkretnog financijskog instrumenta ovisno o segmentu i
postojanju kolaterala po potraživanju na slijedeći način:
1. Segment gospodarstvo - 50%
2. Segment fizičke osobe:
a) financijski instrument osiguran kolateralom - 40%
b) financijski instrument bez osiguranja kolateralom - 80%
3. Segment – financijske institucije – 45%
4. Segment – središnja država i lokalna samouprava - 45%
Isknjižavanje i naknadno mjerenje financijske imovine
Financijska imovina se početno iskazuje po trošku nabave, uključujući i transakcijske troškove. Trošak nabave
predstavlja fer vrijednost sredstava danih za financijsku imovinu ili primljenih za financijsku obvezu.
Nakon početnog priznavanja, sva financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit i koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka iskazuje se po fer vrijednosti na dan
bilance.
Financijska imovina koja se mjere po amortiziranom trošku iskazuju se po amortizirajućem trošku umanjenom
za gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizirajući trošak se računa metodom efektivne kamatne stope.
Premije i diskonti, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu vrijednost
instrumenta i amortizira se temeljem efektivne kamatne stope instrumenta. Fer vrijednost financijske imovine
temelji se na dnevnoj tržišnoj cijeni, bez umanjenja za transakcijske troškove.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
26
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Ukoliko se koristi metoda diskontiranog novčanog toka, procijenjeni budući novčani primici se temelje na
najboljoj procjeni rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa važeća na datum bilance za instrument
sličnih karakteristika i uvjeta.
Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje na uređenom tržištu procjenjuje se temeljem
iznosa primitaka ili izdataka koje bi Banka imala u slučaju da prekine ugovor na datum bilance, uzimajući u
obzir trenutne tržišne uvjete i kreditni rizik ugovorne strane. Dobici ili gubici od financijske imovine
klasificirane po fer vrijednosti priznaju se u račun dobiti i gubitka.
Dobici ili gubici od financijske imovine koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju
se direktno u glavnici, osim gubitaka od umanjenja vrijednosti i tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja
instrumenata, kada se kumulativni dobici i gubici koji su prethodno bili priznati u glavnici, priznaju u računu
dobiti i gubitka.
Gubitak od umanjenja financijske imovine
Financijska imovina se preispituje na datum svake bilance, kako bi se ustanovilo postojanje objektivnih dokaza
za gubitak od umanjenja vrijednosti. Ukoliko postoji takva indicija, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva.
Nadoknadivi iznos financijske imovine koja se mjere po amortiziranom trošku izračunava se kao sadašnja
vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih originalnom efektivnom kamatnom stopom
instrumenta. Ukoliko se budući novčani tokovi očekuju unutar godine dana od dana izrade bilance, novčane
tokove nije potrebno diskontirati.
Nadoknadivi iznos ulaganja Banka u vrijednosne papire koji se koji se mjeri po amortiziranom trošku
izračunava se kao sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih primitaka i izdataka, diskontiranih
originalnom efektivnom kamatnom stopom vezanom uz imovinu, kao što je objašnjeno u politikama
umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata.
Priznati gubitak od umanjenja vrijednosti vezan uz vrijednosne papire ili potraživanja koja se mjere po
amortiziranom trošku prihoduje se, ukoliko se naknadno povećanje nadoknadive vrijednosti može objektivno
povezati uz događaj koji se dogodio nakon priznavanja gubitka od umanjenja vrijednosti. Prihod ne može
prijeći vrijednost originalnog gubitka.
Prestanak priznavanja financijske imovine
Financijska imovina se prestaje priznavati kad Banka prestane imati kontrolu nad ugovornim pravima vezanim
uz tu imovinu, odnosno kad su prava ostvarena, dospjela ili predana.
Financijska obveza se prestaje priznavati ako je ugovorena obveza podmirena, ispravljena ili istekla.
Kad se prodaje imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, koja se obvezno mjeri
po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i koja se drže radi trgovanja, prestaje njihovo priznavanje i
pripadajuća potraživanja od kupaca priznaju se na datum namirenja prodanog potraživanja. Sredstva koja se
mjere po amortiziranom trošku prestaju se priznavati na dan kada Banka izgubi kontrolu nad njima.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
27
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Posebni financijski instrumenti
Pod dužničkim vrijednosnim papirima podrazumijevaju se mjenice, zapisi i obveznice s promjenjivom ili
fiksnom kamatnom stopom i drugi instrumenti kojima se priznaje zaduženje bez obzira tko je izdavatelj.
Dužnički vrijednosni papiri glase na ime ili donosioca i izdaju su u serijama (postoji veći broj papira istih
karakteristika).
Dužnički vrijednosni papiri se pri stjecanju mogu klasificirati u bilo koju od postojećih kategorija financijske
imovine, a ovisno o specifičnostima dužničkog vrijednosnog papira i u skladu s prethodno navedenim
kriterijima klasifikacije. Dužnički vrijednosni papiri razvrstani kao financijska imovina koja se mjeri po fer
vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
i koja se drže radi trgovanja usklađuju se s procijenjenom ili fer vrijednosti na dan bilance. Kod dužničkih
vrijednosnih papira za koje se objavljuje kotirana cijena na aktivnom tržištu fer vrijednost se utvrđuje
temeljem cijene važeće na dan.
Dužnički vrijednosni papiri koji se mjere po amortiziranom trošku iskazuju se po amortiziranom trošku
umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Amortizirani trošak se računa metodom efektivne kamatne
stope. Diskonti i premije, uključujući početne transakcijske troškove, uključuju se u knjigovodstvenu
vrijednost instrumenta i amortiziraju temeljem efektivne kamatne stope, te iskazuju kao prihodi odnosno
rashodi od kamata. U poslovnim knjigama odvojeno se evidentiraju glavnica, diskont ili premija, te
pripadajuće kamate po pojedinom vrijednosnom papiru.
Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire
U vlasničke vrijednosne papire ubrajamo dionice ili udjele u trgovačkim društvima. Vlasnički vrijednosni papiri
Banci daju pravo participiranja u dobiti i imovini društva nakon što su ispunjena prava kreditora i ostalih
davatelja financijskih sredstava.
Vlasnički vrijednosni papiri se klasificiraju kao financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit i po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.
Vlasnički vrijednosni papiri razvrstani kao financijska imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit i po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka usklađuje se na dan bilance sa fer
vrijednosti. Za vlasničke vrijednosne papire koji kotiraju na aktivnom tržištu fer vrijednost se utvrđuje
temeljem zaključne cijene na istom. Ukoliko vlasnički vrijednosni papir ne kotira na aktivnom tržištu može se
iskazivati po fer vrijednosti ukoliko se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti.
Smatra se da se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti ako:
promjena vrijednosti unutar razumnog niza procjena fer vrijednosti instrumenta nije značajna, ili
izvjesnost različitih procjena unutar niza procjena može se razumno procijeniti i upotrijebiti prilikom
procjene fer vrijednosti.
Ukoliko je niz razumnih procjena fer vrijednosti vlasničkog instrumenta značajan i izvjesnost različitih procjena
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
28
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Prodaja dijela portfelja određenog vlasničkog vrijednosnog papira evidentira se po knjigovodstvenoj
vrijednosti ulaganja. Pri prodaji ulaganja razlika između neto prihoda od ulaganja i knjigovodstvenog iznosa
ulaganja priznaje se kao dobit, odnosno gubitak od prodaje.
Krediti bankama i komitentima
Pod kreditima se podrazumijevaju kratkoročna i dugoročna potraživanja po osnovi:
odobrenih kredita i predujmova
izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima
iskorišteni okvirni krediti
Ukoliko po kreditima dođe do trajnog smanjenja vrijednosti, uslijed postojanja objektivnih dokaza da tražbina
neće biti u cijelosti namirena provodi se vrijednosno usklađivanje (rezerviranje) plasmana kod kojih su
identificirani potencijalni gubici na pojedinačnoj osnovi. Ovisno o stupnju naplativosti i kvaliteti osiguranja,
bilančna i izvanbilančna potraživanja banke se sukladno odredbama Odluke o klasifikaciji plasmana i
izvanbilančnih obveza kreditnih institucija a u skladu s MSFI-em 9 raspoređuje u odgovarajuće skupine A1, A2,
B i C.
Rezerviranja odnosno umanjenje vrijednosti plasmana iz prethodnog stavka provodi se na teret troškova
rezerviranja.
Ukoliko je kredit nenaplativ, a sve pravne procedure su dovršene te je poznat konačni iznos gubitka, kredit se
otpisuje. Ako se u slijedećem razdoblju iznos gubitka od umanjenja vrijednosti smanji uslijed naplate,
naplaćeni iznos se priznaje u računu dobiti i gubitka.
Klasifikacija i vrednovanje financijskih instrumenta i usklađivanje knjigovodstvene vrijednosti na temelju
kategorije vrednovanja
Ukupni plasmani i potencijalne obveze koje se klasificiraju u 2022. godini zabilježili su povećanje sa 1.695.908
tisuća kuna na 1.718.329 tisuća kuna što je posljedično djelovalo na povećanje ispravaka vrijednosti za
izloženosti u fazi 1 za 2.597 tisuća kuna, dok su ispravci vrijednosti za gubitke po izloženostima i potencijalnim
obvezama u fazi 2 smanjeni za 863 tisuće kuna i u fazi 3 smanjeni za 9.346 tisuća kuna uslijed otpisa
Izloženosti i ispravci vrijednosti 31.12.2022.
31.12.2021.
Promjena
2022-2021
1. Ukupni ispravci vrijednosti za izloženosti i rezervacije za potencijalne obveze
95.467 103.079
(7.612)
1.1. Ispravci vrijednosti izloženosti i rezervacije za potencijalne obveze FAZA 3
83.108 92.454
(9.346)
1.2. Ispravci vrijednosti i rezervacije FAZA 2
2.141 3.004
(863)
1.3. Ispravci vrijednosti i rezervacije FAZA 1
10.218 7.621
2.597
2. Ukupne izloženosti i potencijalne obveze
1.718.269 1.695.908
22.361
3. Relativni omjer (%): ukupni ispravci vrijednosti i rezervacije/ukupne
izloženosti i potencijalne obveze
5,56 6,08
(0,52)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
29
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Banka je u 2022. godini smanjila portfelj NPL (neprihodujućih kredita) kako sektorski tako i ukupno. Pokriće
ukupnih plasmana u fazi 3 na 31. prosinca 2022. godine iznosi 55,17%, dok je 31. prosinca 2021. godine
iznosilo 59,37%. Udjel NPL po glavnici kredita na 31. prosinca 2022. godine iznosi 10,14%, dok je na 31.
prosinca 2021. godine iznosio 12,68%. Udjel NPL po izloženostima koja se klasificira na 31. prosinca 2022.
godine iznosi 8,77%, dok je na 31. prosinca 2021. godine iznosio 9,18%.
3.10. Fer vrijednost financijskih instrumenata
Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima utvrđuje se na svaki datum
izvještavanja u odnosu kotirane tržišne cijene ili kotacijske cijene distributera bez umanjenja za transakcijske
troškove.
Za financijske instrumente kojima se ne trguje na aktivnom tržištu, fer vrijednost se određuje pomoću
odgovarajućih tehnika procjene. Takve tehnike mogu uključivati korištenje novije nepristrane tržišne
transakcije; obzirom na tekuće fer vrijednosti drugog instrumenta koji je bitno isti; analize diskontiranog
novčanog toka ili drugih modela procjene vrijednosti.
3.11. Nekretnine, postrojenja i oprema
Postrojenja i oprema iskazuju se po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju i/ili
akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti, a čine materijalnu imovinu ukoliko im je vijek trajanja duži od
godine dana. Nabavna vrijednost uključuje nabavnu cijenu, trošak rezervnih dijelova postrojenja i opreme,
troškove zaduživanja za dugoročne građevinske projekte, te ostale zavisne troškove i procijenjenu vrijednost
budućih troškova demontaže ako su uvjeti priznavanja istih ostvareni, dok se obveza knjiži kao provizija.
Nekretnine se evidentiraju po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za akumuliranu amortizaciju nekretnina i
gubitke od umanjenja imovine priznate nakon datuma revalorizacije, na temelju periodičnih procjena od
strane profesionalnih procjenitelja.
Amortizacija se obračunava tako da se nabavna vrijednost imovine, osim zemljišta i investicija u tijeku otpisuje
tijekom procijenjenog korisnog vijeka imovine primjenom pravocrtne metode po sljedećim stopama:
O P I S
2022. godina
Procijenjeni vijek trajanja
2021. godine
Procijenjeni vijek trajanja
Građevinski objekti
40-50
40-50
Kompjutorska oprema
4
4
Namještaj
5
5
Osobna vozila
2,5
2,5
Ostala oprema
4-10
4-10
Obračun amortizacije obavlja se po pojedinačnim sredstvima do njihovog potpunog otpisa. Nekretnine,
postrojenja i oprema i svaki njihov značajan dio prestaju se priznavati prilikom potpunog otpisa ili kada se
njihovim korištenjem ne očekuju buduće ekonomske koristi.
Dobici ili gubici nastali otuđivanjem ili rashodovanjem određenog sredstva utvrđuju se kao razlika između
prihoda od prodaje i knjigovodstvenog iznosa tog sredstva i priznaju u korist, odnosno na teret prihoda.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
30
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Preostala (sadašnja) vrijednost, korisni vijek trajanja i metode amortizacije preispituju se na kraju svake
financijske godine i usklađuju, ako je prikladno.
3.12. Nematerijalna imovina
Nematerijalna imovina se odnosi na informatičke programe i ulaganja u tuđu imovinu koje se početno mjere
po trošku nabave i amortiziraju se pravocrtnom metodom tijekom procijenjenog vijeka trajanja. Zasebno
stečena nematerijalna imovina početno se priznaje po nabavnoj vrijednosti. Nabavnu vrijednost nematerijalne
imovine stečene poslovnom kombinacijom predstavlja fer vrijednost na datum stjecanja.
Nakon početnog priznavanja nematerijalna imovina se evidentira po nabavnoj vrijednosti umanjenoj za
troškove amortizacije i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja imovine. Troškovi zaposlenih koji
proizlaze izravno iz osposobljavanja nabavljene nematerijalne imovine za predviđenu uporebu pripisat će se
zasebno nabavljenoj nematerijalnoj imovini sukladno MRS 38. Vijek trajanja nematerijalne imovine se
procjenjuje ili kao ograničeni (određeni) ili kao neograničeni (neodređeni).
Nematerijalna imovina sa određenim vijekom trajanja amortizira se tijekom procijenjenog vijeka trajanja i
umanjuje se kada za to postoje uvjeti. Amortizacijski period i metoda amortizacije nematerijalne imovine sa
određenim vijekom trajanja preispituje se najmanje krajem svake financijske godine. Banka je u svrhu
sastavljanja ovih financijskih izvještaja obračunala amortizaciju nematerijalne imovine po slijedećim stopama:
2022. godina
Procijenjeni vijek trajanja
2021.
godine
Procijenjeni vijek trajanja
Software
4-10
4-10
Ostala nematerijalna imovina
2-5
2-5
Trošak amortizacije nematerijalne imovine sa određenim vijekom trajanja priznaje se u računu dobiti i gubitka
kao trošak u skladu sa ulogom nematerijalne imovine. Nematerijalna imovina sa neodređenim vijekom
trajanja se ne amortizira, ali se procjenjuje za umanjenja na godišnjoj osnovi, ili pojedinačno ili na razini
generiranja novca.
3.13. Preuzeta materijalna imovina
Preuzeta imovina u zamjenu za nenaplaćena potraživanja po plasmanima evidentira se po nižoj od neto
knjigovodstvene vrijednosti ili neto ostvarive vrijednosti na osnovi procjene.
3.14. Dionički kapital i rezerve
Dionički kapital predstavlja neraspodjeljivi kapital Banke. Dobit se, nakon izdvajanja za zakonske rezerve i
isplatu dividendi, prenosi u rezerve. Rezerve uključuju zakonske rezerve Banke, zadržane dobitke te ostale
rezerve propisane Statutom ili Odlukom Skupštine.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
31
III SAŽETAK ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
3.15. Potencijalne i preuzete obveze
Tijekom svog poslovanja Banka je izdavanjem garancija, akreditiva, odobravanjem kredita koji nisu u cijelosti
iskorišteni i ostalim potencijalnim obvezama iskazala potencijalne i preuzete obveze u izvanbilančnoj
evidenciji. Ovi financijski instrumenti se iskazuju u bilanci u trenutku ako i kada Banka po njima podmiri
dospjelu obvezu.
Rezerviranja za moguće gubitke po potencijalnim i preuzetim obvezama održavaju se na onoj razini za koji
Uprava Banke smatra da je dovoljna za apsorbiranje mogućih budućih gubitaka. Uprava utvrđuje dostatnost
rezervacija na temelju uvida u pojedinačne stavke, trenutačnih gospodarstvenih okolnosti, karakteristika
rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih odgovarajućih čimbenika.
3.16. Izvještaj o novčanom toku
Za potrebe izvještavanja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju stavke novac u blagajni
(uključuje nacionalne i strane novčanice i kovanice u optjecaju koje se uobičajeno koriste za plaćanja),
novčana potraživanja i obveze u središnjim bankama (uključuju salda potraživanja po viđenju u središnjima
bankama), ostale depozit
e po viđenju (uključuju salda potraživanja po viđenju u kreditnim institucijama).
3.17. Operativni segmenti
Operativni segmenti su iskazani u skladu s internim izvještavanjem glavnom donositelju poslovnih odluka.
Glavni donositelj poslovnih odluka, odnosno funkcija odgovorna za alociranje resursa i ocjenu rada
operativnih segmenata je Uprava koja donosi strateške odluke.
Banka je identificirala četiri glavna segmenta: poduzeća, stanovništvo, banke / kreditne institucije i ostalo.
Informacije po segmentima temelje se na informacijama koje se daju rukovodstvu za potrebe upravljanja.
Gdje je to bilo moguće pozicije bilance i izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti prikazane su po navedenim
3.18. Regulatorno okruženje
Banka je dužna postupati u skladu s propisima regulatora - Hrvatske narodne banke (HNB), kojima su utvrđeni
limiti i druga ograničenja vezana uz minimalnu adekvatnost kapitala, razvrstavanje zajmova i preuzetih obveza
u izvanbilančnoj evidenciji, kao i rezerviranja za pokriće kreditnog rizika, rizika likvidnosti, kamatnog rizika i
ona koja se odnose na deviznu poziciju.
3.19. Značajne procjene i prosudbe
Priprema financijskih izvještaja Banke, sukladno MSFI-ima, zahtijeva od Uprave Banke da učini procjene i
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
32
III SAŽETAK ZNAČAJNIHRAČUNOVODSTVENIH POLITIKA (nastavak)
Procjene i uz njih vezane pretpostavke temelje se na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za
koje se vjeruje da su realni u postojećim okolnostima te raspoloživim informacijama na datum pripreme
financijskih izvještaja, rezultat kojih čini osnovu za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza
koja nije lako utvrdiva iz drugih izvora. Stvarni rezultati mogu se razlikovati od ovih procjena. Procjene i
temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdoblju
u kojem su nastale ukoliko utječu samo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i budućim
razdobljima ako utječu na tekuće i buduća razdoblja.
Procjena rezervacija za kreditne gubitke predstavlja najbolju procjenu uprave rizika od neispunjavanja obveza
i očekivanih kreditnih gubitaka na financijskoj imovini i to za bilančne pozicije ali i za potraživanja po
isključenim kamatama priznatim u izvanbilančnoj evidenciji. Bilančna i izvanbilančna izloženost ubrajaju se u
ukupnu izloženost Banke prema klijentu. Plasmani Banke osigurani su najvećim dijelom kolateralima od kojih
su najznačajnije nekretnine. Procjena vrijednosti nekretnina predstavlja najbolji procjenu Uprave, ali je u toj
procjeni sadržana neizvjesnost. Povijesne transakcije, kao i transakcije u 2021. godini potvrdile su da su
realizirane vrijednosti nekretnina u ovrhama veće od procjena Uprave usklađenih sa propisima HNB i
priznatim u financijskim izvještajima.
Banka posebno razmatra trenutak značajnog povećanja kreditnog rizika. Kako je portfelj kredita Banke
usmjeren najvećim dijelom na fizičke osobe, kreditni rizik razmatra se pojedinačno za svaku značajnu
izloženost.
Indikatori za moguće umanjenje temelje se na danima kašnjenja, interne ocjene kreditnog rizika na bazi
povijesnih informacija, trenutnim informacijama i informacijama usmjerenim na budućnost, korigirano za
makroekonomske pokazatelje i očekivanja.
Potrebno vrijednosno usklađenje ili rezervacija utvrđuje se na bazi mjerenog očekivanog kreditnog gubitka
izračunatog kao umnožak vjerojatnosti nastanka neispunjavanja obveze, visine očekivanog gubitka zbog
nastanka neispunjavanja obveze i izloženosti prema klijentima koji su u neispunjavanju obveza tijekom
preostalog očekivanog trajanja financijskog instrumenta i diskontiranog po efektivnoj kamatnoj stopi na
datum bilance.
Očekivani gubici iz izloženosti klasificirane kao „razina 1“ mjere očekivani gubitak u narednih 12 mjeseci, dok
izloženosti klasificirane kao „razina 2“ mjere očekivani gubitak do kraja preostalog očekivanog trajanja
financijskog instrumenta i radi se o izloženostima sa značajnim povećanjem kreditnog rizika. Po ovoj osnovi
Banka na dan bilance nije imala negativan neto efekt na vrijednosno usklađenje ili povećanje rezervacija.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
33
IV BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI
4. Prihodi od kamata
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Trgovačka društva
19.571
16.126
Stanovništvo i obrtnici
32.701
34.637
Kreditne institucije
84
5
Ostalo
1.771
1.900
Ukupno
54.127 52.668
Kamatni prihodi ovisno o vrsti financijskog instrumenta temeljem kojeg su ostvareni prikazani su kako
slijedi:
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak
52 87
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit-
dužnički vrijednosni papiri
1.384
901
Financijska imovina-dužnički vrijednosni papiri po amortiziranom
trošku
216
39
Financijska imovina-krediti i predujmovi po amortiziranom trošku
52.475
51.641
Ukupno
54.127 52.668
5. Rashodi od kamata
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Trgovačka društva 67
95
Stanovništvo i obrtnici 1.978
2.809
Banke 281
206
Ostalo 219
301
Ukupno 2.545 3.411
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Financijske obveze po amortiziranom trošku 2.203
3.302
Kamatni rashodi za obveze po najmu 66
97
Kamatni rashodi po financijskoj imovini 276
12
Ukupno 2.545 3.411
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
34
6. Prihodi od naknada i provizija
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Poduzeća (prihodi od naknada) 4.572
3.915
Stanovništvo 6.993
6.904
Ostalo (prihodi od naknada) 1.886
1.795
Ukupno 13.451 12.614
7. Rashodi od naknada i provizija
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Provizija za usluge FINA-e 1.817
1.808
Inozemne institucije 372
269
Domaće banke i klijenti 1.664
1.764
Ukupno 3.853 3.841
8.a Neto dobiti (gubici) od prestanka priznavanja financijske imovine i obveze po fer vrijednosti kroz
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK
'000
Dobit od aktivnosti u kategoriji imovine koja
se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
50 160
Ukupno
50 160
8.b Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz račun
2022.
2021.
O p
i s
HRK '000
HRK
'000
Neto nerealizir
ani gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednost
i
kroz
račun dobiti i gubitka
(15) (224)
Ukupno
(15) (224)
8.c Neto dobici i gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi trgovanja
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Neto tečajne razlike nastale kupoprodajom deviza 2.131 2.006
Ukupno 2.131 2.006
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
35
8.d Neto prihodi od tečajnih razlika prikazani su kako slijedi:
2022.
2021.
O
p i s
HRK '000
HRK '000
Neto tečajne razlike zbog svođenja deviznih pozicija bilance na tečaj (930)
1.234
Neto tečajne razlike zbog svođenja pozicija s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj 1.003
(1.180)
Ukupno 73
54
9. Ostali poslovni prihodi
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Dobici od prodaje materijalne imovine 14
170
Naplata ispravljenih prihoda 0
732
Ostalo 201
330
Ukupno 215 1.232
10. Ostali poslovni rashodi
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Gubici od prodaje dugotrajne materijalne imovine 114
74
Ostali troškovi 165
857
Ukupno 279 931
10. a Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozit 1.399
8
Ukupno 1.399 8
11. Administrativni troškovi
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Troškovi zaposlenika /i/ 28.754
27.553
Troškovi naknada članovima Nadzornog odbora 271
271
Ostali administrativni troškovi /ii/ 16.503
14.938
Ukupno 45.528 42.762
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
36
/i/ Troškovi zaposlenika prikazani su kako slijedi:
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Neto plaće 15.637
15.240
Troškovi doprinosa iz i na plaće 7.583
7.375
Troškovi poreza i prireza iz plaća 1.894
1.796
Ostali troškovi zaposlenih 3.640
3.142
Ukupno 28.754 27.553
/ii/ Ostali administrativni troškovi prikazani su kako slijedi:
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Troškovi materijala i slični troškovi 2.036
1.408
Troškovi usluga 12.550
12.209
Troškovi reprezentacije, reklame i propagande 1.224
637
Ostalo 693
684
Ukupno 16.503 14.938
12. Amortizacija
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Amortizacija imovine u najmu (bilješka 20) 702 922
Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme (bilješka 20) 2.038
1.879
Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 21) 1.401
1.265
Ukupno 4.141 4.066
13. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine koja nije mjerena po
fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Vrijednosno usklađivanje financijske imovine: 3.073
8.653
- financijske imovine koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
(bilješka 17)
9
(467)
- financijske imovine duž. vp koji se vrednuje po amortiziranom trošku /
koja se drži do dospijeća (bilješka 18)
55
1.454
- financijska imovina koja se vrednuje po amortizirajućem trošku / zajmovi i
predujmovi (HNB, kreditne institucije, klijenti) i novčana sredstva
3.062
7.709
- Novčana sredstva (bilješka 15) 20 486
- Zajmovi i predujmovi (bilješka 19) 3.042 7.223
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
37
- Naplaćena prethodno otpisana potraživanja (53)
(43)
Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine (bilješka 20, 21, 22 i 23)
32
0
Rezerviranja ili ukidanje rezervacija 401
(260)
Rezerviranja za sudske sporove (bilješka 26.) 102
89
Ostala rezerviranja (bilješka 26.) 0 0
Rezerviranja za potencijalne obveze (bilješka 26.) 299
(349)
Ukupno 3.506 8.393
14. Porez na dobit
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Računovodstvena dobit prije oporezivanja 8.781
5.098
Stavke koje uvećavaju poreznu osnovicu 5.178
2.803
Stavke koje umanjuju poreznu osnovicu (134)
(1.086)
Dobit / gubitak nakon povećanja i smanjenja 13.825 6.815
Preneseni porezni gubitak 0 0
Porezna osnovica 13.825 6.815
Stopa poreza na dobit
18%
18%
Obveza poreza na dobit
(
2
.
488
)
(1.227)
Trošak odgođenog poreza (199)
(135)
Porezni trošak (2.687) (1.362)
Porez na dobit obračunava se sukladno hrvatskim propisima. Stopa poreza na oporezivu dobit iznosi 18%
(2021. godine: 18%). Na dan 31. prosinca 2022. godine obveza plaćanja poreza na dobit iznosi 2.488 tisuća
kuna (na dan 31. prosinca 2021. godine obveza plaćanja poreza na dobit iznosi 1.227 tisuću kuna).
Odgođena porezna imovina po osnovu odgođenog prihoda od razgraničenja naknada po kreditima i
vrijednosnim papirima na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 1.100 tisuća kuna (31. prosinca 2021. godine
iznosila je 949 tisuća kuna), a Banka na dan 31. prosinca 2022. nema odgođene porezne imovine po osnovu
nerealiziranog gubitka od financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG (31. prosinca 2021. godine iznosila
je 515 tisuća kuna.)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
38
V BILJEŠKE UZ IZVJEŠTAJ O FINANCIJSKOM POLOŽAJU
15. Novac i novčani ekvivalenti
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s HRK '000
HRK '000
Žiro račun 253.282 128.791
Novac u blagajni:
- kune 34.931 15.067
- strana valuta 4.719 5.784
Novac na deviznim tekućim računima inozemnih banaka 5.492 3.822
Novac na deviznim tekućim računima domaćih banaka 23.229 19.093
Devizni tekući račun kod HNB-a 25.386 163.795
Ostali depoziti kod HNB-a 9.591
36
Ukupno 356.630 336.388
Ispravak vrijednosti (163)
(143)
Ukupno 356.467 336.245
Ispravci vrijednosti za financijsku imovinu bez povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja (faza
1):
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine (629)
Promjene kreditnog rizika (neto)
–
bilješka 13
486
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine
(143)
Promjene kreditnog rizika (neto)
–
bilješka 13
(
20
)
Stanje na dan 31. prosinca 202
2
.
godine
(1
63
)
16. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobit ili gubitak
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s HRK '000
HRK '000
Potvrde o depozitu 0 275
Obveznice 0
1.246
Ukupno 0 1.521
U 2022. godini prodani su vrijednosni papiri u portfelju financijske imovine kojom se ne trguje koja se obvezno
mjeri po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (na dan 31. prosinca 2021. godine iznose 1.521 tisuće kuna).
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
39
17. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Vlasnički instrumenti - Ulaganja u vlasničke vrijednosnice 141
2.241
Dužnički instrumenti - Obveznice Republike Hrvatske 153.140
183.294
Dužnički instrumenti - Obveznice stranih država 7.347 7.613
Dužnički instrumenti - Trezorski zapisi Republike Hrvatske 45.825
31.183
Dužnički instrumenti - Obveznice trgovačkih društava 9.717 6.911
Ulaganja u ostalu imovinu 741 805
Ukupno 216.911 232.047
Pripadajuće
u
za
umanjenje za o
čekivane kreditne gubitke
(1
43
)
(134)
Vlasnički instrumenti koji se mjere po fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit na dan 31. prosinca 2022.
godine iznosi 141 tisuću kuna (na dan 31. prosinca 2021. godine iznosila je 2.241 tisuća kuna). Udjel u društvu
nije izlistan na burzi.
U 2021. godini realizirani dobitak od vlasničkih vrijednosnih papira financijske imovine po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit, iznosi 1.805 tisuća kuna i iskazan je u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti do donošenja
odluke o prijenosu gubitka u zadržanu dobit.
/ii/ Dužnički instrumenti
Dužnički vrijednosni papiri na dan 31. prosinca 2022. godine iznose 216.770 tisuća kuna (na dan 31. prosinca
2021. godine iznose 229.001 tisuće kuna). Sastoje se od obveznica Republike Hrvatske, obveznica EU država,
trezorskih zapisa Ministarstva financija Republike Hrvatske i obveznica trgovačkih društava. Državne
obveznice su izlistane na burzi, a trezorski zapisi i obveznice trgovačkog društva nisu izlistani.
Ispravci vrijednosti za financijsku imovinu bez povećanja kreditnog rizika nakon početnog priznavanja (faza1):
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine (601)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13 467
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine (134)
Promjene kreditnog rizika (neto)
–
bilješka 13
(9)
Stanje na dan 31. prosinca 2022. godine
(143)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
40
18. Dužnički vrijednosni papiri koji se vrednuju po amortiziranom trošku
31.12.2022.
31.12.2021.
O
p i s
HRK '000
HRK '000
Obveznice Republike Hrvatske 5.318
0
Obveznice trgovačkih društava 10.163
Ispravak vrijednosti (55)
0
Ukupno 15.426 0
Dužnički vrijednosni papiri u portfelju financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku uključuje
obveznice Republike Hrvatske i obveznice trgovačkih društava koje se namjeravaju držati do dospijeća.
Promjene na ispravcima vrijednosti za financijsku imovinu po amortizirajućem trošku – dužnički vrijednosni
papiri prikazani su kako slijedi:
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Stanje 1. siječnja 0
(1.454)
Neto ispravak vrijednosti - faza 1 (55)
5
Neto ispravak vrijednosti - faza 3 0
1.449
Stanje 31. prosinca (55) 0
Promjene na ispravcima vrijednosti za financijsku imovinu po amortizirajućem trošku – dužnički vrijednosni
papiri po fazama prikazani su kako slijedi:
Ispravci vrijednosti Faza 1 Faza 2 Faza 3 Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine (5) (0) (1.449) (1.454)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13 5 0 1.449 1.454
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine 0 0 0 0
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13 (55) 0 0 (55)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
41
19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Potraživanja od Hrvatske narodne banke /i/ 2
69.884
Plasmani kreditnim institucijama /ii/ 5.156
6.268
Zajmovi i predujmovi klijentima /iii/ 949.655
842.895
Ukupno 954.813 919.047
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Obvezna pričuva 0
69.914
Ostala potraživanja
2
2
Ispravak vrijednosti 0 (32)
Ukupno 2 69.884
Do 31. prosinca 2022. godine Banke su imale obvezu izdvajanja obvezne pričuve u obliku depozita kod HNB-
a te održavanja kroz stanja ostalih likvidnih potraživanja.
Ona se izdvajala u obliku depozita kod HNB-a te održavala kroz stanja ostalih likvidnih potraživanja. Stopa
obvezne pričuve u 2022. godini iznosila je 9% do 10. kolovoza, a nakon toga 5% do 14. prosinca, te od tada je
iznosila 1% do kraja godine (2021. godine: 9%) kratkoročnih i dugoročnih depozita i uzetih zajmova.
Tijekom 2022. godine postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve kod HNB-a iznosio je 70% (2021.
godine: 70%), dok se preostalih 30% (2021. godine: 30%) održavalo u obliku ostalih likvidnih potraživanja. To
je također uključivalo i dio deviznog dijela (75%) obvezne pričuve, koji je bilo potrebno držati u kunama (2021.
godine: 75%) te je činio sastavni dio obvezne pričuve u kunama.
Tijekom 2022. godine, 100% deviznog dijela obvezne pričuve držao se u obliku ostalih likvidnih potraživanja
(2021. godine: 100%).
Obvezna pričuva nije bila kamatonosna u 2022. godini (nije bila kamatonosna niti u 2021. godini).
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
42
19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i
potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata, nastavak)
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s HRK '000
HRK '000
Kratkoročni depoziti kod domaćih banaka 915
913
Kratkoročni depoziti kod stranih banaka 4.239
5.315
Potraživanja po na osnovu kartičnog poslovanja 3
41
Ostalo 36
36
Ukupno 5.193 6.305
Ispravak vrijednosti (37) (37)
Ukupno 5.156 6.268
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Poduzeća 422.755
345.111
Stanovništvo i obrtnici 611.151
571.228
Ostalo 9.519
28.290
Ispravak vrijednosti zajmova (93.770)
(101.734)
Ukupno 949.655 842.895
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
43
19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i
potraživanja od banaka i zajmovi i predujmovi komitenata, nastavak)
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Proizvodnja 107.607
80.448
Trgovina 35.478
37.923
Turizam 27.898
34.191
Poljoprivreda 26.998
35.561
Građevinarstvo 42.494
36.568
Usluge 182.280
142.479
Stanovništvo 611.151
571.228
Ostali 9.519
6.231
Ukupno 1.043.425 944.629
Ispravak vrijednosti i rezerviranja za gubitke po zajmovima (93.770)
(101.733)
Sveukupno 949.655 842.895
Financijska imovina po amortizirajućem trošku - krediti i predujmovi po fazama 31.12.2022.
Bruto knjigovodstvena vrijednost
Faza 1
Faza 2
Faza 3
Ukupno
Središnja banka 2 0 0 2
Kreditne institucije 5.157 0 36 5.193
Trgovačka društva 326.494 25.440 70.821 422.755
Stanovništvo 532.526 6.082 72.543 611.151
Ostalo 8.634 3 882 9.519
Ukupno 872.813 31.525 144.282 1.048.620
Umanjenje
vrijednosti
Faza 1
Faza 2
Faza 3
Ukupno
Središnja banka (0) 0 0 (0)
Kreditne institucije (1) 0 (36) (37)
Trgovačka društva (1.702) (928) (24.938) (27.568)
Stanovništvo (6.992) (1.199) (57.364) (65.555)
Ostalo (33) (0) (614) (647)
Ukupno (8.728) (2.127) (82.952) (93.807)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
44
19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i
Financijska imovina po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi po fazama 31.12.2021.
Bruto knjigovodstvena vrijednost
Faza 1 Faza 2 Faza 3 Ukupno
Središnja banka 69.915 0 0 69.915
Kreditne institucije 6.270 0 36 6.306
Trgovačka društva 234.058 39.289 71.765 345.112
Stanovništvo 483.139 5.367 82.721 571.227
Ostalo 26.963 439 887 28.289
Ukupno 820.345 45.095 155.409 1.020.849
Umanjenje vrijednosti
Faza 1
Faza 2
Faza 3
Ukupno
Središnja banka (31) 0 0 (31)
Kreditne institucije (2) 0 (36) (37)
Trgovačka društva (1.114) (1.398) (33.071) (35.583)
Stanovništvo (5.191) (1.590) (58.798) (65.580)
Ostalo (42) (5) (524) (571)
Ukupno (6.380) (2.993) (92.429) (101.802)
Promjene na ispravcima vrijednosti za financijsku imovinu po amortiziranom trošku - krediti i predujmovi
Ispravci vrijednosti
Faza 1 Faza 2 Faza 3 Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine (8.885) (1.765) (119.854) (130.503)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13
2.505 (1.228) (8.500) (7.223)
Tečajne razlike
0 0 (27) (27)
Otpisi
0 0 35.952 35.952
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine (6.380) (2.993) (92.429) (101.802)
Promjene kreditnog rizika (neto) – bilješka 13 (2.348) 866 (1.560) (3.041)
Tečajne razlike 0 0 (124) (124)
Otpisi 0 0 10.168 10.168
Ostalo 0 0 993 993
Stanje na dan 31. prosinca 2022. godine (8.728) (2.127) (82.952) (93.807)
19. Financijska imovina po amortiziranom trošku (potraživanja od Hrvatske narodne banke, zajmovi i
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
45
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Stanje 1. siječnja
(101.802)
(130.503)
Neto ispravak vrijednosti - faza 1
(2.348)
2.505
Neto ispravak vrijednosti - faza 2
866
(1.228)
Neto ispravak vrijednosti - faza 3
9.477
27.424
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
46
20. Nekretnine, postrojenja i oprema
O p i s
Zemljište
Građevinski
objekti
U najmu
građevinski
objekti –
MSFI 16
Oprema
Namještaj i
transportna
imovina
U najmu
Namještaj i
transportna
imovina–
MSFI 16
Materijalna
imovina u
pripremi
Ukupno
nekretnine,
postrojenja i
oprema
HRK '000
HRK '000
HRK
'000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
HRK '000
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2021. 928
34.889
3.318
18.168
6.565
884
715
65.467
Direktna povećanja 0 0 171 0 0 0 1.287 1.458
Prijenos sa imovina u
pripremi
0 0 0 798 195 0 (993) 0
Rashodovanje i prodaja (5) (190) 0 (1.868) (377) 0 0 (2.440)
Stanje 31. prosinca 2021. 923
34.699
3.489
17.098
6.383
884
1.009
64.485
Direktna povećanja 0 0 1.527 0 0 0 2.230 3.757
Prijenos sa imovina u
pripremi
0 0 0 1.810 600 0 (2.410) 0
Rashodovanje i prodaja 0 0 (944) (82) (31) (884) 0 (1.940)
Stanje 31. prosinca 2022. 923 34.699 4.073 18.826 6.952 0 829 66.302
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2021. 0 17.553 1.399 16.446 6.198 523 0 42.119
Amortizacija za 2021.
godinu
0 777 699 841 260 223 0 2.800
Rashodovanje i prodaja 0 (126) 0 (1.868) (376) 0 0 (2.370)
Stanje 31. prosinca 2021. 0 18.204 2.098 15.419 6.082 746 0 42.549
Amortizacija za 2022.
godinu
0 750 572 1.017 271 130 0 2.740
Rashodovanje i prodaja 0 0 (944) (82) (30) (876) 0 (1.931)
Stanje 31. prosinca 2022. 0 18.954 1.727 16.354 6.323 0 0 43.358
Neto knjigovodstvena
vrijednost
Stanje 1. siječnja 2021. 928
17.336
1.919
1.722
367
361
715
23.348
Stanje 31. prosinca 2021. 923
16.495
1.391
1.679
301
138
1.009
21.936
Stanje 31.prosinca 2022. 923 15.745 2.346 2.472 629 0 829 22.944
Na dan 31. prosinca 2022. godine Banka nije imala založene imovine kod drugih pravnih osoba. U okviru
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
47
21. Nematerijalna imovina
O p i s
Software
Ostala
nematerijalna
imovina
Nematerijalna
imovina u pripremi
Ukupno
nematerijalna
imovina
HRK '000 HRK '000 HRK '000 HRK '000
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2021. 19.080 1.586 4.933 25.599
Direktna povećanja 0 0 5.734 5.734
Prijenos sa imovine u pripremi 4.082 0 (4.082) 0
Stanje 31. prosinca 2021. 23.162 1.586 6.585 31.333
Direktna povećanja 0 0 5.918 5.918
Prijenos sa imovine u pripremi 380 0 (380) 0
Stanje 31. prosinca 2022. 23.542 1.586 12.123 37.251
Ispravak vrijednosti
Stanje 1. siječnja 2021. 14.035 1.458 0 15.493
Amortizacija za 2021. godinu 1.221 44 0 1.265
Stanje 31. prosinca 2021. 15.256 1.502 0 16.758
Amortizacija za 2022. godinu 1.368 33 0 1.401
Stanje 31. prosinca 2022. 16.624 1.535 0 18.159
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 1. siječnja 2021. 5.045 128 4.933 10.106
Na dan 31. prosinca 2021. 7.906 84 6.585 14.575
Na dan 31. prosinca 2022. 6.918 51 12.123 19.092
Povećanja nematerijalne imovine u 2022. godini uključuje 2.363 tisuće kuna troškova zaposlenih (u 2021.
godini 440 tisuća kuna) koji proizlaze izravno iz osposobljavanja nabavljene nematerijalne imovine za
predviđenu uporabu (a odnose se na neto plaću u iznosu od 1.415 tisuća kuna, doprinose iz plaće 407 tisuća
kuna, porez 216 tisuća kuna i doprinose na plaću 325 tisuća kuna).
22. Odgođena i tekuća porezna imovina
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Odgođena porezna imovina po osnovu naknada i ostalo 1.100
1.464
Ukupno 1.100 1.464
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
48
23. Ostala imovina
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Uplaćeni predujmovi i prihod budućeg razdoblja 1.073
838
Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja /i/ 7.817
7.337
Ostalo 88
110
Ukupno 8.978 8.285
/i/ Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja prikazana je kako slijedi :
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Zemljišta 1.576
1.401
Građevinski objekti 6.241
5.936
Ukupno 7.817 7.337
2022. 2021.
O p i s
HRK '000 HRK '000
Stanje 1. siječnja 7.337
6.734
Povećanje
- porez na promet nekretnina i ostalo 0
(14)
- novopreuzeta imovina 1.492
1.664
Smanjenje
- prodaja
(978)
(1.050)
- umanjenje vrijednosti – bilješka 13
(34)
3
Stanje 31. prosinca 7.817 7.337
24. Tekući računi i depoziti komitenata i banaka i obveze po primljenim kreditima
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Depoziti po viđenju /i/
905.987
777.877
Oročeni depoziti /ii/
417.768
471.587
Obveze po primljenim kreditima
87.239
91.169
Ukupno
1.410.994
1.340.633
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
49
24. Tekući računi i depoziti komitenata i banaka i obveze po primljenim kreditima (nastavak)
/i/ Depoziti po viđenju prikazani su kako slijedi :
O p i s
HRK '000
HRK '000
Depoziti po viđenju stanovništvo
- kune 281.742
242.925
- strana valuta 288.156
285.212
Ukupno stanovništvo 569.898 528.137
Depoziti po viđenju trgovačka društva
- kune 228.771
119.118
- strana valuta 15.574
67.941
Ukupno trgovačka društva 244.345 187.059
Depoziti po viđenju financijskih institucija
- kune 102
26
- strana valuta 3 0
Ukupno financijske institucije 105 26
Depoziti po viđenju državnih i ostalih institucija
- kune 39.862
52.830
- strana valuta 140
129
Ukupno državne i ostale institucije 40.002 52.959
Ograničeni depoziti
- kune 2.059
2.001
- strana valuta 578 0
Ukupno ograničeni depoziti 2.637 2.001
Depoziti po viđenju stranih osoba
- kune
2.533
223
Depoziti stranih trgovačkih društava
2.313
0
Depoziti stanovništva
220
223
- strana valuta
46.467
7.472
Depoziti stranih trgovačkih društava
38.392
1.797
Depoziti stanovništva
8.075
5.675
Ukupno strane osobe 49.000 7.695
Sveukupno 905.987 777.877
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
50
24. Tekući računi i depoziti komitenata i banaka i obveze po primljenim kreditima (nastavak)
/ii/ Oročeni depoziti prikazani su kako slijedi:
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Depoziti stanovništvo
- kune 122.135
141.221
- strana valuta 263.771
299.819
Ukupno stanovništvo 385.906 441.040
Depoziti trgovačka društva
- kune 21.115
14.816
- strana valuta 1.369
1.564
Ukupno trgovačka društva 22.484 16.380
Depoziti države i ostalih institucija
- kune 1.910
2.458
- strana valuta 151
150
Ukupno država i ostale institucije 2.061
2.608
- kune
Depoziti stranih kreditnih institucija 4.289 4.285
Depoziti stranih trgovačkih društava 60 60
- strana valuta
Depoziti stanovništva 2.870 7.116
Depoziti stranih trgovačkih društava 98 98
Ukupno strane osobe 7.317 11.559
Sveukupno 417.768 471.587
/iii/ Obveze po primljenim kreditima prikazane su kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Obveze prema HBOR /a/ 11.777
15.899
Obveze prema HNB /b/ 75.462
75.270
Ukupno 87.239 91.169
/a/ ObvezepremaHBOR-u su na dan 31. prosinca 2022. godine iznosile 11.777 tisuća kuna(31.prosinca 2021.
godine 15.899 tisuća kuna). Ovi su izvori namijenjeni odobravanju kredita pravnim i fizičkim osobama u skladu
s HBOR-ovim programima. Ovisno o namjeni kredita kamatne stope kretale su se u rasponu od 0% do 3%
(2021. godine od 0% do 5%).
/b/ Obveze prema HNB-u na dan 31. prosinca 2022. godine iznose 75.462 tisuće kuna (31. prosinca 2021.
godine 75.270 tisuća kuna) i odnosi se na strukturne operacije HNB-a uz kamatnu stopu od 0,25 % (u 2021.
kamatna stopa 0,25%) te obveznice Republike Hrvatske u ukupnom nominalnom iznosu 83,2 milijuna kuna
kao instrument osiguranja.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
51
25. Obveze po najmovima – MSFI 16 i ostale financijske obveze
31.12.2022.
31.12.2021.
O
p i s
HRK '000
HRK '000
Obveze po najmovima
2.523
1.
607
Ostale financijske obveze
122
122
Ukupno
2.
645
1.729
26. Rezerviranja za obveze i troškove
Pravni i porezni
postupci u tijeku i
ostale rezervacije
Rezervacije za
preuzete obveze i
jamstva
Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine
3.415
1.350
4.765
Neto terećenje u izvještaju o dobiti i gubitku – bilješka 13 89 (349) 260
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine 3.504 1.001 4.505
Neto terećenje u izvještaju o dobiti i gubitku – bilješka 13
102
299
401
Stanje na dan 31. prosinca 2022. godine
3.606 1.300 4.906
Rezervacije za preuzete obveze i jamstva i pravne i porezne postupke u tijeku (sudske sporove) i ostale
rezervacije na osnovu procjene priznaju se unutar ostalih gubitaka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja u
izvještaju o dobiti ili gubitku (bilješka 13).
Rezervacije za preuzete obveze i preuzeta financijska jamstva:
Ispravci vrijednosti Faza 1 Faza 2 Faza 3 Ukupno
Stanje na dan 1. siječnja 2021. godine 1.266 16 68 1.350
Promjene kreditnog rizika (neto)
–
bilješka 13
(301)
(6)
(42)
(349)
Stanje na dan 31. prosinca 2021. godine 965 10 26 1.001
Promjene kreditnog rizika (neto)
–
bilješka 13
164
4
131
299
Stanje na dan 31. prosinca 2022. godine 1.129 14 157 1.300
27. Tekuća porezna obveza
O p i s HRK '000 HRK '000
Tekuće obveze za porez
1.475
474
Ukupno
1.475
474
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
52
28. Ostale obveze
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Obveze za preplate po kreditima
4.128
3.977
Obveze prema dobavljačima
2.253
1.566
Obveze prema zaposlenima
3.154
2.281
Obveze za naknade članovima NO
23
23
Odgođeni kamatni prihodi i odgođeno plaćanje troškova
2.494
1.154
Obveze za porez na promet nekretnina
23
0
Obveze za porez na dodanu vrijednost
8
9
Ostale obveze
3.176
6.460
Ukupno
15.259 15.470
29. Kapital
Temeljni kapital Banke na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 91.897 tisuća kuna i podijeljen je na 918.972
dionica, nominalne vrijednosti 100 kuna. Odlukom Glavne skupštine od 29. lipnja 2006. godine o ukidanju
povlaštenosti povlaštenih dionica utvrđeno je da je temeljni kapital Banke od 91.897 tisuća kuna podijeljen
na 172.412 nematerijaliziranih dionica na ime od kojih je 114.662 redovnih nematerijaliziranih dionica serije
A nominalne vrijednosti od 600 kuna svaka, a 57.750 povlaštenih nematerijaliziranih dionica na ime serije B
nominalne vrijednosti 400 kuna, te se tom Odlukom povlaštenost ukida u cijelosti, pa navedene dionice
postaju redovne nematerijalizirane dionice na ime, nominalne vrijednosti od 400 kuna svaka. Odlukom Glavne
skupštine od 29. lipnja 2006. godine o podjeli dionica jedna redovna dionica Banke na ime nominalne
vrijednosti 600 kuna dijeli se na 6 redovnih dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 100 kuna, a jedna
dosadašnja povlaštena dionica Banke na ime nominalne vrijednosti 400 kuna dijeli se na 4 redovne dionice
Dioničari Banke na dan 31. prosinca 2022. godine prema najvećih deset pozicija (podaci preuzeti sa
www.skdd.hr) prikazani su kako slijedi:
Naziv 31.12.2022. Stanje
Postotak udjela Naziv
31.12.2021.
Stanje
Postotak
udjela
AU79 CAPITAL KORLATOLT FELELOSSEGU TARSASAG 84.758 9,22
URBAN CAPITAL
INGATIANKEZELO ES TAN.
KORLAT. F.T. 84.758 9,22
MWM1 OTVORENI AIF 83.884 9,13 MWM1 OTVORENI AIF 83.884 9,13
KOPIĆ VLATKO 81.228
8,84 SOKAČIĆ DRAGUTIN 73.781 8,03
SOKAČIĆ DRAGUTIN 73.781
8,03 SB-S D.D. 71.374 7,77
SB-S D.D. 71.374
7,77
BANKA SPLITSKO
-
DALMATINSKA D.D. U
STEČAJU 60.000 6,53
PAGO CROATIA, D.O.O. 60.000 6,53
CERP / REPUBLIKA
HRVATSKA 48.018 5,23
PETRINOVIĆ DOMAGOJ 38.050
4,14 PETRINOVIĆ DOMAGOJ 38.050 4,14
GALIĆ JOSIP 29.962
3,26 MIKULIĆ EMIL 36.554 3,98
MRKOCI MILIVOJ 29.960
3,26 BERIŠIĆ LJUBICA 36.432 3,96
FINE SA CREDOS D.D., CONSULTING FINANC. KOMPANIJA 29.073
3,16 GALIĆ JOSIP 29.962 3,26
OSTALI DIONIČARI 336.902
36,66 OSTALI DIONIČARI 356.159 38,75
UKUPNO 1.358 DIONIČARA 918.972
100,00
UKUPNO 1.091
DIONIČARA 918.972 100,00
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
53
30. Zarada po dionici
O p i s
HRK '000 HRK '000
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna)
6.094 3.736
Broj dionica
918.972
918.972
Zarada po dionici
6,63 kn 4,07 kn
Dobit tekuće godine (u tisućama kuna) 6.094
3.736
Broj dionica nakon umanjenja za redovne trezorske dionice 847.598
847.598
Osnovna i smanjena zarada po dionici (izražena u kunama po dionici) 7,19 4,41
31. Potencijalne i preuzete obveze
O p i s
HRK '000
HRK '000
Garancije
48.345
40.826
Revolving krediti
4.376
4.478
Okvirni krediti i obveze financiranja 67.555
84.267
Ukupno
120.276
129.571
Rezerviranja za potencijalne obveze
(1.300)
(1.001)
Sveukupno
118.976
128.570
Faza 1 Faza 2 Faza 3 Ukupno
Garancije
42.169
330
5
.
846
48.345
Revolving krediti
4.280
2
94
4.376
Okvirni maržni krediti
0
0
0
0
Ostali okvirni krediti i obveze financiranja 66.884 258 413 67.555
IZVANBILANČNE OBVEZE 113.333 590 6.353 120.276
Ukupno rezerviranja za izvanbilančne obveze
(1.129)
(14)
(157)
(1.300)
Potencijalne i preuzete obveze na dan 31. prosinca 2021. godine
Faza 1 Faza 2 Faza 3 Ukupno
Garancije
40.826
0
0
40.826
Revolving krediti
4.422
4
52
4.478
Ostali okvirni krediti i obveze financiranja 83.566 424 277 84.267
IZVANBILANČNE OBVEZE 128.814 428 329 129.571
Ukupno rezerviranja za izvanbilančne obveze
(965)
(10)
(26)
(1.001)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
54
32. Sredstva u ime i za račun
Mandatni poslovi:
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Ukupno izvori
8.888
11.295
Manje: aktiva
(7.834)
(10.290)
Neutrošena sredstva 1.054 1.005
Banka u 2022. godini upravlja sredstvima u ime i za račun trećih osoba. Ova sredstva knjižena su odvojeno od
sredstava Banke. Prihodi i rashodi po osnovi ovih sredstava knjiženi su u korist ili na teret odgovarajućih izvora.
Za svoje usluge Banka je naplaćivala naknadu koja je teretila ova sredstva.
33. Najmovi
Prilikom izračuna obveze s osnove najma za najmove koji se klasificiraju kao operativni najmovi, Banka je
diskontirala plaćanja po najmovima uz stopu od 5%.
Za sve najmove, osim kratkoročnih najmova te najmova imovine manje vrijednosti, Banka primjenjuje
jedinstveni pristup priznavanja i mjerenja. Banka priznaje obveze s osnove plaćanja po najmu i pravo
korištenja imovine koje predstavlja pravo na korištenje predmetne imovine.
Imovina s pravom korištenja
Banka priznaje imovinu s pravom korištenja u trenutku sklapanja ugovora o najmu (odnosno u trenutku kada
je predmetna imovina raspoloživa za upotrebu). Imovina s pravom korištenja mjeri se po trošku nabave
umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja vrijednosti te se prilagođava ponovnom
mjerenju obveza iz najma. Trošak imovine s pravom korištenja uključuje iznos priznatih obveza po zakupu,
inicijalne izravne troškove te plaćanja po zakupu izvršena na dan ili prije sklapanja ugovora. Imovina s pravom
korištenja amortizira se linearno tijekom trajanja najma. Banka ima u najmu poslovnice i poslovne prostore,
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
55
33. Najmovi (nastavak)
Imovina s pravom korištenja prikazana je u bilješci 20 Nekretnine i oprema. Najmovi su obično sklopljeni na
5-10 godina, uz mogućnost zanavljanja nakon isteka. Kod najmova bez definiranog roka korištenja, Banka
priznaje imovinu s pravom korištenja na osnovu procjene mogućeg roka korištenja imovine.
Određeni najmovi predviđaju promjene plaćanja temeljem promjena lokalnih cjenovnih indeksa.
Banka u najmu također ima i određenu opremu i poslovne prostore koji su kratkoročni i/ili predstavljaju najam
imovine male vrijednosti. Banka po ovoj vrsti najmova ne priznaje pravo korištenja imovine.
U nastavku je prikazano pravo korištenja imovine a odnosi se na poslovnice i poslovne prostore u najmu te
O p i s
Građevinski
objekti
Transportna
imovina
Ukupno
nekretnine,
postrojenja i
oprema
HRK '000 HRK '000 HRK '000
Nabavna vrijednost
Stanje 1. siječnja 2021. godine
3.318
884
4.202
Povećanja
171
0
171
Stanje 31. prosinca 2021. godine
3.489
884
4.373
Povećanja 1.527 0 1.527
Rashodovanje i prodaja (943) (884) (1.827)
Stanje 31. prosinca 2022. godine 4.073 0 4.073
Ispravak vrijednosti
Stanje 1.
siječnja 2021. godine
1.399
523
1.922
Amortizacija za 2021. godinu
699
223
922
Stanje 31. prosinca 2021. godine
2.098
746
2.844
Amortizacija za 2022. godinu 572 130 702
Rashodovanje (943) (876) (1.819)
Stanje 31. prosinca 2022. godine 1.727 0 1.727
Neto knjigovodstvena vrijednost
Na dan 1. siječnja 2021. godine 1.919 362 2.281
Na dan 31. prosinca 2021. godine 1.391 138 1.529
Na dan 31. prosinca 2022. godine 2.346 0 2.346
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
56
33. Najmovi (nastavak)
Prilikom sklapanja ugovora o najmu, Banka priznaje obveze s osnove najma mjerene po sadašnjoj vrijednosti
budućih plaćanja tijekom trajanja ugovora. Plaćanja s osnove najma uključuju fiksna plaćanja, varijabilna
plaćanja koja ovise o indeksu ili stopi te iznose za koje se očekuje da će biti plaćeni s osnove garancija za
preostalu vrijednost.
Plaćanja s osnove najma mogu uključivati i vrijednost opcije kupnje čija se realizacija očekuje s razumnom
sigurnošću te plaćanje penala za raskid najma, ukoliko uvjeti ugovora predviđaju opciju raskida. Promjenjiva
plaćanja s osnove najma koja ne ovise o indeksu ili stopi priznaju se kao trošak u razdoblju u kojem je nastao
31.12.2022. 31.12.2021.
HRK '000 HRK '000
Analiza prema dospijeću – ugovorni nediskontirani novčani tokovi
Do jedne godine 524 1.506
Između jedne i dvije godine 289 215
Između dvije i tri godine 296 156
Između tri i četiri godine 304 156
Između četiri i pet godina 246 156
Iznad pet godina 946 271
Ukupno 2.605 2.460
Utjecaj diskontiranja 82 854
Troškovi povezani s poslovnim najmom prikazani su u nastavku.
2022. 2021.
HRK '000 HRK '000
Trošak amortizacije imovine u najmu
Građevinski objekti 572 699
Transportna imovina 130 223
Trošak amortizacije imovine u najmu 702 922
Troškovi po obvezi za najam
Kamatni rashodi po obvezi po najmu 66 122
Troškovi koji se odnose na kratkotrajne najmove 763 156
Troškovi koji se odnose na najmove male vrijednosti, isključujući
kratkotrajne najmove male vrijednosti
104 3
Tečajne razlike 3 28
Trošak poreza po dugotrajnom operativnom najmu 249 215
Troškovi po obvezi za najam 1.185 439
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
57
33. Najmovi (nastavak)
Ukupni novčani tokovi za najmove prikazani su u nastavku:
Novčani tok
2022. 2021.
HRK '000 HRK '000
Novčana plaćanja za dio obveza po najmu koji se odnosi na glavnicu
591
835
Novčana plaćanja za dio obveza po najmu koji se odnosi
na kamatu
66
122
Plaćanja koja se odnose na porez 249 216
Kratkoročna plaćanja najma, plaćanja najmova imovine niske vrijednosti 858 159
Ukupno plaćanja za najmove 1.764 1.332
34. Transakcije s osobamau posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe te ostalim povezanim
stranama
1) dioničari Banke koji imaju 5 ili više posto dionica Banke s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne
institucije, uključujući i fondove imatelje dionica kreditne institucije,
2) članovi Uprave i Nadzornog odbora te prokuristi Banke,
3) osobe odgovorne za rad kontrolne funkcije, osobe odgovorna za poslovanja s pravnim osobama,
osobe za rad sa stanovništvom, osobe odgovorna za poslovanje riznice, ovlaštena osoba za
sprječavanje pranja novca,
4) pravna osoba u kojoj kreditna institucija ima sudjelujući udio,
5) pravna osoba u kojoj član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije ima
kvalificirani udio,
6) pravna osoba u kojoj su član uprave, član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije članovi
višeg rukovodstva ili su članovi uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktori.
7) pravna osoba čiji je član uprave, nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršni direktor ili prokurist
istodobno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurist kreditne institucije,
8) pravna osoba čiji član uprave ima 10% ili više dionica Banke s pravom glasa u glavnoj skupštini Banke,
9) član uprave, član nadzornog odbora i prokurist društva koje je, izravno ili neizravno, matično društvo
kreditne institucije ili koje je društvo kći kreditne institucije,
10) treća osoba koja djeluje za račun osobe iz točaka 1. do 9. ovoga stavka u vezi s poslovima kojima bi
nastala ili bi se povećala izloženost Banke.
Pod osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom smatraju se i s njima povezane osobe koje su
definirane na sljedeći način: Povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih
obitelji koje su, ako se ne dokaže drukčije, za kreditnu instituciju jedan rizik jer:
1) jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili
2) su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja
gospodarskoga i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i
financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa
gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju
obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju
obveza jedne ili više drugih osoba.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
58
34. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe te ostalim povezanim
1) bračni drug ili osoba koja prema posebnom zakonu ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici ili
osoba s kojom je sklopila životno partnerstvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje životno
partnerstvo osoba istog spola,
2) roditelj, sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe
3) sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke
4) druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe.
Kreditna institucija može sklopiti pravni posao s osobom u posebnom odnosu s Bankom i s njom povezanom
osobom samo ako je taj posao ugovoren pod uvjetima koji nisu povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne
institucije.
U okvir ove bilješke ulazi i ključno poslovodstvo sukladno odredbama navedenim u Međunarodnom
računovodstvenom standardu 24 „Objavljivanje povezanih stranaka“ („MRS 24“).
U okviru redovnog poslovanja sklapaju se bankarski poslovi s povezanim osobama, koji uključuju dodjelu
kredita i depozita. Transakcije s povezanim stranama obavljaju se na načelu nepristranih transakcija.
Primjenjive kamatne stope i ostali uvjeti (datumi dospijeća i kolaterali) predstavljaju tržišne uvjete. Ukupni
iznosi transakcija s povezanim stranama, otvorene stavke na kraju godine i povezani rashodi i prihodi za
godinu prikazani su kako slijedi:
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Krediti i predujmovi klijentima, vrijednosni papiri
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa
8
4
Uprava
2.968
10
Nadzorni odbor
0
0
Ostali
20.531
9.296
Ukupno zajmovi i predujmovi klijentima
23.507
9.310
Potencijalne
obveze
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa
0
0
Uprava
24
23
Ostali
10.241
10.371
Ukupno potencijalne
obveze
10.265
10.394
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
59
34. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe te ostalim povezanim
stranama (nastavak)
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Depoziti po viđenju
Dioničari koji imaju 5 ili više
posto dionica s pravom glasa
11
9.589
Ostali
38.924
537
Uprava
1.553
988
Nadzorni odbor i s njima povezane osobe
27
17
Ukupno depoziti po viđenju
40.515
11.131
Oročeni depoziti
Ostali
50
121
Uprava
0
407
Nadzorni odbor i s njima povezane osobe
0
0
Ukupno oročeni depoziti
50
528
Ostale obveze
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa 0 0
Ostali 0 0
Uprava
0
0
Nadzorni odbor i s njima povezane osobe
23
23
Ukupno ostale obveze
23
23
2022. 2021.
O p i s HRK '000 HRK '000
Prihodi
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa
0
55
Članovi Nadzornog odbora i s njima povezane osobe
29
51
Uprava
31
90
Ostali
253
313
Ukupno prihodi
313
509
Rashodi
Dioničari koji imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa
0
0
Uprava
3
4
Ostali
1
76
Članovi Nadzornog odbora i s njima povezane osobe
0
271
Ukupno rashodi
4
351
Informacije o transakcijama s Republikom Hrvatskom-Ministarstvom financija, povezane osobe godini s
dioničarom CERP u 2021. godini (po osnovu vrijednosnih papira (trezorskih zapisa i obveznica), poreznih i
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
60
34. Transakcije s osobama u posebnom odnosu s Bankom i njima povezane osobe te ostalim povezanim
stranama (nastavak)
2022.
2021.
O p i s
HRK '000
HRK '000
Neto plaće
1.638
1.686
Porezi i doprinosi
993
1.017
Ukupno
2.631
2.703
35. Fer vrijednost financijske imovine i obveza
Fer vrijednost predstavlja iznos u kojem se sredstva mogu razmijeniti ili obveze podmiriti u najboljem interesu
svih strana. Obzirom na to da tržišne cijene za veći dio financijske imovine i obveza Banke nisu dostupne, fer
vrijednost tih stavki temelji se na procjenama Uprave prema vrsti imovine i obveza. Prema procjeni Uprave,
tržišne vrijednosti ne razlikuju se značajno od knjigovodstvenih vrijednosti svih kategorija imovine i obveza.
IMOVINA Razina 1. Razina 2. Razina 3.
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak
0 0 0
Vlasnički instrumenti 0 0 0
Dužnički vrijednosni papiri 0 0 0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
216.029 741 141
Vlasnički instrumenti
0 0 141
Dužnički vrijednosni papiri
216.029 0 0
Krediti i predujmovi
0 741 0
31.12.2021.
IMOVINA Razina 1. Razina 2. Razina 3.
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak
0 0 1.521
Vlasnički instrumenti 0 0 275
Dužnički vrijednosni papiri 0 0 1.246
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
227.990 2.100 1.957
Vlasnički instrumenti
0 2.100 141
Dužnički vrijednosni papiri
227.185 0 1.816
Krediti i predujmovi
805 0 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
61
35. Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)
Financijska imovina po
fer vrijednosti
Fer vrijednost
na dan
31.12.202
2
Hijerarhija
fer
vrijednosti
Metoda vrednovanja i glavni ulazi podaci
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dužnički vrijednosni papiri
Obveznice RH
153.140
razina 1.
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Trezorski zapisi RH
45.825
razina 1.
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Obveznice EU država
7.347
razina 1.
tržišna cijena
-
prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Obveznice trgovačkih društava
9.717
Razina 1.
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Vlasnički instrumenti
Udjel u društvu HROK d.o.o. 141 razina 3. knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Krediti i predujmovi
Udjeli u alternativni investicijski fond
rizičnog kapitala s privatnom ponudom
741 razina 2.
tržišna cijena- objavljena cijena udjela na dan
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
62
35. Fer vrijednost financijske imovine i obveza (nastavak)
Fer vrijednost financijske imovine na dan 31. prosinca 2021. godine
Financijska imovina po
fer vrijednosti
Fer vrijednost
na dan
31.12.2021
Hijerarhija
fer
vrijednosti
Metoda vrednovanja i glavni ulazi podaci
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
Dužnički vrijednosni papiri Obveznice 1.246 Razina 3.
knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja;
procjena vrijednosti
Vlasnički instrumenti Potvrde o depozitu 275 Razina 3.
knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja;
procjena vrijednosti
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
Dužnički vrijednosni papiri
Obveznice RH 183.294 razina 1.
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Trezorski zapisi RH 31.183 razina 1.
tržišna cijena
-
prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Obveznice EU država 7.613 razina 1.
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Obveznice trgovačkih društava 5.095 Razina 1.
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Obveznice trgovačkog društva
Samoborka d.d.
1.816 razina 3. knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Vlasnički instrumenti
Udjel u društvu HROK d.o.o. 141 razina 3. knjigovodstvena vrijednost po trošku stjecanja
Dionice Hrvatske poštanske banke 2.100 Razina 2
tržišna cijena-prosječna dnevna cijena na aktivnom
tržištu na dan vrednovanja ili na zadnji trgovinski dan
koji prethodi vrednovanju
Udjeli u alternativni investicijski fond
rizičnog kapitala s privatnom ponudom
805 razina 2.
tržišna cijena- objavljena cijena udjela na dan
vrednovanja
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
63
VI UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM RIZICIMA
U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima koji proizlaze iz nepredvidivosti financijskog
tržišta i ukratko opisane metode koje rukovodstvo koristi za prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima.
Banka nastoji kontrolirati iste rizike, odnosno svesti ih na najmanju moguću razinu. Najznačajnije vrste
financijskih rizika kojima je Banka izložena su kreditni rizik, operativni rizik, kamatni rizik, rizik likvidnosti i
tržišni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene kamatnih stopa, promjene tečaja te cjenovni rizik (promjene
cijena vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira).
Sustav upravljanja rizicima kontinuirano se unapređuje na razini Banke uvođenjem politika i procedura za
procjenu, mjerenje, kontrolu i upravljanje rizicima te utvrđivanjem limita izloženosti rizicima usklađenih sa
zakonskim okvirom i rizičnim profilom Banke.
Uprava Banke snosi konačnu odgovornost za prepoznavanje i kontrolu rizika. Unutar organizacijske strukture
Banke postoje odvojeni organizacijski dijelovi i tijela odgovorna za upravljanje i kontrolu pojedinih rizika.
Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja rizik nemogućnosti druge strane da podmiri iznose obveza
u cijelosti po dospijeću. Banka razvrstava kreditni rizik utvrđujući limite za iznos prihvaćenog rizika koje
očekuje da će nastati u svezi s jednim zajmoprimateljem ili skupinom zajmoprimatelja te u pojedinim
gospodarskim granama. Banka redovito prati navedene rizike i preispituje ih jednom godišnje ili češće.
Banka upravlja kreditnim rizikom redovitom analizom sposobnosti postojećih i potencijalnih zajmoprimatelja
da otplate svoje obveze po glavnici i kamatama i promjenom kreditnih limita po potrebi. Pored toga, svojom
izloženošću kreditnom riziku djelomice upravlja i pribavljanjem kolaterala, te korporativnih i osobnih
jamstava.
Osnovna svrha preuzetih obveza za kreditiranje je osigurati raspoloživost sredstava prema potrebama
klijenata. Garancije, koje predstavljaju neopoziva jamstva da će Banka izvršiti isplatu u slučaju da klijent ne
može podmiriti svoje obveze prema trećim stranama, nose isti kreditni rizik kao i krediti.
Banka je u svom poslovanju izložena likvidnosnom riziku koji predstavlja rizik da ista neće biti u stanju
uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za
instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski rezultat.
Dio praćenja i izvješćivanja o likvidnosnom riziku radi se putem analize ročne usklađenosti aktive i pasive koje
podrazumijeva utvrđivanje ročne usklađenosti pozicija aktive i pasive promatrano na neto osnovi i utvrđivanje
jaza prema određenim rokovima dospijeća. Na osnovu provedenih analiza i projekcija očekivanih odljeva su
iskazane financijske obveze (bilješka broj 41).
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
64
36. Kreditni rizik
Preuzete obveze za kreditiranje predstavljaju neiskorištene odobrene iznose u obliku kredita ili garancija. U
svezi s kreditnim rizikom povezanim s preuzetim obvezama za kreditiranje, Banka je potencijalno izložena
gubitku u iznosu jednakom ukupnim neiskorištenim preuzetim obvezama. Međutim, vjerojatni iznos gubitka
je manji od ukupnog iznosa neiskorištenih preuzetih obveza, jer je većina preuzetih obveza za kreditiranje
povezana s održavanjem specifičnih kreditnih standarda od strane klijenata. Banka prati razdoblje do
dospijeća preuzetih obveza za kreditiranje jer navedene obveze s duljim rokom općenito predstavljaju veći
kreditni rizik od onih kratkoročnih
Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenata osiguranja na dan 31. prosinca
2022. godine prikazana je kako slijedi:
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na
bilančnu imovinu je kako slijedi:
Bruto
plasmani
Rezerve
FAZA 1
Rezerve
FAZA 2
Rezerve
FAZA 3
Neto
plasmani
Novčana sredstva
356.630
163
0
0
356.467
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se
obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak 0 0 0 0 0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit
217.054
143
0
0
216.911
Financijska imovina-dužnički vrijednosni papiri
po amortiziranom trošku
15.481
55
0
0
15.426
Financijska imovina-krediti i predujmovi po
amortiziranom trošku 1.048.620 8.728 2.127 82.952 954.813
- Potraživanja od Hrvatske narodne banke 2 0 0 0 2
- Plasmani kreditnim institucijama 5.193 1 0 36 5.156
- Zajmovi i predujmovi klijentima 1.043.425 8.727 2.127 82.916 949.655
Ulaganje u povezano društvo
0
0
0
0
0
Nekretnine, postrojenja i oprema
22.944
0
0
0
22.944
Nematerijalna imovina
19.092
0
0
0
19.092
Tekuća porezna imovina
1.100
0
0
0
1.100
Ostala imovina
8.978
0
0
0
8.978
Ukupno bilančna izloženost
1.689.899 9.089 2.127 82.952 1.595.731
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na
izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Garancije
48.345 256 7 117 47.965
Akreditivi
0 0 0 0 0
Preuzete kreditne i ostale obveze
71.931 873 7 40 71.011
Ukupno izvanbilančna izloženost:
120.276 1.129 14 157 118.976
Ukupno na dan 31. prosinca 2022.
1.810.175 10.218 2.141 83.109 1.714.707
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
65
36. Kreditni rizik (nastavak)
Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije zaloga ili drugih instrumenata osiguranja na dan 31. prosinca
2021. godine prikazana je kako slijedi:
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na
bilančnu imovinu je
kako slijedi:
Bruto
plasmani
Rezerve FAZA
1
Rezerve FAZA
2
Rezerve FAZA
3
Neto
plasmani
Novčana sredstva
336.388
143
0
0
336.245
Financijska imovina kojom se ne trguje koja se
obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak 1.521 0 0 0 1.521
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
ostalu sveobuhvatnu dobit 232.181 134 0 0 232.047
Financijska imovina-dužnički vrijednosni papiri
po amortiziranom trošku
0
0
0
0
0
Financijska imovina-krediti i predujmovi po
amortiziranom trošku 1.020.713 6.380 2.993 92.293 919.047
Potraživanja od Hrvatske narodne banke 69.915 31 0 0 69.884
Plasmani kreditnim institucijama 6.305 2 0 35 6.268
Zajmovi i predujmovi klijentima
944.493
6.347
2.993
92.258
842.895
Ulaganje u povezano društvo
0
0
0
0
0
Nekretnine, postrojenja i oprema
21.936
0
0
0
21.936
Nematerijalna imovina
14.575
0
0
0
14.575
Tekuća porezna imovina
1.464
0
0
0
1.464
Ostala imovina
8.285
0
0
0
8.285
Ukupno bilančna izloženost 1.637.063 6.657 2.993 92.293 1.535.120
Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na
izvanbilančnu imovinu je kako slijedi:
Garancije 40.826 188 0 0 40.638
Akreditivi 0 0 0 0 0
Preuzete kreditne i ostale obveze 88.745 777 10 26 87.932
Ukupno izvanbilančna izloženost: 129.571 965 10 26 128.570
Ukupno na dan 31. prosinca 2021.
1.766.634
7.622
3.003
92.319
1.663.690
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
66
Primljeni instrumenti osiguranja i umanjenje kreditnog rizika
31.12.2022.
Zajmovi i predujmovi
klijentima
Zajmovi
i predujmovi
klijentima
954.818
Osigurani zajmovi:
Depoziti
18.014
Garancije
19.097
Stambene nekretnine
119.151
Poslovne nekretnine i
ostalo
174.333
Pokretnine
61.500
UKUPNO
392.095
Udio kredita s
osiguranjem
41,06%
31.12.2021.
zajmovi i
predujmovi klijentima
Z
ajmovi
i predujmovi
klijentima
944.493
Osigurani zajmovi:
Depoziti
52.475
Garancije
54.616
Stambene nekretnine
84.035
Poslovne nekretnine i
ostalo
178.009
Dionice
0
Pokretnine
30.089
Kreditno osiguranje
0
UKUPNO
399.224
Udio kredita s osiguranjem
42,27%
Prodaja potraživanja
U 2022. godini, Banka je prodala 16,8 milijuna kuna bruto potraživanja (1,8 milijuna kuna neto potraživanja)
trećim stranama za 9,8 milijuna kuna što je rezultiralo otpuštanjem rezervacija za umanjenje vrijednosti od
6,9 milijuna kuna.
U 2021. godini, Banka je prodala 43,2 milijuna kuna bruto potraživanja (2,2 milijuna kuna neto potraživanja)
trećim stranama za 4,1 milijuna kuna što je rezultiralo otpuštanjem rezervacija za umanjenje vrijednosti od
891 tisuću kuna.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
67
36. Kreditni rizik (nastavak)
Reprogramirani i restrukturirani krediti
Restrukturiranje plasmana se radi kod klijenata gdje je došlo do promjene fokusa s cilja ostvarivanja zarade
na smanjivanje gubitka koji proizlazi iz kreditne izloženosti u fazi kada pravni postupci za smanjivanje gubitka
još nisu potrebni. Cilj je pravovremeno identificiranje klijenata kojima restrukturiranje može omogućiti
Pregled restrukturiranih kredita prikazan je kako slijedi:
31.12.2022
.
Faza 1
Faza 3
Restrukturirane izloženosti
Ukupno bruto
knjigovodstvena
vrijednost
Ukupno
rezervacije za
umanjenje
vrijednosti
restrukturiranih
kredita
Bruto
knjigovodstvena
vrijednost
Rezervacije za
umanjenje
vrijednosti
restrukturiranih
kredita
Bruto
knjigovodstvena
vrijednost
Rezervacije za
umanjenje
vrijednosti
restrukturiranih
kredita
Krediti i predujmovi:
Poduzeća 43.374 (12.165) 6.975 (36) 36.399 (12.128)
Stanovništvo 15.382 (5.142) 7.440 (83) 7.942 (5.060)
Ukupno
58.756
(17.307)
14.415
(119)
44.341
(17.188)
31.12.2021. Faza 1 Faza 3
Restrukturirane izloženosti
Ukupno bruto
knjigovodstvena
vrijednost
Ukupno
rezervacije za
umanjenje
vrijednosti
restrukturiranih
kredita
Bruto
knjigovodstvena
vrijednost
Rezervacije za
umanjenje
vrijednosti
restrukturiranih
kredita
Bruto
knjigovodstvena
vrijednost
Rezervacije za
umanjenje
vrijednosti
restrukturiranih
kredita
Krediti i predujmovi:
Poduzeća
56.074
(18.222)
9.134
(113)
46.940
(18.109)
Stanovništvo
17.178
(5.561)
3.858
(38)
13.320
(5.523)
Ukupno
73.252
(23.783)
12.992
(151)
60.260
(23.632)
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
68
36. Kamatni rizik
U tablici koja slijedi prikazani su imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije
po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji na dan 31. prosinca 2022. godine.
Neosjetljivo
na
promjenu
kamatne
stope
do 1
mjesec
Od 1-3
mjeseca
Od 3 -
12
mjeseci
Od 1 do 3
godine
Preko 3
godine UKUPNO
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
61.340 295.127 0 0 0 0 356.467
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
0 0 0 0 0 0 0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD
9.424 250 57 117.662 15.919 73.599 216.911
Financijska imovina po amortiziranom trošku
152 500 0 500 2.000 12.274 15.426
Potraživanja od Hrvatske narodne banke
0 2 0 0 0 0 2
Zajmovi i potraživanja od banaka
4.240 0 151 765 0 0 5.156
Zajmovi i predujmovi komitenata
3.555 48.604 35.611 660.168 120.148 81.569 949.655
Ulaganja u podružnice i pridružena društva
0 0 0 0 0 0 0
Nekretnine, postrojenja i oprema
22.944 0 0 0 0 0 22.944
Nematerijalna imovina
19.092 0 0 0 0 0 19.092
Odgođena porezna imovina
1.100 0 0 0 0 0 1.100
Ostala imovina
8.978 0 0 0 0 0 8.978
Ukupno imovina
130.825 344.483 35.819 779.095 138.067 167.442 1.595.731
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
30.772 267.253 84.817 400.569 249.190 291.154 1.323.755
Obveze po primljenim kreditima
405 124 1.849 1.884 77.846 5.131 87.239
Obveze po najmovima - MSFI 16
2.645 0 0 0 0 0 2.645
Rezervacije za obveze i troškove
4.906 4.906
Porezna obveza
1.475 0 0 0 0 0 1.475
Ostale obveze
15.259 0 0 0 0 0 15.259
Ukupno obveze
55.462 267.377 86.666 402.453 327.036 296.285 1.435.279
KAPITAL
Ukupno kapital
160.452 0 0 0 0 0 160.452
Ukupno obveze i kapital
215.914 267.377 86.666 402.453 327.036 296.285 1.595.731
NETO IMOVINA / OBVEZE I KAPITAL
(85.089) 77.106 (50.847) 376.642 (188.969) (128.843) 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
69
37. Kamatni rizik (nastavak)
U tablici koja slijedi prikazani su imovina i obveze Banke po knjigovodstvenoj vrijednosti, svrstani u kategorije
po ugovornoj promjeni cijene ili dospijeću, ovisno o tome koji je rok raniji na dan 31. prosinca 2021. godine.
Neosjetljivo
na
promjenu
kamatne
stope
do 1
mjesec
Od 1-3
mjeseca
Od 3 - 12
mjeseci
Od 1 do
3
godine
Preko 3
godine UKUPNO
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
32.181
304.064
0
0
0
0
336.245
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
410
0
0
0
0
1.111
1.521
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD
14.015
0
32.619
31.619
75.606
78.188
232.047
Financijska imovina po amortiziranom trošku
0
0
0
0
0
0
0
Potraživanja od Hrvatske narodne banke
0
69.884
0
0
0
0
69.884
Zajmovi i potraživanja od banaka
5.355
0
150
763
0
0
6.268
Zajmovi i predujmovi komitenata
5.756 275.516 26.345 263.504 145.964 125.810 842.895
Ulaganja u podružnice i pridružena društva
0 0 0 0 0 0 0
Nekretnine, postrojenja i oprema
21.936 0 0 0 0 0 21.936
Nematerijalna imovina
14.575 0 0 0 0 0 14.575
Odgođena porezna imovina
1.464 0 0 0 0 0 1.464
Ostala imovina
8.285 0 0 0 0 0 8.285
Ukupno imovina
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
21.290 227.352 92.910 417.835 168.116 321.961 1.249.464
Obveze po primljenim kreditima
196 232 2.224 2.712 4.219 81.586 91.169
Obveze po najmovima - MSFI 16
1.729 0 0 0 0 0 1.729
Rezervacije za obveze i troškove
4.505 4.505
Porezna obveza
474 0 0 0 0 0 474
Ostale obveze
15.470 0 0 0 0 0 15.470
Ukupno obveze 43.664 227.584 95.134 420.547 172.335 403.547 1.362.811
KAPITAL
Ukupno kapital
172.309
0
0
0
0
0
172.309
Ukupno obveze i kapital
215.973
227.584
95.134
420.547
172.335
403.547
1.535.120
NETO IMOVINA / OBVEZE I KAPITAL (111.996) 421.880 (36.020) (124.661) 49.235 (198.438) 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
70
37. Kamatni rizik (nastavak)
2022. 2021.
% %
Imovina
Plasmani kreditnim institucijama 1,20 0,04
Zajmovi i predujmovi klijentima
5,55
6,05
Obveze
Depoziti po viđenju 0,00 0,00
Oročeni depoziti 0,43 0,53
38. Koncentracija imovine, obveza i izvanbilančnih stavki
Opis
31. prosinca 2022. godine 31. prosinca 2021. godine
Imovina Obveze
Izvanbilančne
stavke Imovina Obveze
Izvanbilančne
stavke
HRK '000 HRK '000 HRK '000
HRK '000 HRK '000 HRK '000
Zemljopisna regija
Republika Hrvatska 1.578.597 1.375.310 118.917
1.518.290 1.445.203 124.210
Europa 17.134 59.548 57
16.830 88.739 4.358
Ostale zemlje 0 421 2 0 0 0
Ostalo
0
160.452
0
0
1.178
2
Ukupno zemljopisna regija 1.595.731 1.595.731 118.976
1.535.120 1.535.120 128.570
Sektor
Opća država-RH 209.347 44.718 4.629
236.742 42.715 8.518
Hrvatska narodna banka 288.116 75.534 0
362.375 0 0
Trgovina 28.098 26.017 2.388
93.585 30.702 1.674
Financije
26.969
4.639
0
24.423
217.474
349
Turizam
26.628
5.863
333
31.890
13.167
507
Poljoprivreda, ribarstvo
32.174
104.347
280
84.401
43.804
7.636
Industrija
168.654
91.130
44.327
86.219
28.568
7.517
Stanovništvo (uključujući
obrtnike i druga
samostalna zanimanja)
546.942
958.372
57.147
429.128
971.692
50.502
Nerezidenti
17.134
59.972
59
16.830
71.629
4.360
Ostalo 251.669 225.139 9.813
169.527 115.369 47.507
Ukupno sektorska analiza
1.595.731
1.595.731
118.976
1.535.120
1.535.120
128.570
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
71
39. Valutni rizik
Ostale
valute
HRK s
valutnom
klauzulom
Ukupno
devizni
ekvivalenti HRK Ukupno
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
36.498 9.917 12.380 0 58.795 297.672 356.467
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak
0 0 0 0 0 0 0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
OSD
57.011 0 0 54.361 111.371 105.540 216.911
Financijska imovina po amortiziranom trošku
(dužnički vrijednosni papiri)
0 0 0 5.315 5.315 10.111 15.426
Potraživanja od Hrvatske narodne banke 0 0 0 0 0 2 2
Zajmovi i potraživanja od banaka 915 4.238 0 0 5.153 3 5.156
Zajmovi i predujmovi komitenata 0 0 0 441.106 441.106 508.549 949.655
Ulaganja u podružnice i pridružena društva 0 0 0 0 0 0 0
Nekretnine, postrojenja i oprema 0 0 0 0 0 22.944 22.944
Nematerijalna imovina 0 0 0 0 0 19.092 19.092
Odgođena i tekuća porezna imovina 0 0 0 0 0 1.100 1.100
Ostala imovina 0 0 0 0 0 8.978 8.978
Ukupno imovina
94.424
14.155
12.380
500.782
621.740
973.991
1.595.731
OBVEZE
Tekući računi i depoziti
komitenata i banaka
591.518
13.674
11.492
2.493
619.177
704.578
1.323.755
Obveze po primljenim kreditima
0
0
0
7.221
7.221
80.018
87.239
Obveze po najmovima
-
MSFI 16
0
0
0
2.107
2.107
538
2.645
Rezervacije za obveze i troškove
32
0
0
0
32
4.874
4.906
Porezna obveza
0
0
0
0
0
1.475
1.475
Ostale obveze
287
14
16
0
317
14.942
15.259
Ukupno obveze
591.837
13.688
11.508
11.821
628.854
806.425
1.435.279
KAPITAL
Ukupno kapital
0
0
0
0
0
160.452
160.452
Ukupno obveze i kapital 591.837 13.688 11.508 11.821 628.854 966.877 1.595.731
NETO IMOVINA/OBVEZE I KAPITAL
(497.413)
467
872
488.961
(7.114)
7.114
0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
72
39. Valutni rizik (nastavak)
EUR
USD
Ostale
valute
HRK s
valutnom
klauzulom
Ukupno
devizni
ekvivalenti
HRK
Ukupno
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
180.557
499
11.353
0
192.409
143.836
336.245
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
dobit ili gubitak
1.521
0
0
0
1.521
0
1.521
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz
OSD 42.997 0 0 63.211 106.208 125.839 232.047
Financijska imovina po amortiziranom trošku
(dužnički vrijednosni papiri) 0 0 0 0 0 0 0
Potraživanja od Hrvatske narodne banke
0 0 0 0 0 69.884 69.884
Zajmovi i potraživanja od banaka
913
5.313
0
0
6.226
42
6.268
Zajmovi i predujmovi komitenata
347 0 0 368.361 368.708 474.187 842.895
Ulaganja u
podružnice i pridružena društva
0 0 0 0 0 0 0
Nekretnine, postrojenja i oprema
0
0
0
0
0
21.936
21.936
Nematerijalna imovina
0 0 0 0 0 14.575 14.575
Odgođena i tekuća porezna imovina
0 0 0 0 0 1.464 1.464
Ostala imovina
0
0
0
0
0
8.285
8.285
Ukupno imovina
226.335 5.812 11.353 431.572 675.072 860.048 1.535.120
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
651.681
5.748
10.544
2.105
670.078
579.386
1.249.464
Obveze po primljenim kreditima
0
0
0
8.870
8.870
82.299
91.169
Obveze po najmovima - MSFI 16
0 0 0 1.033 1.033 696 1.729
Rezervacije za obveze i troškove
2
0
0
0
2
4.503
4.505
Porezna obveza
0
0
0
0
0
474
474
Ostale obveze
351 13 16 0 380 15.090 15.470
Ukupno obveze
652.034
5.761
10.560
12.008
680.363
682.448
1.362.811
KAPITAL
Ukupno kapital 0 0 0 0 0 172.309 172.309
Ukupno obveze i kapital
652.034
5.761
10.560
12.008
680.363
854.757
1.535.120
NETO IMOVINA/OBVEZE I KAPITAL (425.699) 51 793 419.564 (5.291) 5.291 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
73
40. Rizik likvidnosti
Do 1
mjeseca
1-3
mjeseca
3-12
mjeseci
1-3
godine
Preko 3
godine Ukupno
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
356.467 0 0 0 0 356.467
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak
0 0 0 0 0 0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD
216.770 0 0 0 141 216.911
Financijska imovina po amortiziranom trošku -
dužnički vrijednosni papiri
662 0 5.764 2.000 7.000 15.426
Potraživanja od Hrvatske narodne banke
2 0 0 0 0 2
Zajmovi i potraživanja od banaka
4.241 151 764 0 0 5.156
Zajmovi i predujmovi komitenata
83.558 38.748 153.140 219.297 454.912 949.655
Nekretnine, postrojenja i oprema
0 0 0 0 22.944 22.944
Nematerijalna imovina
0 0 0 0 19.092 19.092
Odgođena porezna imovina
114 0 111 168 707 1.100
Ostala imovina
0 88 0 0 8.890 8.978
Ukupno imovina
661.814 38.987 159.779 221.465 513.686 1.595.731
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
294.155 85.944 402.950 249.544 291.162 1.323.755
Obveze po primljenim kreditima
123 1.303 1.951 78.478 5.384 87.239
Obveze po najmovima
-
MSFI 16
331 58 237 560 1.459 2.645
Rezervacije
971 76 123 3.709 27 4.906
Porezne obveze
0 0 1475 0 0 1.475
Ostale obveze
15.259 0 0 0 0 15.259
Ukupno obveze
310.839 87.381 406.736 332.291 298.032 1.435.279
KAPITAL
Ukupno kapital
0 0 0 0 160.452 160.452
Ukupno obveze i kapital
310.839 87.381 406.736 332.291 458.484 1.595.731
NETO IMOVINA/OBVEZE I KAPITAL
350.975 (48.394) (246.957) (110.826) 55.202 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
74
40. Rizik likvidnosti (nastavak)
Do 1
mjeseca
1-3
mjeseca
3-12
mjeseci
1-3
godine
Preko 3
godine
Ukupno
IMOVINA
Novac i novčani ekvivalenti
336.245 0 0 0 0 336.245
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak
0 0 0 0 1.521 1.521
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD
229.806 0 0 0 2.241 232.047
Financijska imovina po amortiziranom trošku -
dužnički vrijednosni papiri
0 0 0 0 0 0
Potraživanja od Hrvatske narodne banke
2 44.965 13.859 5.605 5.453 69.884
Zajmovi i potraživanja od banaka
5.355 150 763 6.268
Zajmovi i predujmovi komitenata
71.480 33.957 117.271 210.503 409.684 842.895
Nekretnine, postrojenja i oprema
0 0 0 0 21.936 21.936
Nematerijalna imovina
0 0 0 0 14.575 14.575
Odgođena porezna imovina
386 0 132 202 744 1.464
Ostala imovina
30 79 12 0 8.164 8.285
Ukupno imovina
643.304 79.151 132.037 216.310 464.318 1.535.120
OBVEZE
Tekući računi i depoziti komitenata i banaka
227.594 94.265 413.938 187.995 325.672 1.249.464
Obveze po primljenim kreditima
231 1.566 2.795 4.434 82.143 91.169
Obveze po najmovima
-
MSFI 16
201 157 455 199 717 1.729
Rezervacije
846 10 44 3.583 22 4.505
Porezne obveze
474 0 0 0 0 474
Ostale obveze
15.470 0 0 0 0 15.470
Ukupno obveze
244.816 95.998 417.232 196.211 408.554 1.362.811
KAPITAL
Ukupno kapital
0 0 0 0 172.309 172.309
Ukupno obveze i kapital
244.816 95.998 417.232 196.211 580.863 1.535.120
NETO IMOVINA/OBVEZE I KAPITAL
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
75
41. Upravljanje kapitalom
Basel III
Basel III
31.12.2022.
31.12.2021.
O p i s HRK '000
HRK '000
Uplaćene redovne dionice
91.897
91.897
Vlastite dionice
(6.592)
(6.592)
Redovne i nekumulativne povlaštene dionice
85.305
85.305
Rezerve
16.102
15.183
Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica
149
149
Zadržana dobit
75.065
67.093
Rezerve i zadržana dobit
91.316
82.425
Nematerijalna imovina (16.566)
(10.530)
Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne
institucije 0 0
Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
(17.250)
710
Vrijednosna usklađenja zbog zahtjeva za bonitetno vrednovanje
(217)
(234)
Ostala prijelazna usklađenja
11.187
2.770
Gubitak tekuće godine
0
0
OSNOVNI KAPITAL
153.775
160.446
REGULATORNI KAPITAL
153.775
160.446
STOPA ADEKVATNOSTI KAPITALA
16,29%
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
76
VII DOGAĐAJI NAKON IZVJEŠTAJNOG RAZDOBLJA, PANDEMIJA COVID-19 i RAT U UKRAJINI
Događaji nakon datuma izvještaja o financijskom položaju / bilance su oni povoljni i nepovoljni događaji koji
su nastali između datuma bilance i datuma na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja. Banka
usklađuje iznose koje je priznalo u svojim financijskim izvještajima za događaje nakon datuma izvještaja o
financijskom položaju / bilance koji zahtijevaju usklađivanje.
/i/ Vijeće za ekonomske i financijske poslove Europske Unije je 12. srpnja 2022. godine je donijelo tri pravna
akta kojima je Republici Hrvatskoj omogućeno uvođenje eura od 1. siječnja 2023. kao svoje valute: Odluka
Vijeća o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine, Uredbu Vijeća u vezi s uvođenjem eura
u Republici Hrvatskoj i Uredbu Vijeća u pogledu stope konverzije za Republiku Hrvatsku (stopa konverzije
između eura i hrvatske kune iznosi 7,53450 kuna za 1 EUR). Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj
21. srpnja 2022. godine donijela Odluku o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republike Hrvatske (NN
85/2022) čime EUR postaje funkcionalna valuta Banke.
/ii/ Banka je donijela odluku o promjeni poslovnog modela dužničkih vrijednosnih papira, važećeg od 1.
siječnja 2023. godine iz modela koji se drži radi naplate i prodaje te mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit u model koji se drži radi naplate, a mjeri po amortiziranom trošku.
Promjenom poslovnog modela Banka je napravila reklasifikaciju portfelja dužničkih vrijednosnih papira koji
su bili raspoređeni u poslovni model držanja radi prikupljanja novčanih tokova i prodaje u poslovni model
držanje radi naplate (prikupljanja novčanih tokova) sukladno točki 4.4.1. u sklopu Međunarodnog standarda
financijskog izvještavanja 9 (MSFI 9): Financijski instrumenti.
Banka smatra da su zadovoljeni svi kriteriji za reklasifikaciju dužničkih vrijednosnih papira iz poslovnog modela
držanja radi prikupljanja novčanih tokova i prodaje u poslovni model držanja radi naplate (prikupljanje
novčanih tokova) koji se mjere po amortiziranom trošku te je Banka prethodno donesenoj odluci provela
izmijene u svom organizacijskom ustroju, internim aktima i zaprimila povezana rješenja regulatora o
napuštanju dijela aktivnosti.
Banka u 2021. i 2022. godini nije imala trgovanja te je promjena modela zadovoljila SPPI test.
Banka je prethodno revizorskim provjerama revizora godišnjih financijskih izvještaja društva PKF revizija
d.o.o., angažirala revizorsku kuću PriceWaterhouseCoopers koja je dala neovisno pozitivno mišljenje o
postupku promjene modela reklasifikacije.
Revizor godišnjih financijskih izvještaja društvo PKF FACT revizija d.o.o. suglasan je s ocjenom Uprave i
savjetnika o primjerenosti reklasifikacije provedene na 1. siječnja 2023. godine odnosno s promjenom
poslovnog modela držanja vrijednosnih papira radi prikupljanja novčanih tokova i prodaje (HTC&S) u poslovni
model držanja radi naplate (HTC).
Financijski efekti od promjene poslovnog modela koje su provedene u siječnju 2023. godine sastoje se od
smanjenja portfelja dužničkih vrijednosnih papira koji se mjere po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit za 210 milijuna kuna (27,8 mio EUR), uvećanja portfelja vrijednosnih papira koji se mjere po
amortiziranom trošku za 228,2 milijuna kuna (30,3 mio EUR) te povećanje akumulirane sveobuhvatne dobiti
u kapitalu i rezervama za 18,2 milijuna kuna (2,4 mio EUR).
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
77
Navedene promjene će biti vidljive u sljedećem izvještajnom razdoblju sa stanjem na dan 31. ožujka 2023.
godine.
/iii/ Početkom 2020. godine koronavirus COVID-19 proširio se na gotovo sve države, uzrokujući poremećaje u
poslovanju i gospodarskoj aktivnosti. HNB je u cilju ublažavanja štetnih posljedica pandemije na bankarski
sustav i ekonomiju u cjelini donijela mjere zaštite koje su bile aktivne te ih je Banka koristila u cilju olakšavanja
povrata izloženosti svojim klijentima. Pandemija COVID-19 imala je učinke na procjenu nadoknadivosti
izloženosti i izračun rezervacija za kreditne gubitke i kroz procjenu parametara korištenih u izračunu
vrijednosti financijske imovine sukladno MSFI 9 – Financijski instrumenti, prije svega kod vjerojatnosti ulaska
u status neispunjenja obveza (PD), gubitka zbog nastanka statusa neispunjenja obveza (LGD) i izloženost u
statusu neispunjavanja obveze (EAD). Banka je prilagodila parametre za izračun MSFI 9 sukladno novom
makroekonomskom okruženju, kako je prikazano u nastavku:
Razdoblje
01.01.2020.
30.06.2020.
01.07.2020.
31.12.2020.
01.01.2021.
30.06.2021.
01.0
7.2021
.
31.12.2021.
01.
01.2022.
-
31.12.2022.
Makroekonomski pokazatelji
BDP
2,80%
-
9,70%
4,90%
6,8
0%
4,10%
Nezaposlenost
-0,70%
2,30%
-0,50%
-0,60%
-0,60%
Inflacija
1,40%
-
0,03%
1,00%
1
,
7
0%
2,40%
Ponderi za makroekonomske scenarije
Pesimistični scenarij
15,00%
15,00%
15,00%
15,00%
15,00%
Neutralni scenarij
70,00%
70,00%
70,00%
70,00%
70,00%
Optimistični scenarij
15,00%
15,00%
15,00%
15,00%
15,00%
PD-pod utjecajem makroekonomije
PO
30.6.2020.
31.12.2020.
30.6.2021.
31.12.2021.
31.12.2022.
Model PD po rasponima dana kašnjenja
0
1,41%
1,53%
1,43%
1,25%
1,36%
1-30
9,81%
10,39%
1,73%
2,98%
6,38%
31
-
60
20,17%
21,12%
17,36%
17,93%
25,50%
61-90
26,50%
27,61%
17,01%
20,08%
46,33%
FO
Model PD
0
1,78%
1,93%
1,64%
1,44%
1,97%
1
-
30
8,34%
8,87%
6,71%
7,21%
9,18%
31-60
18,75%
19,61%
9,57%
21,99%
38,07%
61-90
32,75%
33,96%
15,93%
29,86%
Banka je donijela Mjere pomoći građanima čiji prihodi su ugroženi COVID-19. Na dan 31. prosinca 2022.
godine izloženost prema klijentima koji su koristili mjere potpore prikazani su kako slijedi:
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
78
SEGMENT
STATUS COVID-19 (MORATORIJ, POČEK) NA 31.12.2022.
REGULATORNI
KAPITAL
BROJ
PARTIJA
KREDITA
STANJE
GLAVNICE
KREDITA
UKUPNA
IZLOŽENOST
31.12.
IZLOŽENOST PO
GLAVNICI
KREDITA 31.12.
UDIO
BROJ
PARTIJA
KREDITA
31.12.
UDIO
PRAVNE OSOBE 19,80% 498 430.725.977,47 30.453.113,59 30.317.529,04 7,04% 7 1,41%
OBRTNICI I OPG
0,10%
417
76.483.710,28
152.071,22
152.071,22
0,20%
2
0,48%
FIZIČKE OSOBE 0,00% 20.485 482.265.997,42 0,00 0,00 0,00% 0 0,00%
Ukupno
19,
90
%
21.400
989.475.685,17
30.605.184,81
30.605.600,26
3,08
%
9
Kapital 31.12.2022. 153.775.319
Banka prati prelijevanje rizika rata u Ukrajini te se prilagođava novonastaloj situaciji na tržištu.
VIII SUDSKI SPOROVI l POTENCIJALNE OBVEZE
Na dan 31. prosinca 2022. godine protiv Banke se vodi nekoliko sudskih sporova manje vrijednosti osim spora
pokrenutog od strane Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd. Trgovački sud u Bjelovaru donio je dana 19. lipnja
2008. godine presudu (Presuda VP-167/08-27) kojom se odbijaju kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja.
Na izrečenu Presudu uložena je Žalba koju je tužitelj izjavio protiv presude Trgovačkog suda u Bjelovaru.
Istovremeno tužitelj je zahtijevao tužbom određivanje privremene mjere, na što je dana 3. lipnja 2008. godine
žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru.
Povodom tužiteljeve žalbe Visoki trgovački sud donio je presudu i rješenje 52. Pž-6092/08-3 od 30. listopada
2012. godine kojom je preinačio dio presude Trgovačkog suda u Bjelovaru u odnosu na pitanje ništavosti
Ugovora od 26. listopada 1992. godine i utvrdio ugovor ništavnim. Visoki trgovački sud istodobno je rješenjem
ukinuo preostali dio prvostupanjske presude koji se odnosi na zahtjeve za naknadu štete, smatrajući da ta
pitanja još nisu dovoljno raspravljena, te je predmet u tom dijelu vraćen Trgovačkom sudu u Bjelovaru na
ponovni postupak, s uputom da se tek rasprave pitanja postoje li osnove za naknadu štete, osobito i u pogledu
prigovora zastare.
Protiv presude Banka je podnijela zahtjev za revizijom zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih
povreda odredaba parničnog postupka. U ponovljenom postupku Trgovački sud u Bjelovaru donio je presudu
posl. br. 5 P-9/2013-33 od 1. kolovoza 2013. godine kojim je tužiteljeve zahtjeve za naknadu štete odbio u
cijelosti kao neosnovane. Tužitelj je protiv navedene presude uložio žalbu, te je još u tijeku drugostupanjski
postupak kod Visokog trgovačkog suda u Zagrebu.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, presudom od 7. svibnja 2014. godine broj: Revt 156/13-2, preinačio je
presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: 52.Pž-6092/08-3 od 30. listopada 2012. godine na
način da je u odnosu na dio presude Trgovačkog suda u Bjelovaru broj V P-167/08-27 od 19. lipnja 2008.
godine kojom je bio odbijen zahtjev za utvrđivanje ništavosti Ugovora o preuzimanju prava i obveza od 26.
listopada 1992. godine odbio žalbu tužitelja kao neosnovanu i u tom dijelu potvrdio prvostupanjsku presudu.
Time je odluka Trgovačkog suda u Bjelovaru od 19. lipnja 2008. godine u pogledu odbijanja tužbenog zahtjeva
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE - nastavak
za godinu koja je završila 31. prosinca 2022.
79
Banka je dana 13. veljače 2015. godine zaprimila presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu
tužitelja Jugobanka a.d. u stečaju Beograd kojom je prihvaćena revizija Banke protiv presude Visokog
trgovačkog suda Republike Hrvatske od 30. listopada 2012. godine.
U listopada 2016. godine Banka je zaprimila presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl.br.
Pž-8979/2013-2 od 15. rujna 2016. godine kojom je odbijena žalba Jugobanke a.d. u stečaju, Beograd, i
potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru br. P-9/13-33 od 1. kolovoza 2013. godine u dijelu kojim su
odbijeni svi tužbeni zahtjevi tužitelja za naknadu štete. Na navedenu presudu Jugobanka a.d. u stečaju,
Beograd, je podnijela reviziju pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske. Na reviziju tužitelja podnesen je
odgovor od strane Banke kojim se osporavaju svi revizijski navodi, a revizija do dana usvajanja financijskih
izvještaja nije riješena.
Banka je rezervirala sredstva za predmetni spor sukladno čl. 8 Odluke o obvezi rezerviranja sredstava za
sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije (NN 1/09, 75/09, 2/10 i 139/22), sve dok Banka u
odnosu na tužbeni zahtjev za naknadu štete ne bude imala pravomoćnu presudu u svoju korist, odnosno
presudu, kojom bi pravomoćno bio odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.
IX ODOBRENJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
Financijske izvještaje usvojila je Uprava i odobrila njihovo izdavanje dana 30. ožujka 2022. godine.
Potpisano u ime Uprave:
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 1 – Ostale zakonske i regulatorne obveze
80
Banka sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama objavljuje slijedeće informacije:
Banka je registrirana za obavljanje slijedećih djelatnosti:
- Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava,
a za svoj račun
- Primanje depozita ili drugih povratnih sredstava
- Odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove, te hipotekarne kredite i
zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom i financiranje komercijalnih poslova, uključujući
izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih
potraživanja osiguranih financijskim instrumentima
- Otkup potraživanja s regresom i bez njega
- Financijski najam
- Izdavanje garancija ili drugih jamstva
- Trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta: instrumentima tržišta novca, prenosivim vrijednosnim
papirima, stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, financijskim ročnicama i
opcijama, valutnim i kamatnim instrumentima
- Platne usluge u skladu s posebnim zakonima
- Usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje
informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost
- Izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra
pružanjem usluge u smislu čl. 5. točke 7. Zakona o kreditnim institucijama, a u skladu s posebnim
zakonom
- Posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu
- Poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje.
Banka je u 2022. godini poslovala preko Centrale u Slatini, ureda u Zagrebu i Splitu te poslovnica Osijek, Rijeka,
Zagreb, D. Miholjac, Daruvar, Đakovo, Koprivnica, Našice, Orahovica, Pitomača, Požega, Slavonski Brod,
Slatina, Valpovo i Virovitica.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 1 – Ostale zakonske i regulatorne obveze
81
Banka u nastavku objavljuje ostale zahtjeve sukladno članku 164. Zakona o kreditnim institucijama:
202
2
.
HRK '000
Ukupni prihodi
70
.
047
Dobit prije oporezivanja 8.781
Porez na dobit
(
2
.
687
)
Broj radnika na dan 31. prosinca 2022. godine
179
Broj radnika na osnovi ek
vivalenta punom radnom vremenu
(plaćeni sati rada) u 202
2
. godini
167
Broj radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu u 2022. godini
139
Trošak revizije godišnjih financijskih izvještaja i pripadajuće revizije za potrebe Hrvatske narodne banke
iznosio je 140 tisuća kuna uvećano za PDV. Trošak angažmana Revizora u postupcima provjere utvrđene dobiti
pojedinačnih financijskih izvještaja za razdoblje 01.01.-30.06.2022. godine iznosio je 40 tisuća kuna uvećano
za PDV te trošak izvješća o izvješću o primicima iznosio je 16 tisuća kuna uvećano za PDV. Revizor u tijeku
2022. i u dvije godine koje prethode godini obavljanja revizije nije za Banku obavljao nikakve druge poslove.
U 2022. godini Banka nije primala javne subvencije
Izvanbilančne stavke:
1 IZVANBILANČNE STAVKE
31.12.2022. 31.12.2021.
2 Garancije 48.345.236 40.826.126
3 Nepokriveni akreditivi 0 0
4
Mjenična jamstva
0
0
5
Akceptirane
mjenice
0
0
6
Revolving krediti
4.375.427
4.477.931
7
Okvirni maržni krediti
0
0
8
Ostali okvirni krediti i obveze financiranja
67.555.332
84.267.481
9
Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke
0
0
10
Ukupno klasične izvanbilančne stavke
120.275.995
129.571.538
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 1 – Ostale zakonske i regulatorne obveze
82
U SKLADU SA ZAKONOM O RAČUNOVODSTVU I ODLUKOM O STRUKTURI I SADRŽAJU GODIŠNJIH
FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA KREDITNIH INSTITUCIJA
Godišnji financijski izvještaji pripremljeni su sukladno Odluci Hrvatske narodne banke (''HNB'') o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (NN 42/2018, 122/20, 119/21 i 108/22).
Kreditne institucije dužne su sastavljati godišnje financijske izvještaje iz članka 19. Zakona o računovodstvu
(»Narodne novine«, br. 78/2015., 134/2015., 120/2016., 116/2018., 42/2020., 47/2020. i 114/2022.) prema
strukturi i sadržaju iz Upute za primjenu Odluke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih
institucija i u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja.
Podaci u Izvještaju o financijskom položaju (Bilanci), Računu dobiti i gubitka, Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti, Izvještaju o novčanim tokovima i Izvještaju o promjenama kapitala iskazuju se u kunama za tekuću i
prethodnu godinu.
Godišnje financijske izvještaje Banke za razdoblje koje je završilo 31. prosinca 2022. godine te priložene
računovodstvene politike i bilješke kao njihov sastavni dio potpisala je i odobrila Uprava Banke dana 30. ožujka
2023. godine.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
83
Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca)
Obrazac
BAN-BIL
stanje na dan 31.12.2022.
Obveznik: SLATINSKA BANKDA D.D.
Naziv pozicije
AOP
oznaka
Rbr.
bilješke
Prethodna
godina
(neto)
Tekuća godina
(neto)
1 2 3 4 5
Imovina
1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i
ostali
depoziti po viđenju (AOP 002 do 004)
001
336.245.059 356.466.774
1.1. Novac u blagajni
002
20.850.460 39.649.653
1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka
003
292.491.011 288.114.838
1.3. Ostali depoziti po viđenju
004
22.903.588 28.702.283
2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja (AOP 006 do 009) 005
0 0
2.1. Izvedenice
006
0 0
2.2. Vlasnički instrumenti
007
0 0
2.3. Dužnički vrijednosni papiri
008
0 0
2.4. Krediti i predujmovi
009
0 0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri
po fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013)
010
1.521.490 0
3.1. Vlasnički instrumenti
011
275.386 0
3.2. Dužnički vrijednosni papiri
012
1.246.104 0
3.3. Krediti i predujmovi
013
0 0
4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
(AOP
015 + 016)
014
0 0
4.2. Dužnički vrijednosni papiri
015
0 0
4.3. Krediti i predujmovi
016
0 0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu
dobit
(AOP 018 do 020)
017
232.046.885 216.911.256
5.1. Vlasnički instrumenti
018
2.240.774 141.000
5.1. Dužnički vrijednosni papiri
019
229.000.989 216.028.745
5.2. Krediti i predujmovi
020
805.122 741.511
6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023) 021
919.058.604 970.238.781
6.1. Dužnički vrijednosni papiri
022
0 15.425.962
6.2. Krediti i predujmovi
023
919.058.604 954.812.819
7. Izvedenice − računovodstvo zaštite 024
0 0
8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od
kamatnog rizika
025
0 0
9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena
društva
026
0 0
10. Materijalna imovina 027
21.935.847 22.944.127
11. Nematerijalna imovina 028
14.575.159 19.092.017
12. Porezna imovina 029
1.464.236 1.100.229
13. Ostala imovina 030
8.272.899 8.978.016
14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane
kao
namijenjene za prodaju
031
0 0
15. UKUPNA IMOVINA
(AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do
031)
032
1.535.120.179 1.595.731.200
Obveze
16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038) 033
0 0
16.1. Izvedenice
034
0 0
16.2. Kratke pozicije
035
0 0
16.3. Depoziti
036
0 0
16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri
037
0 0
16.5. Ostale financijske obveze
038
0 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
84
17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
(AOP
040 do 042)
039
0 0
17.1. Depoziti
040
0 0
17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri
041
0 0
17.3. Ostale financijske obveze
042
0 0
18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku
(AOP 044 do
046)
043
1.342.362.127 1.413.639.834
18.1. Depoziti
044
1.340.633.316 1.410.994.411
18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri
045
0 0
18.3. Ostale financijske obveze
046
1.728.811 2.645.423
19. Izvedenice − računovodstvo zaštite 047
0 0
20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod
zaštite portfelja
od kamatnog rizika
048
0 0
21. Rezervacije 049
4.504.792 4.905.905
22. Porezne obveze 050
473.673 1.475.356
23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev 051
0 0
24. Ostale obveze 052
15.470.191 15.258.161
25. Obveze
uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao
namijenjene za prodaju
053
0 0
26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053) 054
1.362.810.783 1.435.279.256
Kapital
27. Temeljni kapital 055
91.897.200 91.897.200
28. Premija na dionice 056
148.620 148.620
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala 057
0 0
30. Ostali vlasnički instrumenti 058
0 0
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 059
843.923 -17.107.256
32. Zadržana dobit 060
67.093.427 69.909.803
33. Revalorizacijske rezerve 061
0 0
34. Ostale rezerve 062
15.182.803 16.102.199
35. Trezorske dionice 063
-6.592.348 -6.592.348
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva 064
3.735.771 6.093.726
37. Dividende tijekom poslovne godine 065
0 0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli) 066
0 0
39. UKUPNO KAPITAL(AOP 055 do 066) 067
172.309.396 160.451.944
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067) 068
1.535.120.179 1.595.731.200
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
85
Račun dobiti i gubitka
Obrazac
BAN-RDG
za razdoblje 01.01.2022. do 31.12.2022.
Obveznik: SLATINSKA BANKA D.D.
Naziv pozicije
AOP
oznaka
Rbr.
bilješke
Prethodna
godina
Tekuća
godina
1 2 3 4 5
1. Kamatni prihodi
069
52.667.923 54.126.637
2. Kamatni rashodi
070
3.410.485 2.544.344
3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev
071
0 0
4. Prihodi od dividende
072
0 0
5. Prihodi od naknada i provizija
073
12.613.986 13.450.443
6. Rashodi od naknada i provizija
074
3.840.971 3.852.889
7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i
financijskih obveza
koje nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto
075
160.377 49.576
8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje
se drže radi
trgovanja, neto
076
2.006.396 2.131.259
9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se
mjeri po fer
vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto
077
-224.132 -15.339
10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer
vrijednosti
kroz dobit ili gubitak, neto
078
0 0
11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto
079
0 0
12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto
080
53.750 73.230
13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto
081
0 0
14. Ostali prihodi iz poslovanja
082
1.231.108 215.609
15. Ostali rashodi iz poslovanja
083
930.992 278.637
16. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO
(AOP 069 - 070 - 071 + 072 + 073 - 074 + 075 do 082 - 083)
084
60.326.960 63.355.545
17. Administrativni rashodi
085
42.762.487 45.528.239
18. Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja
depozita
086
7.516 1.398.549
19. Amortizacija
087
4.065.910 4.141.230
20. Dobici ili gubici zbog promjena, neto
088
0 0
21. Rezervacije ili ukidanje rezervacija
089
-259.570 401.569
22. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske
imovine koja
nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak
090
8.652.896 3.073.309
23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u
društva kćeri,
zajedničke pothvate i pridružena društva
091
0 0
24. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti nefinancijske
imovine
092
0 31.340
25. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku
093
0 0
26. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke
pothvate i
pridružena društva obračunatih metodom udjela
094
0 0
27. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje
klasificirane kao
namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje
se neće nastaviti
095
0 0
28.
DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA
KOJE ĆE SE NASTAVITI
(AOP 084
-
085 do 087 + 088
-
089 do 092+ 093 do 095)
096
5.097.721 8.781.309
29. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja
koje će se
nastaviti
097
1.361.950 2.687.584
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
86
30. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA
KOJE ĆE SE
NASTAVITI (AOP 096 - 097)
098
3.735.771 6.093.725
31. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće
nastaviti
(AOP 100
-
101)
099
0 0
31.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće
nastaviti
100
0 0
31.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće
nastaviti
101
0 0
32. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 098 + 099; 103 + 104) 102
3.735.771 6.093.725
33. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli)
103
0 0
34. Pripada vlasnicima matičnog društva
104
0 0
IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI
1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 102) 105
3.735.771 6.093.725
2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 107 + 119) 106
1.392.178 -17.951.178
2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak
(AOP
108 do 114 + 117 + 118)
107
1.805.473 309.527
2.1.1. Materijalna imovina
108
0 0
2.1.2. Nematerijalna imovina
109
0 0
2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod
pokroviteljstvom
poslodavca
110
0 0
2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za
prodaju
111
0 0
2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se
obračunava
metodom udjela
112
0 0
2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih
po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
113
1.805.473 309.527
2.1.7. Dobici ili gubici od računovodastva zaštite vlasničkih
instrumenata
mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto
114
0 0
2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih
po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka)
115
0 0
2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih
po fer vrijednosti
kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite)
116
0 0
2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po
fer vrijednosti
kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u kreditnom
riziku
117
0 0
2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti
reklasificirane
118
0 0
2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak
(AOP
120 do 127)
119
-413.295 -18.260.705
2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel)
120
0 0
2.2.2. Preračunavanje stranih valuta
121
0 0
2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel)
122
0 0
2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni)
123
0 0
2.2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
124
-413.295 -18.260.705
2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za
prodaju
125
0 0
2.2.7. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u
društva kćeri,
zajedničke pothvate i pridružena društva
126
0 0
2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće
reklasificirati u
dobit ili gubitak
127
0 0
3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine
(AOP 105 + 106 i AOP
129 + 130)
128
5.127.949 -11.857.453
4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel)
129
0 0
5. Pripada vlasnicima matičnog društva
130
0 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
87
IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA - Indirektna metoda
Obrazac
BAN-NTI
u razdoblju 01.01.2022. do 31.12.2022.
Obveznik: SLATINSKA BANKA D.D.
Naziv pozicije
AOP
oznaka
Rbr.
bilješke
Prethodna godina
Tekuća
godina
1 2 3 4 5
Poslovne aktivnosti i usklađenja
1. Dobit / gubitak prije oporezivanja
001
5.097.721 8.848.433
2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja
002
8.393.326 3.474.878
3. Amortizacija
003
4.065.910 4.141.230
4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i
obveza po fer vrijednosti
kroz RDG
004
-224.132 -15.339
5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine
005
0 0
6. Ostale nenovčane stavke
006
0 0
Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti
7. Sredstva kod HNB-a
007
25.231.035 -4.376.173
8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim
institucijama
008
-12.411.966 -5.798.695
9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima
009
-29.575.759 -35.818.444
10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer
vrijednosti kroz ostalu
sveobuhvatnu dobit
010
35.325.806 15.135.629
11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se
drže radi trgovanja
011
0 0
12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se
aktivno ne trguje, a
vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG
012
0 0
13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se
obvezno vode po fer
vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka
013
-142.448 1.521.490
14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se
vode po
amortiziranom trošku
014
697.356 -15.425.962
15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti
015
-705.963 -705.117
Povećanje/smanjenje poslovnih obveza
16.Depoziti od financijskih institucija
016
-718.644 636.001
17. Transakcijski računi ostalih komitenata
017
158.796.608 144.923.220
18. Štedni depoziti ostalih komitenata
018
29.014.044 -17.449.307
19. Oročeni depoziti ostalih komitenata
019
-146.396.034 -52.751.146
20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se
trguje
020
0 0
21. Ostale obveze
021
-27.020.410 -16.192.826
22. Neplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti
022
1.789.953 1.520.176
23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti
023
0 0
24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti
024
-652.487 -691.332
25. Plaćeni porez na dobit
025
0 -408.557
A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti
(AOP 001 do
025)
026
50.563.916 30.568.159
Ulagačke aktivnosti
1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i
nematerijalne imovine
027
-5.935.732 -7.142.001
2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u
društva kćeri, zajedničke
pothvate i pridružena društva
028
0 0
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
88
3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih
papira i drugih
financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti
029
0 0
4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti
030
0 0
5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti
031
0 0
B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti
(AOP 027 do
031)
032
-5.935.732 -7.142.001
Financijske aktivnosti
1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz
financijskih aktivnosti
033
-8.339.838 -4.121.055
2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih
vrijednosnih papira
034
0 0
3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga
kapitala
035
0 0
4. Povećanje dioničkoga kapitala
036
0 0
5. Isplaćena dividenda
037
0 0
6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti
038
200.593 916.612
C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti
(AOP 033
do 038)
039
-8.139.245 -3.204.443
D) Neto povećanje /
smanjenje novca i novčanih
ekvivalenata (AOP 026+032+039)
040
36.488.939 20.221.715
Novac i novčani ekvivalenti na početku godine 041
299.756.120 336.245.059
Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i
novčane ekvivalente
042
0 0
Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine
(AOP
040+041+042)
043
336.245.059 356.466.774
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih
institucija
89
PROMJENE KAPITALA
Obrazac
BAN-PK
Obrazac
BAN-PK
za razdoblje od 01.01.2022. do 31.12.2022.
Obveznik: SLATINSKA BANKA D.D.
Opis pozicije
AO
P
ozn
aka
Rbr.
bilješ
ke
Raspodjeljivo imateljima kapitala matice Manjinski udjel
Ukupno
Kapital
Premija
na
dionice
Izdani
vlasnički
instrumenti
osim
kapitala
Ostali
vlasnički
udjeli
Akumulirane
ostale
sveobuhvatne
dobiti
Zadržane
dobiti
Revalorizacijske
rezerve
Ostale
rezerve
Trezorske
dionice
Dobit /
gubitak koji
pripada
vlasnicima
matičnog
društva
Dividende
tijekom
poslovne
godine
Akumulirane
ostale
sveobuhvatne
dobiti
Ostale
stavke
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 (4 do 16)
1. Početno stanje (prije prepravljanja) 01
91.897.200 148.620 0 0 843.923 67.093.427 0 15.182.803 -6.592.348 3.735.771 0 0 0 172.309.396
2. Učinak ispravaka pogrešaka
02
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
3. Učinci promjena računovodstvenih politika
03
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
4. Početno stanje (tekuće razdoblje)
(AOP 01 do 03)
04
91.897.200 148.620 0 0 843.923 67.093.427 0 15.182.803 -6.592.348 3.735.771 0 0 0 172.309.396
5. Izdavanje redovnih dionica
05
0 0 0 0 0 0 0
6. Izdavanje povlaštenih dionica
06
0 0 0 0 0 0 0 0
7. Izdavanje ostalih vlasničkih instrumenata
07
0 0 0 0 0 0
8. Izvršavanje ili istek ostalih izdanih
vlasničkih instrumenata
08
0 0 0 0 0 0
9. Pretvaranje dugovanja u vlasničke
instrumente
09
0 0 0 0 0 0 0 0 0
10. Redukcija kapitala
10
0 0 0 0 0 0 0 0 0
11. Dividende
11
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
12. Kupnja trezorskih dionica
12
0 0 0 0 0 0 0
13. Prodaja ili poništenje trezorskih dionica
13
0 0 0 0 0 0 0
14. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz
vlasničkih instrumenata u obveze
14
0 0 0 0 0 0
15. Reklasifikacija financijskih instrumenata iz
obveza u vlasničke instrumente
15
0 0 0 0 0 0
16. Prijenosi između komponenata vlasničkih
instrumenata
16
0 0 0 2.816.376 0 919.395 -3.735.771 0 0 0 0
17. Povećanje ili smanjenje vlasničkih
instrumenata kao posljedica poslovnih
kombinacija
17
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
18. Plaćanja temeljena na dionicama
18
0 0 0 0 0
19. Ostalo povećanje ili smanjenje vlasničkih
instrumenata
19
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
20. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine
20
-17.951.179 0 0 0 6.093.726 0 0 -11.857.453
21. Završna (tekuće razdoblje)
(AOP 04 do 20)
21
91.897.200 148.620 0 0 -17.107.256 69.909.803 0 16.102.198 -6.592.348 6.093.726 0 0 0 160.451.943
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
90
Usklade između godišnjih financijskih izvještaja i GFI-BAN sastoje se isključivo u podjeli pojedinih pozicija koje
su značajne u pročelju godišnjih financijskih izvještaja na više pozicija jednakih u zbroju, sve prikazano kako
slijedi:
IMOVINA
u 000 HRK
IMOVINA
u 000 HRK Bilješka Razlika
1. Novčana sredstva, novčana potraživanja od središnjih banaka i ostali depoziti po viđenju
356.467 Novac i novčani ekvivalenti 356.467 15 0
3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri po fer vrijednosti kroz dobit
ili gubitak
0
Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili
gubitak 0 16 0
5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit
216.911 Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD 216.911 17 0
6.1. Dužnički vrijednosni papiri
15.426 Financijska imovina po amortiziranom trošku 15.426 18 0
6.2. Krediti i predujmovi
954.813 Krediti 954.813 19 0
10. Materijalna imovina
22.944 Nekretnine, postrojenja i oprema 22.944 20 0
11. Nematerijalna imovina
19.092 Nematerijalna imovina 19.092 21 0
12. Porezna imovina
1.100 Odgođena porezna imovina 1.100 22 0
13. Ostala imovina
8.978 Ostala imovina 8.978 23 0
15. UKUPNA IMOVINA 1.595.731 Ukupno imovina 1.595.731 0
OBVEZE OBVEZE
18.1. Depoziti
1.410.994 Depoziti 1.410.994 24 0
Ostale financijske obveze
2.645 Obveze po najmovima - MSFI 16 2.645 25 0
21. Rezervacije
4.906 Rezervacije za obveze i troškove 4.906 26 0
22. Porezne obveze
1.475 Tekuća porezna obveza 1.475 27 0
24. Ostale obveze
15.259 Ostale obveze 15.259 28 0
26. UKUPNE OBVEZE 1.435.279 Ukupno obveze 1.435.279 0
KAPITAL KAPITAL 29
27. Temeljni kapital
91.897 Temeljni kapital 91.897 0
28. Premija na dionice
149 Premije na dionice 149 0
29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala
0 Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala
30. Ostali vlasnički instrumenti
0 Ostali vlasnički instrumenti
31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit
(17.107) Rezerva fer vrijednosti (17.107) 0
32. Zadržana dobit
69.910 Zadržana dobit 76.004 -6.094
33. Revalorizacijske rezerve
0 Revalorizacijske rezerve 0 0
34. Ostale rezerve
16.101 Ostale rezerve 16.101 0
35. Trezorske dionice
-6.592 Rezerve na vlastite dionice -6.592 0
36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva
6.094
Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog
društva 0 6.094
37. Dividende tijekom poslovne godine
0 Dividende tijekom poslovne godine 0 0
38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli)
0 Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli) 0 0
39. UKUPNO KAPITAL 160.452 UKUPNO KAPITAL 160.452 0
40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 1.595.731 UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I REZERVE 1.595.731 0
Usklade se sastoje isključivo u podjeli pojedinih pozicija bilance dok u drugim izvješćima nema usklada. U novčanom tijeku
nema razlika ukupno po osnovne tri aktivnosti, samo u prikazu pojedinih bilančnih pozicija.
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
91
SLATINSKA BANKA d.d., Slatina
Dodatak 2 – Godišnji financijski izvještaji Banke (u kunama) sastavljeni prema Odluci o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija
92