Uprava Podravske banke d.d. predstavlja poslovne rezultate Banke za 2021. godinu

U 2021. godini Podravska banka ostvarila je dobit prije oporezivanja u iznosu 19,5 milijuna kuna, 28,9% više nego protekle godine. Iako je 2021. bila pod utjecajem poremećaja izazvanih pandemijom, dobar rezultat je posljedica poslovne strategije te snažne kapitalne i likvidne pozicije Banke.

Banka je tijekom 2021. godine aktivno radila na inovaciji proizvoda, usluga i prodajnih kanala te je naglasak bio na kvalitetnom podupiranju klijenata, partnera i lokalne zajednice. Nastavljen je proces digitalizacije te je povećan broj novih proizvoda i usluga, što je rezultiralo rastom u svim poslovnim segmentima. Također, nastavljene su edukacije kadrova i nova zapošljavanja te su i dalje poduzimane mjere za optimizaciju troškova poslovanja. 

Prva polovica protekle godine bila je obilježena pandemijskim poremećajima te je Banka u tim uvjetima iznimnu pozornost posvetila upravljanju rizicima, kvalitetno upravljajući kreditnim portfeljem u skladu s poslovnim politikama i važećim standardima, poštujući sva regulatorna pravila i primjenjujući pristup koji uvažava tržišnu situaciju i potrebe klijenata.

Po veličini aktive i ukupnog kapitala na kraju 2021. godine Banka zauzima 11. mjesto među dvadeset banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2021. godine iznosi 4,2 milijarde kuna što predstavlja porast od 7,0% u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s prethodnom godinom, ukupni depoziti klijenata rasli su 12,8% i iznose 3,1 milijardi kuna. Ukupni bruto krediti klijentima tijekom protekle godine porasli su 9,7% na 2,4 milijardi kuna, pri čemu su krediti stanovništvu rasli 18,5%, dok su plasmani poslovnim subjektima rasli 1,2%.

Banka je i dalje snažno kapitalizirana te stopa regulatornog kapitala na kraju 2021. godine iznosi visokih 19,2%. Regulatorni kapital krajem 2021. godine iznosi 504,5 milijuna kuna. Kapitaliziranost i likvidnost zabilježile su rast te Banka uspješno prati sve potrebe klijenata. Tijekom 2021. izdane su podređene obveznice u visini 8,5 milijuna eura čime je dodatno učvršćena kapitalna pozicija Banke.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 133,2 milijuna kuna te u strukturi poslovnih prihoda udio neto prihoda od kamata iznosi 67,1%, neto prihod od naknada i provizija 19,5%, dok ostali prihodi sudjeluju s 13,4% i većinom se odnose na financijske prihode. Neto kamatni prihodi Banke porasli su 3,3% dok je neto prihod od naknada i provizija porastao 12,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobit tekuće godine iznosi 15,2 milijuna kuna.

Na poslovni rezultat Banke u prošloj godini ponajviše je utjecao razvoj situacije povezan s pandemijom, implementacijom mjera za njeno suzbijanje te njihov utjecaj na domaće gospodarstvo, koje je osjetljivo na globalne gospodarske promjene. Ovo je ponajviše vidljivo na inflatornim pritiscima koji su, nakon izlaska globalnog gospodarstva iz kratkotrajne, pandemijom izazvane recesije, dobrim dijelom posljedica rasta cijene energenata i narušenih opskrbnih lanaca. Prema zadnjim raspoloživim podacima globalno gospodarstvo zabilježilo je u 2021. godini rast od 5,9%, a brzina oporavka pojedinih gospodarstava ovisila je ponajviše o mjerama ekonomske politike usmjerenim na ublažavanje posljedica pandemije i o uspješnosti obuzdavanje širenja zaraze.

Domaći BDP je u 2021. godini, prema posljednjoj projekciji HNB-a, rastao za 10,8% uz  pozitivne pomake gotovo svih ostalih makroekonomskih pokazatelja. Tako je administrativna stopa nezaposlenosti na kraju 2021. godine iznosila 6,8%, uz rast nominalnih bruto plaća u četvrtom tromjesečju od 4,7% u odnosu na četvrto tromjesečje 2020. godine. Zabilježen je rast inflacije od 2,4%. Premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. „credit default swap“, CDS) pala je krajem 2021. na 76 baznih bodova, u usporedbi s 82 baznih bodova na kraju 2020.

Nakon usvajanja nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, Hrvatska je nastavila pripreme za uvođenje eura kao nacionalne valute te su se aktivnosti krajem 2021. godine intenzivirale. Uvođenje eura predstavlja značajan izazov za sve gospodarske subjekte u Republici Hrvatskoj, a ponajviše za banke koje, osim što će morati prilagoditi vlastite informacijske sustave i uskladiti se sa novom legislativom, predstavljaju i glavni distributivni kanal nove valute.

Temeljem svega navedenog, agencija Fitch je podigla rejting Republike Hrvatske za jedan stupanj, sa 'BBB-' na 'BBB', uz pozitivne izglede.

Hrvatski bankarski sustav i dalje je stabilan, visoko kapitaliziran i likvidan. Prema nerevidiranim podacima, ukupni regulatorni kapital sustava na 31.12.2021. iznosio je 24,87%, što predstavlja jednu od najviših stopa kapitaliziranosti u Europi. Krajem godine na hrvatskom je tržištu poslovalo ukupno dvadeset banka i tri stambene štedionice.

MMF je u siječanjskoj World Economic Outlook publikaciji procijenio kako će rast globalnog gospodarstva u 2022. godini usporiti na 4,4%. To bi prije svega trebala biti posljedica usporavanja dva najveća svjetska gospodarstva, SAD-a i Kine. U SAD-u se očekuje lagano usporavanje uslijed povlačenja fiskalnih potpora, normalizacije monetarne politike i poteškoća u lancima opskrbe, a u Kini uslijed pandemijom uvjetovanih prekida u normalnom funkcioniranju gospodarstva i financijskih problema nekretninskih kompanija.

U međuvremenu je, početkom 2022. godine, došlo i do eskalacije geopolitičkih rizika koji su se manifestirali invazijom Rusije na Ukrajinu i odgovorom zapadnih zemalja s dosad nezabilježenom razinom ekonomskih sankcija usmjerenih ka Ruskoj Federaciji. Uzevši u obzir veličinu i važnost tržišta obje zemlje, činjenici da je Rusija jedan od najvećih svjetskih izvoznika energije koja u značajnoj mjeri opskrbljuje europski kontinent naftom i plinom, ali i činjenici da je zajedno s Ukrajinom jedan od najvažnijih svjetskih proizvođača žitarica, vjerojatno će biti potrebno značajno revidirati postojeće procjene rasta svjetskih gospodarstava u 2022. godini.

Rat je već izazvao neminovne efekte na povećanje cijena energenata i prekide u opskrbnim lancima, što će imati snažan dodatni utjecaj na pojačavanje i onako visokih inflatornih pritisaka te posljedično na realni gospodarski rast praktično svih svjetskih gospodarstava. Europske zemlje su ovdje posebno ranjive s obzirom na svoju ovisnost o energiji iz Rusije, a konačni rezultat rasta u 2022. godini u najvećoj će mjeri ovisiti o trajanju oružanih sukoba, obujmu i trajanju sankcija nametnutih Rusiji kao i recipročnih mjera koje će zacijelo uslijediti s ruske strane.

U narednom razdoblju poslovanje Banke će ovisiti o brzini oporavka gospodarstva i rizicima vezanim uz Ukrajinsku krizu, inflaciju i energetsku krizu. Banka će i dalje biti fokusirana na potrebe klijenata te će u skladu s tim razvijati proizvode i usluge u cilju poboljšavanja i održavanja dugoročnih odnosa.

Tijekom 2022. godine Banka planira značajan iskorak na tržištu koje će biti posljedica završetka projekta digitalizacije usluga i otvaranja novih kanala komunikacije s klijentima. Budućnost bankarstva je u integriranim kanalima distribucije te su investirana značajna sredstva u digitalizaciju poslovnih procesa i usluga. Digitalizacija poslovanja će omogućiti dodatno unaprjeđivanje kanala komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samposlužnih uređaja, telefona i mobitela.

Na kraju, koristim ovu priliku da izrazim svoju zahvalnost svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i suradnji koja nas obvezuje na stalno unaprjeđenje poslovnog odnosa.  

Također izražavam zahvalnost dioničarima i članovima Nadzornog odbora na iznimnoj suradnji i podršci te svim zaposlenicima Banke na svom trudu i zalaganju.

                                                                                                          Goran Varat

                                                                                                                                                                                                     Predsjednik Uprave Banke

POSLOVNO OKRUŽENJE U 2021.

PREGLED SVJETSKOG GOSPODARSTVA U 2021. GODINI

Prema posljednjoj dostupnoj procjeni MMF-a iz siječnja 2022., globalna ekonomija zabilježila je rast od 5,9% u 2021. godini, nakon krize izazvane pandemijom koronavirusa i pada od 3,1% u 2020. Brzina oporavka u pojedinim zemljama ovisila je ponajviše o mjerama ekonomske politike usmjerenim na ublažavanje posljedica pandemije i uspješnosti obuzdavanje širenja zaraze.

Kina se već početkom 2021. uspjela vratiti na pretpandemijsku putanju, nakon čega je počela usporavati zbog poremećaja u lancima opskrbe i problema na tržištu nekretnina. Oporavku razvijenih gospodarstava uvelike je pridonijelo cijepljenje stanovništva koje se intenziviralo u drugom tromjesečju, dok je u zemljama u razvoju oporavak bio sporiji.

Osim negativnog utjecaja na globalnu industrijsku proizvodnju i potrošnju, poremećaji u lancima opskrbe pridonijeli su i snažnom porastu inflacije na globalnoj razini. Monetarna politika u većini zemalja ostala je izrazito akomodativna osiguravajući i dalje vrlo povoljne uvjete financiranja, no neke središnje banke počele su najavljivati bržu normalizaciju monetarne politike ili podizati kamatne stope kao odgovor na rastuće inflatorne pritiske.

U SAD-u je početkom 2021., zahvaljujući izdašnoj fiskalnoj potpori i uspješnom procjepljivanju stanovništva koje je potaknulo oporavak uslužnog sektora, nastavljen snažan rast, čime se gospodarska aktivnost vratila na pretkriznu razinu. Međutim, tijekom ljetnih mjeseci, kada su se problemi u globalnim lancima opskrbe dodatno intenzivirali, gospodarski rast zamjetno je usporio. Usporavanje se najviše ogledalo u smanjenju osobne potrošnje trajnih dobara i slabljenju robnog izvoza. Istodobno je investicijska aktivnost ostala razmjerno snažna, unatoč i dalje velikoj neizvjesnosti. Uvjeti na tržištu rada nastavili su se poboljšavati, pri  čemu je stopa nezaposlenosti do kraja listopada snižena na 4,6%, što je još uvijek iznad pretkrizne razine. Poremećaji u globalnim lancima opskrbe, praćeni rastom cijena energenata i sirovina, pridonijeli su rastu inflacije u SAD-u s 1,4% u siječnju na 6,2% u listopadu 2021., što je najizraženije ubrzanje među velikim razvijenim zemljama.

Za razliku od SAD-a, intenzitet oporavka euro područja ubrzao se u drugom i trećem tromjesečju 2021. (2,1%, odnosno 2,2%), a gospodarska aktivnost gotovo se vratila na pretkriznu razinu do kraja rujna. Dok je s jedne strane intenziviranje procesa cijepljenja stanovništva poticalo oporavak uslužnog sektora, s druge je strane nedostatak nekih važnih intermedijarnih dobara, posebice poluvodiča, uvelike ograničavao oporavak industrijske proizvodnje. Promatrano prema pojedinim članicama, znatan doprinos ubrzavanju rasta u drugom i trećem tromjesečju uz Njemačku dale su i Italija i Francuska, zahvaljujući oporavku uslužnog sektora. Rani pokazatelji gospodarske aktivnosti na početku četvrtog tromjesečja upućuju, međutim, na usporavanje rasta zbog sve raširenijih poteškoća u lancima opskrbe, ali i ponovnog razbuktavanja pandemije u mnogim europskim državama.

Prema posljednjim projekcijama MMF-a (WEO, siječanj 2021.) rast svjetskoga gospodarstva mogao bi usporiti na 4,4% u 2022. kao posljedica slabijeg rasta u dva najveća svjetska gospodarstva. Razlozi slabijeg očekivanog rasta u SAD-u su povlačenje fiskalnih potpora, ranije normalizacije mjera monetarne politike i poteškoće u lancima opskrbe, a u Kini su to pandemijski uvjetovani prekidi u normalnom funkcioniranju gospodarstva i financijski problemi nekretninskih kompanija.

Obzirom na novonastale okolnosti prije svega vezane na geopolitičke događaje, očekuje se kako će stopa inflacije biti povišena dulje vrijeme nego se ranije očekivalo te da će se problemi s lancima opskrbe i visoke cijene energenata zadržati u 2022.

PREGLED HRVATSKOG GOSPODARSTVA U 2021. GODINI

Povoljna epidemiološka situacija tijekom trećeg tromjesečja 2021. godine i znatno manje restriktivne mjere za suzbijanje pandemije u odnosu na konkurentske zemlje pridonijele su iznimno dobrim gospodarskim ostvarenjima u godini iza nas. Kao posljedicu toga, HNB procjenjuje rast BDP-a u 2021. godini na 10,8%. Povećanju BDP-a na godišnjoj razini najviše je pridonio rast ukupnog izvoza, ponajprije izvoza usluga, uslijed iznimno dobrih ostvarenja u turizmu, a visok pozitivan doprinos dala je i osobna potrošnja. Na godišnjoj su razini porasle i sve ostale sastavnice BDP-a, osim državne potrošnje. Osobna potrošnja je u 2021. godini porasla 9,4%. Povećanju osobne potrošnje je uz povoljnu epidemiološku situaciju tijekom ljeta pridonijelo ponovno uspostavljanje uobičajenih obrazaca potrošnje i štednje, nakon snažnog pada potrošnje i porasta štednje na vrhuncu pandemije.

U 2021. inflacija potrošačkih cijena (IPC) ubrzala je na 2,4% (s 0,1% u 2020.). Porast inflacije u 2021. uglavnom je rezultat ubrzanja rasta cijena energije, a manjim dijelom i inflacije potrošačkih cijena bez hrane i energije, u uvjetima oporavka potražnje i poremećaja na strani ponude. Najveći doprinos ubrzavanju inflacije u 2021. dalo je snažno povećanje godišnje stope promjene cijena energije, kao posljedica rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu i pozitivnog učinka baznog razdoblja. Osim toga, nešto brže su rasle i cijene ostalih komponenti indeksa potrošačkih cijena (IPC) osim hrane i energije, kao rezultat inflatornih pritisaka prisutnih zbog oporavka potražnje, kao i činitelja na strani ponude, odnosno rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu, povećanja vozarina, poremećaja u lancima opskrbe zbog kojih dolazi do nestašice pojedinih intermedijarnih i finalnih proizvoda.

HNB je tijekom 2021. nastavila provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja, pri čemu su pojedine kamatne stope pale na dosad najnižu razinu. Plasmani kreditnih institucija poduzećima smanjili su se tijekom prvih deset mjeseci 2021., čemu je pridonio podjednak pad kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita, a krediti za investicije povećali su se. HNB procjenjuje da je godišnji rast plasmana poduzećima u 2021. usporio na 0,2%, čemu osim slabijih ostvarenja, pridonosi i bazni učinak, odnosno snažno povećanje plasmana u prosincu 2020. Kreditiranje stanovništva nastavilo je jačati, čemu je uglavnom pridonio nastavak višegodišnjeg ubrzavanja stambenoga kreditiranja, a manjim dijelom i blag oporavak rasta gotovinskih nenamjenskih kredita. Tako se ocjenjuje da su u  2021. krediti stanovništvu bili za 4,9% veći nego godinu ranije.

Nakon relativno blagog smanjenja u 2020. godini zaposlenost se u 2021. oporavila, pri čemu su mjere Vlade RH podržale očuvanje zaposlenosti u krizom pogođenim djelatnostima.

Na razini cijele 2021. očekuje se rast zaposlenosti od 2,2%, pri čemu je broj zaposlenih nadmašio ostvarenja iz 2019. godine. Rast plaća u 2021. ubrzao se reflektirajući povećanje osnovice u javnom sektoru, ali i rast plaća u ostatku gospodarstva, pa je prosječna nominalna bruto plaća u 2021. porasla za 4% (2,5% u 2020.).

Izvor: HNB, Bloomberg

Tečaj kune prema euru bio je tijekom 2021. godine stabilan. Na kraju studenoga 2021. tečaj kune prema euru iznosio je 7,52 EUR/HRK, što je za 0,4% niže nego na kraju istog mjeseca 2020., dok je prosječni tečaj u prvih jedanaest mjeseci 2021. također iznosio 7,52 EUR/HRK ili 0,1% niže od prosječnog tečaja ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine.

Krajem 2021. godine kratkoročne kamatne stope na europskom tržištu novca zadržale su se u negativnom području pod utjecajem ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i visoke likvidnosti bankovnog sustava eurozone. Tako je na kraju prosinca prekonoćna kamatna stopa na bankarskom tržištu eurozone EONIA iznosila –0,5%, a šestomjesečni EURIBOR –0,55%.

Premija za rizik Hrvatske na rok od 5 godina ostala je gotovo nepromijenjena i krajem 2021. godine iznosila je 76 baznih bodova, čime je nastavila bilježiti malo više vrijednosti u odnosu na usporedive zemlje Srednje i Istočne Europe, osim Rumunjske. Za usporedbu, premija za rizik Hrvatske krajem prosinca 2020. iznosila je 82 bazna boda, a krajem 2019. godine 70 baznih bodova.

Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2021. primjetno se povećao u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije zahvaljujući snažnom oporavku prihoda od turizma. U skladu s tim očekuje se neto odljev kapitala na financijskom računu platne bilance i nastavak poboljšavanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti.

Dug konsolidirane opće države na kraju kolovoza 2021. iznosio je 344,7 milijardi kuna, što je povećanje od 14,5 milijardi kuna u odnosu na stanje na kraju 2020. godine. Kada je riječ relativnom pokazatelju javnoga duga, on se smanjio na 82,4% BDP-a u kolovozu 2021. s 87,3% BDP-a na kraju 2020. godine, odražavajući u velikoj mjeri povoljan utjecaj rasta gospodarske aktivnosti.

Prinosi na trezorske zapise, kako u domaćoj valuti, tako i u eurima zabilježili su najniže povijesne razine. Na kraju 2021. godine prinos na kunske zapise na godinu dana iznosio je 0,0%. Prinosi na trezorske zapise denominirane u EUR na godinu dana iznosili su -0,15% na posljednjoj aukciji u listopadu 2021.

Agencija za dodjelu kreditne ocjene države Fitch u studenome je podigla rejting Republike Hrvatske s BBB– na BBB uz pozitivne izglede, što je dvije razine iznad špekulativnog rejtinga. Rejting Hrvatske kod agencije Standard&Poor’s nepromijenjen je od ožujka 2019., a to je BBB– uz stabilne izglede, dok je Moody’s jedina agencija koja zadržava rejting Hrvatske jednu razinu ispod investicijske ocjene, na Ba1 uz stabilne izglede.

OPIS POSLOVANJA BANKE

PROIZVODI I USLUGE

U skladu sa strateškim smjernicama poslovanja Banke, u 2021. godini nastavljene su intenzivne komercijalne aktivnosti usmjerene prema sektoru stanovništva te malog i srednjeg poduzetništva. Unatoč jakoj konkurenciji, regulatornim zahtjevima te pandemijskim uvjetima poslovanja u prvoj polovici godine, koji su utjecali na troškove i profitabilnost, Banka je ostvarila rast u strateškim segmentima te dobar poslovni rezultat, vodeći se prije svega zadovoljstvom klijenta, konkurentnosti i prilagodljivosti u pružanju financijske podrške klijentima.

Banka je tijekom protekle godine na rastuće potrebe i očekivanja građana, malih poduzetnika i gospodarstvenika, kao ciljanih klijenata, odgovorila unapređivanjem svoje ponude i ulaganjem u razvoj novih tehnologija.

U godini koju je obilježila pandemija i u kojoj su dio vremena kapaciteti građana bili ograničeni, poduzet je niz mjera kako bi se osigurala dostupnost usluga klijentima. Kontinuiranim jačanjem aktivnosti prema segmentu građana, Banka želi još bolje i opširnije pružati svoje usluge velikom broju klijenata svih generacija te u tome vidi svoju najjaču nišu i dugoročno održivu profitabilnost.

Tijekom 2021. godine započeo je proces pozicioniranja Banke kao novog digitalnog konkurenta na tržištu te proces rebrandinga vizualnog identiteta, proizvoda i usluga Banke. Banka je tijekom godine počela primjenjivati novi koncept marketinške strategije koja je više usmjerena na digitalnu komunikaciju s klijentima. Otvoreni su novi digitalni kanali te je u povećan iznos investicije u digitalni segment. Zaokret u marketinškoj strategiji biti će potpun kada se tijekom 2022. godine završi proces digitalizacije te se u visokoj mjeri digitaliziraju servisi i usluge na raspolaganju klijentima.

Kroz pametnija ulaganja u promidžbu, sustavno praćenje konkurencije, prilagodbu ponude očekivanjima ciljanog tržišta, unapređenje poslovnih procesa, razvoj novih proizvoda, zapošljavanje, edukaciju te motivaciju prodajnog osoblja, poslovanje Banke zabilježilo je rast u svim segmentima. Aktivnosti upravljanja proizvodima i uslugama tijekom prošle godine u velikoj su mjeri bile obilježene prilagodbom promjenama u okruženju, kao i očekivanjima klijenata. Tijekom godine ponuda proizvoda osvježena novim transakcijskim te štedno ulagačkim proizvodima za građane i poslovne subjekte.  

Poslovna mreža je i tijekom 2021. godine organizirala veliki broj internih i eksternih edukacija na kojima su zaposlenici dobili nova znanja i vještine, kako bi što kvalitetnije mogli biti na usluzi klijentima. Posebna pažnja bila je usmjerena na edukacije za prodaju investicijskih i štedno-ulagačkih proizvoda te su u ponudu uvedeni novi investicijski fondovi te dobrovoljna mirovinska štednja kao komplementarne usluge štednim proizvodima. Štedno-ulagački proizvodi važan su dio ponude te će se i u 2022.  nastaviti razvoj ovog dijela poslovanja uz fokus na digitalizaciji procesa ulaganja u štedno-ulagačke proizvode. 

Banka također nastavlja s prikupljanjem depozita njemačkih državljana putem Internet platforme u suradnji s tvrtkom Raisin GmbH, koja je ujedno i tržišni lider u ovakvom poslovanju na njemačkom tržištu, čime je njemačkim klijentima omogućeno da putem sofisticirane on-line platforme, ulažu svoja sredstva u države članice EU.

Kod stanovništva, uz gotovinske i stambene kredite, prethodnu godinu obilježila je i potražnja za kreditima za podmirenje obveza u drugim bankama te financiranja projekata energetske učinkovitosti stambenih zgrada, što je prepoznato kao dodatna mogućnost akvizicije klijenata, kako građana tako i tvrtki koje se bave poslovima upravljanja stambenim zgradama.

Banka je i u 2021. godini sudjelovala u APN-ovom programu financiranja kupovine nekretnina odnosno gradnje kuća putem subvencioniranih stambenih kredita, kao mjerom pomoći Vlade Republike Hrvatske, kojom se hrvatskim državljanima olakšava stambeno zbrinjavanje kroz otplatu dijela stambenog kredita.

U segmentu kartičnog poslovanja, uveden je novi tip kartice tekućeg računa, Mastercard debit kartica. Tehnološko unaprjeđenje omogućava veću prihvaćenost na prodajnim mjestima diljem svijeta, a njenim suvremenim dizajnom napravljen je iskorak u odnosu na tradicionalnu percepciju kartice kao platnog sredstva. Dodatno, provedena je integracija sa sustavom EFTPOS koncentratora kojim je Banci omogućeno povezivanje s trgovcima koji koriste singlePOS rješenja na blagajnama. Time je otvoren put ugovaranju prihvata bančinih kartica kod velikih trgovaca uz puni obuhvat usluga poput plaćanja na rate ili uz odgodu.

Digitalna usluga je ključan dio poslovne strategije Banke u sljedećim godinama. Upravo iz razloga što današnji klijenti traže jednostavnu i modernu interakciju s financijskim servisima, cilj je unaprijediti njihovog korisničko iskustvo (kroz jednostavno korištenje svih distributivnih kanala), kao i optimiziranje poslovnih procesa. Uz konkurentnu ponudu, prepoznatljiv brand i stabilnu bazu klijenata, Banka nastavlja s razvojem poslovanja u smjeru unaprjeđenja portfelja proizvoda i usluga te poslovnih procesa, kao i razvoja i integracije svih digitalnih kanala Banke.

DEPOZITNO POSLOVANJE

Ukupni depoziti klijenata na dan 31. prosinca 2021. godine iznose 3,1 milijardu kuna i porasli su u odnosu na prethodnu godinu za 12,8%. Prema sektorskoj strukturi  depozita klijenata, na dan 31. prosinca 2021. godine, depoziti poslovnih subjekata iznose 973,3 milijuna kuna i porasli su 26,7%, dok depoziti stanovništva iznose 2,1 milijardi kuna i bilježe rast od 7,5%.

Vrijednost imovine klijenata na skrbništvu na dan 31.12.2021. godine iznosi je 911,3 milijuna kuna te je porasla 17,3% u odnosu na proteklu godinu.

Prema valutnoj strukturi, u segmentu stanovništva blago se povećao udjel depozita u kunama na 47%, dok se udjel depozita u devizama smanjio na 53%. Kod poslovnih subjekata udjel depozita u kunama se blago smanjio, na 71% dok je porastao udjel depozita u devizama, na 29%.

KREDITNO POSLOVANJE

Ukupni bruto plasmani klijentima na dan 31. prosinca 2021. godine iznosili su 2,4 milijarde kuna, 9,7% više nego prethodne godine. Ukoliko promatramo sektorsku strukturu, na dan 31. prosinca 2021. godine, plasmani  pravnim osobama iznose 1,1 milijardi kuna te bilježe rast od 1,2%, dok plasmani  stanovništvu iznose 1,26 milijardi kuna te bilježe značajan rast od  18,5%.

U strukturi ukupnih plasmana stanovništvu, najveći je udjel gotovinskih (33,6%) i stambenih plasmana (21,2%). U strukturi plasmana poslovnim subjektima najveći je udjel plasmana sektoru trgovine na veliko i malo (21,9%) te prema prerađivačkoj industriji (17,5%) i poljoprivredi i šumarstvu (10,8%).

Tijekom protekle godine, osim jačanja standardnih proizvoda i usluga prema poduzetnicima, napravljen je iskorak u smjeru digitalizacije proizvoda koji dodatno ojačavaju poziciju Banke, a kako bi zadovoljili potrebe segmenta poslovnih subjekata.  U ponudu su uvedeni novi paketi transakcijskih računa za poslovne subjekte primjereni različitim tipovima poduzetnika i njihovim potrebama. Također, implementirani su i svi programi koji su bili na raspolaganju poslovnim bankama, a kojima Republika Hrvatska, preko provedbenih institucija (HBOR i HAMAG-BICRO) izdaje jamstva za pokriće njihovih izloženosti prema Banci.

Dodatno, i dalje je na snazi ugovor o poslovnoj suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) za jamstvene programe za velike poduzetnike i s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za mikro, male i srednje poduzetnike, kojima Banka može pokrivati nove plasmane poslovnim subjektima s državnim jamstvima i do 100%, ovisno o pogođenosti industrije unutar koje djeluje poduzetnik.

Tijekom protekle godine u fokusu su bile gospodarske djelatnosti za koje se moglo ustanoviti da su u najmanjoj mjeri pogođene pandemijom - kao što su poljoprivreda i proizvodanja hrane, prije svega zdrave hrane, trgovina zdravom hranom, energetika i informatičke djelatnosti, a u manjoj mjeri građevinarstvo i trgovina.

Nastavljena je suradnja s lokalnom upravom i samoupravom u provođenju kreditnih programa u kojima je lokalna uprava i samouprava subvencionirala kamate na poduzetničke kredite, a sve s ciljem jačanja gospodarskih aktivnosti na lokalnim područjima te očuvanju i oporavku poduzetnika pogođenih pandemijom.

Banka ima ugovorenu poslovnu suradnju sa županijama i gradovima koje subvencijama potpomažu poduzetnike i jačaju njihov razvoj na županijskom području, prije svega Koprivničko-križevačkom županijom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Primorsko-goranskom županijom, Zagrebačkom županijom, Gradom Rijekom i Gradom Zadrom.

Navedenim suradnjama  Banka se disperzivno uključuje na tržišta novih poduzetnika – klijenata na cijelom području Republike Hrvatske te potpomaže razvoj poduzetnika sa dobrim, profitabilnim i sigurnim projektima, a koje podržava i lokalna uprava.

Podržavaju se projekti koji su svojom optimalnom ročnošću primjereni i profitabilni, po mogućnosti uz pokrivanje državnim jamstvima ili programima podjele rizika s državnim bankama nose minimalni rizik za Banku.

Značajan dio proizvoda i usluga u 2021. godini plasiran je klijentima koji se bave poljoprivrednim djelatnostima uz bespovratna sredstava iz EU fondova, kao i klijentima koji su ulagali u obnovljive izvore energije.

Banka prepoznaje potrebu intenzivnije brige za okoliš te sukladno tome podupire financiranje klijenata koji su orijentirani na okolišno prihvatljive djelatnosti.

Temeljem provedene analize, krajem tekuće godine udio izloženosti klijenata koji se bave ekološki prihvatljivim djelatnostima iznosi 11% u odnosu na ukupnu imovinu Banke.

Trend povlačenja bespovratnih sredstava nastavit će se i u 2022. godini, a navedenom pomaže i poslovna suradnja koju Banka ima s poslovnim partnerima koji za klijente Banke pripremaju analize opravdanosti prijave na natječaje iz EU bespovratnih fondova.

POSLOVANJE SEKTORA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

Sektor financijskih tržišta nastavio je poslovati u okruženju povijesno niskih prinosa i niske cijene novca te su ostvareni pozitivni poslovni rezultati u svim segmentima poslovanja Riznice.

Viškovi kunske likvidnosti usmjeravani su primarno u kratkoročne obvezničke fondove, državne obveznice na tržištu kapitala, domaće i strane vlasničke vrijednosne papire s naglaskom na izdanja s izdašnim dividendnim prinosom kao i domaća izdanja dužničkih vrijednosnih papira koja su se u najvećoj mjeri odnosila na dug središnje države. Banka je bila aktivna na primarnom i sekundarnim tržištu državnih obveznica Republike Hrvatske, ali i domaćih municipalnih i korporativnih izdanja.

Uslijed očekivanih inflatornih pritisaka i izglednog zaoštravanja monetarne politike središnjih banaka, tijekom protekle godine Sektor financijskih tržišta kontinuirano je radio i na očuvanju rizične strukture portfelja, rezultat čega je struktura u kojoj 81,1% čine izdanja s investicijskim rejtingom.

Portfelj dužničkih vrijednosnih papira povećan je za 54,0 milijuna kuna te je na kraju godine iznosio 730,9 milijuna kuna. Dominantnu ulogu u portfelju i dalje imaju državne obveznice Republike Hrvatske i korporativna izdanja izdavatelja iz Republike Hrvatske čiji je udio u portfelju  69,7%. U valutnoj strukturi portfelja  kunski segment iznosi 51,0%, udio u eurima  33,1%, a udio dolarskog segmenta  iznosi 12,7%.

U strukturi imovine dioničkog portfelja udio inozemnih dionica iznosi 43%, dok je prema valutnoj strukturi udio dolarskog segmenta  27%, a udio euro segmenta  17%.

Tijekom 2021. godine, Sektor financijskih tržišta povećavao je izloženost prema vlasničkim vrijednosnim papirima s atraktivnim dividendnim prinosom pa su sukladno tome i prihodi od dividendi u 2021. godini povećani za 48,7% u odnosu na 2020. godinu. 

Osim na upravljanje vrijednosnim papirima, u 2021. godini naglasak je stavljen i na aktivno upravljanje otvorenom deviznom pozicijom Banke koje je polučilo vrlo pozitivne efekte. S obzirom na pandemijske uvjete, sve velike središnje banke nastavile su provoditi izrazito ekspanzivne monetarne politike u cilju potpore gospodarstvu. Američki FED je cijele godine održavao referentnu kamatnu stopu na razini 0-0,25 posto i većinu godine je provodio program kupnji državnih obveznica (u iznosu od 80 milijardi dolara mjesečno) te obveznica američkih državnih agencija (u iznosu od 40 milijardi dolara mjesečno). Smanjenje programa kupnji obveznica započelo je u prosincu 2021. kada je iznos kupnji smanjen za 15 milijardi USD (10 milijardi USD državne obveznice i 5 milijardi USD obveznica državnih agencija).

ESB je također nastavila s održavanjem niske razine ključnih kamatnih stopa te nizom nekonvencionalnih mjera monetarne politike, kao što je program hitne kupnje zbog pandemije (PEPP), s ciljem održavanja financijske stabilnosti i povoljnih uvjeta financiranja svih sektora gospodarstva.

PLATNI PROMET

Uspješno i sigurno funkcioniranje platnog prometa iznimno je važno za gospodarski sustav svake države i šire. Pružanje platnih usluga poslovnim subjektima i potrošačima zahtijeva od kreditnih institucija brzu i konstantnu prilagodbu novim uvjetima poslovanja.

Prošla poslovna godina, obilježenoj pandemijom,  mjerama socijalnog distanciranja, izolacije i karantene, utjecala je na promjenu načina ponašanja kod velikog broj poslovnih subjekata  i klijenata. Banka je pravovremenim ulaganjem u poslovnu mrežu i aplikacije (mrežu bankomata za isplatu i uplatu gotovine te plaćanje računa, razvoj kartičnog poslovanja, plaćanje putem mobilnih telefona i interneta) osigurala klijentima dostupnost platnih usluga bez dolaska u prostorije Banke.

Obavljanje usluga platnog prometa bilo je moguće uz mnoge digitalne i strateške transformacije te je izgrađena i nova infrastruktura, koja je bitan  preduvjet za daljnji razvoj i usklađenost platnih sustava s međunarodnim standardima. Za klijente to znači  da Banka izvršava platne usluge na učinkovit, kompatibilan način s platnim sustavima Europske unije.

Rezultat navedenog je povećanje ukupnog platnog prometa Banke u 2021. godini  za 8,8% u odnosu na 2020. godinu. Broj bezgotovinskih transakcija izvršen kroz platne sustave povećan je za 9,2%, nacionalni platni porast bilježi porast od 8,7%, a prekogranični i međunarodni promet je povećan za 12,7%. Gotovinski platni promet mjeren brojem transakcija na istoj  je razini kao i 2020. godine, no povećan je iznos transakcija za 7,7% .

Porast broja izvršenih transakcija preko on line kanala posebno je značajan za 2021. godinu. Klijenti su prepoznali prednosti usluge, tako da je za 15% povećan broj transakcija tim kanalima u nacionalnom platnom prometu. Prekogranični i međunarodni platni promet preko online kanala povećan je za 29,3%.

Banka je u 2021.  nastavila poslove kupnje i prodaje vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira, na domaćem i inozemnom tržištu za vlastiti portfelj i klijente. Koristila je usluge namire i pohrane Euroclear Bank Brussels pa vrijednost izvršenih namira kupnje ili prodaje iznosi  preko  489 milijardi kuna. Banka je također aktivni sudionik tržišta kapitala te je preko SKDD-a obavljen platni promet u vrijednosti od 590 milijuna kuna. Prema planovima i uvjetima na tržištu kapitala, Banka je ulagala u inozemne i domaće fondove te je izvršena namira u vrijednosti  preko 60 milijuna kuna.

Sredinom 2021. godine Banka je temeljem usvojenog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, pokrenula projekt uvođenja eura i konsolidacije postojećeg Target 2 sustava. Brojne su prednosti koje će Banka i njezini klijenti osjetiti u narednim godinama, a mnoge od njih su međusobno povezane i imaju sinergijski efekt.

Zahvaljujući euru, poslovni subjekti  i potrošači će lakše i transparentno  kupovati i prodavati robu, jer prema podacima Europske unije, euro je valuta koja se odabire za gotovo 40% globalnih prekograničnih plaćanja i gotovo polovinu svjetskog izvoza EU-a. Hrvatska će biti bolje integrirana, imati pristup učinkovitim financijskim sustavima, nestat će valutni rizik i troškovi vezani uz promjenu cijena na tržištima, što će sve zajedno dovesti do poboljšanja gospodarske stabilnosti i rasta.

POSLOVNA MREŽA I DIREKTNI KANALI

Krajem 2021. godine prodajnu mrežu čine ukupno 22 poslovnice rasprostranjene na području gotovo cijele Republike Hrvatske. Osim razgranate prodajne poslovne mreže, bankarske usluge klijentima su dostupne i putem ostalih kanala distribucije - POBAklik usluge internetskog i mPOBA usluge mobilnog bankarstva, bankomata, dnevno-noćnih trezora te EFTPOS terminala. Korisnicima usluga dostupne su poslovne informacije i putem Info centra.

Omogućen je prihvat Maestro, Mastercard, VISA i Diners kartica na bankomatima. Osim vlastite mreže bankomata, Banka nudi svojim klijentima besplatnu uslugu podizanja gotovine na preko 1.000 bankomata MB NET mreže širom čitave Hrvatske.  Dodatno, instalirano je 474 EFTPOS terminala. Broj transakcija na EFTPOS terminalima  tijekom 2021. godine iznosio je 415 tisuća, odnosno prosječno 876 transakcija po EFTPOS terminalu.

Broj transakcija platnim karticama je također u porastu. Krajem 2021. godine, u odnosu na godinu ranije, broj transakcija karticama porastao preko 10%.

Porast bilježi i ukupan broj korisnika elektroničkih usluga koje je krajem 2021. godine koristilo 20,4% klijenata više nego prethodne godine. Najveće povećanje bilježi usluga mobilnog bankarstva (mPOBA) koju koristi gotovo 40% korisnika više u odnosu na godinu ranije, dok je broj korisnika usluge internetskog bankarstva (POBAklik usluge) stabilan, uz primjetan lagani rast uslijed trenda migracije postojećih korisnika u korist usluge mobilnog bankarstva.

U budućnosti će potrebe i preferencije klijenata obuhvaćati integrirane kanale distribucije. Upravo iz tog razloga, u sklopu projekta digitalizacije kao strateške odrednice, Banka će nastaviti unaprjeđivati svoje kanale komunikacije i praćenja klijenata putem poslovnica, interneta, samposlužnih uređaja, telefona i mobitela.

ORGANIZACIJA I OSOBLJE

Banka je na dan 31.12.2021. godine imala 228 zaposlenika što je 3% manje u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2021. godine zaposleno je 5 osoba, uglavnom specijalista iz područja rizika i komercijale. U istom razdoblju je iz Banke otišlo 15 osoba. Stopa fluktuacije zaposlenika u 2021. godini iznosila je 6,5%.

Prosječna dob zaposlenika na 31.12.2021. iznosi 46 godina, a u strukturi zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih, 68,8% čini ženska populacija, dok 52,0% od ukupno zaposlenih ima više i visoko obrazovanje. U izravnom radu s klijentima angažirano je 56,0% zaposlenika Banke.

Optimiziranje poslovnih procesa provodi se kontinuirano implementiranjem novih aplikativnih rješenja što, uz razvoj digitalizacije i reorganizaciju poslovanja, rezultira stalnim unaprjeđenjem poslovnih procesa, povećanjem efikasnosti rada i poslovanja. Veliku pažnju se daje stručnom usavršavanju zaposlenika kroz razne oblike internih i eksternih edukacija, koje je kroz godinu pohađalo gotovo dvije trećine zaposlenika. 

Pored ulaganja u stručno usavršavanje svojih zaposlenika, Banka je u dijalogu sa Sindikatom, pravovremeno i proaktivno reagirala i poduzimala aktivnosti vezane uz pandemiju u cilju zaštite svojih klijenata i zaposlenika. Svi zaposlenici i pripadajuća radna mjesta opremljeni su potrebnom zaštitnom opremom (maske, rukavice, dezinfekcijska sredstva, pregrade od pleksiglasa na šalterskim mjestima i uredima i slično). U cilju minimiziranja utjecaja pandemije na redovno poslovanje i pružanje usluga, osigurani su tehnički i sigurnosni preduvjeti za organizaciju rada od kuće, uglavnom zaposlenika centralnih službi.

U 2022. godini Banka namjerava kadrovski i organizacijski ojačati upravljanje svim rizicima kojima je Banka izložena u svom poslovanju, prvenstveno jačanjem aktivnosti za ranu naplatu dospjelih, a nepodmirenih potraživanja Banke te upravljanju rizičnim plasmanima Banke, u cilju minimiziranja kreditnog rizika kao najznačajnijem riziku Banke.

Banka će i dalje ulagati u stručno usavršavanje zaposlenika, a po potrebi i zapošljavati kompetentne i stručne osobe, prvenstveno iz domene upravljanja rizicima, upravljanja  ljudskim resursima te specijaliste iz domene poslovanja s klijentima sukladno razvoju Poslovne mreže.

KAPITAL

Kapital Banke na kraju poslovne godine iznosi 496,6 milijuna kuna i sudjeluje s 11,8% u ukupnim izvorima financiranja Banke.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni kapital povećan je za 5,8 milijuna odnosno 3,1% u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje kapitala posljedica je rasporeda cjelokupne dobiti prethodne godine u rezerve Banke, ostvarenog poslovnog rezultata tekuće godine i povećanja zadržane dobiti uslijed realizacije prodaje vrijednosnih papira dok je nerealizirani gubitak od imovine po fer vrijednosti koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit blago povećan u odnosu na prethodnu godinu.

Dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna, a sastoji se od 668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Na dan 31. prosinca 2021. godine Banka ima ukupno 3.324 trezorskih dionica knjiženih po trošku nabave.

U 2021. godini u dioničkoj strukturi nisu zabilježene značajnije promjene. Kao i prethodne godine, grupa dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba koja zajednički djeluje, drži 86,9% dionica Banke.

Regulatorni kapital na kraju 2021. godine iznosi 504,5 milijuna kuna, od čega se 436,0 milijuna odnosi na osnovni kapital, a 68,5 milijuna kuna na dopunski kapital. U dopunski kapital uključen je neamortizirani dio dva izdanja podređenih obveznica izdanih u ukupnom iznosu 70,7 milijuna kuna. Stopa regulatornog kapitala na kraju 2021. godine iznosi 19,2%.

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Banka je u tekućoj poslovnoj godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 19,5 milijuna kuna, dok neto dobit tekuće godine iznosi 15,2 milijuna kuna i veća je za 28,9% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Realizirano povećanje ostvareno je prije svega zahvaljujući povećanju kreditnih aktivnosti Banke te poslovnih aktivnosti klijenata općenito kao i uštedama u troškovima poslovanja.

Neto kamatni prihodi iznose 89,4 milijuna kuna i veći su 2,8 milijuna kuna, odnosno za 3,3% u odnosu na prethodnu godinu. Kamatni prihodi veći su za 0,4% u odnosu na 2020. godinu, dok  su kamatni troškovi manji za 18,2% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

U strukturi kamatnih prihoda, udjel kamatnih prihoda stanovništva iznosi  52,8%, udjel kamatnih prihoda korporativnih klijenata iznosi 35,2%, dok se preostali dio odnosi na prihode od ostalih klijenata. U kamatnim troškovima najveći dio se odnosi na građane koji sudjeluju s 49,4%, na troškove banaka se odnosi 39,1%, a preostalih 11,5% se odnosi na kamatne troškove ostalih klijenata.

Neto prihodi od naknada i provizija iznose 26,0 milijuna kuna što je 2,9 milijuna kuna više nego 2020. godine te predstavlja povećanje za 12,7% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Tijekom 2021. godine ostvareno je 5,9 milijuna kuna više prihoda od naknada i provizija u odnosu na 2020. godinu, dok su troškovi naknada i provizija povećani za 3,0 milijuna kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ostali neto prihodi iz poslovanja manji su za 6,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, ponajviše uslijed smanjenih  efekata iz poslovanja s vrijednosnim papirima.

U strukturi poslovnih prihoda Banke udjel neto prihoda od kamata iznosi 67,1%, a neto prihoda od naknada i provizija 19,5%. Neto prihodi od prodaje vrijednosnica, prihodi od kupoprodaje deviza i ostali prihodi sudjeluju s 13,4% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima. Od ostvarenih 17,8 milijuna ostalih neto prihoda, najveći dio se odnosi na prihode od kupoprodaje stranih valuta u iznosu 5,7 milijuna kuna i neto dobitke od vrijednosnih papira u iznosu 3,8 milijuna kuna.

Ukupni administrativni troškovi poslovanja, koji uključuju materijalne troškove i usluge te troškove zaposlenika, smanjeni su za 5,2% u odnosu na 2020. godinu, a uslijed novih investicija ponajviše u software i hardware te utjecaja najmova koji se vode po MSFI16 kroz čitavu 2021 godinu. Troškovi amortizacije porasli su 17,7%.  Od 1. siječnja ove godine, Hrvatska agencija za osiguranje depozita do daljnjega je obustavila prikupljanje premije osiguranja za osiguranje depozita od poslovnih Banka, temeljem čega je ostvarena ušteda na troškovima za premije od 6,1 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Nakon troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja u iznosu od 19,8 milijuna kuna, Podravska banka zaključuje poslovnu 2021. godinu ostvarenom neto dobiti od 15,2 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 3,4 milijuna kuna ili 28,9% u odnosu na prethodnu godinu, s ostvarenim poslovnim rezultatima u skladu s planiranim veličinama u gotovo svim segmentima poslovanja.

RUKOVODSTVO I ORGANIZACIJA  UPRAVLJANJA

IZJAVA O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

U skladu s odredbama članka 272.p. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor izjavljuju da Podravska banka d.d. primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja koje su zajedno izradile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Zagrebačka burza d.d. Banka primjenjuje propisane mjere korporativnog upravljanja s obrazloženjima uz određena odstupanja unutar Upitnika o usklađenosti i Upitnika o praksama upravljanja, gdje je to prikladno.

Podaci o provođenju unutarnjeg nadzora i o upravljanju rizicima te podaci o imateljima dionica Banke sadržani su u Bilješkama uz financijske izvještaje. Pravila o imenovanju i opozivu imenovanja članova Uprave sadržana su u Statutu Banke.

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju u Glavnoj skupštini Banke, koja odlučuje o pitanjima određena zakonom i statutom Banke. Glavnu skupštinu saziva Uprava Banke, a mora se sazvati kada to zatraži Nadzorni odbor, Uprava Banke ili dioničari, u skladu sa zakonom. Dioničar koji osobno ili putem punomoćnika želi sudjelovati u radu Glavne skupštine, mora se pisanim putem prijaviti za sudjelovanje najkasnije petog dana prije održavanja Glavne skupštine. Svaka redovna dionica Banke, nominalnog iznosa 400,00 kuna, daje pravo na jedan glas.

Broj članova Uprave Banke utvrđuje Nadzorni odbor te sukladno njegovoj odluci, Uprava Banke ima tri člana, predsjednika i dva člana. Nadzorni odbor odlukom utvrđuje kandidate za članove i predsjednika Uprave Banke koji moraju udovoljavati uvjetima propisanim zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija i drugim relevantnim propisima. Nakon ishođenja prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke, Nadzorni odbor imenuje predsjednika i članove Uprave, na vrijeme do pet godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju predsjednika ili člana Uprave kada za to postoji važan razlog sukladno važećem zakonu, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Ovlasti Uprave Banke utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Statutom Banke, a posebnom odlukom utvrđena je podjela nadležnosti između pojedinih članova Uprave. Uprava Banke vodi poslove Banke i upravlja njenom imovinom, pri čemu je dužna i ovlaštena poduzimati aktivnosti i donositi odluke potrebne za uspješno vođenje poslova Banke.

Nadzorni odbor ima devet članova koje bira i opoziva Glavana skupština. Dva člana Nadzornog odbora su neovisna. Za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonskim i podzakonskim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su zakonskim i podzakonskim propisima te Statutom Banke. Sukladno zakonskim propisima, Nadzorni odbor osnovao je kao svoje pomoćno tijelo, Revizijski odbor i Odbor za rizike.

Tijekom 2021. godine održano je pet redovnih sjednica Nadzornog odbora, a osim toga Nadzorni odbor odlučivao je i pisanim putem, uvijek kada je bez odgode trebalo donijeti pojedine odluke, uglavnom na davanje suglasnosti Nadzornog odbora na izloženosti Banke prema pojedinim klijentima sukladno zakonskoj regulativi. Na svakoj sjednici su bili prisutni svi članovi Nadzornog odbora Banke.

Nadzorni odbor Banke ima osnovane sljedeće odbore: Revizijski odbor i Odbor za rizike. Djelokrug i način rada navedenih odbora uređen je pravilnicima o radu pojedinog odbora, u skladu s relevantnim zakonskim propisima. Članovi navedenih odbora se imenuju iz reda Nadzornog odbora.

Odbor za rizike čine:

1. Sigilfredo Montinari – predsjednik Odbora
2. Dolly Predović – član Odbora
3. Dario Montinari – član Odbora
4. Miljan Todorović – član Odbora
5. Ezio Simonelli – član Odbora

Revizijski odbor  čine:

1. Dolly Predović – predsjednica Odbora
2. Michele Calcaterra Borri – član Odbora
3. Sigilfredo Montinari – član Odbora
4. Dario Montinari – član Odbora
5. Miljan Todorović – član Odbora

Tijekom 2021. godine Revizijski odbor i Odbor za rizike održali su četiri sjednice uz prisutnost svih članova odbora i na kojima su raspravljali u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti sukladno internim aktima Banke.  

Pravila o izmjenama i dopunama Statuta Banke sadržana su u samom Statutu. Odluku o izmjenama i dopunama donosi Glavna Skupština Banke sukladno zakonu i Statutu, glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj Skupštini pri donošenju odluke.

Izmjene i dopune Statuta predlažu Nadzorni odbor, Uprava te dioničari Banke. U cilju zaštite interesa svih investitora, dioničara, klijenata, zaposlenika i ostalih koji imaju interes, u Banci su uspostavljeni visoki standardi korporativnog upravljanja.

ORGANIZACIJSKA SHEMA PODRAVSKE BANKE D.D.

RUKOVODSTVO BANKE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

NADZORNI ODBOR

Miljan Todorović   predsjednik

Sigilfredo Montinari   zamjenik predsjednika

Michele Calcaterra Borri  član

Maurizio Dallocchio,   član

Filippo Disertori   član

Antonio Moniaci   član

Dario Montinari   član

Dolly Predović   članica

Ezio Simonell,   član

UPRAVA BANKE

Goran Varat     predsjednik Uprave

Daniel Unger     član Uprave

Renata Vinković   član Uprave

GLAVNI IZVRŠNI DIREKTOR

Moreno Marson

SLUŽBE

Služba unutarnje revizije    Krunoslav Vnučec

Služba za kontrolu rizika    Hrvoje Miloš

Odjel usklađenosti   Mario Brajnić

Služba pravnih poslova     Krunoslav Grošić

Služba administracije    Božana Kovačević

SEKTORI

Sektor financijskih tržišta     Daniel Varga

Sektor razvoja i investicijskog bankarstva   Maja Bešević Vlajo

Sektor poslova s poslovnim subjektima   Branko Faletar

Sektor poslova s građanima    Dijana Vladislavić

Sektor upravljanja  rizicima     Vedrana Cicvarić

Sektor računovodstva     Snježana Pobi

Sektor operacija i podrške     Snježana Pobi

Sektor ICT- a      Saša Lončarić

POSLOVNA MREŽA

KOMERCIJALNI CENTAR ZAGREB

Zagreb, Green Gold – Ulica grada Vukovara 269f,

tel. 072 655 450, fax. 072 655 459

Zagreb, Trg Petra Preradovića 3,

tel. 072 655 400, fax. 072 655 409

KOMERCIJALNI CENTAR KOPRIVNICA

Koprivnica, Opatička 1a,

tel. 072 655 000, fax. 072 655 239

Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 11,

tel. 072 655 330, fax. 072 655 339                        

Koprivnica, Ivana Meštrovića bb,

tel. 072 655 340, fax. 072 655 349                         

Gola, Trg kardinala A. Stepinca 6b,

tel. 072 655 352, fax. 072 655 353

Đelekovec, P. Kvakana 2,

tel. 072 655 354, fax. 072 655 355

Legrad, Trg Svetog Trojstva 44,

tel. 072 655 356, fax. 072 655 357

Križevci, I. Z. Dijankovečkog 2,

tel. 072 655 360, fax. 072 655 369

KOMERCIJALNI CENTAR BJELOVAR

Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 12,

tel. 072 655 800, fax. 072 655 809

Grubišno Polje, 77. samostalnog bataljuna ZNG 1,

tel. 072 655 820, fax. 072 655 829

Veliki Grđevac, Kralja Tomislava 26,

tel. 072 655 840, fax. 072 655 849

Đurđevac, Stjepana Radića 16,

tel. 072 655 370, fax. 072 655 379

KOMERCIJALNI CENTAR POŽEGA

Požega, Republike Hrvatske 1b,

tel. 072 655 700, fax. 072 655 709

Pleternica, Ivana Šveara 4,

tel. 072 655 770, fax. 072 655 779

Kutjevo, Kralja Tomislava 2,

tel. 072 655 780, fax. 072 655 789

Osijek, Kapucinska 38,

tel. 072 655 790, fax. 072 655 799

KOMERCIJALNI CENTAR RIJEKA

Rijeka, Ivana Zajca 18,

tel. 072 655 660, fax. 072 655 669

KOMERCIJALNI CENTAR VARAŽDIN

Varaždin, Trg slobode 2,

tel. 072 655 600, fax. 072 655 609

Ludbreg, Petra Zrinskog 32,

tel. 072 655 620, fax. 072 655 629

KOMERCIJALNI CENTAR SPLIT

Split, Ulica slobode 33,

tel. 072 655 630, fax. 072 655 639

KOMERCIJALNI CENTAR ZADAR

Zadar, Stjepana Radića 2f,

tel. 072 655 650, fax. 072 655 659

KONTAKT

INFO CENTAR:  072 20 20 20

WEB:   www.poba.hr  

EMAIL:   info@poba.hr

Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost Uprave PODRAVSKE BANKE d.d. (Banka) je pripremiti financijske izvještaje koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Banke te njezinog  rezultata poslovanja i novčanih tokova, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI) te vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija potrebnih za pripremanje financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuvanja imovine Banke te sprečavanja i otkrivanja prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s MSFI-ima koje će dosljedno primjenjivati; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena; te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava Banke utvrđuje godišnje izvješće zajedno s financijskim izvještajima i prosljeđuje ih Nadzornom odboru na suglasnost. Davanjem suglasnosti Nadzornog odbora na godišnja i financijska izvješća, navedena izvješća su utvrđena od strane Uprave i Nadzornog odbora i upućuju se Glavnoj skupštini na znanje.

Financijski izvještaji Banke na stranicama od 10 do 96 odobreni su od strane Uprave 29. ožujka 2022. godine u svrhu njihove predaje Nadzornom odboru, što je potvrđeno potpisom u nastavku.

Financijske izvještaje odobrila je Uprava Banke na dan 29. ožujka 2022. godine, te ih potpisuju:

Koprivnica, 29. ožujka 2022. godine

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA

Dioničarima Podravske banke d.d., Koprivnica

Izvješće o reviziji godišnjih financijskih izvještaja

Mišljenje

Obavili smo reviziju godišnjih financijskih izvještaja Podravske banke d.d., Opatička 3, Koprivnica (dalje u tekstu „Banka"), koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na 31. prosinca 2021., izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o promjenama kapitala za tada završenu godinu te bilješke uz financijske izvještaje, uključujući i sažetak značajnih računovodstvenih politika (dalje u tekstu: „godišnji financijski izvještaji“).

Prema našem mišljenju, priloženi godišnji financijski izvještaji istinito i fer prikazuju financijski položaj Banke na 31. prosinca 2021., njezinu financijsku uspješnost i novčane tokove za tada završenu godinu u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su utvrđeni od Europske komisije i objavljeni u službenom listu Europske unije (MSFI).

Osnova za Mišljenje

Obavili smo našu reviziju u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS-ima). Naše odgovornosti prema tim standardima su podrobnije opisane u našem izvješću neovisnog revizora u odjeljku o revizorovim odgovornostima za reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Neovisni smo od Banke u skladu s Kodeksom etike za profesionalne računovođe (IESBA Kodeks) i ispunili smo naše ostale etičke odgovornosti u skladu s IESBA Kodeksom. Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo dobili dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje.

Ključna revizijska pitanja

Ključna revizijska pitanja su ona pitanja koja su bila, po našoj profesionalnoj prosudbi, od najveće važnosti za našu reviziju godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i uključuju prepoznate najznačajnije rizike značajnog pogrešnog prikazivanja uslijed pogreške ili prijevare s najvećim učinkom na našu strategiju revizije, raspored raspoloživih naših resursa i utrošak vremena angažiranog revizijskog tima. Tim pitanjima smo se bavili u kontekstu naše revizije godišnjih financijskih izvještaja kao cjeline i pri formiranju našeg mišljenja o njima, i mi ne dajemo zasebno mišljenje o tim pitanjima.

Utvrdili smo da su niže navedena pitanja ključna revizijska pitanja koja treba objaviti u našem Izvješću neovisnog revizora.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Ključna revizijska pitanja (nastavak)

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Ostale informacije u Godišnjem izvješću

Uprava je odgovorna za ostale informacije. Ostale informacije su sastavni dio Godišnjeg izvješća Banke, ali ne uključuju financijske izvještaje i naše Izvješće neovisnog revizora o njima.

Naše mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima ne obuhvaća ostale informacije, osim ako to nije izričito navedeno u našem izvješću, i mi ne izražavamo bilo koji oblik zaključka s izražavanjem uvjerenja o njima.

U vezi s našom revizijom godišnjih financijskih izvještaja, naša je odgovornost pročitati ostale informacije i, u provođenju toga, razmotriti jesu li ostale informacije značajno proturječne godišnjim financijskim izvještajima ili našim saznanjima stečenim u reviziji ili se drugačije čini da su značajno pogrešno prikazane. Ako, temeljeno na poslu kojeg smo obavili, zaključimo da postoji značajni pogrešni prikaz tih ostalih informacija, od nas se zahtijeva da izvijestimo tu činjenicu. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

Uprava je odgovorna za sastavljanje Izvješća Uprave za Banku kao sastavnog dijela Godišnjeg izvješća Banke. Vezano za Izvješće Uprave za Banku te za Izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, također smo proveli procedure koje su zahtijevane hrvatskim Zakonom o računovodstvu („Zakon o računovodstvu“). Ove procedure uključuju razmatranje:

• je li Izvješće Uprave za Banku pripremljeno u skladu s člancima 21. i 24. Zakona o računovodstvu;
• jesu li specifične informacije u Izjavi o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja koje su zahtijevane sukladno članku 22., stavku 1., točkama 3. i 4. Zakona o računovodstvu („relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja“), pripremljene sukladno odredbama članka 22. Zakona o računovodstvu;
• uključuje li Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja objave u skladu s člankom 22., stavkom 1., točkama 2.,5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Na osnovi procedura čije je provođenje zahtijevano kao dio naše revizije godišnjih financijskih izvještaja te gore navedenih procedura, prema našem mišljenju:

• Informacije sadržane u Izvješću Uprave za Banku te relevantnim dijelovima Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja za financijsku godinu za koji su pripremljeni financijski izvještaji, usklađene su, u svim značajnim odrednicama, s godišnjim financijskim izvještajima Banke prikazanim na stranicama 10 do 91 na koje smo iskazali mišljenje kao što je iznijeto u odjeljku Mišljenje gore;
• Izvješće Uprave za Banku i relevantni dijelovi Izjave o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, pripremljeni su, u svim značajnim odrednicama, u skladu s člancima 21., 22. i 24. Zakona o računovodstvu;
• Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključuje informacije koje su zahtijevane člankom 22., stavkom 1., točkama 2., 5., 6. i 7. Zakona o računovodstvu.

Nadalje, uzevši u obzir poznavanje i razumijevanje Banke te okruženja u kojem oni posluju, a koje smo stekli tijekom naše revizije, dužnost nam je izvijestiti jesmo li identificirali značajno pogrešne iskaze u Godišnjem izvješću. U tom smislu mi nemamo nešto za izvijestiti.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Odgovornosti Uprave Banke i onih koji su zaduženi za upravljanje za godišnje financijske izvještaje

Uprava Banke je odgovorna za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja koji daju istinit i fer prikaz u skladu sa MSFI-ima i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške.

U sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja, Uprava je odgovorna za procjenjivanje sposobnosti Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju, objavljivanje, ako je primjenjivo, pitanja povezanih s vremenski neograničenim poslovanjem i korištenjem računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja, osim ako Uprava Banke ili namjerava likvidirati Banku ili prekinuti poslovanje ili nema realne alternative nego da to učini.

Oni koji su zaduženi za upravljanje su odgovorni za nadziranje procesa financijskog izvještavanja kojeg je ustanovila Banka.

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja

Naši ciljevi su steći razumno uvjerenje o tome jesu li godišnji financijski izvještaji kao cjelina bez značajnog pogrešnog prikaza uslijed prijevare ili pogreške i izdati izvješće neovisnog revizora koje uključuje naše mišljenje. Razumno uvjerenje je viša razina uvjerenja, ali nije garancija da će revizija obavljena u skladu s MRevS-ima uvijek otkriti značajno pogrešno prikazivanje kada ono postoji. Pogrešni prikazi mogu nastati uslijed prijevare ili pogreške i smatraju se značajni ako se razumno može očekivati da, pojedinačno ili u zbroju, utječu na ekonomske odluke korisnika donijete na osnovi tih godišnjih financijskih izvještaja.

Kao sastavni dio revizije u skladu s MRevS-ima, stvaramo profesionalne prosudbe i održavamo profesionalni skepticizam tijekom revizije. Mi također:

 prepoznajemo i procjenjujemo rizike značajnog pogrešnog prikaza godišnjih financijskih izvještaja, zbog prijevare ili pogreške, oblikujemo i obavljamo revizijske postupke kao reakciju na te rizike i pribavljamo revizijske dokaze koji su dostatni i primjereni da osiguraju osnovu za naše mišljenje. Rizik neotkrivanja značajnog pogrešnog prikaza nastalog uslijed prijevare je veći od rizika nastalog uslijed pogreške, jer prijevara može uključiti tajne sporazume, krivotvorenje, namjerno ispuštanje, pogrešno prikazivanje ili zaobilaženje internih kontrola.

 stječemo razumijevanje internih kontrola relevantnih za reviziju kako bismo oblikovali revizijske postupke koji su primjereni u danim okolnostima, ali ne i za svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola Banke.

• ocjenjujemo primjerenost korištenih računovodstvenih politika i razumnost računovodstvenih procjena i povezanih objava koje je stvorila Uprava Banke.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Revizorove odgovornosti za reviziju godišnjih financijskih izvještaja (nastavak)

• zaključujemo o primjerenosti korištene računovodstvene osnove utemeljene na vremenskoj neograničenosti poslovanja koju koristi Uprava Banke i, temeljeno na pribavljenim revizijskim dokazima, zaključujemo o tome postoji li značajna neizvjesnost u vezi s događajima ili okolnostima koji mogu stvarati značajnu sumnju u sposobnost Banke da nastavi s poslovanjem po vremenski neograničenom poslovanju. Ako zaključimo da postoji značajna neizvjesnost, od nas se zahtijeva da skrenemo pozornost u našem izvješću neovisnog revizora na povezane objave u godišnjim financijskim izvještajima ili, ako takve objave nisu odgovarajuće, da modificiramo naše mišljenje. Naši zaključci se temelje na revizijskim dokazima pribavljenim sve do datuma našeg Izvješća neovisnog revizora. Međutim, budući događaji ili uvjeti mogu uzrokovati da Banka prekine s nastavljanjem poslovanja po vremenski neograničenom poslovanju.
• ocjenjujemo cjelokupnu prezentaciju, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, uključujući i objave, kao i odražavaju li godišnji financijski izvještaji transakcije i događaje na kojima su zasnovani na način kojim se postiže fer prezentacija.

Mi komuniciramo s onima koji su zaduženi za upravljanje u vezi s, između ostalih pitanja, planiranim djelokrugom i vremenskim rasporedom revizije i važnim revizijskim nalazima, uključujući i u vezi sa značajnim nedostacima u internim kontrolama koji su otkriveni tijekom naše revizije.

Mi također dajemo izjavu onima koji su zaduženi za upravljanje da smo postupili u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima u vezi s neovisnošću i da ćemo komunicirati s njima o svim odnosima i drugim pitanjima za koja se može razumno smatrati da utječu na našu neovisnost, kao i, gdje je primjenjivo, o povezanim zaštitama.

Između pitanja o kojima se komunicira s onima koji su zaduženi za upravljanje, mi određujemo ona pitanja koja su od najveće važnosti u reviziji godišnjih financijskih izvještaja tekućeg razdoblja i stoga su ključna revizijska pitanja. Mi opisujemo ta pitanja u našem Izvješću neovisnog revizora, osim ako zakon ili regulativa sprječava javno objavljivanje pitanja ili kada odlučimo, u iznimno rijetkim okolnostima, da pitanje ne treba priopćiti u našem Izvješću neovisnog revizora jer se razumno može očekivati da bi negativne posljedice priopćavanja nadmašile dobrobiti javnog interesa od takvog priopćavanja.

Izvješće o drugim zakonskim zahtjevima

Dana 29. lipnja 2021. imenovala nas je Glavna Skupština Banke da obavimo reviziju godišnjih financijskih izvještaja za 2021. godinu.

Na datum ovog Izvješća neovisnog revizora neprekinuto smo angažirani u obavljanju zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2019., 2020. i 2021. godinu, što ukupno iznosi 3 godine. U reviziji godišnjih financijskih izvještaja Banke za 2021. godinu odredili smo značajnosti za godišnje financijske izvještaje kao cjelinu, kako slijedi:

• za godišnje financijske izvještaje: 9,9 milijuna kuna

što predstavlja približno 2% neto imovine Banke za 2021. godinu.

Odabrali smo neto imovinu kao mjerilo značajnosti jer smatramo da se radi o najprikladnijem mjerilu prema kojem korisnici najčešće ocjenjuju uspješnost poslovanja Banke, a ujedno se radi i o općeprihvaćenom mjerilu.

Naše revizijsko mišljenje dosljedno je s dodatnim izvješćem za revizijski odbor Banke sastavljenim sukladno odredbama iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

IZVJEŠĆE NEOVISNOG REVIZORA (NASTAVAK)

Izvješće temeljem zahtjeva Uredbe o ESEF-u (nastavak)

Odgovornosti revizora

Naša je odgovornost izraziti zaključak, temeljen na prikupljenim revizijskim dokazima, o tome jesu li financijski izvještaji bez materijalnih neusklađenosti sa zahtjevima Uredbe o ESEF-u. Proveli smo ovaj angažman s izražavanjem razumnog uvjerenja u skladu s Međunarodnim standardom za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjeni) - Angažmani s izražavanjem uvjerenja različitih od revizija ili uvida povijesnih financijskih informacija.

Obavljeni postupci

Priroda, vremenski okvir i obim odabranih procedura ovise o prosudbi revizora. Razumno uvjerenje je visok stupanj uvjerenja, međutim ne osigurava da će opseg testiranja otkriti svaku značajnu (materijalnu) neusklađenost s Uredbom o ESEF-u.

U sklopu odabranih postupaka obavili smo sljedeće aktivnosti:

• pročitali smo zahtjeve Uredbe o ESEF-u,
• stekli smo razumijevanje internih kontrola Banke relevantnih za primjenu zahtjeva Uredbe o ESEF-u,
• identificirali smo i procijenili rizike materijalne neusklađenosti s Uredbom o ESEF-u zbog prijevare ili pogreške; i
• na temelju toga, osmislili i oblikovali postupke za odgovor na procijenjene rizike i za dobivanje razumnog uvjerenja u svrhu izražavanja našeg zaključka.

Cilj naših postupaka bio je procijeniti jesu li:

• financijski izvještaji izrađeni u važećem XHTML formatu,
• podaci, sadržani u financijskim izvještajima koji se zahtijevaju Uredbom o ESEF-u, označeni i sva označavanja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

 korišten je XBRL jezik za označavanje,

 korišteni su elementi osnovne taksonomije navedene u Uredbi o ESEF-u s najbližim računovodstvenim značajem, osim ako nije stvoren dodatni element taksonomije u skladu s Prilogom IV. Uredbe o ESEF-u,

 oznake su u skladu sa zajedničkim pravilima za označavanje prema Uredbi o ESEF-u.

Vjerujemo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dovoljni i prikladni da pruže osnovu za naš zaključak.

Priložene računovodstvene politike i bilješke na stranicama od 16 do 98 sastavni su dio ovih financijskih izvještaja.