Godišnje izvješće

za 2022. godinu

Budućnost

je već tu

Izvještaj u PDF formatu je neslužbeni izvještaj.

Službeni izvještaj je javno dostupan u formatu European Single Electronic Format

Godišnje izvješće

za 2022. godinu

Zagreb, ožujak 2023.

Budućnost

je prepuna zbivanja

Sadržaj

Uvod ......................................................................... 4

Vizija, misija i korporativne vrijednosti ..................... 5

Osnovni financijski pokazatelji ................................. 7

Pismo Predsjednika Uprave Hrvatske

poštanske banke dioničarima................................... 8

Uprava Hrvatske poštanske banke,

dioničko društvo ......................................................11

Makroekonomski pregled ........................................13

Poslovno okruženje .................................................17

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske

banke, dioničko društvo ......................................... 21

Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije ....... 53

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke ................ 60

Nefinancijski izvještaj za 2022. .............................. 66

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog

upravljanja .............................................................. 72

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske

banke ...................................................................... 82

Upravljanje ljudskim resursima

u Hrvatskoj poštanskoj banci ................................. 86

Opis poslovanja ovisnih društava ........................... 88

Odgovornosti Uprave za pripremu i

odobravanje godišnjih financijskih izvještaja ......... 93

Izvješće neovisnog revizora ................................... 94

Nekonsolidirani i konsolidirani izvještaj

o financijskom položaju ........................................107

Nekonsolidirani i konsolidirani račun

dobiti i gubitka ...................................................... 108

Nekonsolidirani i konsolidirani izvještaj

o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti ............................. 109

Konsolidirani izvještaj o promjenama

u kapitalu ...............................................................110

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama

u kapitalu ...............................................................111

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku ...............112

Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku ...........113

Bilješke uz financijske izvještaje ...........................114

Propisani izvještaji za Hrvatsku

narodnu banku ......................................................241

Poslovna mreža i kontakti .................................... 258

Uvod

Godišnje izvješće obuhvaća sažetak financijskih informacija, opis poslovanja te revidirane financijske izvještaje

zajedno s neovisnim revizorskim mišljenjem za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine na hrvatskom

jeziku.

Pravni status

Godišnje izvješće uključuje godišnje financijske izvještaje pripremljene u skladu sa zakonskom računo-

vodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Republici Hrvatskoj te revidirane u skladu s Međunarodnim

revizijskim standardima.

Godišnje izvješće je pripremljeno u skladu sa Zakonom o računovodstvu i Zakonom o trgovačkim društvi-

ma koji zahtijevaju izvješćivanje dioničara na godišnjoj skupštini dioničara od strane Uprave društva. Prema

Zakonu o računovodstvu temeljni financijski izvještaji su izvještaj o financijskom položaju, račun dobiti i gubitka

s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama, izvještaj o novča-

nom toku i bilješke uz financijske izvještaje, a Zakon o trgovačkim društvima, u skladu s člankom 250.a i 250.b,

propisuje obvezu podnošenja godišnjeg izvješća o stanju Banke i ostalih članica HPB Grupe.

Skraćenice

U Godišnjem izvješću Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo spominje se kao «Banka» ili «HPB»,

Grupa Hrvatske poštanske banke kao «HPB Grupa» ili samo «Grupa», Hrvatska narodna banka navodi se kao

«HNB», Republika Hrvatska kao «RH», a Hrvatska banka za obnovu i razvitak navodi se kao «HBOR».

Tečajna lista

U svrhu preračunavanja iznosa u stranim valutama u kunske iznose korišteni su sljedeći srednji tečajevi HNB-a:

31. prosinca 2022. .............1 EUR = 7,534500 KN

................ ................ 1 USD = 7,064035 KN

31. prosinca 2021. ..............1 EUR = 7,517174 KN ................. 1 USD = 6,643548 KN

Vizija

Banka u hrvatskom

vlasništvu s relevantnim

tržišnim utjecajem koja

na najbolji način brine o

klijentima, dioničarima

i zajednici.

Misija

Stvaramo uvjete

za bolji život u

Hrvatskoj.

Budućnost

ima nove ciljeve

Osnovni financijski pokazatelji

opći i administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi

Grupa (u milijunima kuna) 2022. 2021. 2020. 2019. 2018.

Osnovni pokazatelji

Dobit za godinu 954 203 183 147 156

Operativna dobit 209 313 291 344 308

Ukupna aktiva 41.742 27.833 25.464 23.773 23.082

Zajmovi komitentima 23.069 14.252 14.723 13.334 11.529

Primljeni depoziti 34.969 23.441 21.207 20.063 20.143

Dionički kapital i rezerve 3.443 2.657 2.479 2.377 2.016

Ostali pokazatelji

Prinos na dionički kapital 78,56% 16,68% 15,10% 12,09% 12,84%

Prinos na aktivu 2,29% 0,73% 0,72% 0,62% 0,68%

Omjer troškova poslovanja

u prihodu iz poslovanja

79,18% 62,36% 64,10% 61,36% 61,98%

Banka (u milijunima kuna) 2022. 2021. 2020. 2019. 2018.

Osnovni pokazatelji

Dobit za godinu 133 202 182 144 152

Operativna dobit 178 312 289 323 303

Ukupna aktiva 34.381 27.833 25.464 23.773 21.233

Zajmovi komitentima 15.874 14.252 14.723 13.339 11.062

Primljeni depoziti 29.563 23.450 21.215 20.071 18.371

Dionički kapital i rezerve 2.614 2.650 2.473 2.370 2.003

Ostali pokazatelji

Prinos na dionički kapital 10,92% 16,64% 14,99% 11,84% 12,50%

Prinos na aktivu 0,39% 0,73% 0,72% 0,60% 0,72%

Omjer troškova poslovanja

u prihodu iz poslovanja

76,01% 62,03% 63,78% 61,27% 60,14%

Regulatorni kapital 2.597 2.631 2.312 2.209 1.777

Adekvatnost kapitala 23,57% 25,65% 21,82% 20,17% 17,8 6 %

Poštovani dioničari,

iznimno mi je zadovoljstvo što Vam kao predsjednik

Uprave Hrvatske poštanske banke mogu predstaviti

rezultate poslovanja i ostale uspjehe koje smo ostvarili

u 2022. godini.

Nakon nekoliko uzastopnih godina u kojima su ostva-

reni rekordni rezultati u korporativnoj povijesti HPB-a,

godina iza nas obilježena je novim rekordnim posti-

gnućima, snažnim pokazateljima ekspanzije i tržišnog

udjela HPB-a, ali i istovremenim iznimnim angažmanom

gotovo svih internih resursa na prilagodbi poslovanja na

novu valutu i ulasku u eurozonu.

S druge strane, egzogene okolnosti i događaji kakvi

nisu bili zabilježeni u posljednjih nekoliko desetljeća

imali su utjecaj na poslovanje svih ekonomskih subjeka-

ta, pa tako ni HPB nije ostala pošteđena.

Međutim, mogu reći da smo agilnim pristupom i pru-

dentnim odlukama uspješno neutralizirali te nepovoljne

učinke, a pozitivni trendovi rasta, rekordne profitabilnosti

i postojane bilance postavljeni u prethodne dvije godine

ne samo da su potvrđeni, nego je HPB postala ozbiljni

izazivač za ulazak u društvo pet najvećih banaka na

domaćem tržištu. Naši napori prepoznati su i od inve-

sticijske javnosti, pa je tako tržišna kapitalizacija Banke

u 2022. porasla zahvaljujući dvoznamenkastom rastu

cijene dionice, uz snažni interes za HPB dionicu, za što

smo dobili nagradu ZSE za dionicu s najvećim porastom

volumena trgovanja.

Komentar financijskih rezultata i položaja HPB Grupe

Financijskim rezultatima HPB Grupe za 2022. godinu,

osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke, dio-

ničko društvo, doprinijeli su HPB Invest d.o.o. (društvo za

upravljanje investicijskim fondovima) i HPB-nekretnine

d.o.o. (društvo specijalizirano za promet nekretninama)

te novo-akvizirana društva kćeri Nova hrvatska banka

d.d. (kreditna institucija, od 14. travnja 2022.) i Pronam

Nekretnine d.o.o. (od 4. srpnja 2022.).

Prethodna godina počela je iznimno zahtjevno sa

zaoštravanjem geopolitičke situacije i ruskom invazijom

na Ukrajinu. Ekonomske posljedice rata u Ukrajini su se

vrlo brzo prelile i na domaće tržište te je HPB spremno

reagirala i 2. ožujka akvizirala Sberbank d.d. kojoj je

zbog sankcija nametnutih subjektima iz Rusije prijetila

izvjesna propast. Nakon uspješno provedene sanacije

Sberbanke i stabilizacije poslovanja za što je HPB anga-

žirala značajna vlastita sredstva kako bi se povratilo

povjerenje klijenata, HPB 14. travnja preuzima kontrolu

nad bankom od kada posluje u sklopu HPB Grupe kao

Nova hrvatska banka.

Sama akvizicija Nove hrvatske banke rezultirala

je, između ostaloga, i s dobiti od povoljne kupnje

(„badwill“) u iznosu 1.019 milijuna kuna uslijed čega je

na konsolidiranoj razini ostvarena rekordna dobit HPB

Grupe od 954 milijuna kuna. Pritom su snažno porasli

neto operativni prihodi (za 197 milijuna kuna ili 24,3%),

a u strukturi prihoda se posebno ističe skok temeljnih

prihodovnih kategorija – neto kamatnog prihoda (za

195 milijuna kuna ili 36%) i neto prihoda od naknada

(za 78 milijuna kuna ili 43%). Nasuprot ovim pozitivnim

učincima akvizicije, zabilježen je negativan rezultat u

segmentu trgovanja vrijednosnim papirima i devizama

od 8 milijuna kuna, dok je u 2021. ova kategorija priho-

da imala značajan pozitivan efekt od 82 milijuna kuna.

Istovremeno, izvan akvizicijskih efekata koji su prethod-

no spomenuti, u 2022. nisu zabilježeni ostali neredoviti

prihodi od prodaje nestrateških manjinskih vlasničkih

udjela (na osnovu takvih efekata u prethodnoj godini je

zabilježen jednokratni dobitak od 31 milijun kuna).

Bilanca Grupe krajem 2022. iznosi 41,8 milijardi kuna,

što predstavlja rast od 14 milijardi kuna ili 50% ostvaren

kombinacijom organskog rasta i akvizicijama. Pritom su

krediti klijentima porasli za 8,8 milijardi kuna ili 61,9%, a

depoziti za 11,5 milijardi kuna ili 49,2 posto. Posebno

sam ponosan što je kvaliteta aktive pritom značajno

unaprijeđena te je HPB danas vjerojatno po prvi put u

svojoj povijesti banka s čistom bilancom što se očituje

u udjelu neprihodujućih izloženosti („NPL“) od 6,1 posto.

Komentar financijskih rezultata i položaja HPB d.d.

HPB d.d. je na nekonsolidiranoj razini u 2022. ostvarila

neto dobit u iznosu 132,6 milijuna kuna, što najvećim

dijelom proizlazi iz kreditno depozitnog poslovanja,

čime su ublaženi negativni efekti s tržišta kapitala iza-

zvani monetarnim stezanjem centralnih banaka te u

potpunosti neutralizirani povećani izdaci i troškovi kao

posljedica rasta cijena i inflacije.

Rast neto kamatnog prihoda (za 8 milijuna kuna ili

1,5%) rezultat je ekspanzije kreditnog portfelja u svim

segmentima Banke te porasta referentnih kamatnjaka

i posljedično kamatnih stopa u međubankovnim opera-

cijama, zbog čega je ukupni kamatni prihod u porastu

za 4 milijuna kuna ili 0,7%. Istovremeno Banka nastavlja

Pismo predsjednika Uprave

Hrvatske poštanske banke dioničarima

učinkovito upravljati izvorima sredstava i njihovim cije-

nama, u skladu s čim su kamatni troškovi u 2022. pali za

4 milijuna kuna ili 12,0 posto.

Neto prihod od naknada i provizija veći je za 14 mili-

juna kuna ili 7,3%, najvećim dijelom zbog većeg volu-

mena i broja transakcija u kartičnom poslovanju te viših

naknada u platnom prometu pravnih i fizičkih osoba.

Ostali nekamatni prihodi bili su većim dijelom godine

pod pritiskom negativnih trendova na tržištima kapitala.

U skladu s tim, od operacija trgovanja, što uključuje

trgovanje devizama, vrijednosnim papirima i računovod-

stvene efekte vrednovanja vrijednosnih papira, u portfe-

lju Banke ostvaren je neto gubitak od 8,0 milijuna kuna

(2021. dobit: 83,5 milijuna kuna), dok je na međugodišnji

pad utjecao i izostanak jednokratnih transakcija kakve

su zabilježene u 2021. godini.

Administrativni troškovi (isključujući troškove

osiguranja štednih uloga) su u porastu za 40 milijuna

kuna ili 9,3% kao rezultat intenzivnih regulatornih pro-

jekata u 2022. godini (EURO, ESG i drugi), akvizicijskih

aktivnosti (NHB i Pronam Nekretnine) te općeg rasta

troškova uslijed inflacije, što se prvenstveno odnosi na

porast cijene energenata u odnosu na 2021. godinu.

Navedeno ima i direktne učinke na račun dobiti i gubitka

banke kao porast ove kategorije troškova, ali i indirektni

– kroz povećanje cijena roba i usluga koje Banka koristi.

Istovremeno, Banka nastavlja s ulaganjima u IT, fizičku

i procesnu infrastrukturu u cilju eliminacije tehnoloških

uskih grla i generalnog poboljšanja usluge, što je u kom-

binaciji s aktivacijom novonabavljene imovine dovelo i

do povećanja troška amortizacije. Dodatno, troškovi osi-

guranja pasive se zbog porasta štednje na razini cijelog

bankovnog sustava ponovno obračunavaju od početka

2022. sukladno zakonskim odredbama, što je izvršilo

dodatni pritisak na troškove Banke (+10,8 milijuna kn).

Trošak ispravaka vrijednosti kreditnih izloženosti

i ostalih rezerviranja iznosi 19,3 milijuna kuna, što

predstavlja smanjenje za 46,8 milijuna kuna ili 70,7% u

odnosu na 2021. godinu temeljem učinkovitih aktivnosti

u fazama rane i kasne naplate. Time su s jedne strane

ostvareni pozitivni učinci uslijed naplate osiguranih i

neosiguranih izloženosti koje su prethodno bile rezer-

virane, a s druge prevenirani ulasci izloženosti u status

neispunjenja obveza. Kretanje izloženosti i ispravaka

vrijednosti rezultiralo je najboljim pokazateljima kvalitete

aktive u povijesti HPB, uz NPL udjel od 5,9% i pokrive-

nosti NPL rezerviranjima od 78,2 posto, što je značajno

više od tržišnog prosjeka.

Krajem 2022. godine Banka je ostvarila povijesno

najvišu razinu aktive od 34,4 milijarde kuna, uz porast

za 6,6 milijardi kuna ili 23,6 posto. Navedeno prema

dostupnim nerevidiranim podacima HNB, na bazi rela-

tivnog rasta, predstavlja drugi najviši međugodišnji rast

na tržištu.

Rast bruto kreditnog portfelja za 10,2% i depozita

za 25,3% odražava napore koje HPB ulaže u stvaranje

kvalitetnog odnosa s klijentima koji se bazira lojalnosti i

povjerenju u stabilnog financijskog partnera na tržištu,

ali i potražnje za HPB proizvodima i uslugama.

U posljednjem tromjesečju 2022. godine Banka je

provela promjenu poslovnog modela za dužničke vrijed-

nosne papire koji su bili raspoređeni u poslovni model

držanja radi naplate i prodaje u poslovni model držanja

radi naplate te posljedično reklasifikaciju portfelja nave-

denih vrijednosnih papira.

HPB je u 2022. masivno ojačala svoju likvidnosnu

poziciju te raspolaže s 10 milijardi kuna novčanih sred-

stava i potraživanja kod HNB i drugih banaka, kao i s 6

milijardi kuna vrijednosnih papira koji su utrživi. Na taj

način, koeficijent likvidnosne pokrivenosti - LCR indika-

tor nalazi se na vrlo solidnoj razini od 181 posto, dok

koeficijent stabilnih izvora financiranja - NSFR iznosi

183 posto.

Kapital i rezerve Banke krajem 2022. godine izno-

se 2,6 milijardi kuna, odnosno preko 1.292 kune po

dionici, pri čemu je ostvarena neto dobit neutralizirala

efekte smanjenja rezervi za fer vrijednost portfelja koji

se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Robusna

kapitaliziranost HPB-a očituje se u stopi adekvatnosti

ukupnog kapitala koja iznosi 23,57 posto na nekonso-

lidiranoj osnovi.

Poslovanje Hrvatske poštanske banke u 2023. godini

U ovoj, 2023. godini angažman resursa HPB usmjeren je

na druge razvojne aktivnosti od kojih se izdvaja pripajanje

Nove hrvatske banke, čime će se broj aktivnih klijenata

povećati za preko 70 tisuća i kojima će biti dostupna naj-

šira mreža poslovnih jedinica u Hrvatskoj. Osim pripaja-

nja, digitalizacija predstavlja kontinuirani fokus HPB-a na

praćenje trendova u bankarskom poslovanju i nebankov-

noj konkurenciji s jedne te pravovremeno prepoznavanje

sve sofisticiranijih potreba klijenata s druge strane.

Uz razvojne aktivnosti, HPB će u narednom razdoblju

nastojati održati dobre trendove ostvarenja financijskih

rezultata koji su postavljeni u razdoblju između 2019. i

2022. te nastaviti kreirati vrijednost za svoje dioničare na

osnovama održivog poslovanja i rasta tržišnog značaja.

Zaključno, u ime Uprave Hrvatske poštanske banke,

želio bih zahvaliti našim cijenjenim klijentima i partnerima

na lojalnosti HPB-u koju ćemo sasvim sigurno opravdati

i u budućnosti, našim članovima Nadzornog odbora na

produktivnoj suradnji, savjetima i podršci te odati pri-

znanje svim zaposlenicima HPB Grupe na kvalitetnom i

profesionalnom angažmanu u ostvarenju svih strateških

i razvojnih ciljeva koje smo do sada zajedno u konačnici

i postigli.

Marko Badurina

Predsjednik Uprave

Budućnost

zahtijeva

posvećenost

Uprava Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo

Napomena: organizacijska nadležnost sa stanjem na dan 31. prosinca 2022. godine

Uprava

mr.sc. Marko Badurina

Predsjednik Uprave

Anto Mihaljević

Član Uprave

Ivan Soldo

Član Uprave

Nadležnost

• Sektor poslovanja s velikim

poduzećima i javnim sektorom

• Sektor financijskih tržišta

• Sektor za usklađenost

• Ured unutarnje revizije

• Ured Uprave

• Ured za upravljanje

ljudskim resursima

• Ured za pravne poslove

• Ured za strateški razvoj

• Ured za održivo poslovanje

• Sektor poslovanja sa stanovništvom

• Sektor direktnih kanala

• Sektor poslovanja s malim

i srednjim poduzećima

• Ured za organizaciju i

upravljanje projektima

• Ured za marketing

• Ured za upravljanje kvalitetom usluge

• Sektor podrške poslovanju

• Sektor informatike

• Ured za korporativnu sigurnost

• Ured za nabavu i

upravljanje imovinom

• Ured za razvoj uslužnog

modela i prodajnog osoblja

• Sektor za upravljanje proizvodima

i procesima isporuke

• Sektor upravljanja kreditnim rizicima

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika

• Sektor upravljanja naplatom

• Sektor upravljanja financijama

• Ured za upravljanje aktivom i pasivom

Iskustvo

• 2019 - HPB d.d. predsjednik Uprave

• 2017 - Sberbank d.d.

savjetnik Uprave za strategiju

poslovanja za područja financijska

tržišta, investicijsko bankarstvo,

financijske institucije

• 2013 - Sberbank d.d.

zamjenik direktora Sektora

financijskih tržišta

• 2012 - Volksbank d.d.

zamjenik direktora Sektora

financijskih tržišta

• 2007 - Volksbank d.d.

upravljanje likvidnošću i

trgovanjem

• 2019 - HPB d.d. član Uprave

• 2019 - Kentbank d.d.

• direktor Sektora za poslovanje

sa stanovništvom

• 2017 - Allianz Zagreb d.d.

direktor Sektora za podršku prodaji

• 2015 - Zagrebačka banka d.d.

direktor upravljanja prodajom za

klijente individualnog bankarstva

• 2010 - Zagrebačka banka d.d.

direktor regije Grad Zagreb

• 2005 - Zagrebačka banka d.d.

direktor regije Sjeverozapadna

Hrvatska

• 2003 - Zagrebačka banka d.d.

voditelj prodaje leasinga

• 2001 - Zagrebačka banka d.d.

voditelj prodajnog kontrolinga

• 1999 - Fer count d.o.o.

revizor pripravnik

• 2019 - HPB d.d. član Uprave

• 2018 - Raiffeisen Bank International

AG, izvršni direktor, Upravljanje

rizicima financijskih institucija i

država

• 2015 - Raiffeisen Bank International

AG, direktor, Upravijanje rizicima

financijskih institucija i država

• 2013 - Raiffeisen Bank International

AG, Risk Manager, Stariji Risk

Manager

• 2011 - Raiffeisen Bank International

AG, analitičar, stariji analitičar

banaka i financijskih institucija

• 2010 - Ipreo Ltd

analitičar Global Markets

• 2005 - FIMA Fas d.o.o.

pomoćnik direktora

• 2005 - KPMG Croatia d.o.o.

mlađi suradnik

Budućnost

se gradi za sve

Makroekonomski pregled

Bruto domaći proizvod

Dekompozicija rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) po sastavnicama

Gospodarska aktivnost u Republici Hrvatskoj koja je i u 2022. godini i dalje je pod značajnim postpandemijskim

utjecajima, dodatno je obilježena nizom kriznih geostrateških događaja, energetskih šokova, porasta cijena

hrane i rezultirajućim snažnim inflatornim pritiskom. Unatoč navedenim faktorima nestabilnosti, gospodarska

aktivnost iskazala je snažnu razinu otpornosti pa je neprekinut niz sedam uzastopnih tromjesečja u kojima je

ostvaren kontinuitet pozitivne stope rasta realnog BDP-a na međukvartalnoj razini. Osnovni pokretač gospo-

darske aktivnosti i dalje je visoka razina inozemne potražnje za domaćim robama i uslugama, potpomognuta

slabijim utjecajem energetske krize na gospodarstva emitivnih tržišta, te značajan doprinos potrošnje kućan-

stava, koja pokazuje znakove usporavanja uslijed značajnih inflatornih pritisaka, odnosno smanjenja realnog

dohotka i posljedično niže razine potrošačkog optimizma. Građevinski sektor i dalje znatno doprinosi gospo-

darskoj aktivnosti potaknut kontinuiranom potražnjom i rastom cijena nekretnina.

Temeljem navedenog za očekivati je da će ukupni rast realne vrijednosti BDP-a u 2022. godini doseći razinu

od 6,3% u odnosu na 2021. godinu.

Izvor: DZS, www.dzs.hr (MSI Bruto domaći proizvod, obrazac 12.1.1.4.), obrada HPB

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

BDP

- realna

stopa rasta

(0,4%)

2,5%

3,6%

3,4%

2,8%

3,4%

(8,6%)

13,1%

6,3%

BDP

- nominalna

stopa rasta

0,3%

(0,3%)

2,6%

3,5%

4,6%

4,9%

5,5%

(7,9%)

15,4%

15,8%

BDP deflator

0,7%

0,2%

0,1% (0,1%)

1,2%

2,1%

0,7%

2,3%

9,4%

Doprinos rastu realnog BDP

potrošnja

kućanstava

(1,0%)

(1,5%)

0,1% 1,7%

1,7%

1,8%

2,2%

(3,2%)

5,2%

2,8%

potrošnja države

0,1%

0,2%

(0,2%)

0,2%

0,4%

0,5%

0,6%

1,0%

0,6%

bruto investicije

u fiksni kapital

0,2%

(0,4%)

1,5%

0,9%

0,3%

0,7%

1,7%

(1,1%)

0,9%

1,1%

neto izvoz

(0,3%)

1,5%

0,4%

0,3%

(0,7%)

(1,8%)

0,0%

(5,8%)

5,8%

(0,1%)

promjena zaliha

i ostalo

(1,7%)

0,2%

(1,2%) 0,1%

(0,4%)

(0,7%)

1,1% (0,1%)

0,6%

(0,0%)

Međugodišnji rast sastavnica realnog BDP

potrošnja

kućanstava

(1,5%)

(2,5%)

0,4%

3,1%

3,3%

3,5%

(6,2%) 7,2% 1,8%

potrošnja države

(0,1%)

1,6%

(1,6%)

0,5%

2,2%

2,3%

3,4%

0,7%

0,5%

bruto investicije

u fiksni kapital

1,4%

(2,8%)

3,8%

6,5%

5,1%

6,5%

7,1% (2,9%) 1,5%

2,6%

izvoz roba

i usluga

2,5%

7,4%

10,3%

7,0%

6,8%

3,7%

6,8%

(25,0%)

10,0%

5,2%

uvoz roba

i usluga

3,2%

3,5%

9,4%

6,5%

8,4%

7,5%

6,3%

(13,8%) (7,5%) (5,7%)

Cijene

Indeks potrošačkih cijena (međugodišnje stope promjene u %)

15,0

13,0

-3,0

-1,0

1,0

3,0

5,0

7,0

9,0

11,0

13,0

15,0

17,0

siječanj

travanj

srpanj

listopad

siječanj

travanj

srpanj

listopad

siječanj

travanj

srpanj

listopad

siječanj

travanj

srpanj

listopad

siječanj

travanj

srpanj

listopad

siječanj

travanj

srpanj

listopad

2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Indeks potrošačkih cijena Temeljni indeks potrošačkih cijena

Izvor: DZS, www.dzs.hr (Tabela 1.2 Indeksi potrošačkih cijena prema ECOICOP klasifikaciji), obrada HPB

Izvor: HNB, www.hnb.hr (obrasci h-j1 i h-j2), obrada HPB

Međugodišnja stopa promjene cijena odabranih komponenti indeksa potrošačkih cijena

2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Indeks potrošačkih cijena – ukupno

1,1%

1,5%

0,8%

0,1%

2,6%

10,7%

Hrana i bezalkoholna pića 2,9% 1,0% (0,1%) 1,9% 1,6% 15,8%

Alkoholna pića i duhan 2,4% 2,8% 4,4% 3,6% 5,9% 3,7%

Odjeća i obuća 0,8% (1,3%) (0,9%) (0,6%) (0,1%) 7,0%

Stanovanje, voda, električna

energija, plin i ostala goriva (2,7%) 2,7% 3,1% (1,0%) 1,6% 10,0%

Pokućstvo, oprema za kuću i

redovito održavanje kućanstva 0,1% 0,4% 0,8% 0,3% 1,0% 12,4%

Zdravlje 1,1% 1,4% (0,9%) 1,2% 0,8% 2,0%

Prijevoz 3,3% 3,5% (0,3%) (4,3%) 8,3% 14,2%

Komunikacija (1,6%) (0,2%) (0,2%) 1,5% 1,1% 0,3%

Rekreacija i kultura 0,8% 0,9% 0,7% 0,1% 1,7% 7, 2%

Obrazovanje 0,8% 0,4% 0,8% (0,4%) 0,5% 1,1%

Restorani i hoteli 5,1% 3,0% 3,0% 1,5% 2,9% 13,3%

Razna dobra i usluge 0,3% 0,7% 0,3% 2,0% 0,9% 7, 4%

Zaposlenost i plaće

Usporedno kretanje broja i bruto primanja zaposlenih

750

1.000

1.250

1.500

1.750

u EUR

2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. .

Broj zaposlenih (u tisućama) Nominalne bruto plaće (EUR) Realne bruto plaće (EUR)

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

siječanj

ožujak

svibanj

srpanj

rujan

studeni

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Bilten, sezonski prilagođene i dodatne vremenske serije), obrada HPB

Trend pada broja zaposlenih u Hrvatskoj trajao je do početka 2014. godine nakon čega se broj zaposlenih oso-

ba kontinuirano povećava. Do prekida trenda dolazi uslijed pandemije COVID-19 u 2020. godini. Ova promjena

ostala je ograničena na navedenu godinu zbog brze i sveobuhvatne reakcije središnje vlasti koja je ograničila

efekte iznenadne kontrakcije provođenjem programa očuvanja radnih mjesta već u 2020. godini.

Ubrzani gospodarski oporavak koji je uslijedio u 2021. godini rezultirao je dodatnim zahtjevima za radnom

snagom pa je evidentiran veći prosječan broj zaposlenih (=1,57 milijuna) od pretkrizne 2019. godine (=1,56

milijuna). U 2022. godini nastavak gospodarskog oporavka dodatno je povećao prosječni broj zaposlenih osoba

na 1,61 milijun osoba.

Primjetan porast stope inflacije koji je otpočeo u 2021. godini značajno je ubrzao u 2022. godini dosegnuvši

rekordne vrijednosti. Ovo se izravno odrazilo i na razliku između nominalne i realne bruto plaće. Gledajući u

kategorijama realnog bruto dohotka, on se vratio na razinu iz 2020. godine. Opisana posljedica porasta inflacije

uz ostale efekte negativno će se odraziti na potrošačko samopouzdanje i preferencije zaduživanja klijenata u

budućem poslovnom razdoblju.

U 2021. godini započinje proces ubrzanog rasta cijena pa je indeks potrošačkih cijena na kraju 2021. godine

iznosio 5,5 posto na godišnjoj razini. Inflacijska spirala inicirana je uvezenom inflacijom, odnosno rastom cijena

i sirovina na svjetskim tržištima da bi u sljedećoj godini rat u Ukrajini i prijetnja nestašice hrane još snažnije

ubrzao ukupan porast cijena pa je tako krajem 2022. godine inflacija dosegla 15% mjerena indeksom potro-

šačkih cijena i 13,1% mjerena temeljnim indeksom potrošačkih cijena. Prikazane stope inflacije ovako visoke

razine inflacije nisu zabilježene od stabilizacijskih programa u devedesetim godinama, a za očekivati je da će

se negativni efekti početi neutralizirati tek u 2023. godini.

Struktura rasta cijena unutar potrošačke košarice detaljnije prikazuje širinu inflatornih pritisaka budući da niti

jedna stavka iz košarice nije ostvarila pad troškova u odnosu na prethodnu godinu. Dodatno je važno za

istaknuti da su stavke hrane i bezalkoholnih pića kao i troškovi prijevoza, stanovanja, voda, električne energije,

plina i ostalih goriva zbog opisanih makroekonomskih faktora ostvarila i najvišu razinu povećanja i to upravo

kao komponente s najvećim udjelom u ukupnim troškovima potrošačke košarice.

Javne financije

Ekstenzivne intervencije središnje države u vidu subvencija koje su bile potrebne kako bi se neutralizirali nega-

tivni efekti COVID-19 pandemije vidljivo su utjecale na negativnu razliku između ukupnih prihoda i ukupnih

rashoda konsolidirane opće države u 2020. i 2021. godini. Tako su tekući transferi u 2020. godini i 2021. godini

iznosili 11,7 i 12 milijardi EUR respektivno. Ukupno gledajući ostvaren je deficit od 3,6 milijardi EUR u 2020.

godini i 3,1 milijardu EUR u 2021. godini. Smanjenje gospodarske aktivnosti u periodu pandemije druga je bitna

komponenta koja je utjecala na negativnu razliku između prihoda i rashoda. Gledajući na međugodišnjoj razini,

a nakon umanjenja epidemioloških restrikcija u 2021. godini, ukupni prihodi središnje države bili su 10,69% veći

od onih ostvarenih u 2020. godini.

U 2022. godini uz nastavak robusnog gospodarskog rasta i potražnje za uslugama i proizvodima domaće

ekonomije, dominantan je efekt sveukupnog porasta cijena koji je rezultirao najvećim diferencijalom između

prihoda i rashoda na kvartalnoj razini. Tako je u trećem kvartalu 2022. godine, ostvaren suficit prihoda nad

rashodima od 1,3 milijarde EUR-a, a kumulativ za prva tri kvartala iste godine iznosi 1,54 milijarde EUR-a.

Dugotrajno prisutan trend pada kamatnih stopa još nije dosegnuo točku infleksije pa je u prikazanom raz-

doblju nastavljen trend pada udjela kamatnih troškova u ukupnim rashodima. Teret kamata na proračunske

rashode u 2021. godini je iznosio 3,15%.

Promatrajući dugoročno, konsolidirani saldo opće države je u posljednjih pet godina u potpunosti uravnote-

žen izuzev dvije pandemijske godine.

Izvor: HNB, www.hnb.hr (nefinancijski računi opće države, obrazac h-i_1), obrada HPB

Razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda konsolidirane opće države (u milijunima eura)

2017.

Q1 Q2 Q3 Q4

2018.

Q1 Q2 Q3 Q4

2019.

Q1 Q2 Q3 Q4

2020.

Q1 Q2 Q3 Q4

2021.

Q1 Q2 Q3 Q4

2022.

Q1 Q2 Q3

1.500

1.000

500

(500)

(1.000)

(1.500)

(2.000)

Poslovno okruženje

Broj kreditnih institucija na hrvatskom tržištu se uslijed konsolidacije tržišta i prestanka poslovanja manjih

banaka kontinuirano smanjuje. Nastupanje COVID-19 krize u 2020. godini usporilo je proces konsolidacije

sektora no unatoč tome osim preuzimanja Sberbank d.d. od strane Banke, došlo je i do integracije dvije stam-

bene štedionice s maticama pa je time na dan 31. prosinca 2022. na tržištu poslovalo 20 poslovnih banaka i 1

stambena štedionica.

Koncentracija sektora, mjerena tržišnim udjelom najvećih 5 banaka, porasla je s već visokih 74% u 2017.

na preko 80% krajem 2019. godine, što se dodatno povećalo na 83,52% na kraju poslovne 2022. godine.

Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije imovine kreditnih institucija je nakon višegodišnjeg kontinuiranog

blagog rasta, a zbog realiziranih poslovnih kombinacija u 2018. i 2019., prešao preko razine od 1.600 bodova,

što označava umjereno koncentrirano tržište. HHI indeks je na dan 31. prosinca 2022. iznosio 1.670 bodova,

uslijed jačeg organskog rasta volumena i posljedičnog rasta tržišnog udjela, kod velikih banaka.

Broj kreditnih institucija i Herfindahl-Hirchmanov indeks (HHI) koncentracije za imovinu banaka

broj kreditnih institucija

Karakteristika tržišta u regiji srednje i istočne Europe je da dominantan udio imaju banke u stranom vlasništvu,

pri čemu Hrvatska nije iznimka. Tako banke i stambene štedionice u inozemnom vlasništvu već dugi niz godina

čine oko 90% posto ukupne imovine sektora kreditnih institucija, a među njima dominiraju banke s područja

Europske Unije, u talijanskom, austrijskom i mađarskom vlasništvu.

HPB je jedna od dvije preostale državne banke, te je na dan 31. prosinca 2022. zauzimala šesto mjesto među

kreditnim institucijama u RH po veličini aktive, s tržišnim udjelom 6,01 posto (tržišni udio prema privremenim nere-

vidiranim podacima s NHB-om na konsolidiranoj osnovi iznosi 7,63%). Preostala državna banka - Croatia banka

d.d. čini 0,32% imovine sustava, čime domaće banke u državnom vlasništvu čine 7,95% udjela (što uključuje i

NHB), dok se na domaće banke u privatnom vlasništvu odnosi 92,05% udjela u imovini kreditnih institucija.

Ukupna imovina sektora porasla je za značajnih 4,19 milijarde eur u 2021. godini, a u 2022. godini porast imo-

vine se dodatno ubrzao, pa je na dan 31. prosinca 2022. godine prema nerevidiranim podacima y-t-d povećanje

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija od 2008. do 2022., Odabrani pokazatelji strukture,

koncentracije i poslovanja kreditnih institucija na dan 31. 12. 2022.), obrada: HPB

32 32

27 27

20 20 20

5 5

3 3 3 1

1 2

1 1

700

800

900

1.000

1.100

1.200

1.300

1.400

1.500

1.600

1.700

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

banke stambene štedionice štedne banke HHI (desna os)

2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

Prinos na imovinu (ROA) 0,85 1,21 1,37 0,61 1,17 1,00

Prinos na kapital (ROE) 5,91 8,4 9,82 4,4 8,75 8,18

Pokazatelj troškovne efikasnosti (CIR) 48,98 48,05 46,32 54,99 48,72 52,51

Udio neprihodujućih kredita u ukupnim

kreditima (NPL) 8,73 7,4 9 5,47 5,42 4,33 3,01

Pokrivenost neprihodujućih kredita

umanjenjima vrijednosti 61,64 60,41 68,01 64,05 63,16 66,98

Stopa ukupnoga kapitala 23,8 23,14 24,8 24,92 25,85 24,57

Koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) 190,83 164,38 173,71 181,94 202,48 242,38

Ključni pokazatelji poslovanja kreditnih institucija (u %)

Izvor: HNB, www.hnb.hr (revidirani pokazatelji poslovanja kreditnih institucija za 2017. – 2022., nerevidirani pokazatelji poslovanja

kreditnih institucija na 31.12. 2022.); obrada: HPB

iznosilo 9,47 milijardi eur. Ubrzanje porasta imovine sektora pod izravnim je utjecajem deponiranja sredstava na

račune u bankama radi konverzije domaće valute u euro i ekspanzije kreditiranja banaka nastavno na relativno

visoku potražnju za kreditima.

U skladu s tim, većina kreditnih institucija koje posluju u Hrvatskoj ostvarila je porast imovine, pri čemu su

unutar strukture najviše rasli likvidni instrumenti (ponajviše depoziti kod HNB) i dane kredite i predujmove uz

zadržavanje kvalitete imovine konstantnom (udio neprihodujućih kredita (NPL) na kraju 2022. iznosio je 3,01%, a

na kraju 2021. iznosio je 4,33%). Neprihodujući krediti smanjili su se u portfelju kredita kućanstvima pa se udio

NPL-ova smanjio s 7,1% na 6,6%. Udio NPL-ova u sektoru nefinancijskih društava smanjio se s 12,5% na 9,9%,

ponajprije pod utjecajem gospodarskog oporavka i prodaje neprihodujućih potraživanja.

Kreditne institucije su prema privremenim nerevidiranim podacima u 2022. poslovale s neto dobiti u iznosu

709,6 milijuna eur, što je 4,87% manje nego u prethodnoj godini. Blagi pad dobiti ostvarene u poslovnoj godini u

značajnom dijelu je rezultat povećanih troškova uslijed pripreme za konverziju domaće valute na EUR. Posljedično

je pokazatelj troškovne efikasnosti mjeren omjerom troškova i prihoda u 2022. godini nešto viši od prethodne

poslovne godine ali za očekivati je povrat ovog pokazatelja prema predkriznim veličinama. Karakteristika sektora

je i dalje visoka razina kapitaliziranosti, a pokazatelji likvidnosti potvrđuju značajnost priljeva sredstava uslijed

efekta konverzije valute.

Kreditne institucije – pregled kretanja odabranih pokazatelja 2022. i rang lista top-10 najbolje pozicioniranih

banaka po kategoriji

Tržišni udio u imovini

Rang

Naziv institucije

Udio u

ukupnoj

imovini (%)

1 Zagrebačka banka d.d.

26,29

2 Privredna banka Zagreb d.d.

20,86

3 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

17,93

4 OTP banka d.d.

10,07

Raiffeisenbank Austria d.d.

8,37

Hrvatska poštanska banka d.d.

6,01

7 Addiko Bank d.d.

3,01

8 Nova hrvatska banka d.d.

1,62

9 Istarska kreditna banka Umag d.d.

0,92

10 Podravska banka d.d.

0,80

Likvidnost

Rang

Naziv institucije

LCR

(%)

1 J&T banka d.d.

1.109,49

2 Samoborska banka d.d.

1.006,72

3 Istarska kreditna banka Umag d.d.

612,43

4 Karlovačka banka d.d.

504,49

5 Addiko Bank d.d.

383,94

6 Imex banka d.d.

362,67

7 Croatia banka d.d.

266,28

8 Privredna banka Zagreb d.d.

259,25

9 Zagrebačka banka d.d.

256,11

Slatinska banka d.d.

247,14

Hrvatska poštanska banka d.d.

181,25

Povrat na kapital

Rang

Naziv institucije

ROE

(%)

1 Imex banka d.d.

20,25

2 Karlovačka banka d.d.

18,18

3 Samoborska banka d.d.

17,02

4 Croatia banka d.d.

12,77

5 Banka Kovanica d.d.

12,76

6 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

10,67

7 Agram banka d.d.

10,41

8 Istarska kreditna banka Umag d.d.

10,39

9 OTP banka d.d.

9,85

Zagrebačka banka d.d.

9,68

Hrvatska poštanska banka d.d.

5,03

Povrat na imovinu

Rang

Naziv institucije

ROA

(%)

1 Imex banka d.d.

1,82

2 Samoborska banka d.d.

1,74

3 Karlovačka banka d.d.

1,45

4 Banka Kovanica d.d.

1,38

5 Zagrebačka banka d.d.

1,27

6 Privredna banka Zagreb d.d.

1,27

7 OTP banka d.d.

1,26

8 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

1,05

9 Agram banka d.d.

1,05

Istarska kreditna banka Umag d.d.

0,85

Hrvatska poštanska banka d.d.

0,43

Profitabilnost

Rang

Naziv institucije

Neto dobit

(000 EUR)

1 Zagrebačka banka d.d.

237.741

2 Privredna banka Zagreb d.d.

189.218

3 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

129.707

4 OTP banka d.d.

89.621

Raiffeisenbank Austria d.d.

37.025

Hrvatska poštanska banka d.d.

17.566

7 Addiko Bank d.d.

6.822

8 Karlovačka banka d.d.

6.156

9 Agram banka d.d.

6.026

10 Istarska kreditna banka Umag d.d.

5.511

Kapital

Rang

Naziv institucije

Adekvatnost

kapitala (%)

1 Zagrebačka banka d.d. 32,99

2 Addiko Bank d.d. 32,00

3 J&T banka d.d. 29,62

4 Privredna banka Zagreb d.d. 27,4 4

5 Samoborska banka d.d. 22,73

Hrvatska poštanska banka d.d.

22,55

7 Raiffeisenbank Austria d.d. 22,26

8 Karlovačka banka d.d. 20,04

9 OTP banka d.d. 19,58

10 Erste&Steiermärkische Bank d.d.

19,45

Izvor: HNB, www.hnb.hr (Podaci o poslovanju kreditnih institucija na dan 31. prosinca 2022. godine (privremeni nerevidirani);

obrada: HPB

Prošlost je

zanimljiva,

budućnost

još više

Izvješće Uprave o stanju Hrvatske poštanske banke,

dioničko društvo

Povijest i bitni događaji u razvoju Hrvatske poštanske banke,

dioničko društvo

Osnivanje i počeci HPB

Banka je osnovana u listopadu 1991. godine sa sjedištem u Zagrebu, a prva poslovna adresa bila je u

Tkalčićevoj ulici 7. Dionice Banke upisalo je i preuzelo 50 osnivača/dioničara, poslovnih partnera Hrvatske

pošte i telekomunikacija HPT-a, koji je bio najveći dioničar i koji je osigurao resurse za početak rada. Kao

univerzalna bankarska organizacija, Banka je registrirana za „sve novčane, depozitne, kreditne i garancijske

poslove s pravnim osobama i sve bankarske poslove s pučanstvom, uključujući i poslove platnog prometa“.

Polazeći od potreba građana i gospodarstvenika za bankarskim uslugama, osobito u sredinama gdje nema

poslovnica banaka i oslanjajući se na široku mrežu poštanskih ureda, Banka je započela s prikupljanjem depo-

zita građana, privatnih poduzetnika i pravnih osoba. U svibnju 1992. Banka počinje obavljati devizni platni

promet s inozemstvom i prikupljati prve devizne depozite. Tijekom te godine prednosti novoosnovane banke,

osim osnivača i poslovnih partnera HPT-a, počeli su prepoznavati i manji privatni poduzetnici koji se uključuju

u depozitnu sferu Banke. Uredbom o naplati dugova odnosno potraživanja plasiranih sredstava Poštanske

štedionice Beograd – filijale za Hrvatsku, Zagreb (od 25. ožujka 1992. godine, NN 15/92), Banka je imenovana

pravnim slijednikom te filijale što je dalo značajan doprinos formiranju njenih potencijala i poslova (zamjena

štednih knjižica i tekućih računa, preuzimanje štediša i deponenata, naplata potraživanja).

Banka je tijekom svojih početaka prvenstveno obavljala poslove sa stanovništvom, prikupljala dinarska

odnosno kunska sredstva građana, isplaćivala plaće i mirovine, a viškove sredstava plasirala na tržište novca

i kratkoročno kreditirala obrtne potrebe gospodarskih subjekata. Čak i u tim složenim okolnostima poslovanja,

Banka je bilježila stalni rast bilančne sume i ostvarivala dobit.

Godine 1995. kupljena je zgrada u Jurišićevoj ulici 4, koja postaje novo sjedište Banke, koje se nije mijenjalo

do danas.

Širenje poslovanja

Prva podružnica otvorena je u Splitu u travnju 2003. godine, nakon čega je pokrenuta ekspanzija poslovne

mreže koja je s vremenom narasla na 56 poslovnih jedinica koliko ih ima danas.

U srpnju 2005. Banka je osnovala HPB-nekretnine, društvo s ograničenom odgovornošću za promet

nekretninama i graditeljstvo i HPB Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje investicijskim

fondovima, čime je formirana HPB Grupa.

Razvoj HPB Grupe nastavljen je 2006. godine osnivanjem HPB-Stambene štedionice, dioničkog društva

za stambenu štednju, koje je uspješno pripojeno matičnom društvu dana 2. prosinca 2019. kao rezultat racio-

nalizacije i optimizacije poslovanja.

Diverzifikacija vlasničke strukture i kapitalno jačanje

Javnom ponudom dionica Banke u rujnu 2015. godine, dionički je kapital Banke povećan za 550 milijuna kuna

mješovitim ulaganjem privatnog i javnog kapitala. U dioničarsku strukturu Banke ulaze mirovinski fondovi,

investicijski fondovi i ostali privatni investitori koji su uplatili ukupno 305,9 milijuna kuna putem čega stječu

vlasnički udio u temeljnom kapitalu od 25,5%. Republika Hrvatska uplatila je 244,1 milijuna kuna pa se vlasnički

udio Republike Hrvatske i povezanih osoba smanjio s 99% na 74,5 posto. Potonji udio je povećan u 2021.

godini na 77,3% kroz prijenos dionica uslijed gašenja Fonda za gospodarsku suradnju Prosperus, koji je bio

dioničar Banke, na udjelničare u tom fondu: Hrvatsku banku za obnovu i razvitak koja je svoj udio prenijela

na Republiku Hrvatsku i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog i istrošenog nuklearnog

goriva Nuklearne elektrane Krško, koji je u 100% vlasništvu Republike Hrvatske.

Stjecanje i pripajanje Jadranske banke d.d. Šibenik

Banka je u 2018. godini po prvi put u svojoj povijesti prepoznala i iskoristila priliku za anorganski rast te je

dana 14. srpnja 2018. stekla 100%-tni vlasnički udio u društvu JADRANSKA BANKA d.d. ŠIBENIK (JABA),

koja je prethodno bila u postupku sanacije. Odmah po stjecanju JABA-e započet je postupak njenog pripajanja

Banci, što je u cijelosti uspješno provedeno s danom 1. travnja 2019. godine nakon čega je nekadašnja JABA

nastavila poslovati u sklopu Banke kao poslovna jedinica – regionalni centar te su ostvareni pozitivni sinergijski

i financijski efekti na kapital Banke.

ECB sveobuhvatna procjena

HPB je krajem 2019. ušla u opseg sveobuhvatne procjene od strane ECB, zajedno s još četiri domaće banke.

U svibnju 2020. je od strane ECB potvrđena kvaliteta aktive Banke i otpornost njene bilance te su ispunjeni

preduvjeti za pokretanje ulaska RH u Europsku monetarnu uniju (EMU).

Stjecanje Sberbank d.d.

Zbog početka ruske agresije na Ukrajinu, u hrvatskoj podružnici Sberbanke došlo je do naglog pogoršanja

likvidnosne pozicije uslijed nekontroliranog povlačenja sredstava klijenata te je posljedično nad tom bankom

dana 1. ožujka 2022. godine otvorena sanacija.

HPB je izrazito dobro poslovala u periodu nakon 2019. godine i značajno ojačala svoju kapitalnu poziciju,

čime je bila spremna za akvizicije. Kako su Jedinstveni sanacijski odbor i HNB pozvali zainteresirane banke

za kupnju Sberbank d.d., HPB je vrlo brzo i spremno reagirala te za iznos od 71.000.000,00 kuna preuzela

100% vlasnički udio u Sberbank d.d. u hitnom postupku, za što je bilo potrebno ishoditi sva potrebna regu-

latorna odobrenja. Na taj način su otklonjeni ogromni sistemski rizici do kojih je moglo doći da je Sberbank

d.d. Hrvatska nekontrolirano propala. Nakon uspješne provedbe sanacije Sberbanke, Savjet Hrvatske narodne

banke („HNB“) na sjednici održanoj 13. travnja 2022. godine donio je Odluku kojom se okončava postupak

sanacije nad Sberbank d.d. – u sanaciji na dan 13. travnja 2022., u 23:59:59 sata.

HPB je preuzela kontrolu i upravljanje nad Sberbank 14. ožujka 2022., od kad ista posluje u sklopu HPB

Grupe kao Nova hrvatska banka d.d. Na ovaj način HPB Grupa je dodatno ojačana mrežom poslovnica za

poslovanje s građanstvom i gospodarstvenicima, čime nastavlja s realizacijom svojih strateških ciljeva jača-

nja bankarske grupacije u domaćem vlasništvu, kao i doprinosa boljitku i gospodarskom razvoju Republike

Hrvatske.

Kako bi sinergijski učinci i korist za dioničare i klijente bila maksimizirana, HPB i NHB su dana 20. prosinca

2022. donijele odluku o pokretanju postupka pravno-formalnog i poslovnog pripajanja Nove hrvatske banke d.d.

HPB-u, što se planira provesti u najkraćem mogućem roku.

Stjecanje društva Pronam Nekretnine d.o.o.

Banka je 4. srpnja 2022. godine sklopila transakciju kupnje potraživanja i udjela koji se odnose na kredit-

no-depozitne i ostale odnose Nove hrvatske banke d.d. s društvima Pronam Nekretnine d.o.o. i SBERBANK

EUROPE AG u likvidaciji (u daljnjem tekstu: SBAG) za ukupnu vrijednost transakcije 74.000.000,00 EUR.

Predmetnom transakcijom Banka je u paketu stekla:

• 100% vlasničkog udjela u društvu Pronam Nekretnine d.o.o.;

• pravo potraživanja koje SBAG ima prema društvu Pronam Nekretnine d.o.o. po kreditu koji dospijeva

2027. godine, ukupnog nominalnog iznosa glavnice 5.300.000,00 EUR;

• pravo potraživanja koje SBAG ima prema NHB po određenim kreditima i MREL kreditu koji dospijevaju

između 2024. i 2029., ukupnog nominalnog iznosa glavnice od 66.000.000,00 EUR.

Ovom transakcijom HPB je nastavila s optimizacijom strukture HPB Grupe te osigurala poslovni kontinuitet

kroz stjecanje nekretnina koje se koriste za obavljanje temeljne djelatnosti društava u HPB Grupi, te minimizi-

rala buduće izdatke i rashode koji proizlaze iz dužničkih instrumenata. Ujedno ova transakcija označila je i kraj

naslijeđenog kreditno-depozitnog odnosa NHB, a time i HPB Grupe, sa SBAG.

HPB u rujnu 2022. godine započinje s provođenjem procesa pripajanja društva Pronam Nekretnine d.o.o. s

ciljem ostvarivanja dodatnih pozitivnih učinaka na financijski položaj i rezultate.

10./1991.

Osnivanje HPB

kao subsidijara Hrvatske pošte i telekomunikacija (”HPT”)

Pregled ključnih događaja u korporativnoj povijesti HPB d.d

12./1995.

Kupnja i preseljenje u novo sjedište

u znamenitu zgradu u Jurišićevoj 4, Zagreb

04./2003.

Prva HPB podružnica

otvorena u Splitu

Sredina 2005.

Korporativni rebranding

i usvajanje novog logotipa i

novog slogana (”Moja banka”)

12./2010.

Republika Hrvatska postaje većinski dioničar

kroz dokapitalizaciju

09./2015.

Dokapitalizacija HPB-a

kroz kombiniranu privatnu i javnu

ponudu (550 milijuna kuna)

07./2018.

Akvizicija Jadranske banke d.d.

Šibenik

03./2022.

Akvizicija Sberbank d.d. koja

postaje Nova hrvatska banka d.d.

07./2022.

Akvizicija Pronam Nekretnine d.o.o.

Zagreb

Projekt prelaska na jedinstvenu valutu EU

U skladu s definiranim planovima i rokovima zamjene hrvatske kune eurom, HPB je kao jedna od prvih banaka

provela uspješnu prilagodbu svih svojih sustava na euro i započela s redovnim radom odmah u ponedjeljak 2.

siječnja 2023. od 8:00 sati. U skladu sa svojom značajnom ulogom u sferi isplate mirovina, osigurana je isplata

umirovljenicima diljem Hrvatske odmah i bez odgode, kao i sve ostale bankovne usluge.

S obzirom na veliki opseg raznovrsnih poslovnih aktivnosti koje je bilo potrebno provesti u svrhu pravovre-

mene prilagodbe, provedeno je na stotine pojedinačnih razvojnih aktivnosti, sastanaka i koordinacija timova,

evidentirano je preko 80 tisuća radnih sati IT stručnjaka na ovom projektu, uz oko 250 manjih i većih promjena

na IT sustavu, čime je ovo bio jedan od najvećih projekata u povijesti Banke.

Zakonodavni okvir

Uvjeti za osnivanje i poslovanje Banke kao kreditne institucije u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o kre-

ditnim institucijama (“Narodne novine” broj 159/2013, 19/2015, 102/2015, 15/2018, 70/2019, 47/2020 i 146/2020

i 151/2022) i Zakonom o trgovačkim društvima (“Narodne novine” broj 125/2011, 111/2012, 68/2013, 110/2015,

40/2019, 34/2022 i 114/2022).

Danom uvođenja eura prestaje bliska suradnja i započinje puno članstvo Hrvatske narodne banke u jedin-

stvenom nadzornom mehanizmu te je stoga izmjenama i dopunama prilagođen Zakon o kreditnim institucijama

na način da se izvan snage stavljaju odredbe kojima se uređuju procesi i postupanja u uvjetima bliske suradnje.

Slijedom navedenog, izmijenjene su odredbe temeljem kojih je Hrvatska narodna banka postupala sukladno

uputama Europske središnje banke (npr. u postupcima izdavanja i ukidanja odobrenja za rad kreditnim institu-

cijama te odobravanje internih modela).

Pružanje investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj uređeno

je Zakonom o tržištu kapitala (“Narodne novine” broj 65/2018, 17/2020, 83/2021 i 151/2022 podzakonskim

propisima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, kao i EU regulativom kojom se izravno ili implemen-

tacijom u hrvatski zakonodavni okvir jedinstveno uređuje tržište kapitala na području cijele Europske unije, a

pružanje usluga platnog prometa koje Banka obavlja uređuje Zakon o platnom prometu („Narodne novine“ broj

66/2018 i 114/2022), uključujući i pripadajuće podzakonske propise.

Za poslovanje Banke osobito su relevantni podzakonski propisi Hrvatske narodne banke kao nadležnog

regulatora kojima se uređuje osnovna djelatnost Banke i poslovanje vezano uz osnovnu djelatnost, a prven-

stveno Odluka o sustavu upravljanja (“Narodne novine” broj 96/2018, 67/2019, 145/2020 i 145/2021). Tijekom

2022. godine Banka je kroz projektne aktivnosti uspješno usklađivala poslovanje s odredbama Zakona o uvo-

đenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/2022 i 88/2022) u cilju ostvarivanja preduvjeta

za implementaciju pravila za preračunavanje, opskrbu i zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura,

dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjenu načela neprekidnosti pravnih instrumenata, proračuna, financijskih

planova, poslovnih knjiga, financijskih izvještaja i sl., u procesu uvođenja eura kao nove nacionalne valute.

Također, tijekom 2022. godine započete su i projektne aktivnosti u svrhu provođenja procesa pripajanja Nove

hrvatske banke d.d. u poslovanje HPB d.d.

Uz navedeno i dalje su kao značajni događaji koji imaju utjecaj na poslovanje bili neizvjesnost razvoja

pandemije COVID-19 i posljedično nepredvidivosti trenutka i opsega gospodarskog oporavka tržišta, pri čemu

Banka nastavlja podržavati klijente te primjereno procjenjuje njihovu kreditnu sposobnost i pažljivo razmatra

prikladnost klasifikacije u pojedine rizične skupine. Isto tako, aktualni Rusko-ukrajinski sukob koji geopolitički

Djelatnost Hrvatske poštanske banke

Banka obavlja sve bankovne i financijske usluge od kojih se glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti odnose na

poslovanje sa stanovništvom i poslovanje s gospodarstvom, a najznačajnije među njima su kako slijedi:

• sve vrste depozitnih i kreditnih proizvoda i usluga za pravne i fizičke osobe u domaćoj i stranoj valuti,

• usluge transakcijskog poslovanja,

• usluge izdavanja garancija, avala i drugih oblika jamstava,

• usluge factoringa, financijskog najma (leasing),

• usluge kupoprodaje i druge usluge vezane za vrijednosne papire,

• usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informa-

cija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,

• obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji uređuju osiguranje,

• izdavanje elektroničkog novca,

• izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra

pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonom,

• ostali bankovni proizvodi i usluge (sefovi, Western Union usluge).

nije izravno značajno utjecao na Banku, ali usprkos tome moguć je neizravan utjecaj na poslovanje slijedom

sveukupnog razvoja makroekonomskog scenarija, zbog čega se aktivno prati razvoj događaja i mogući utjecaj

na financijsku poziciju Banke te buduće rezultate poslovanja.

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske

unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog

parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska

društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 („Službeni list“ EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe

Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuju u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija,

kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih

osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa

inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca,

plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je za nadzor pružanja investicijskih usluga

i pomoćnih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti. Hrvatska agencija za osiguranje depozita kontrolira

ispunjavanje obveza kreditnih institucija iz Zakona o sustavu osiguranju depozita („Narodne novine“ 146/2020 i

119/2022). Hrvatska narodna banka provodi pravila i određuje postupke i instrumente za sanaciju kreditnih insti-

tucija sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (“Narodne novine” broj 146/2020

i 21/2022).

Agencija za zaštitu osobnih podataka nadzire primjenu propisa iz područja zaštite osobnih podataka, prven-

stveno Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s

obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/

EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“

42/2018).

Banka u svome poslovanju primjenjuje regulativu Europske unije koju čine objavljene uredbe Europske

unije koje su usvojili Europski parlament i Vijeće, od kojih je najznačajnija Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog

parlamenata i Vijeća od 26. lipnja 2013. godine o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska

društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 („Službeni list“ EU L 176/2013), te delegirane i provedbene uredbe

Europske komisije čije odredbe se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj u poslovanju kreditnih institucija,

kao i druge relevantne propise koji uređuju poslovanje pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, kao i pravnih

osoba i kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu u kojem se njihovo poslovanje obavlja sa

inozemstvom (primjerice, propisi drugih država i međunarodni ugovori koji se tiču sprječavanja pranja novca,

plaćanja u međunarodnom platnom prometu i drugo).

Banka kao obveznik Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizama (NN broj 108/2017,

39/2019 i 151/2022) u svojem poslovanju poduzima mjere, radnje i postupanja propisana ovim Zakonom radi

sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te provođenja preventivnih mjera u svrhu sprje-

čavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma. Pored navedenog, Banka

se kao obveznik provedbe mjera i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma vodi i izda-

nim EBA-inim Smjernicama o čimbenicima rizika od pranja novca i financiranja terorizma (EBA/GL/2021/02)

i Smjernicama o usklađenosti (EBA/GL/2022/05) koje predstavljaju dodatna očekivanja HNB-a s kojima se

kreditne institucije trebaju uskladiti te ih primjenjivati u svome poslovanju.

Banka u svojem poslovanju poduzima mjere u svrhu umanjenja rizika od prijevare, te izvještava regulatorna

tijela o događajima prijevara u skladu sa Smjernicama (EU) 2021/832 ESB od 26. ožujka 2021. o izvještajnim

zahtjevima za statistiku platnog prometa (ESB/2021/13) i Odlukom o dostavljanju podataka o prijevarama (NN

75/2020).

S obzirom da je Republika Hrvatska, izravno ili putem društava u njenom vlasništvu, većinski vlasnik dionica

Banke, Banka kao relevantnu primjenjuje i posebnu zakonsku/podzakonsku regulativu za trgovačka društva u

većinskom državnom vlasništvu.

Hrvatska poštanska banka,

dioničko društvo

Nova hrvatska

banka d.d.

HPB-nekretnine

d.o.o.

HPB Invest

d.o.o.

Pronam

Nekretnine d.o.o.

Opis HPB Grupe i položaja koji Banka ima u Grupi

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo dio je grupe povezanih osoba u smislu Zakona o kreditnim

institucijama i stopostotni je član u sljedećim društvima, s kojima čini HPB Grupu:

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo nije članica koncerna u smislu Zakona o trgovačkim društvima.

Matično društvo

Industrija

Država

Vlasništvo u %

HPB Invest d.o.o.

Upravljanje

investicijskim fondovima

Hrvatska

100

HPB-nekretnine d.o.o.

Promet nekretnina i

graditeljstvo

Hrvatska

100

Nova hrvatska banka d.d.

Financijske djelatnosti

Hrvatska

100

Pronam Nekretnine d.o.o.

Promet nekretnina i

graditeljstvo

Hrvatska

100

Ovisna

društva

Dionica HPB-R-A

Dionica HPB uvrštena je u Službeno tržište Zagrebačke burze. Zadnja cijena po dionici krajem izvještajnog raz-

doblja 2022. godine iznosila je 825,00 kuna (trgovinski dan 28.12.2022.), što predstavlja porast od 13,01 posto

u usporedbi sa zadnjom zabilježenom cijenom u 2021. godini (=730,00 kuna na trgovinski dan 30.12.2021.).

Trgovanje dionicom HPB-R-A tijekom izvještajnog razdoblja bilo je kako slijedi:

Informacije i detalji o vrijednosnici

Datum izdanja 12. prosinac 2000.

ISIN HRHPB0RA0002

Segment Službeno tržište Zagrebačke burze

Uvrštena količina 2.024.625

Tržišna cijena na 28. prosinca 2022. (u kn) 825,00

Tržišna kapitalizacija (u mil kn) 1.670,32

700

750

800

850

900

950

1000

Zadnja cijena u HRK

min. ytd 2022.:

730,00 kn

(04. siječanj)

max. ytd 2022.:

960,00 kn

(28. travanj)

Σ = 77,35% Σ = 22,65%

HZMO HAOD HP OSTALI

44,90% 8,76% 8,98% 11,93% 2,78%

REPUBLIKA

HRVATSKA

PRIVATNI

DIONIČARI

vlasnički udjeli kojima upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i ostale povezane osobe

privatni institucionalni dioničari i fizičke osobe

Izvor: SKDD

Republika Hrvatska, putem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i ostalih državnih

institucija i pravnih osoba pod njenom kontrolom, drži udio od 77,35% u dioničkom kapitalu i glasačkim pravima

Društva na datum 31. 12. 2022. godine.

Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke d.d.

Na dan 31. prosinca 2022. godine vlasnička struktura Banke je kako slijedi:

Pregled poslovanja i financijski pregled

Banka je u 2022. godini ostvarila neto dobit nakon poreza u iznosu od 132,6 milijuna kuna.

Neto dobit

Operativna dobit prije rezerviranja iznosi 177,8 milijuna kuna. Prihod od ukidanja rezerviranja za gubitke po

zajmovima i ostalim vrijednosnim usklađenjima financijske i nefinancijske imovine iznose 31,1 milijun kuna, dok

trošak ukidanja rezerviranja za obveze i troškove iznose 50,4 milijuna kuna

Operativna dobit (prije rezerviranja)

177,8

302,8

322,9

289,4

311,8

0,6%

1,5%

1,4%

1,2% 1,2%

2022.2018. 2019. 2020. 2021.

operativna dobit operativna dobit/prosječna imovina

151,9

143,8

182,1

202,1

7,8%

6,6%

7,5%

7,9%

132,6

5,0%

2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

neto dobit ROAE

Neto prihod od kamata u iznosu od 532,1 milijun kuna generira udio od 71,8 posto u ukupnim prihodima iz

poslovanja.

Struktura neto prihoda iz poslovanja za razdoblje 1.1.- 31.12.

Operativni troškovi bilježe porast zbog viših troškova amortizacije, viših troškova zaposlenika zbog ulaganja u

IT interne resurse te općih i administrativnih troškova zbog aktivnosti usmjerenih na pravovremeno rješavanje

regulatornih obaveza te poboljšanje procesa Banke u cilju eliminacije tehnološkog duga. Banka neprestano

ulaže napore kako bi se troškovima upravljalo što efikasnije.

Upravljanje troškovima 2018. – 2022.

67,7%

64,3%

67,2%

63,8%

25,3%

23,9%

22,1%

23,5%

71,8% 27,9%

7,0%

11,8%

10,7%

12,7%

2018.

2019.

2020.

2021.

2022.

neto kamatni prihod neto prihod od naknada i provizija ostali nekamatni prihod

0,3%

2535 37

7045

207186

176

163

185

191

222

229

244

261

76,0%

Ukupno

60,1%

61,3%

63,8%

62,0%

72,7%

55,5%

56,9%

58,5%

60,3%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

100

200

300

400

500

600

700

2018. 2019. 2020. 2021. 2022.

zaposlenici amortizacija C/I (headline)

opći i admistrativni troškovi

u mil HRK

osiguranje pasive

C/I (ex.osiguranje pasive)

457 mil. HRK 565 mil. HRK511 mil. HRK 510 mil. HRK 509 mil. HRK

Troškovi rezerviranja za gubitke

Usporedno s rastom imovine i kredita i potraživanja od komitenata Banke smanjuje se rizikom ponderirana

aktiva što je rezultat jačanja kulture upravljanja kapitalom.

Imovina i RWA

118,1

147,5

113,3

58,3

7,9

4,1

(0,7)

9,4

(21,0)

2,9

18,6

11,5

8,7

(1,9)

2022.2018. 2019. 2020. 2021.

kreditni gubici-zajmovi kreditni gubici-ostalo nefinancijska imovina

(13,0)

21,2

23,8

25,5

27,8

10,0

11,0

10,6

10,3

46,9%

46,1%

41,6%

36,9%

32,2%

2018. 2019. 2020. 2021. 2022 .

imovina RWA RWA/imovina

+62,3%

+10,0%

34,4

11,1

Krajem 2022. godine aktiva Banke iznosila je 34.390 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 6.557 milijuna

kuna (+23,6 posto) u odnosu na 2021. godinu. Sa 46,2 posto krediti i potraživanja od komitenata čine najzna-

čajniji dio u strukturi aktive.

Struktura aktive

Ukupni depoziti rasli su za 25,3%. Stanovništvo i gospodarstvo su u porastu, uz primjetno prelijevanje iz oroče-

nja (-5,0%) na a vista račune (+33,1%), što ima povoljan utjecaj na prosječni trošak izvora.

Struktura pasive

7.809

5.228

14.252

545

11.914

5.895

15.874

676

31. 12. 2021. 31. 12. 2022.

Novac, potraživanje od HNB-a i drugih banaka Investicijske vrijednosnice

Krediti i potraživanja od komitenata Materijalna, nematerijalna imovina i ostala aktiva

+24,1%

+52,6%

+12,8%

+11,4%

Struktura ukupnih kredita

(31. 12. 2021.)

53%47%

Struktura ukupnih kredita

(31. 12. 2022.)

stanovništvo

poslovni subjekti

stanovništvo

poslovni subjekti

50%50%

31. 12. 2021. 31. 12. 2022.

(1,4%)

+33,1%

(5,0%)

+37,3%

4.565

18.611

4.804

24.775

1.768

2.427

2.650

2.614

oročeni depoziti a vista depoziti ostale obveze kapital

53%47%

Struktura ukupnih depozita

(31. 12. 2021.)

stanovništvo

poslovni subjekti

financijska tržišta

49%

50%

Struktura ukupnih depozita

(31. 12. 2022.)

stanovništvo

poslovni subjekti

financijska tržišta

Poslovi budućnosti

su već tu

POSLOVANJE SA STANOVNIŠTVOM

Poslovanje sa stanovništvom HPB obavlja putem vlastite poslovne mreže koju čini 6 regionalnih centara, 51

centar, 5 ispostava, e-poslovnica te putem distributivnog kanala Hrvatske pošte na više od 1.000 poštanskih

ureda raspoređenih na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

U protekloj godini, Banka je ponovno zabilježila stabilnost depozita u poslovanju sa stanovništvom koji su na

dan 31. prosinca 2022. godine iznosili 14,4 milijardu kuna, 16,9% više nego godinu prije. Od toga, depoziti po

viđenju iznosili su 11,0 milijardi kuna, a oročeni depoziti iznose 3,5 milijardi kuna iz čega je vidljiv višegodišnji

nastavak trenda prelijevanja oročenja u a vista depozite koji su rasli za 27,6%.

Uz prelijevanje u a vistu, 2022. godinu obilježio je pad kamatnih stopa pasive što je rezultiralo smanjenjem

kamatnog troška za 40% u usporedbi s godinom ranije.

Ukupni bruto kreditni portfelj stanovništva na kraju 2022. godine iznosio je 8,6 milijardi kuna što je rast od

3,6% u usporedbi s godinom ranije. U 2022. zabilježen je pad tržišnog udjela ukupnih kredita za 0,1 p.p. u

usporedbi s istim razdobljem prošle godine te je zabilježen rast udjela stambenih kredita za 0,2%.

Rast depozitnog i kreditnog portfelja rezultat je stabilnog poslovanja, kvalitetne usluge, lojalnosti klijenata i

prepoznavanje Banke kao sigurnog financijskog čimbenika u bankarstvu Hrvatske.

Novosti u 2022.:

Prodaja/razvoj

HPB je u 2022., u dijelu bruto kreditnog portfelja koji se odnosi na stambene kredite, rasla za 12% što je

nastavak implementiranja strategije Banke da napravi veći iskorak u sigurnijim kolateriziranim plasmanima

no ujedno i ponudi kvalitetne proizvode i uslugu mlađoj populaciji klijenata koji će činiti sigurnu i dugotrajnu

klijentsku bazu Banke.

Osim sudjelovanja u APN-u gdje je u 2022. godini otvoreno preko 550 partija ukupnog volumena 420 miliju-

na kuna što čini 60% veći volumen i 40% više partija u odnosu na prethodnu godinu, Banka je i dalje radila na

stvaranju pretpostavki za akvizicijom novih klijenata te je nastavila graditi svoj imidž ‚Banke za važne životne

odluke’ i pouzdanog partnera za stambeno kreditiranje.

500 tisuća

ukupno klijenata

15 tisuća

novih klijenata

Opis poslovanja poslovnih segmenata

Zagreb

2 Rijeka

2 Zadar

6 Šibenik

10 Split

3 Dubrovnik

2 Pula

7 Osijek

2 Vukovar

Čakovec

Varaždin

Karlovac

Sisak

Koprivnica

Bjelovar

Virovitica

Požega

Slavonski Brod

Gospić

51 centar i 6 ispostava

6 regionalnih centara

Kunski platni promet i ugovaranje proizvoda i

usluga Banke u 1.015 poštanskih ureda za fizičke osobe,

a poslovnim subjektima usluge su dostupne na 992 lokacije

Kreditno poslovanje fizičkih osoba u financijskom kutku HP dostupno na 142 lokacije

Budućnost je

0-24h

Temeljem ugovorene strateške suradnje sa kartičnom shemom Visa, Banka je u procesu migracije kartica te

se planira završiti migracija kreditnih kartica uz već migriran portfelj debitnih kartica. Time će migracija kartica

na Visa brand uz dizajn kartica hrvatskog nasljeđa omogućiti vizualni identitet hrvatske banke kroz sve vrste

kartica Banka u 2022. godini nastavlja proširenje poslovne suradnje s Visa Europe te kontinuirano provodi

zamjenu portfelja kartica na Visa brand.

Visa brand je jedan od najznačajnijih kartičnih brandova u svijetu, a prelaskom, će svi uvjeti i pogodnosti

koje su klijenti do sada imali po postojećim karticama bit prenesene na novu, Visa karticu uz eventualna

poboljšanja funkcionalnosti za pojedine vrste kartica.

Tijekom 2022. godine, Banka je završila migraciju debitnih kartica te je ujedno izvršena konsolidacija

debitnog portfelja kartica iz Cirus Maestro, Mastercard Debit i Visa Electron u Visa debitnu karticu te je time

migrirano 100% debitnog portfelja validnih kartica.

Na 31. 12. 2022. godine Banka je imala ukupno 678.703 validnih kartica, što je manje za 54.751 odnosu

na 2021. godinu, a kao rezultat konsolidacije i čišćenje baze debitnih kartica iz tri branda na Visa Debit. Od

ukupnog broja validnih kartica 97,70% se odnosi na kartice izdane fizičkim osobama, a 2,30% izdano je

poslovnim subjektima.

Banka je ostvarila ukupno 34,7 milijun transakcija, što predstavlja povećanje od 10,86% u odnosu na pret-

hodnu godinu. Ukupan volumen transakcija je iznosio 14,4 mld kn što predstavlja povećanje od 5,88% u odnosu

na 2021. godinu. Broj transakcija karticama Banke je iznosio 30,3 milijun što predstavlja porast od 7,83% više

u odnosu na 2021. godinu. Ovi rezultati su dijelom ostvareni, jer su u 2022. godini započete suradnje i aktivnosti

prema klijentima, korisnicima kartica za aktivaciju kartica, u suradnji sa Visa, Žuti klik i sl što se planira i dalje

provoditi.

Acquiring dio poslovanja ili prihvata kartica u bankomatskom dijelu je HPB vrlo konkurentna na tržištu.

Jedan dio bankomata, postavlja u suradnji sa ugovornim partnerom SIA, dok ostalih pola mreže postavlja HPB

na mjestima koji su prvenstveno u skladu sa potrebama klijenata, kako stanovništva, tako i gospodarstva.

Broj EFTPOS terminala otprilike je jednak u odnosu na prošlu godinu, a broj bankomata povećan je za 20%

(većim djelom odnosi se na partnersku mrežu SIAe).

Porast broja transakcija karticama drugih banaka na prihvatnim mjestima Banke je 38,8%.

Banka je u 2022. godini implementirala elektrokemijsku zaštitu bankomata i time se uskladila sa regulator-

nim zahtjevima o sigurnosti svojih bankomata. Ugrađeno je u pola bankomatske mreže elektrokemijska zaštita,

a ostatak mreže će biti ugrađen u sljedećoj godini.

Sukladno poslovnoj strategiji Banke, u kojoj je jedna od smjernica digitalizacija poslovanja, u 2022. godini

je započeo projekt „Mobilno plaćanje“ kojim će se, uvesti usluga virtualizacije kartice te omogućiti plaćanja

virtualnim karticama banke putem Google Pay sustava.

Banka je uspješno završila migraciju na novu valutu, čime želimo istaknuti vrlo intenzivne aktivnosti koje

su odrađene na zamjeni valute na svim bankomatima iz kune u Euro te u isto vrijeme je omogućeno podizanja

gotovine debitnom karticom bez naknade na svim bankomatima u RH po preporuci regulatora.

POSLOVANJE SEKTORA DIREKTNIH KANALA

Kartično poslovanje

603

bankomata

678 tisuća

validnih kartica

različitih kartičnih proizvoda

2.831

ETF-POS terminala

Digitalno bankarstvo

Usluge digitalnog bankarstva bilježe kontinuirani rast, posebice mHPB mobilno bankarstvo. Krajem 2022. godi-

ne bilježimo 117 tisuća korisnika mHPB mobilnog bankarstva za fizičke osobe što predstavlja povećanje za 9%

u odnosu na 2021. godinu. Broj transakcija je 19%, a volumen 28% veći u odnosu na 2021. godinu.

Broj poslovnih subjekata koji imaju ugovorenu uslugu Internetskog bankarstva porastao je na više od 10

tisuća što predstavlja povećanje od 10% u odnosu na prošlu godinu. Također, velik porast bilježi i broj poslovnih

subjekata s ugovorenim mobilnim bankarstvom koji je čak 30% veći u odnosu na 2021. godinu.

Naši klijenti se u svakodnevnom poslovanju s Bankom sve više oslanjaju na digitalne kanale. Stoga je naša

strateška odrednica u razvoju digitalnih rješenja pratiti i odgovoriti na zahtjeve klijenata ali i proaktivno pružiti

usluge koje prepoznajemo kao buduće trendove.

Novosti u 2022.:

2022. godinu obilježilo je uvođenje eura, kao nove nacionalne valute, a time i intenzivne aktivnosti kako bi

osigurali da su kanali digitalnog bankarstva u potpunosti prilagođeni valuti euro. Uz to, intenzivno smo radili na

razvoju novih rješenja s naglaskom na unapređenje korisničkog iskustva na digitalnim kanalima.

• PSD2

Prilagodba PSD2 namjenskog sučelja prelasku na euro te nastavak daljnjeg razvoja PSD2 sučelja –

funkcionalno i u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva.

• mHPB aplikacija

Kontinuirana nadogradnja mobilnog bankarstva za fizičke i pravne osobe novim funkcionalnostima među

kojima su:

• Redizajn cjelokupne mHPB aplikacije s ciljem unapređenja korisničkog iskustva uz zadržavanje

svih postojećih funkcionalnosti

• Prilagodba aplikacije vezana uz prelazak na novu valutu euro

• Mogućnost pregleda i promjene podataka klijenata

• Mogućnost pregleda i izmjena postavki vezanih uz Privole

• Unapređenje poruka koje se klijentima dostavljaju putem mHPB-a

• Online otvaranje SuperSmart računa

Intenzivne aktivnosti definicije/implementacije unaprjeđenja procesa online ugovaranja HPB SuperSmart

tekućeg/žiro računa putem e - Poslovnice bez potrebe dolaska u fizičku poslovnicu.

• e-Poslovnica

Daljnje aktivnosti unaprjeđenja e-Poslovnice što organizacijski kako bi osobni bankari preuzeli što veći

broj komunikacija prema klijentima putem chat, audio/video poziva tako i funkcionalno. Uvođenjem pot-

punog online ugovaranja transakcijskog računa putem e–Poslovnice otvaramo značajni akvizicijski kanal

novih klijenata koji nakon što u potpunosti online ugovore transakcijski račun dalje putem e-Poslovnice

mogu potpuno online ugovarati/modificirati značajan broj proizvoda i usluga iz portfelja Banke.

• Internetsko bankarstvo

• Prilagodba aplikacije vezana uz prelazak na novu valutu euro

• Funkcionalnost dohvata izvoda po karticama

Nastavljamo pratiti trendove na tržištu i raditi na digitalizaciji poslovanja kako bi svojim klijentima pružili rješenja

koja su sigurna, brza i jednostavna za korištenje.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa stanovništvom:

Grupe proizvoda Proizvodi i usluge 2022.

Računi

• Tekući račun- domaća valuta

• Osnovni račun / Osnovni račun za osjetljivu skupinu – domaća valuta

• Računi posebne namjene - domaća valuta /devizni

• Prebacivanje računa za plaćanje - domaća valuta/devizni

• Žiro račun – domaća valuta /devizni

• Devizni račun

• SuperSmart HPB račun- domaća valuta

• Platni promet – nacionalni/ino, gotovinski/bezgotovinski, domaća valuta /devizni

• Izvješćivanje – mjesečno/godišnje

• Poslovanje s ino čekovima

• Trajni nalozi

• SEPA izravna terećenja

Štednja

• Štednja po viđenju – domaća valuta /devizna

• Dječja otvorena štednja Flexy Kockica - domaća valuta

• Nenamjenska oročena štednja – domaća valuta /devizna

• Namjenska oročena štednja – domaća valuta /devizna

• Oročena štednja s višekratnim uplatama – domaća valuta

• Rentna štednja- domaća valuta /devizna

Krediti

Stambeni krediti

• Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom

fiksne i promjenjive kamatne stope

• Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

• Stambeni potrošački kredit u kunama bez hipoteke uz valutnu klauzulu EUR

• Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju Zakona

o subvencioniranju stambenih kredita

• Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR za kupnju stanova

na temelju Programa Društveno poticane stanogradnje program A

• Stambeni potrošački kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR na temelju

stambene štednje HPB-stambene štedionice

Namjenski krediti

• Turistički kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

• Kredit za troškove upisa u privatnu srednju školu ili gimnaziju, na preddiplomski,

diplomski i/ili poslijediplomski studij u kunama uz valutnu klauzulu EUR

Nenamjenski krediti

• Gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

• Gotovinski nenamjenski kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR s kombinacijom

fiksne i promjenjive kamatne stope

• Lombardni kredit uz zalog oročenog depozita

• Gotovinski nenamjenski hipotekarni kredit u kunama uz valutnu klauzulu EUR

• Gotovinski nenamjenski kredit za korisnike stambenog potrošačkog kredita na

temelju Zakona o subvencioniranju stambenih kredita

Grupe proizvoda Proizvodi i usluge 2022.

Kartice

• Debit Mastercard beskontaktna kartica

• VISA Electron/Debit kartica tekućeg računa

• Maestro katica tekućeg računa

• Mastercard debit kartica žiro računa

• VISA prepaid kartica s nadoplatom

• VISA prepaid kartica za mlade - IDEEEŠ!

• Visa kartica na rate

• Zlatna Mastercard kartica

• Mastercard Pošta & HPB kartica

• Mastercard kreditna kartica (revolving)

• Mastercard kartica s odgodom plaćanja (charge)

Elektroničko

bankarstvo

• mHPB

• mToken

• Internet bankarstvo

• SMS usluga / e-mail usluga

• e-Račun

• e-Gotovina

• e-Građani

HPB Invest

• HPB Kratkoročni obveznički eurski fond

• HPB Kratkoročni obveznički fond

• HPB Obveznički fond

• HPB Bond plus fond

• HPB Global fond

• HPB Dionički fond

Croatia

osiguranje

• CPI uz nenamjenske kredite

• CPI uz stambene kredite

• CO Imovina

• Polica osiguranja od nezgode

• Polica putnog zdravstvenog osiguranja

• Polica života BASIC

• Polica života PREMIUM

• EXCLUSIVE Plus

• Polica Krug života

• Polica Riziko plus

• Polica zdravstvenog osiguranja

• Dobrovoljni mirovinski fond

Ostalo

• Usluge pružanja posredovanja putem kanala „Kreditni posrednici”

• Usluge aplikativnog savjetovanja RoboAdvice-utvrđivanje primjerenosti otvorenih

investicijskih fondova za klijenta

• Procjena prikladnosti otvorenih investicijskih fondova za klijenta

• Execution only

• Mjenjačko poslovanje

• Sefovi

Budućnost je

dobra usluga

POSLOVANJE S PRAVNIM OSOBAMA

Poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

1.485

ukupno klijenata

6,2 mlrd

volumen kredita

883

jedinica lokalne uprave i samouprave

i povezanih društava

11,5 mlrd

volumen depozita

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom pruža bankovne usluge za 1.485 klijenata, pri čemu

se teži neprestanom unapređenju usluga i uvođenju inovacija kako bi se što bolje zadovoljile potrebe klijenata.

Iako se u 2022. godini i dalje osjeti utjecaj pandemije COVID-19 te utjecaj novonastale situacije u Ukrajini,

zabilježen je značajan rast broja klijenata, osobito u segmentu poslovanja s jedinicama lokalne samouprave, na

što ima utjecaj i pokretanje projekta Platni promet pravnih osoba u Hrvatskoj pošti.

Razina bruto kredita pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom iznosi 6,4

milijardi kuna, što je 18% više u odnosu na prethodnu godinu. U strukturi bruto kredita pravnim osobama domi-

nantan udio imaju krediti trgovačkim društvima i republičkim fondovima, pri čemu HPB nastavlja podržavati

poduzeća i djelatnosti koje generiraju vrijednost za gospodarstvo.

Tijekom 2021. godine poslovnim subjektima koji nisu bili u mogućnosti podmirivati financijske obveze zbog

efekata pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, nastavili smo ugovaranje mjera pomoći, kao što je odobravanje

novih kredita za likvidnost. Kao dodatne mjere pomoći, Banka u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om

nudi kreditne linije za osiguranje likvidnosti po povoljnim uvjetima.

Ukupni depoziti pravnih osoba Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom (bez depozita

banaka) na 31. 12. 2022. godine iznosili su 12,0 milijardi kuna, od čega depoziti po viđenju iznose 11,1 milijardu

kuna i primarno se odnose na klijente iz segmenta Središnje države. Zabilježeni porast depozita proizlazi i iz

značajnije akvizicije klijenata i likvidnosti sustava.

Situacija visoke likvidnosti ukupnog financijskog sustava i snažne međubankarske konkurencije predstav-

ljalo je veliki izazov za Banku. Kretanje realizacije u segmentima velikih poduzeća, središnje države i jedinica

lokalne samouprave kroz 2022. godinu bilo je pod utjecajem dva bitna faktora i to prilagodbe na rizike oporavka

od primarnog pandemijskog udara koji se dogodio tijekom 2020. i 2021. godine i iznimne cjenovne konkurencije

u bankarskom sektoru.

Segment velikih poduzeća pokazao je oporavak tijekom 2022. godine, no i dalje je prisutan izostanak zna-

čajnijih investicija. Prevladavaju dominantno zahtjevi za likvidnim sredstvima te refinanciranja postojećih obve-

za kvalitetnih klijenata u potrazi za povoljnijim kamatnim stopama i reduciranjem troška financiranja. Najveći

porast kredita ostvaren je u segmentu velikih poduzeća kao rezultat intenzivnih akvizicijskih aktivnosti kroz

cijelu 2022. godinu, čime je zabilježen rast u svim kvartalima 2022. godine. Fokusiranjem na bonitetne klijente

i financiranjem obrtnih sredstava nadomješten je izostanak investicijskih kredita.

Središnja država i jedinice lokalne samouprave svoje su strategije financiranja kroz 2022. bazirale na jednoj

jednostavnoj ideji – financiranje putem pozivnih natječaja – s ciljem pribavljanja što jeftinijih sredstava. U tim

uvjetima Banka je kreirala svoju poziciju pokušavajući realizirati one prilike koje ne predstavljaju prevelik cje-

novni kompromis. Središnja država značajan dio svojih financijskih potreba realizirala je na tržištu izdavanjem

obveznica značajno reducirajući prostor za kreditiranje, a u dijelu kreditnih sredstva koja je akvizirala kroz

pozivne natječaje. Banka zadržava svoju poziciju kroz financiranje dugoročnih plasmana.

Jedinice lokalne samouprave realizirale su određeni broj investicija u komunalnu infrastrukturu u čemu je

Banka ostvarila kvalitetan rezultat i značajan rast kreditnog portfelja. Također je značajan iskorak vidljiv u dijelu

financiranja obrtnih sredstava, kako postojećih tako i novih klijenata.

Nastavljeno je s razvojem novih proizvoda i jačanjem specijalizacije Banke osobito u segmentu sufinanci-

ranja projekata iz europskih fondova kroz uspostavljeni EU desk u cilju pružanja ekspertize i postizanja izvr-

snosti u praćenju klijenata kako javnog tako i privatnog sektora u financiranju i provedbi projekata. Također je

Poslovanje s malim i srednjim poduzećima

11.320

ukupno klijenata

2,4 mlrd *

volumen kredita

regionalnih centara

2,76 mlrd

volumen depozita

*uključeni obrtnici

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima pruža bankovne usluge za više od 11 tisuća klijenata, pri

čemu se stavlja naglasak na inovativnost u poslovanju te neprestano unaprjeđenje mogućnosti financiranja.

U 2022. godini nastavljamo rast kroz novi investicijski ciklus i doprinos hrvatskom gospodarstvu na način

da potičemo projekte mikro, malih i srednjih poduzeća, a u primarni fokus se stavljaju IT, obnovljivi izvori ener-

gije, prehrambena industrija, turistički sektor koji bilježi oporavak te maloprodajni lanci. Sektor SME posebnu

pozornost pridaje i proizvodnoj industriji usmjerenoj u gospodarsko strateški održiv razvoj i nova zapošljavanja.

Na dan 31. prosinca 2022. godine bruto plasmani poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i sred-

njim poduzećima iznosili su 2,5 milijardi kuna, dok se na ispravke vrijednosti odnosi 411,9 milijuna kuna. Ukupni

depoziti poslovnih subjekata Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima iznosili su 2,8 milijardi kuna, pri

čemu depoziti po viđenju iznose 2,5 milijardi kuna, a oročeni depoziti 0,3 milijarde kuna.

HPB se kontinuirano bavi kreiranjem cjelovitih financijskih rješenja za male i srednje poduzetnike uz sve

veći naglasak na mikro segment.

S ciljem širenja mreže bankarskih usluga i približavanja banke klijentima u svakom dijelu zemlje, HPB

nastavlja svoju suradnju sa strateškim partnerom Hrvatskom poštom. Na ovaj način banka je poduzetnicima

omogućila poslove ugovaranja transakcijskih računa, usluga digitalnog bankarstva, kartica i kredita te poslove

platnog prometa i u mjestima u kojima nema ispostavu odnosno centar te postala najveći distributivni kanal

osnovnih bankarskih proizvoda i usluga u Republici Hrvatskoj.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima posebne napore usmjerava ka racionalizaciji portfelja

klijenata i usklađenja s regulatornim zahtjevima koji se manifestiraju kroz povećanje udjela aktivnih klijenata i

potpuno ažuriranu bazu klijenata s regulatornog aspekta.

uspostavljeno i projektno financiranje s ciljem praćenja velikih projekata u infrastrukturi, energetici, turizmu i sl.,

kako bi bili u korak s očekivanim porastom potražnje za investicijskim kreditima.

Uspješna poslovna suradnja s HBOR-om i HAMAG-BICRO-m po svim programima, kao i suradnja s EBRD-

om i EIB-om nastavlja se i dalje.

Kao i do sada, Sektor će i u idućem razdoblju nastaviti intenzivno surađivati i pružati kreditnu potporu veli-

kim gospodarskim subjektima, državnim jedinicama, kao i jedinicama lokalne uprave. Fokus će biti na disperziji

kreditnog portfelja u korist velikih poduzeća u privatnom vlasništvu i jedinica lokalne samouprave te na porastu

nekamatnih prihoda uz neprestano poboljšanje kvalitete i širenje lepeze usluga.

U pripremi su novi proizvodi za poslovne subjekte, redizajn Internet bankarstva za poslovne subjekte te

unaprjeđenje kreditnog procesa.

Pregled proizvoda i usluga u segmentu poslovanja sa poslovnim subjektima:

Grupe proizvoda

Proizvodi i usluge 2022.

Platni

promet

• Transakcijski račun

• Poduzetnički paketi

• Cash pooling

• Escrow račun

• Gotovinski platni promet

• Bezgotovinski platni promet

• Izvješćivanje o stanju i promjenama na računu

• Podaci o solventnosti (BON2)

• SEPA izravno terećenje

• SEPA kreditni transferi

• Platni promet s inozemstvom

• EFTPOS

• E-commerce

Kreditiranje

malog

poduzetništva

Kratkoročno financiranje

• Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu

• Kredit za obrtna sredstva

• Revolving kredit

• Kredit za refinanciranje obveza

• Kredit za međufinanciranje

• Margin kredit

• Kredit uz namjenski oročene depozite

• Kredit za pripremu turističke sezone

• Poljoprivredni (Agro) kredit

• Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva

• Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja

• Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom

državnih institucija

• Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji

• Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija

• Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring)

• Otkup potraživanja državnih institucija (factoring)

Dugoročno financiranje

• Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva

• Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije

• Kredit za refinanciranje obveza

• Kredit uz namjenski oročene depozite

• Kredit za pripremu turističke sezone

• Poljoprivredni (Agro) kredit

• Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava

• Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije

• Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade

• Kredit za obnovu zgrada oštećenih potresom

Okviri za financijsko praćenje

• Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije,

akreditivi)

• Okvir za otkup potraživanja

Grupe proizvoda

Proizvodi i usluge 2022.

Kreditiranje

malog

poduzetništva

(nastavak)

Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om

• Program kreditiranja: Poduzetništvo mladih, žena i početnika

• Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora

• Program kreditiranja: EU projekti

• Program kreditiranja: Priprema izvoza

• Program kreditiranja: Obrtna sredstva

• Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje

• Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava

• Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja

• Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija

• Program osiguranja portfelja kredita za obrtna sredstva za izvoznike

COVID kreditni programi - u suradnji s HBOR-om

• Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV3-20-1100795

• Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika –Covid-19 mjera-S-

OPK-COVID-03/20

• Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV6-20-1101210

Mjere UKRAJINA - u suradnji s HBOR-om

• Program pojedinačnog osiguranja kredita za likvidnost izvoznika – mjera pomoći

gospodarstvu RH nakon ruske agresije na Ukrajinu

• Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika – mjera pomoći

gospodarstvu RH nakon ruske agresije na Ukrajinu

• Program subvencioniranja premije osiguranja – mjera pomoći gospodarstvu RH

nakon ruske agresije na Ukrajinu

Posebni kreditni programi – u suradnji s HAMAG-BICRO

• Program ESIF (pojedinačna jamstva sufinancirana iz EU strukturnih i investicijskih

fondova) uz Financijski instrument Subvencija kamatne stope iz sredstava

Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

• Program ESIF (ograničena portfeljna jamstva)

• HAMAG pojedinačna jamstva za ruralni razvoj

• Jamstveni program ‚PLUS’

COVID kreditni programi - u suradnji s HAMAG-BICRO

• Jamstveni Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne

infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-a 19

• Jamstveni Program za kredite za poduzetnike aktivne na području kulture i

kreativnih industrija

Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om

• Kredit malim i srednje velikim poduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim (Mid-

Cap) poduzećima

Posebni kreditni programi – ostali

• Kreditne linije u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja za poslovne subjekte

mikro, malog i srednjeg poduzetništva hrvatskih branitelja i djece hrvatskih

branitelja

• Kreditne linije u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom

Grupe proizvoda

Proizvodi i usluge 2022.

Kreditiranje

velikih tvrtki

Kratkoročno financiranje

• Dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu

• Kredit za obrtna sredstva

• Revolving kredit

• Kredit za refinanciranje obveza

• Kredit za međufinanciranje

• Margin kredit

• Kredit uz namjenski oročene depozite

• Kredit za pripremu turističke sezone

• Kredit za financiranje zaliha pšenice, šećera ili druge robe temeljem zaloga na

zalihama

• Poljoprivredni (Agro) kredit

• Kredit za pripremu izvoza i za izvoz roba na bazi deviznog priljeva

• Eskont mjenica bonitetnih izdavatelja

• Eskont vrijednosnih papira, obveznica, komercijalnih zapisa te mjenica s avalom

državnih institucija

• Kredit na temelju ustupanja potraživanja od bonitetnih društava u zemlji

• Kredit na temelju ustupanja potraživanja od državnih institucija

• Otkup potraživanja bonitetnih društava (factoring)

• Otkup potraživanja državnih institucija (factoring)

Dugoročno financiranje

• Kredit za obrtna i trajno obrtna sredstva

• Kredit za ulaganja u osnovna sredstva - investicije

• Kredit za refinanciranje obveza

• Kredit uz namjenski oročene depozite

• Kredit za pripremu turističke sezone

• Poljoprivredni (Agro) kredit

• Kredit izvoznicima za kupnju osnovnih sredstava

• Kredit za poboljšanje energetske učinkovitosti i za obnovljive izvore energije

• Kredit za sve vrste radova na zajedničkim dijelovima stambene zgrade

• Projektno financiranje

Okviri za financijsko praćenje

• Okvir za korištenje kratkoročnih i dugoročnih produkata (krediti, garancije,

akreditivi)

• Okvir za otkup potraživanja

Posebni kreditni programi – u suradnji s HBOR-om

• Program kreditiranja: Investicije privatnog sektora

• Program kreditiranja: investicije javnog sektora

• Program kreditiranja: EU projekti

• Program kreditiranja: Priprema izvoza

• Program kreditiranja: Obrtna sredstva

• Program kreditiranja: Financijsko restrukturiranje

• Okvirni kredit - Kreditiranje obrtnih sredstava

• Okvirni kredit - Kreditiranje investicijskih ulaganja

• Program osiguranja izvoznih činidbenih bankarskih garancija

COVID kreditni programi - u suradnji s HBOR-om

Okvirni kredit za obrtna sredstva broj: COV3-20-1100795

Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika – Covid-19 mjera - S-OPK-

COVID-03/20

Grupe proizvoda Proizvodi i usluge 2022.

Kreditiranje

velikih tvrtki

(nastavak)

Mjere UKRAJINA - u suradnji s HBOR-om

• Program pojedinačnog osiguranja kredita za likvidnost izvoznika – mjera

pomoći gospodarstvu RH nakon ruske agresije na Ukrajinu

• Program osiguranja portfelja kredita za likvidnost izvoznika – mjera pomoći

gospodarstvu RH nakon ruske agresije na Ukrajinu

• Program subvencioniranja premije osiguranja – mjera pomoći

gospodarstvu RH nakon ruske agresije na Ukrajinu

Posebni kreditni programi – u suradnji s EIB-om

• Kredit srednje kapitaliziranim (Mid-Cap) poduzećima i

za subjekte javnog sektora

• Kredit za subjekte javnog sektora

• Kredit za subjekte privatnog sektora

Posebni kreditni programi – ostali

• Kreditne linije u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom

Garancije

i dokumentarni

poslovi

• Činidbene garancije

• Platežne garancije

• Kontragarancije i supergarancije

• Stand by akreditivi

• Nostro (uvozni) akreditivi

• Loro (izvozni) akreditivi

• Dokumentarne naplate

Kartice

• VISA Business debit

• VISA Bonus Plus

• VISA Prepaid business kartica

• VISA Business s odgodom plaćanja

Elektroničko

bankarstvo

• mHPB

• mToken

• Internet bankarstvo

• SMS usluga

Depoziti

• Oročeni depoziti u kunama i valuti

• Depoziti po viđenju u kunama i valuti

• MREL depozit

Pisma namjere

• Neobvezujuće pismo namjere

• Obvezujuće pismo namjere

Ostalo

• Proizvodi HPB Investa

• Usluge koje pružaju HPB Nekretnine

POSLOVANJE SEKTORA FINANCIJSKIH TRŽIŠTA

2022. godinu i na svjetskom i domaćem tržištu obilježila je rastuća inflacija te borba centralnih banaka protiv nje.

U Europi je jedan od faktora koji je najviše pridonio inflaciji bio snažan rast cijene energenata nakon početka

napada Rusije na Ukrajinu. Pandemijski programi otkupa obveznica su završeni od strane centralnih banaka

te su počela podizanja referentnih kamatnih stopa, a sve u cilju suzbijanja najveće inflacije u zadnjih 30 godina

Eurozone, odnosno 40 godina Amerike. Tako je Europska centralna banka u 2022.g podignula referentnu

kamatnu stopu sa 0% na 2,5%, a FED sa raspona 0-0,25% na 4,25-4,50%, a nastavak, doduše nešto slabijeg

intenziteta, slijedi i u 2023. godini.

U trenucima rekordnog viška likvidnosti u domaćem bankarskom sustavu koji je dosegnuo nove najviše

razine od 110 mrld kuna nakon smanjenja stope obvezne pričuve sa 9% na 1%, glavni izazov i dalje je pred-

stavljalo upravljanje rezervama likvidnosti u smislu kreiranja adekvatnog portfelja likvidnih instrumenata sa

odgovarajućom razinom prinosa.

Obzirom na povijesno niske prinose na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija RH, koji se nisu

mijenjali niti približavanjem prelaska na EUR valutu krajem godine, kao i niske prinose novčanih fondova, ula-

ganja su usmjerena najvećim dijelom u dužničke instrumente s fiksnim prinosom.

Nažalost, dionička tržišta imala su lošu godinu, pa je tako i Banka kroz udjele u dioničkom i mješovitom

fondu HPB Investa zabilježila pad vrijednosti što se negativno odrazilo na prihode od trgovanja.

Banka s obzirom na tako visoku likvidnost nije sudjelovala na redovnim repo aukcijama koje je HNB održa-

vao tijekom 2022. godine te je uspješno održavala propisane koeficijente i omjere likvidnosti. Omjer likvidnosne

pokrivenosti na kraju godine iznosi visokih 181 posto.

Banka je u dijelu trgovanju devizama i prihodima od tečajnih razlika u 2022. godini ostvarila rekordan rezul-

tat u svojoj povijesti. Doprinos navedenom rezultatu došao je od upravljanja deviznom pozicijom i povremeno

pozicioniranjem u valutnom paru EUR/HRK u nešto većim iznosima, ali uz prihvatljive razine rizika.

Također, u dijelu prodaje rizničnih proizvoda i dijelu trgovanja devizama Banka je značajno povećala aktiv-

nost u suradnji sa korporativnim klijentima kroz ugovaranje spot i terminskih kupoprodaja deviza ostvarivši

pritom najviši volumen transakcija u svojoj povijesti. To je dodatno doprinijelo ostvarenju povijesnog rezultata

u dijelu trgovanja devizama.

U dijelu poslovanja s gotovim novcem Banka je i dalje jedan od najznačajnijih sudionika. Uz široku mrežu

poslovnica i mjenjača Banke, kroz suradnju s FINA gotovinskim servisima Banka nudi konkurentnu uslugu

u trgovanju i opskrbi gotovim novcem. Bez obzira na odličnu turističku sezonu, na segmentu poslovanja sa

ovlaštenim mjenjačima nije došlo do približavanja volumena transakcija u odnosu na predpandemijsko vrijeme.

To je posljedica nastavka trenda sve većeg korištenja kreditnim kartica umjesto gotovine koji očekujemo da će

se nastaviti i dalje.

Investicijsko bankarstvo

Tržište kapitala u 2022. godini bilo je obilježeno značajnim padom cijena dionica uslijed povećane inflacije i

zaoštravanja monetarnih politika centralnih banaka.

Takva situacija odrazila se i na domaće tržište, osobito nakon početka ratnog sukoba u Ukrajini

Iako je ukupan promet bio veći u odnosu na 2021. godinu zabilježen je pad prometa dionicama unutar knjige

ponuda od 1,5% te je Crobex indeks zabilježio pad od 4,78% u prošloj godini.

Banka je i tijekom 2022. godine sudjelovala kao suaranžer u izdanju obveznica Ministarstva financija RH na

domaćem tržištu.

U dijelu usluga skrbništva i depozitara mirovinskih i investicijskih fondova Banka unaprjeđuje i usklađuje

usluge s brojnim regulatornim zahtjevima i promjenama te i u tom segmentu bilježi kontinuirani rast imovine

pod uslugom skrbništva i depozitara.

Kraj 2022. godine obilježio je i uspješno uvođenje eura, te su sve aplikacije Banke i sva stanja klijenata

uspješno migrirana te su klijenti s početkom 2023. godine nastavili nesmetano koristiti sve usluge.

Proizvodi Opis proizvoda

Trgovanje na

domaćem

tržištu

• Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na domaćem tržištu

• Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te

kako će rasporediti svoj portfelj

• Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom

ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu,

posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu

diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica

Trgovanje na

regionalnim

tržištima

• Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na tržištima Crne Gore,

Srbije, Makedonije te Bosne i Hercegovine

• Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te

kako će rasporediti svoj portfelj

• Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom

ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu,

posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu

diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica

Trgovanje na

svjetskim

tržištima

• Trgovanje (kupnja i prodaja) financijskim instrumentima na vodećim svjetskim

tržištima kapitala

• Klijenti sami odlučuju koje će dionice kupovati i/ili prodavati i po kojim cijenama te

kako će rasporediti svoj portfelj

• Uloga brokera je svakom klijentu napomenuti rizike koji se mogu pojaviti prilikom

ulaganja u pojedine dionice, upoznati ga s trenutnom cijenom dionica na tržištu,

posebnostima pojedinog tržišta, kretanjem željenih dionica, te preporučiti klijentu

diversifikaciju portfelja na nekoliko dionica

Upravljanje

portfeljem

• Usluga upravljanja portfeljem je specijalizirana usluga koja korisnicima omogućava

da svoja novčana sredstva povjere Banci na upravljanje

• Usluga je namijenjena osobama koje u skladu s vlastitim ciljevima i ograničenjima

žele investirati u vrijednosne papire i druge financijske instrumente na rok duži od

godine dana radi ostvarivanja dodatnog prinosa

• Svaki mjesec, a po potrebi i češće klijenti primaju izvještaj o svim aktivnostima i

promjenama vrijednosti financijskih instrumenata u svom portfelju, odnosno

izvještaj o kretanju vrijednosti uloženih sredstava

Investicijske

usluge

• Investicijske usluge podrazumijevaju usluge investicijskog savjetovanja te one

vezane uz savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i srodnim

pitanjima, kao i savjetovanje i usluge vezane uz spajanja i stjecanja udjela u

društvima, te druge usluge iz segmenta investicijskog bankarstva

Izdavanje

vrijednosnih

papira

• Banka obavlja poslove izdavanja za sljedeće financijske instrumente:

a) dužničke financijske instrumente - kratkoročne (komercijalni zapisi) i

dugoročne (obveznice)

b) vlasničke financijske instrumente - dionice

• Pri izdavanju financijskih instrumenata Banka nudi usluge koje pokrivaju cjelokupni

postupak izdavanja, odnosno obuhvaćaju sve poslove vezane uz organiziranje,

pripremu i provođenje upisa i uplate vrijednosnica, kao i druge poslove za potrebe

izdavatelja s ciljem ostvarenja uspješnog upisa i uplate

Skrbništvo

nad

vrijednosnim

papirima

• Osnovu skrbništva čine prvenstveno poslovi u vezi s pohranom imovine i

provedbom namire transakcija te praćenje korporativnih aktivnosti

• Korisnici usluga skrbništva su aktivni sudionici tržišta kapitala, investicijski i

mirovinski fondovi i ostali institucionalni investitori te fizičke i pravne osobe koje

svoju imovinu ulažu u financijske instrumente

• Usluge skrbništva: pohrana i čuvanje imovine, namire transakcija financijskih

instrumenata po nalogu klijenta, utvrđivanje vrijednosti imovine, obavješćivanje o

aktivnostima dioničkih društava, naplata prihoda od financijskih instrumenata i

izvješćivanje, zastupanje na godišnjim skupštinama dioničara, obavješćivanje o

izmjenama zakonskih propisa

Pregled proizvoda i usluga u segmentu financijskih tržišta:

Proizvodi Opis proizvoda

Usluga

depozitara

UCITS/AIF

investicijskog

i mirovinskog

fonda

• Depozitar je kreditna institucija sa sjedištem u RH ili podružnica kreditne institucije

druge države članice , osnovana u RH, koja ima odobrenje HNB-a (ili nadležnog

tijela te države članice) za obavljanje poslova pohrane i administriranja financijskih

instrumenata za račun klijenta, uključujući i poslove skrbništva i s tim povezane

usluge, a kojoj su povjereni :

- kontrolni poslovi fonda

- praćenje tijeka novca fonda

- poslovi pohrane imovine fonda

• Depozitar vodi račune za imovinu fonda i odjeljuje svakog pojedinog fonda od

imovine ostalih fondova, imovine depozitara i drugih klijenata depozitara te društva

za upravljanje, kontrolira da se imovina fonda ulaže sa regulatornim odredbama i

aktima društva, izvješćuje Regulatora o provedenom postupku utvrđivanja

vrijednosti imovine fonda i cijene udjela, izvršava naloge društva za upravljanje u

vezi sa transakcijama sa imovinom fonda, izvješćuje o korporativnim akcijama,

pruža usluge glasovanja na skupštinama društva, zaprima uplate prihoda i prava

dospjelih u korist fonda, osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa

regulatornim odredbama i aktima društva, prijavljuje Regulatoru svako ozbiljnije ili

teže kršenje zakonskih odredbi i odredbi akata društava.

Moj broker -

Web Trader

• Moj broker – Web Trader usluga omogućuje trgovanje vrijednosnim papirima i

praćenje stanja portfelja putem interneta, neovisno o radnom vremenu brokera

Banke

• Mogućnosti:

- zadavanje naloga kupnje i/ili prodaje financijskih instrumenata na ZSE

- otkazivanje ili mijenjanje naloga

- provjera stanja vlastitog portfelja

- uvid u stanje i promete vlastitog brokerskog računa

- pregled cijena dionica na ZSE s 50 najboljih ponuda na burzi u realnom

vremenu

- sigurnost razmjene podataka

Kratkoročni

kunski krediti

za kupnju

financijskih

instrumenata

(Margin krediti)

• Kratkoročni kunski kredit za kupnju financijskih instrumenata za fizičke osobe i

pravne subjekte, s namjenom kupnje financijskih instrumenata koji su uvršteni na

Listu financijskih instrumenata za margin kredite, a sukladno dnevno utvrđenim

limitima ulaganja za pojedini financijski instrument

• Rok otplate kredita do 12 mjeseci

• Kredit se odobrava u iznosu do 100% vrijednosti založenih financijskih

instrumenata, minimalno 50.000,00, a maksimalno 2.000.000,00kn

Kupoprodaja

deviza - spot

• Korisnici proizvoda: Domaće i strane fizičke i pravne osobe te financijske

institucije

• Namjena proizvoda:

- Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun

- Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva

- Konverzija stranih valuta

Kupoprodaja

deviza - forward

• Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije

• Namjena proizvoda:

- Kupoprodaja stranih valuta po unaprijed dogovorenom tečaju na datum

valute veći od dva radna dana od datuma dogovaranja

- Kupnja stranih valuta za plaćanje u inozemstvo ili polog na devizni račun

- Prodaja stranih valuta po osnovi priljeva iz inozemstva

- Konverzija stranih valuta

FX Swap

• Korisnici proizvoda: Domaće i strane pravne osobe i financijske institucije

• Namjena proizvoda:

- Ugovor o istovremenoj kupnji i prodaji deviza po unaprijed dogovorenim

tečajima. Sastoji se od jedne spot i jedne forward transakcije suprotnog

predznaka.

- SWAP ugovor predstavlja zamjenu dvije valute do dospijeća kada se

ponovno razmjenjuju

Proizvodi Opis proizvoda

Trgovanje

efektivnim

novcem

• Namjena: trgovanje efektivnim novcem upravlja se gotovinom u poziciji Banke,

dakle predstavlja održavanje zaliha efektivnoga stranog i domaćeg novca na

optimalnoj razini

Dani depoziti

• Korisnici proizvoda: Banke

• Namjena: kratkoročno financiranje

• Rokovi: Ugovori o danom depozitu uglavnom se dogovaraju na rokove do godinu

dana ali moguće je dogovoriti i dulje rokove

• Način raspolaganja: Sredstva su raspoloživa na datum valute do datuma dospijeća

ugovorenog depozita

Primljeni depoziti

• Korisnici proizvoda: Domaće i strane Banke i financijske institucije

• Namjena: Ostvarivanje prinosa na slobodna kunska ili devizna novčana sredstva

• Rokovi: Ugovori o depozitu novčanog tržišta dogovaraju se na fiksni rok, uglavnom

do godinu dana

• Način raspolaganja: Za vrijeme trajanja depozita nije moguće koristiti sredstva;

Razročenja su moguća kod financijskih institucija s kojima postoji ugovor o

prijevremenom razročenju

Repo krediti /

Obrnuti repo

krediti

• Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije

• Namjena:

- Ugovor u kojem jedna strana transferira neki oblik financijske imovine

(vrijednosni papir) u korist druge u zamjenu za novčana sredstva. U isto

vrijeme se dogovara da se na utvrđeni datum u budućnosti napravi suprotna

transakcija.

- Ugovor se provodi kroz dvije transakcije: jednu kupnju i jednu prodaju

vrijednosnog papira po unaprijed dogovorenoj cijeni

- Predstavlja posudbu vrijednosnog papira jednoj ugovornoj strani a novčanih

sredstava drugoj

- Repo ugovor je strukturiran tako da sve koristi kao i pripadajući rizici držanja

vrijednosnog papira ostaju na originalnom vlasniku

- Obrnuti repo ugovor predstavlja dvije suprotne transakcije od onih u repu

ugovoru

• Rokovi: Repo ugovori dogovaraju se uglavnom kao i depoziti tržišta novca na

rokove do godinu dana ali moguće je dogovoriti ih i na dulji period

Trgovanje

vrijednosnim

papirima

(obveznice,

trezorski zapisi,

blagajnički zapisi,

komercijalni zapisi,

dionice)

• Korisnici proizvoda: Domaće pravne osobe i financijske institucije

• Namjena: Ulaganje slobodnih novčanih sredstava kupnjom dužničkih vrijednosnih

papira s fiksnim prinosima izdanim od strane države, lokalnih uprava, gradova ili

poduzeća

• Rokovi:

- Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove do godinu dana

- Dugoročni dužnički vrijednosni papiri izdaju se na rokove dulje od godinu

dana

Budućnost

cijeni točnost

Sustav unutarnjih kontrola i kontrolne funkcije

Upravljanje rizicima

HPB upravlja rizicima kroz sustav upravljanja rizicima kojeg čini skup postupaka i metoda ustanovljenih s ciljem

utvrđivanja, mjerenja, praćenja, ovladavanja i upravljanja rizicima kojima je HPB izložen ili bi mogao biti izložen.

Svrha uspostave sustava kontrole rizika je ovladati rizicima te umanjiti njihove neželjene posljedice na najmanju

moguću mjeru te na taj način osigurati stabilnost poslovanja HPB-a (uključujući i ispunjenje svih preuzetih

obaveza). Sustav upravljanja rizicima se redovito ažurira uključujući njegove kvalitativne i kvantitativne kompo-

nente, a uspostavljen je uvažavajući sljedeća načela u preuzimanju i upravljanju rizicima:

• Definiranje prihvatljivih razina izloženosti rizicima u poslovanju na osnovi utvrđivanja i propisivanja

internih limita izloženosti pojedinačnim rizicima, uključujući usklađenost s regulatornim ograničenjima,

• Kontinuirano poboljšanje postupaka i procedura utvrđivanja, mjerenja, procjene, ovladavanja i praćenja

rizika kojima je HPB izložen u poslovanju,

• Kontinuirani razvoj metoda i postupaka mjerenja i praćenja izloženosti rizicima, u skladu s razvojem

funkcije kontrole rizika i razvojem odgovarajuće informatičke podrške.

HPB po prirodi svog posla pri svakom ugovaranju poslovne suradnje s klijentima preuzima na sebe različite

rizike. Pri preuzimanju (i upravljanju rizicima) HPB ima sljedeće ciljeve:

• Osiguravanje stabilnog i sigurnog rasta primjenom učinkovitog sustava upravljanja rizicima,

• Poboljšanje profila rizičnosti,

• Osiguravanje primjene sveobuhvatnog sustava upravljanja na osnovi primjene usklađenih postupaka i

procedura na razini Banke.

S obzirom na opseg i složenost svojih poslova HPB je definirao značajne rizike koje preuzima na sebe koji se

kroz sustav upravljanja rizicima najdetaljnije prate, a to su:

• Kreditni rizik,

• Tržišni rizici,

• Likvidnosni rizik,

• Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje,

• Operativni rizik.

Kreditni rizik

Kreditni rizik jest rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obveze prema kreditnoj instituciji. Ovaj

rizik HPB preuzima kao dio redovnih poslovnih aktivnosti i to je ujedno najznačajniji rizik za HPB (i za sve

kreditne institucije).

Sukladno navedenom, najveća je pažnja posvećena upravo upravljanju kreditnim rizikom kroz propisane

politike, procedure i ostale interne akte Banke.

Cilj upravljanja kreditnim rizikom je osigurati kvalitetni kreditni portfelj, zaradu i rast plasmana uz maksima-

lizaciju stope povrata s prihvatljivom razinom odnosa između rizika i zarade, te njihovog odnosa prema cijeni

izvora sredstava.

Upravljanje kreditnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,

• ovlaštena tijela (Kreditni odbor) i osobe,

• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih

poslova u okviru kreditnog procesa,

• Sektor upravljanja kreditnim rizicima,

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju kreditnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti kreditnom riziku.

U svrhu kontrole i upravljanja kreditnim rizikom prate se različiti parametri rizika (npr. kreditna sposobnost

dužnika, urednost u podmirenju obaveza prema HPB, kvaliteta instrumenata osiguranja, adekvatnost regu-

latornog i internog kapitala, kvaliteta portfelja) te se izrađuju različite procjene (npr. procjena kreditnog rizika

plasmana prije odobrenja, procjena nadoknadivosti plasmana).

S ovim rizikom su usko povezani rizik koncentracije te valutno inducirani kreditni rizik i kamatno inducirani

kreditni rizik te ih HPB smatra cjelinom te na taj način i upravlja ovim rizicima.

Tržišni rizik

Tržišni rizici jesu pozicijski, valutni i robni rizik.

• Pozicijski rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, kod izvede-

noga financijskog instrumenta, promjene cijene odnosne varijable.

• Valutni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valute i/ili promjene cijene zlata.

• Robni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

Upravljanje tržišnim rizicima u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,

• operativnu i organizacijsku razdvojenost funkcije ugovaranja transakcija od funkcije pozadinskih poslo-

va riznice u poslovima trgovanja,

• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Sklonost preuzimanju tržišnih rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti tržišnim rizicima. S ciljem

ovladavanja tržišnim rizicima uspostavljeni su odgovarajući limiti na razini portfelja, pod-portfelja i instrumenta

u odnosu na (ovisno o prirodi financijskog instrumenta) određene mjere izloženosti tržišnim rizicima. Također,

uspostavljeni su warning level po pojedinom vlasničkom vrijednosnom papiru klasificiranom kao imovina nami-

jenjena trgovanju.

Kod mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti tržišnim rizicima koristi se metodologija koja se temelji na

metodi rizičnosti vrijednosti (VaR), mjeri kamatne osjetljivosti (BPV) te mjeru limita u odnosu na nominalni iznos

instrumenta.

Likvidnosni rizik

Likvidnosni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti kreditne institucije da

podmiri svoje novčane obveze o dospijeću. Likvidnosni rizik je usko povezan sa sljedeća dva rizika i Banka ih

smatra jednom cjelinom u smislu upravljanja rizicima:

• Rizik financiranja likvidnosti (engl. funding liquidity risk) jest rizik da kreditna institucija neće biti u sta-

nju uspješno ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te

potrebe za instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti

financijski rezultat.

• Rizik tržišne likvidnosti (engl. market liquidity risk) jest rizik koji proizlazi iz nemogućnosti kreditne insti-

tucije da jednostavno napravi prijeboj pozicija (engl. offset) ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni, zbog

tržišnog poremećaja ili zbog nedovoljne dubine tržišta.

Upravljanje likvidnosnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,

• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,

• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (Pododbor za likvidnost),

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika,

• Sektor financijskih tržišta.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti likvidnosnom riziku temelji se na izračunu koeficijen-

ta likvidnosne pokrivenosti (LCR), izračunu pokazatelja izloženosti strukturnoj likvidnosti uključujući praćenje i

izvještavanje o stabilnim izvorima financiranja (NSFR) te dodatnim nadzornim parametrima za izvješćivanje o

likvidnosti (ALMM).

Sklonost preuzimanju likvidnosnog rizika određena je uspostavljenim limitima izloženosti likvidnosnom

riziku. S ciljem ovladavanja likvidnosnim rizikom uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na koeficijent

likvidnosti te limiti za pokazatelje strukturne likvidnosti. Također, uspostavljeni su limiti utvrđeni Odlukom o

obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima Hrvatske narodne banke.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje jest rizik gubitka koji

proizlazi iz mogućih promjena kamatnih stopa, a koje utječu na stavke u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,

• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom,

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika,

• Ured za upravljanje aktivom i pasivom.

Sklonost preuzimanju kamatnog rizika u knjizi banke određena je uspostavljenim limitima izloženosti kamatnom

riziku u knjizi banke.

S ciljem ovladavanja kamatnim rizikom u knjizi banke uspostavljeni su odgovarajući limiti u odnosu na omjer

promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te u odnosu na promjenu (smanjenje)

neto kamatnih prihoda. Uz navedeno Banka prati i rizičnost vrijednosti (VaR) pozicija osjetljivih na promjenu

kamatne stope.

Operativni rizik

Operativni rizik jest rizik gubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi i sustava ili

iz vanjskih događaja, uključujući pravni rizik.

Upravljanje operativnim rizikom u HPB-u organizacijski je ustrojeno kroz:

• Upravu,

• strukturu upravljanja operativnim rizikom (Menadžer operativnog rizika, Osobe za podršku upravljanju

operativnim rizikom, Osobe za vezu),

• Odbor za upravljanje operativnim rizikom,

• Ured za korporativnu sigurnost,

• Sektor za usklađenost poslovanja,

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika.

Metodologija mjerenja odnosno procjenjivanja izloženosti operativnom riziku temelji se na prikupljanju i analizi

podataka o događajima uslijed operativnog rizika, samoprocjeni rizika i kontrola, procjeni rizika informacijskog

sustava, rezultatima analize utjecaja na poslovanje uzimajući u obzir implementirani plan kontinuiteta poslo-

vanja te procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom. Također, provodi se procjena utjecaja uvođenja novog

proizvoda na profil rizičnosti.

S ciljem ovladavanja operativnim rizikom HPB-u u prvom redu primjenjuje mjere smanjenja izloženosti

operativnom riziku kroz sustav internih kontrola te mjere prijenosa utvrđenog rizika (osiguranje) u slučajevima

gdje je to primjereno. Osim toga, uspostavljen je sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja.

Banka je pravovremeno pokrenula projekt prelaska na jedinstvenu valutu EU, odnosno euro, te su započete

intenzivne aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu prilagodbe, za što su predviđeni značajni financijski

iljudski resursi.

Ostali rizici

Ostali rizici, iako su prisutni u poslovanju HPB-a, manje su značajni od prethodno opisanih te su metodologija

i način njihovog upravljanja i ovladavanja manje kompleksni nego li za značajnije rizike (prethodno opisane).

Koncentracijski rizik jest rizik koji proizlazi iz svake pojedinačne, izravne ili neizravne, izloženosti prema

jednoj osobi, grupi povezanih osoba odnosno središnjoj drugoj ugovornoj strani ili skupa izloženosti koje pove-

zuju zajednički činitelji rizika kao što su isti gospodarski sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni poslovi

ili roba, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uključujući posebno rizike povezane s velikim

neizravnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davatelju kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka

koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja kreditne institucije ili materijalno značajnu promjenu njezina profila

rizičnosti.

Rizik vrijednosti kolaterala jest rizik koji proizlazi iz nepovoljnog kretanja tržišta i potražnje za imovinom

koja predstavlja kolateral i koju je potrebno unovčiti radi naplate potraživanja.

Rizik države jest rizik da odgovarajuća tijela ili središnja banka neće moći ili neće htjeti podmiriti obveze

prema drugim državama i vjerovnicima u tim državama i da ostali dužnici u toj državi neće moći podmiriti

obveze prema vjerovnicima izvan te države.

Strateški rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zbog donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagodlji-

vosti promjenama u ekonomskom okružju i slično.

Upravljački rizik jest rizik gubitka do kojeg dolazi zato što kreditna institucija zbog svoje veličine ima

ograničen kapacitet za uspostavljanje sofisticiranih upravljačkih mehanizama, sustava i kontrola.

Rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju ili „CVA” znači prilagodbu vrijednosti portfelja transakcija s

drugom ugovornom stranom vrednovanog po srednjoj tržišnoj vrijednosti (ovaj rizik se odnosi na sve OTC izve-

dene instrumente za sve poslovne aktivnosti, osim kreditnih izvedenica koje se priznaju radi smanjenja iznosa

izloženosti ponderiranih rizikom za kreditni rizik). Prilagodba kreditnom vrednovanju odražava trenutnu tržišnu

vrijednost kreditnog rizika druge ugovorne strane za instituciju, ali ne odražava trenutačnu tržišnu vrijednost

kreditnog rizika institucije za drugu ugovornu stranu. Banka redovito pravi i izvještava o riziku prilagodbe kre-

ditnom vrednovanju koji s obzirom na opseg poslovanja Banke nije značajan.

Rizik usklađenosti jest rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga financij-

skoga gubitka ili gubitka ugleda, što ga kreditna institucija može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima,

standardima i kodeksima te internim aktima.

Poslovni rizik jest negativna, neočekivana promjena obujma poslovanja i/ili profitnih marži koja može dove-

sti do značajnih gubitaka i na taj način umanjiti tržišnu vrijednost kreditne institucije. Prije svega do poslovnog

rizika može doći zbog značajnog pogoršanja tržišnog okružja i promjena u tržišnom natjecanju ili ponašanju

potrošača.

Pravni rizik jest rizik koji nastaje zbog mogućnosti da neispunjene ugovorne obveze, pokrenuti sudski

postupci protiv kreditne institucije kao i donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive

negativno utječu na poslovanje ili financijski položaj kreditne institucije.

Regulatorni rizik je rizik promjene regulative iz područja koje uređuje poslovanja kreditnih institucija, što

može imati za utjecaj promjenu poslovanja ili promjenu profitabilnosti Banke.

Unutarnja revizija

Menadžment i svi zaposlenici su odgovorni za postavke, implementaciju, provedbu i operacionalizaciju sastav-

nica sustava unutarnjih kontrola. Komponente i elementi sustava unutarnjih kontrola opisani su u internim

aktima i provedbenim dokumentima poslovnih područja, a jasno opisane kontrolne aktivnosti imaju značajnu

ulogu u uspješnosti sustava. Prevencija i rano otkrivanje slabosti i nedostataka značajno određuju funkcional-

nost sustava unutarnjih kontrola.

Unutarnja revizija daje neovisnu ocjenu učinkovitosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola svakog revidiranog

područja i sastavni je dio revizorskog izvješća.

Unutarnje kontrole predstavljaju skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika,

praćenje učinkovitosti poslovanja, pouzdanost financijskih i ostalih informacija te usklađenost s internom i

eksternom regulativom. Predstavljaju razumno jamstvo da će se ostvariti poslovni ciljevi na predviđeni način,

u zadanim rokovima uz primjenu važeće regulative. Unutarnje kontrole su sastavni dio upravljačkih procesa

menadžmenta i svih zaposlenika Banke. Osnova načela sustava unutarnjih kontrola odražavaju se kroz:

• jasne linije odgovornosti,

• razgraničenje ovlasti i odgovornosti,

• specifične kontrolne postupke i

• funkciju unutarnje revizije.

Unutarnja revizija

Unutarnja revizija organizirana je kao samostalan i neovisan organizacijski dio čiji se rad temelji na strukovnim

načelima unutarnjeg revidiranja i pripadajućoj zakonskoj regulativi. Upravljanje i odgovornost funkcije unutarnje

revizije određeno je načelom dualne odgovornosti pri čemu administrativno odgovara Upravi, a funkcionalno

Nadzornom odboru, odnosno Revizorskom odboru.

Ured unutarnje revizije organiziran je po područjima te se za svako područje potiču specijalizirani timovi

i vještine. Stoga, postoje timovi za: Informacijski sustav, Financijska tržišta, Upravljanje rizicima, Poslove sa

stanovništvom i Opću reviziju.

Poveljom unutarnje revizije određena je neovisnost i organizacijska samostalnost funkcije unutarnje revizije.

Pristup podacima, informacijama, osobama i prostorima je izravan i neograničen. U skladu s općim standar-

dima unutarnje revizije i zakonske regulative postupci unutarnje revizije se provode kroz četiri faze: planiranje,

provedba ispitivanja, izvješćivanje i praćenje rezultata.

Planiranje se temelji na dokumentiranoj procjeni rizika, a Godišnji plan rada usvaja Uprava uz prethodnu

suglasnost Revizorskog odbora i Nadzornog odbora.

Unutarnja revizija pokriva sva poslovna područja Banke i strukturno je podijeljena na reviziju područja

poslovanja sa stanovništvom, područje upravljanja rizicima, opću reviziju, reviziju informacijskog sustava te

reviziju područja financijskih tržišta.

Izvješćivanje o rezultatima revidiranih područja dostavlja se odgovornoj osobi predmeta revizije, nadležnom

članu Uprave revidiranog područja, Upravi i Revizorskom odboru. Svako pojedinačno izvješće podnosi se

na sjednicu Uprave te se na taj način osigurava da je Uprava primila na znanje rezultate revizije, predložene

preporuke i mjere te rokove za ispunjenje preporuke i mjera. Revizorskom odboru se, pojedinačna izvješća

unutarnje revizije, dostavljaju na sjednicama odbora. Isto se provodi putem Ureda Uprave u okviru redovne

dostave dokumentacije.

Unutarnja revizija izrađuje Izvješće o radu na polugodišnjoj i kvartalnoj razini i dostavlja ga Upravi,

Revizorskom i Nadzornom odboru, dok se kvartalna izvješća o radu dostavljaju Upravi i Revizorskom odboru.

Izvješće o radu sadrži informacije o ostvarenju godišnjeg plana rada, popis obavljenih planiranih i izvanred-

nih poslova, popis planiranih poslova koji nisu izvršeni s razlozima neizvršenja plana, sažetak najznačajnijih

činjenica utvrđenih tijekom obavljenih revizija, opću ocjenu adekvatnosti i djelotvornosti sustava unutarnjih

kontrola, opću ocjenu adekvatnosti i učinkovitosti sustava upravljanja rizicima te izvješće o izvršenju prijedloga,

preporuka i mjera proizašlih tijekom obavljenih revizija s razlozima njihova neizvršenja.

Funkcija praćenja usklađenosti

Funkcija praćenja usklađenosti organizirana je unutar Sektora za usklađenost, u Direkciji za usklađenost i

zaštitu podataka, Odjelu za usklađenost poslovanja.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, kao nositelj Funkcije praćenja usklađenosti, je osoba odgovorna za rad

kontrolne funkcije praćenja usklađenosti, te uz dužnosti i odgovornosti propisane internim aktima Banke, osobito

• odgovara za koordiniranje upravljanja rizikom usklađenosti;

• dužan je jednom godišnje identificirati i procijeniti rizik usklađenosti;

• odgovoran je za godišnji plan rada, operativne planove i metodologiju rada, te proračun Sektora za

usklađenost;

• dužan je najmanje polugodišnje podnijeti izvješće o radu Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru

Banke;

• dužan je jednom godišnje donijeti opću ocjenu usklađenosti Banke sa propisima koji reguliraju pružanje

investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti;

• dužan je najmanje godišnje podnijeti izvješće o radu u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja

investicijskih aktivnosti Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, Direktor Direkcije za usklađenost i zaštitu podataka i zaposlenici

Odjela za usklađenost poslovanja, koji obavljaju poslove praćenja usklađenosti (dalje u tekstu: Funkcija pra-

ćenja usklađenosti) djeluju neovisno o poslovnim područjima, procesima i aktivnostima u kojima nastaje rizik

usklađenosti i ne obavljaju poslove u kojima bi mogli doći u sukob interesa.

Primanja i nagrađivanja nositelja Funkcije praćenja usklađenosti i zaposlenika Funkcije praćenja uskla-

đenosti nisu izravno povezani sa specifičnim poslovima i transakcijama u poslovnim područjima, procesima i

aktivnostima u kojima nastaje rizik usklađenost, a internim aktima Banke propisana su ograničenja vezana uz

primanje poklona i drugih pogodnosti, dopunski rad, članstava u nadzornim odborima i odgovarajućim tijelima

drugih pravnih osoba i drugih okolnosti koje mogu dovesti do sukoba interesa.

Nositelj Funkcije praćenja usklađenosti i zaposlenici Funkcije praćenja usklađenosti ovlašteni su tražiti

i dobiti pristup svim informacijama, podatcima i dokumentaciji, informacijskim sustavima i ostalim resursima

potrebnim za obavljanje zadataka iz svoje nadležnosti, a ostale organizacijske jedinice Banke dužne su surađi-

vati u pružanju traženih informacija.

Poslovi, opseg i način rada, odnosno metodologija rada te sustav izvještavanja Funkcije praćenja usklađenosti

Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru Banke uređeni su slijedećim internim aktima:

1. Politika usklađenosti poslovanja;

2. Pravilnik o usklađenju poslovanja;

3. Metodologija usklađenosti poslovanja.

Poslovi Funkcije praćenja usklađenosti uključuju najmanje:

1. utvrđivanje i procjenu rizika usklađenosti kojem je Banka izložena ili bi mogla biti izložena,

2. savjetovanje uprave i drugih odgovornih osoba o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pra-

vila uključujući i informiranje o aktualnostima iz tih područja,

3. procjenu učinaka koje će na poslovanje kreditne institucije imati izmjene relevantnih propisa,

4. provjeru usklađenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim zakonima i propisima kao i s

izmjenama propisa, u suradnji s funkcijom kontrole rizika,

5. nadzor postupanja s povlaštenim informacijama u smislu propisa o tržištu kapitala te vođenje propisa-

nih evidencija i registara,

6. poslove praćenja i kontrole evidentiranja telefonskih razgovora i elektroničke komunikacije u vezi pru-

žanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti,

7. upravljanje sustavom rješavanja pritužbi klijenata u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja inve-

sticijskih aktivnosti,

8. poslove praćenja usklađenosti u vezi upravljanja investicijskim proizvodima,

9. poslove praćenja i kontrole kvalifikacija i kadrovskih uvjeta zaposlenika koji pružaju investicijske usluge

i obavljaju investicijske aktivnosti,

10. davanje opće ocjene usklađenosti Banke s propisima koji reguliraju pružanje investicijskih usluga i

obavljanja investicijskih aktivnosti,

11. izvješćivanje Uprave, Nadzornog odbora i Odbora za rizike o riziku usklađenosti te ostalih kontrolnih

funkcija ukoliko je procjenom utvrđena izloženost Banke visokom riziku usklađenosti,

12. suradnja i razmjena informacija sa Sektorom strateških rizika i kontrole rizika vezano uz rizik usklađe-

nosti i upravljanje tim rizikom,

13. poslove savjetovanja u dijelu pripreme obrazovnih programa vezanih za usklađenost,

14. poslovi nadzora i provjere usklađenosti poslovanja s relevantnim propisima te izvještavanje o provede-

nom nadzoru,

15. praćenje i kontrola usklađenosti postupanja zaposlenika Banke sa zakonskim i drugim propisima kao

i s visokim etičkim i profesionalnim standardima utvrđenim u Etičkom kodeksu Banke te izvješćivanje

Uprave o provedenim kontrolama,

16. poslovi nadzora nad operativnom usklađenošću Banke s odredbama članaka 80. i 81. Zakona o tržištu

kapitala i Pravilnika o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje inve-

sticijskih usluga i aktivnosti.

Funkcija praćenja usklađenosti kontinuirano surađuje s rukovoditeljima i zaposlenicima organizacijskih jedinica

Banke osobito u dijelu koji se odnosi na savjetovanje u svezi primjene relevantnih propisa na pojedinačne

obveze i odgovornosti u poslovnim domenama te sudjeluje u aktivnostima usklađenja i implementacije s regula-

tornim zahtjevima, kako bi se u ranoj fazi prepoznao rizik usklađenosti i njime adekvatno upravljalo, a pri čemu

se osigurava da suradnja Funkcije praćenja usklađenosti s drugim organizacijskim jedinicama ni na koji način

ne dovede u pitanje njezinu objektivnost i neovisnost.

Funkcija praćenja usklađenosti kontinuirano surađuje i sa druge dvije kontrolne funkcije, Uredom unutarnje

revizije i Sektorom strateških rizika i kontrole rizika, osobito u dijelu koji se odnosi na praćenje implementacije

preporuka nadzorno regulatornih tijela. Suradnja je usmjerena k cilju da sve tri kontrolne funkcije zajednički

uspostave djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja, a da se pri tome izbjegne

preklapanje i sukob nadležnosti.

Funkcija praćenja usklađenosti također surađuje s vanjskim revizorima i nadležnim nadzornim tijelima (HNB,

HANFA) pri implementaciji odnosno praćenju implementacije preporuka koje su ta nadzorna tijela izdala Banci.

Na početku poslovne godine, a najkasnije do 31. siječnja svake godine Izvršni direktor Sektora za usklađe-

nost dostavlja Upravi, Odboru za rizike i Nadzornom odboru godišnji plan rada Funkcije praćenja usklađenosti,

koji Uprava Banke usvaja uz prethodnu suglasnost Odbora za rizike i Nadzornog odbora Banke.

Nadalje, Izvršni direktor Sektora za usklađenost jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu,

obavlja identifikaciju i procjenu rizika usklađenosti sukladno kategorijama prioriteta usklađenosti poslovanja

utvrđenim Politikom usklađenosti poslovanja te daje ocjenu usklađenosti Banke s relevantnim propisima.

Godišnje izvješće dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Izvršni direktor Sektora za usklađenost, također jednom godišnje, u sklopu godišnjeg izvješća o radu u

vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, daje opću ocjenu usklađenosti Banke s

obvezama propisanim Zakonom o tržištu kapitala, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 te

pravilnicima koje na temelju njih donosi HANFA.

Godišnje izvješće o radu Funkcije praćenja usklađenosti u vezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja

investicijskih aktivnosti dostavlja se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga do 31. ožujka tekuće godi-

ne za prethodnu godinu.

Uprava Banke, jednom godišnje prilikom razmatranja godišnjeg izvješća o radu Funkcije praćenja uskla-

đenosti preispituje primjerenost postupaka te djelotvornost Funkcije praćenja usklađenosti, donosi zaključke o

radu Funkcije praćenja usklađenosti i o njima obavještava Odbor za rizike i Nadzorni odbor Banke te poduzima

odgovarajuće mjere za ispravljanje eventualno utvrđenih nedostataka.

Nadzor nad radom Funkcije praćenja usklađenosti obavlja Ured unutarnje revizije u sklopu stalnog i cjelovi-

tog nadzora nad poslovanjem Banke.

Plan razvoja Hrvatske poštanske banke

Sažetak i osnovni okvir strategije, koji je prezentiran u ovom dokumentu temelji se u značajnoj mjeri na doku-

mentu Strategija poslovanja Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo 2023. – 2026., koja je odobrena od

strane Nadzornog odbora sukladno članku 48. Zakona o kreditnim institucijama dana 27. veljače 2023. godine.

Izravne posljedice COVID-19 krize i njezini postkrizni posljedični događaji koje se još nisu u potpunosti

materijalizirali, imaju najveći kratkoročni utjecaj na ostvarenje plana razvoja Banke. Međutim, i prije spomenute

krize bankarski sektor u svijetu pa tako i Republici Hrvatskoj pod značajnim je utjecajem tehnoloških promjena

(FINTECH & AI) koje su već ili će u budućnosti biti u stanju bilo u potpunosti ili djelomično zaobići klasične

financijske posrednike u pružanju usluga ili promijeniti njenu prirodu, a da pri tome njeni nositelji nisu izloženi

ekstenzivnim regulatornim zahtjevima.

Izazovi i opasnosti koji prijete Banci u konkurentskom okruženju su nedovoljno ulaganje u nove tehnologije

i budućnost, viša cijena izvora financiranja, neefikasnost, nedostatak kontinuiteta, nemogućnost adekvatnog

nagrađivanja najboljih, nedostatak razmjene znanja (uobičajeno u grupacijama) i ograničenost kapitala.

Strategija koja je prezentirana u ovom dokumentu temelji se na dostizanju ciljanog željenog stanja u dugom roku

(„vizija“) uz ostvarenje svrhe poslovanja HPB („misiju“). Da bi odgovorila na izazove budućnosti, Banka je uvažavajući

svoj specifični položaj najveće poslovne banke o domaćem vlasništvu definirala viziju i misiju kako slijedi:

Misija

Stvaramo uvjete za bolji život u Hrvatskoj.

Vizija

Banka u hrvatskom vlasništvu s relevantnim tržišnim utjecajem

koja na najbolji način brine o klijentima, dioničarima i zajednici.

• Održivo poslovanje – kako bi ostvarila svoju misiju, Banka želi pridonijeti trenutnom ekonomskom razvoju

bez ugrožavanja potreba budućih generacija. Zbog toga je Banka usmjerena na održivi razvoj i postizanje

ravnoteže između svih čimbenika održivosti; okolišnih, društvenih i upravljačkih kao jednog od temelja na

kojima planira ostvarenje svih svojih poslovnih ciljeva.

• Kanal Hrvatske pošte je najbitniji razlikovni element Banke. Ugovorna, informatička i vlasnička povezanost

temelj su najveće mreže poslovnica u Hrvatskoj, a koja se koristi za ugovaranje i prodaju dijela financijskih

proizvoda iz palete HPB. Uvođenje novih proizvoda u mrežu HP doprinijet će rezultatima oba strateška

partnera i koristiti klijentima.

• Digitalizacija predstavlja fokus Banke na praćenju trendova u bankarskom poslovanju i nebankovnoj

konkurenciji s jedne strane, te pravovremenom prepoznavanju sve rafiniranijih potreba klijenata s druge.

Digitalizacija za kreditne institucije više nije prednost, nego preduvjet opstanka, te će se provoditi iz dva

aspekta: (i) aspekt klijenta, koji se odnosi na funkcionalnosti proizvoda i usluga, i (ii) interni aspekt, koji se

odnosi na automatizaciju i procesnu efikasnost. Unutar aktivnosti digitalizacije provest će se i prilagodba IT

arhitekture kroz redukciju postojećeg core rješenja i prijenos ključnih elemenata fleksibilnosti IT sustava na

satelitske aplikacije, kao i implementacija novog sustava upravljanja podacima kao ključan faktor u podršci

donošenju odluka.

• Anorganski rast – Banka je u prethodnom periodu uspješno ostvarila nekoliko poslovnih kombinacija kojim

je znatno povećala interne kompetencije i iskustvo. Uspješnost kojim su ovi procesi ostvareni te financijski

i sinergijski efekti koji su pri tome ostvarene daju Banci poticaj da može ovisno o potencijalnim tržišnim

prilikama i na temelju ovog stupa dodatno povećati svoj tržišni udio.

Kao temelji razvoja identificirana su sljedeća područja – stupovi razvoja:

Stupovi razvoja

ODRŽIVO

POSLOVANJE

KANAL

HRVATSKE

POŠTE

DIGITALIZACIJA ANORGANSKI

RAST

ESG kao temelj za

transformaciju poslovanja

Klijent na prvom mjestu Jačanje tržišne pozicije

Digitalizacija poslovanja

Završetak pripajanja

Nove hrvatske banke

Implementacija ESG čimbenika u

procese poslovanja; integracija rizika

i procjene materijalnosti

Razvoj E2E digitalnih kanala

akvizicije

Razmatranje prilika

za anorganski rast

Novi model nefinancijskog

izvještavanja; novi standardi

Dostupnost proizvoda i usluga kroz

najveći distributivni kanal

Postati izvrsno mjesto

za rad i razvoj

Održivost kao korporativni prioritet

po sva tri čimbenika

Brzina i učinkovitost

u korisničkoj podršci

Ostvarivanje ciljeva kroz učinkovit sustav

upravljanja; postizanje konkurentnosti

u dijelu isplate primitaka

Etičko i učinkovito vodstvo

Segment poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom

Strateški fokus Sektora poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom („Sektor”) je i dalje na intenzivnom

širenju poslovne suradnje s postojećim klijentima i akviziciji novih, temeljeno na najboljoj bankarskoj praksi. Pri

tome će se posebna pažnja posvećivati ravnoteži između komercijalnih prilika koje pružaju tržišta te potrebe

Banke da slijedi svoj konzervativni pristup kad se govori o upravljanju rizicima.

Daljnji razvoj poslovanja Sektora počiva na povećanju baze aktivnih velikih klijenata u privatnom domaćem

i stranom vlasništvu kroz osiguranje kreditnih linija za investicije i obrtni kapital, dokumentarno poslovanje u

zemlji i inozemstvu te široku lepezu platno prometnih usluga. Značajan utjecaj će imati i očekivano pripajanje

Nove hrvatske banke, čime će se u integriranoj banci povećati broj klijenata, portfelj, kao i dotok specijalističkih

znanja i dobrih bankarskih praksi.

Sektor ulaže velike napore u razvoj sofisticiranih usluga financijskog praćenja investicija u segmentu ener-

getike, vodnog i komunalnog gospodarenja, stanogradnje i turizma, vodeći se pri tom načelom da podržavamo

najkvalitetnije projekte koji su primjereno kapitalizirani i za koje se sa visokim stupnjem pouzdanosti može

procijeniti dostatnost budućih novčanih tokova iz poslovanja projekta.

Dodatno, s posebnom pažnjom se pristupa klijentima sukladno njihovoj pripadnosti gospodarskim grana-

ma, a što dovodi do dodatne specijalizacije usmjerene na povećanje kvalitete ukupnog poslovnog odnosa s

klijentima. Pri tome će se voditi računa o maksimumima granskih izloženosti kreditom riziku, sve sukladno

makroekonomskim pokazateljima predmetnih grana djelatnosti.

Ciljane akvizicijske skupine klijenata čine svi bonitetni klijenti koji imaju otvoren račun i stabilan poslovni

odnos u drugim bankama - veliki sustavi, tijela državne i lokalne uprave. Spomenuti Bančin pristup segmen-

tacije klijenata pružit će mogućnost ponude najkvalitetnijih rješenja novim klijentima uz zadržavanje prijeko

potrebne razine sigurnosti dijelu upravljanja rizicima, što se i u ranijim razdobljima pokazao kao ispravan smjer

kretanja.

Cilj ovog pristupa je primjena takvog specijalističkog modela prodaje i vođenja poslovnog odnosa koji će na

najkvalitetniji način odgovoriti na potrebe i očekivanja klijenata.

Koristeći različite akvizicijske alate - baze klijenata, pred selekciju, prodajne akcije i sl. - omogućit će se

pristup novim klijentima i proširenje odnosa s postojećim. Bančin plan u tom smislu je u potpunosti uskladi-

ti kvalitetu kreditnog procesa, razine ovlaštenja u odobravanju za pojedine proizvode i segmente klijenata

te ponudu produktnih rješenja visoke razine fleksibilnosti. Automatizacija i digitalizacija trendovi su koje je

Banka već usvojila kako bi išla u korak sa svjetskim trendovima te stvorila suvremenu prodajnu infrastrukturu.

Razvojni procesi su u tijeku i u narednom periodu se očekuje uvođenje niza automatiziranih usluga temeljenih

na mobilnim tehnologijama. Time Banka osigurava brže i jednostavnije poslovanje poduzetnicima uz kvalitetno

upravljanje poslovnim odnosom na dugi rok.

Jedno od težišta Sektora biti će i dalje na proširenju poslovne suradnje i kreditiranju onih klijenata i gospo-

darskih grana koje u najvećoj mjeri doprinose povećanju BDP-a hrvatskog gospodarstva - proizvodne djelat-

nosti, izvoznici, prerađivačke industrije i proizvodnje energije. Pri tome, kao imperativ kvalitetnog upravljanja

rizicima, sam po sebi se nameće individualni pristup svakom klijentu u procjeni njegove ukupne financijske

kvalitete, potencijala industrijske grane u kojoj djeluje te potencijala specifične poslovne transakcije u koju ulazi.

Banka od samog početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a dodatno i zbog utjecaja rata u

Ukrajini, kontinuirano uvodi mjere pomoći kako bi poduzetnicima olakšala financijsko poslovanje i omogućila

što brži rast njihovih poslovnih aktivnosti.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimiranja

prihoda, Sektor će i dalje jačati suradnju s Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom, pogotovo u dijelu

povećanja broja klijenata iz sfere Jedinica lokalne uprave i samouprave i povezanih tvrtki. Značajan potencijal

rasprostranjenosti Hrvatske pošte d.d. Banci pruža veliku priliku za povećanje broja klijenata, što je već vidljivo

i iz pilot projekta koji traje od kolovoza 2020. godine te povećanja volumena prodaje njezinih proizvoda i usluga

u 2022. godini, u prvom redu u dijelu platnog prometa i kartičnih proizvoda, koji trend očekujemo i u narednom

periodu, čime će se utjecati na povećanje nekamatnog prihoda.

Banka će i nadalje nastaviti razvijati poslovni odnos s FINA-om kao jednim od najdominantnijih partnera kad

je riječ o ukupnom platnom prometu i prihodu koji ova poslovna linija generira. Nastavit će se aktivnosti vezane

uz unapređenje poslovanja u dijelu upravljanja gotovinom u suradnji s velikim klijentima koji imaju potrebu

deponiranja iste na njihovim lokacijama.

U depozitnom poslovanju naglasak će biti na širenju transakcijskog poslovanja s velikim poduzećima i

korporacijama, ali i nastavku dobre suradnje s državnim i javnim poduzećima, jedinicama lokalne samouprave

i tvrtki u njihovom vlasništvu. Pri tome će se i nadalje naglasak stavljati na optimalni odnos kamatnog troška

i potreba Banke za likvidnošću koju će plasirati klijentima na tržištu. Banka je u dijelu poslovanja s gospodar-

stvom prepoznata kao partner od strane klijenata koji joj ukazuju svoje povjerenje kroz kontinuirani pritok novih

oročenih i a-vista depozita.

Ambicija Sektora i Banke u dijelu poslovanja s gospodarstvom je biti siguran partner klijentima koji će svojom

ekspertizom pozitivno utjecati na njihovo poslovanje uz ostvarenje kontinuiranog rasta svoje profitabilnosti te

visokog stupnja zaštite i sigurnosti svojih portfelja. To će biti glavne vodilje u poslovanju u predstojećem periodu

čime se osigurava etabliranje Hrvatske poštanske banke kao jedne od vodećih kreditnih institucija na tržištu.

Segment poslovanja s malim i srednjim poduzećima

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je orijentiran na efikasnost i produktivnost poslovanja, pro-

dubljivanje strateškog partnerstva s Hrvatskom poštom, digitalizaciju, usavršavanje zaposlenika te sinergiju sa

svim organizacijskim dijelovima Banke, a sve u svrhu povećanja razine kvalitete usluge i podržavanja poduzet-

nika koji mogu doprinijeti bržem gospodarskom razvoju i rastu zapošljavanja.

Rastom plasmana i ciljanjem onih segmenata i poduzetnika koji stvaraju vrijednost za ekonomiju, Sektor

poslovanja s malim i srednjim poduzećima će dati doprinos razvoju Hrvatske i njenih poduzetnika. Pritom je

identificiran prostor za napredak u području EU fondova za jačanje poduzetništva, financiranju izvoznih podu-

zeća koja su zbog svoje fleksibilnosti i dinamičnosti prepoznata kao jedan od ključnih izvora inovacija u gos-

podarstvu. U narednom periodu očekujemo dodatno jačanje kreditne aktivnosti poduzetnika koje smo spremni

poduprijeti specijaliziranom programima kreditiranja kroz suradnje s HBOR-om, HAMAG BICRO-om i ostalim

partnerima koji će također biti usmjereni prema podržavanju poduzetnika u njihovim poslovnim pothvatima.

U želji za postizanjem što kvalitetnijeg položaja na tržištu, pružanja najbolje usluge klijentima te optimizira-

nja prihoda, Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će iskoristiti priliku za daljnji razvoj suradnje s

Hrvatskom poštom d.d. kao strateškim partnerom u prvom redu u dijelu platnog prometa i ugovaranja proizvo-

da koristeći distributivni kanal ureda Hrvatske pošte d.d..

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima će konstantno raditi na unaprjeđenju kvalitete usluge te

će davati maksimalan doprinos kako bi se postojeći procesi poput odobravanja kreditnih proizvoda i uspostave i

praćenja poslovnog odnosa u potpunosti automatizirali što bi značilo bržu reakciju i povratnu informaciju prema

klijentima o ugovaranju proizvoda i usluga

Novim poslovnim modelom za male i srednje poduzetnike želimo postići poslovnu i operativnu izvrsnost

kako bismo pružili što bržu, efikasniju i konkurentniju uslugu te pridonijeli razvoju Hrvatske poštanske banke u

vodeću banku za segment mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

Segment poslovanja sa stanovništvom

Poslovanje s građanstvom jest strateški segment poslovanja Banke. U narednom razdoblju nastavit ćemo

razvojne aktivnosti unapređenja postojećih i uvođenja novih proizvoda kao i podizanja kvalitete usluga i servisa

u cilju povećanje broja radno aktivnih klijenata. Nastavljamo s akvizicijskim ponudama i suradnjom s odabranim

poslodavcima i strateškim partnerima. Svjesni smo da jedino stalnim unapređenjem razine usluge možemo

ostvariti planirane akvizicije i rast, stoga provodimo kontinuirane edukacije djelatnika te mjerenja kvalitete

usluge.

Tijekom 2022. godine naglasak je bio na aktivnostima vezanim na prelazak na EURO valutu u hrvatskom

monetarnom sustavu, te je i fokus razvojnih aktivnosti u protekloj godini bio na osiguranju svih funkcionalnih

pretpostavki kako bi se u domeni kreditnog i transakcijskog poslovanja uspješno provela konverzija proizvoda

i usluga na EURO valutu, što je Banka uspješno provela.

Tijekom 2023. godine primaran fokus bit će na pripajanju s Novom hrvatskom bankom d.d. tijekom čega će

se dodatno raditi na unapređenju i digitalizaciji procesa ugovaranja proizvoda, kao i poboljšanjima funkcional-

nosti određenih proizvoda s ciljem da se omogući još bolja usluga.

Segment financijskih tržišta

Ulaskom u Europsku monetarnu uniju i uspješnim prelaskom na euro bankarski sustav u RH doživio je značaj-

ne promjene.

Okvir monetarne politike ECB postaje primjenjiv i za Banke u Republici Hrvatskoj te će iste imati pristup

operacijama monetarne politike na jedinstvenom euro tržištu.

U tom smislu aktivnosti na upravljanju likvidnosti te upravljanju portfeljima u cilju osiguranja podrške stabil-

nom poslovanju Banke biti će olakšane.

Visoka likvidnost sustava koja je smanjenjem stope obvezne pričuve u prosincu 2022. godine dosegla

rekordne razine nastavit će se i tijekom 2023. godine s time da će ista biti djelomično neutralizirana kroz stalne

mogućnost polaganja prekonoćnih depozita kod ECB-a. U uvjetima i dalje rastućih kamatnih stopa, za razliku

od proteklih godina, to bi trebalo pozitivno utjecati na prihode Banke, ali istovremeno očekujemo i nešto blaži

rast pasivnih kamatnih stopa i zaoštravanje uvjeta financiranja na međubankarskom tržištu.

Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu banke u Republici Hrvatskoj izgubit će značajan prihod od mje-

njačkih poslova i trgovanja devizama, te očekujemo tek nešto intenzivniji promet tijekom turističke sezone.

Završetak programa otkupa obveznica od strane ECB-a i smanjenje bilance u kombinaciji sa nastavkom

podizanja referentnih kamatnih stopa centralnih banaka trebali bi zadržati prinose na dužničke instrumente na

višim razinama.

Planirani rast prinosa trebao bi biti izraženiji u prvoj polovici godine dok bi rast u nastavku godine trebao biti

ograničen obzirom na očekivano usporavanje inflacije i poboljšane makroekonomske pokazatelje za Republiku

Hrvatsku što bi trebalo pozitivno utjecati na smanjenje spreadova na obveznice.

U segmentu investicijskog bankarstva aktivnosti će biti usmjerene na širenje mreže klijenata i razvoj novih

proizvoda iz domene investicijskih usluga i skrbništva.

Danas sadimo

za budućnost

Nefinancijski izvještaj za 2022.

HPB najavljuje svoj prvi samostalni Izvještaj o održivosti

Prihvaćajući odgovornost i ulogu u stvaranju uvjeta za bolji život u Hrvatskoj u skladu sa svojom misijom te

slijedeći zakonske odredbe i regulatorne smjernice nefinancijskog izvještavanja, Hrvatska poštanska banka u

sklopu Godišnjeg financijskog izvještaja izvještava o svojim aktivnostima iz segmenta društveno odgovornog

i održivog poslovanja.

HPB o svojem djelovanju i utjecajima na okoliš i društvo izvještava od 2017. godine u okviru Godišnjeg

financijskog izvještaja (GFI), a od 2007. kao članica UN Global Compact inicijative putem godišnjih Izvještaja

o napretku.

Slijedeći međunarodne i nacionalne regulatorne smjernice te plan Europske unije da do 2026. godine u

potpunosti uspostavi sustav nefinancijskog izvještavanja koji bi metodom javne objave provjerenih, usporedivih

i dosljednih informacija u cijeloj EU utjecao na tokove kapitala prema poduzećima koja drže do okolišne i druš-

tvene održivosti, HPB se opredjeljuje za holistički pristup nefinancijskog izvještavanja te će za 2022. objaviti

prvi samostalni Izvještaj o održivosti s konsolidiranim podacima za cijelu HPB Grupu.

Izvještaj o održivosti za 2022. bit će kreiran prema međunarodno priznatom okviru za nefinancijsko izvje-

štavanje (GRI) kojeg je HPB usvojila kao standard nefinancijskog izvještavanja u cilju pružanja dosljednosti i

usporedivog praćenja relevantnih okolišnih, društvenih i upravljačkih čimbenika poslovanja.

Banka će Izvještaj o održivosti za 2022. godinu objaviti na svojim internetskim stranicama u travnju 2023.

godine, a u okviru Godišnjeg financijskog izvještaja izdvajamo i opisujemo svoje glavne naglaske, aktivnosti i

doprinose dajući prikaz u skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja (SDG).

Poslovanje u skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja

Utjecaje svog poslovanja temeljimo na 17 Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG). Iako podupiremo

svih 17 globalnih ciljeva, uzevši u obzir svoj oblik poslovanja, prepoznajemo svoj najveći utjecaj u sljedećim

segmentima:

Cilj 3. Osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija

Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja

Cilj 5. Postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojčice

Cilj 8. Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, punu i produktivnu zaposlenost

i dostojanstven rad za sve

Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

Cilj 13. Poduzeti hitna djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

Zdravlje i dobrobit svih, ali prvenstveno svojih

zaposlenika, jedan je od ciljeva održivog razvoja

koje je HPB Grupa identificirala kao izuzetno važne,

posebno u okolnostima u kojima trenutno živimo i

poslujemo. Briga o zdravlju i sigurnosti zaposlenika

ostao je prioritet i kroz 2022. godinu. Svim zaposleni-

cima HPB Grupe osigurano je dopunsko i dodatno

zdravstveno osiguranje koje uključuje i godišnji sis-

tematski pregled, a kako bi se potaknuli na obavljanje

sistematskog pregleda, zaposlenicima je osiguran

slobodan dan.

U sklopu projekta ‚Tvrtka prijatelj zdravlja’ Banka je

u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo

organizirala Poligon zdravlja u svrhu promicanja zdra-

vih životnih navika. Implementacija modula ‚Tvrtka pri-

jatelj zdravlja’ provodila se na razini cijele kompanije,

a neki od evaluacijskih kriterija koje je trebalo zadovo-

ljiti su zaštita zdravlja, zaštita na radu te promicanje

zdravlja u HPB Grupi. HPB je uspješno ispunila sve

zadane kriterije te smo postali prva banka s certifika-

tom ‚Tvrtka prijatelj zdravlja’.

Promicanje zdravog načina života i poticanje fizičke

aktivnosti zaposlenika odvija se i kroz HPB Sport.

Tijekom 2022. godine pokrenuli smo niz aktivnosti u

smjeru razvoju sportske kulture u HPB Grupi, njegu-

jući pritom korporativne vrijednosti poput zajedništva,

timskog i humanitarnog rada. Jedna od pogodnosti

HPB Sporta je i subvencija individualne rekreacije

članovima Društva, a sve u cilju poticanja i promovira-

nja važnosti fizičke aktivnosti.

Svjesni činjenice da je mentalno zdravlje jednako važ-

no kao i fizičko, zaposlenicima je kroz cijelu godinu

dostupna usluga psihološkog savjetovanja. Svrha

takvog savjetovanja je ojačavanje zaposlenika za

uspješno suočavanje s teškoćama usvajanjem novih

postupaka i načina djelovanja koje omogućuju pro-

mjenu, a time i podizanje kvalitete života.

Kako bi osiguralo neometano i uspješno funkcionira-

nje svojih poslovnih procesa HPB Grupa kontinuirano

radi na podizanju razine sigurnosti u svom poslovanju.

Uz redovne sustavne aktivnosti, provode se obvezne

edukacije zaposlenika sa posebnim naglaskom na

informacijsku sigurnost te se djelatnike pravovre-

meno obavještava o svim trenutnim i potencijalnim

aktivnim phishing kampanjama, a sve u svrhu kako bi

se iste prevenirale.

Kontinuirano se provode vježbe evakuacije i spaša-

vanja na svim lokacijama HPB Grupe te se ujedno

radi na poboljšanju kvalitete radnog mjesta uz primje-

nu ergonomije i mjera zaštite na radu. I kroz 2022.

radilo se na podizanju stupanja zaštite od požara

implementacijom sustava vatrodojave, kontinuirano

se uklanjaju potencijalni rizici koji mogu uzrokovati

ozljede na radu, poboljšavaju mikroklimatski uvjeti

te rasvjeta na radnom mjestu, temperatura radnih

prostora i njihova ventilacija.

Ravnotežu između privatnog i poslovnog života zapo-

slenika prepoznali smo kao jedan od važnih ciljeva

održivog razvoja jer utječe na zadovoljstvo i posve-

ćenost zaposlenika te u konačnici stvaranju zdravog i

ugodnog radnog okruženja. Kako bi osigurali što bolji

balans između ove dvije iznimno važne stavke, pri-

mjenjujemo fleksibilno radno vrijeme gdje proces

rada omogućava takvu organizaciju radnog vremena

(skraćeno radno vrijeme petkom, klizno radno vrijeme).

Za zaposlenike čija djeca kreću u vrtić i školu po prvi

puta, omogućili smo slobodan radni dan kako bi svi

imali mogućnost prisustvovati tom posebnom trenut-

ku. U 2022. godini smo nastavili u tonu brige za naše

zaposlenike i njihove obitelji te smo donijeli odluku o

sufinanciranju vrtića.

Zaposlenicima su osigurane i druge pogodnosti kao

što su popusti za sportske aktivnosti u suradnji

s tvrtkom Multisport, mogućnost povoljnije nabavke

uredskog namještaja za vlastite potrebe, popusti u

raznim trgovinama, na avio karte, povoljniji uvjeti na

korištenje određenih bankarskih proizvoda, prigodne

novčane isplate, kao na primjer za rođenje/posvoje-

nje djeteta ili jubilarne nagrade.

Zaposlenici HPB Grupe imaju pravo na plaćeni

dopust jedan dan za svako darivanje krvi. Ovo pravo

zaposlenik ostvaruje neovisno o opsegu korištenja

prava na plaćeni dopust po drugoj osnovi. Također,

zaposlenici imaju pravo na plaćeni dopust jedan

dan mjesečno za volontiranje.

Banka kontinuirano ispituje mišljenje, stavove i zado-

voljstvo zaposlenika kroz istraživanje organizacij-

U nastavku je prikaz aktivnosti koje smo poduzimali tijekom 2022. godine u skladu s navedenim globalnim

ciljevima održivosti.

ske vitalnosti. Istraživanje organizacijske vitalnosti

prvi je korak u usmjerenom upravljanju organizacij-

skom klimom, kulturom i radnom angažiranosti. Cilj

istraživanja je utvrditi postojeće stanje organizacijske

klime, kulture i angažiranosti u HPB Grupi i definirati

područja i mjere za unaprjeđenja.

Kao dokaz da sve navedeno primjenjuje u praksi,

pokazuje priznanje ‚Poslodavac partner’ koji je

Banka osvojila još jednu godinu za redom te je pre-

poznata kao organizacija usmjerena na kvalitetno

upravljanje ljudskim potencijalima.

Kvalitetno obrazovanje jedno je od temeljnih prava

svakog čovjeka. Svjesni da ljudski kapital i stručnost

predstavljaju važnu sastavnicu, kontinuirani razvoj

zaposlenika prepoznat je kao jedan od ključnih načela

HPB Grupe. HPB Grupa potiče svoje zaposlenike da

razvijaju talente, inovativnost i kreativnost te da pomi-

ču granice svog profesionalnog razvoja. Vjerujemo u

moć kontinuiranog učenja, stoga osmišljavamo i razvi-

jamo programe izobrazbe te omogućujemo interne i

eksterne edukacije zaposlenika.

Interne edukacije u 2022. godini najčešće su

bile usmjerene na regulativu, razvoj prodajnih vje-

ština zaposlenika u poslovanju sa stanovništvom te

podatkovne i rukovodne vještine. Eksterne edukacije

odnosile su se na stručne edukacije i konferencije,

a značajan broj edukacija bio je usmjeren na razvoj

prodajnih kapaciteta, analitičkih, komunikacijskih, pre-

govaračkih, upravljačkih vještina. Vjerujući u pojam

dobrog lidera te da ljude treba voditi, motivirati i učiniti

ih uspješnim, poseban naglasak u HPB Grupi stavlja

se na leadership edukacije za rukovoditelje. Osim

internih i eksternih edukacija, nova znanja i vještine

stječu se i kroz portal eUčionica gdje su zaposlenici-

ma kroz interaktivne sadržaje dostupne i regulatorne

i obvezne edukacije koje pridonose savladavanju i

olakšavanju svakodnevnog poslovanja.

Podatkovni rasadnik znanja je jedinstven program

podatkovne pismenosti koji je HPB pokrenula za

zaposlenike koje je menadžment prepoznao kao pred-

vodnike u razvoju i unapređenju podatkovnih procesa

i unapređenju kvalitete podataka. Program je koncipi-

ran po analogiji rasadnika biljaka kako bi se naglasio

prijenos naučenog kroz edukacije u poslovnu praksu

te interno dijeljenje i stvaranje novog znanja. Na taj se

način razvoj zaposlenika povezuje s poslovnim aktiv-

nostima i strateškim ciljevima organizacije te se mak-

simizira dodana vrijednost iz ulaganja u edukacijske

aktivnosti. Cilj programa je unapređenje podatkovno/

analitičkih kompetencija zaposlenika, povećanje

svijesti o važnosti kvalitetnog upravljanja podacima

i vođenje HPB-a u data-driven smjeru stvaranjem

podatkovnog centra izvrsnosti.

HPB Start program cjeloviti je i kontinuiran program

uvođenja u posao novih zaposlenika. Prilikom dolaska

u organizaciju, za svakog novog zaposlenika kreira se

specifičan plan uvođenja u posao - razvojni plan, koji

se kroz period on prvih šest mjeseci rada kontinuirano

prati i evaluira. HPB Start uključuje i Dan dobrodošlice

koji uključuje okupljanje i edukaciju novozaposlenih, a

organizira se svaka dva mjeseca. Na Danu dobrodoš-

lice novi se zaposlenici uvode u radnu okolinu, upo-

znaju s HPB Grupom, vrijednostima, svojim pravima

i obavezama, proizvodima i djelatnošću banke te

mogućnostima osobnog razvoja i napredovanja.

HPB Grupa i dalje veliku pažnju pridaje financijskom

opismenjavanju građana. Smatramo da je osobna

briga o financijskoj budućnosti iznimno važna i zato

svojim aktivnostima financijske pismenosti želimo

educirati građane o značajnim bankarskim temama i

trendovima.

S ciljem poboljšanja financijske pismenosti klijenata

s naglaskom na mlađe generacije, HPB Grupa je i

tijekom 2022. provodila različite edukacije dostupne

svim građanima i poduzetnicima te redovito brinula

o ulaganju u znanje novih generacija. Sudjelovanjem

u Europskom tjednu novca (EMW) kao i sličnim edu-

kacijama tijekom cijele godine te nastavkom video

serijala ‚HPB za financijsku pismenost’ unapređu-

jemo svoje aktivnosti važne za financijsku budućnost

različitih generacija.

Postići rodnu ravnopravnost HPB Grupi jedan je od

strateških ciljeva, isto kao što je to i globalni problem s

kojim se bore mnoge organizacije diljem svijeta. HPB

Grupa sustavno radi na suzbijanju bilo kakve nerav-

nopravnosti na radnom mjestu, uključujući i rodnu.

Jednakost u HPB Grupi živi i provodi se u praksi već

dugi niz godina. Svjesni da raznolikost tima pozitivno

utječe na kvalitetu donošenja odluka i uspješnost

tima, svjesno se njeguju različitosti i to je ključno. To

pokazuje i činjenica da HPB godinama unatrag ima

zastupljen relativno visok broj žena među rukovode-

ćim pozicijama, a također i osoba različitih dobnih

skupina, obrazovnih usmjerenja, znanja i vještina te

specifičnih radnih iskustava.

HPB Grupa je posvećena stvaranju radnog okruženja

u kojem se individualne razlike prihvaćaju i poštuju

te je iz tog razloga zabranjena svaka diskriminacija

u odnosu na pristup svim vrstama stručnog ospo-

sobljavanja i usavršavanja te prekvalifikacije, uvjete

zaposlenja i rada, socijalne sigurnosti, zdravstvene

zaštite, prava iz radnog odnosa te prava članstva i

djelovanja u udrugama zaposlenika ili drugim organi-

zacijama. Svi zaposlenici imaju jednake mogućnosti

za profesionalno usavršavanje, profesionalni rast i

razvoj. Zabranjena je izravna ili neizravna diskrimi-

nacija osobe koja traži zaposlenje i osobe koja se

zaposli na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili

socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere

ili uvjerenja, političkog ili bilo kakvog drugog mišljenja,

pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja,

invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije.

HPB Grupa je usvojila novi Etički kodeks koji donosi

načela, smjernice i zahtjeve koji se odnose na etično

poslovanje sa svim osobama i subjektima s kojima je

HPB Grupa u okviru svoga poslovanja u doticaju – kli-

jenti, zaposlenici, društvena zajednica, dioničari, regu-

latorna tijela, ugovorni partneri, konkurencija. Etički

kodeks nije samo popis pravila kojih se pridržavamo,

nego donosi sustav vrijednosti kojima smo posvećeni

i kojima vjerujemo. Upravljanje složenim sustavom

poput kreditne institucije uključuje ne samo pažnju

dobrog gospodarstvenika, odnosno usklađenost s

propisima i dobrom praksom, nego i agilnost, brzinu

odlučivanja i kulturu ostvarenja ciljeva stoga su načela

ponašanja koja proizlaze iz Etičkog kodeksa u službi

podizanja standarda u svakodnevnom poslovanju HPB

Grupe. Sukladno odredbama Antikorupcijskog progra-

ma Vlade Republike Hrvatske, HPB ima imenovanog

Povjerenika za etiku koji je odgovoran za zaprimanje

i rješavanje prijava kršenja odredbi Etičkog kodeksa.

Potpisom Povelje o raznolikosti kojoj je u Hrvatskoj

nositelj Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR

PSOR), HPB je u 2022. postala dio inicijative koja za

cilj ima doprinijeti progresivnom razvoju modernog

europskog društva.

Promicati kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski

rast, punu i produktivnu zaposlenost i dostojanstven

rad za sve jedan je od ciljeva HPB Grupe.

HPB Grupa svojim klijentima nudi posebne kreditne

programe s ciljem poticanja poduzetništva u

suradnji s drugim institucijama. Posebnom kreditnom

linijom za financiranje poljoprivrednih i poduzetnič-

kih projekata po povoljnijim uvjetima, u suradnji s

Ministarstvom hrvatskih branitelja omogućujemo

mikro, malim i srednjim poduzetnicima – hrvatskim

braniteljima, lakše i bolje uključivanje u svijet podu-

zetništva te daljnji rast i razvoj poslovanja.

Potičući razvitak hrvatskog gospodarstva, HPB

sudjeluje u programima financiranja Hrvatske

banke za obnovu i razvitak (HBOR) koji omoguća-

vaju povoljno financiranje malog i srednjeg poduzet-

ništva. HPB je jedna od 15 poslovnih banaka potpisni-

ca Sporazuma u skladu s kojim je HBOR-u u okviru

Nacionalnog plana za oporavak i otpornost povjerena

provedba financijskih instrumenata subvencije kamat-

nih stopa u iznosu od gotovo 80 milijuna eura.

Europska investicijska banka (EIB) dugoročnim

financiranjem projekata, jamstvima i savjetima una-

pređuje ciljeve Europske unije. U suradnji s EIB-om,

HPB je osigurala dodatnih 14 milijuna eura namijenje-

nih financiranju poduzetničkih projekata. Sredstva će

se koristiti za povoljno kreditiranje održavanja likvid-

nosti, očuvanje radnih mjesta i ulaganja.

U okviru EU Deska, Banka svojim klijentima pruža

savjetodavne usluge vezane za mogućnosti kori-

štenja potpora iz EU fondova, što uglavnom podra-

zumijeva Europske strukturne i investicijske fondove

i Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Konkretnije,

navedeno se odnosi na informiranje vezano za

otvorene i najavljene natječaje za pojedine sektore i

namjene, informativno savjetovanje o mogućnostima

prijave projekata na natječaje kao i prikladnosti proje-

kata za apliciranje.

Suradnjom s razvojnim institucijama, prvenstveno

s HBOR-om i EIB-om, HPB omogućuje povoljnije

uvjete kreditiranja za ulaganja koja trebaju rezultirati

povećanjem inovativnosti, energetske učinkovitosti,

boljom zaštitom okoliša te općenito povećanjem kon-

kurentnosti poslovanja i izvoza. Korištenjem takvih

kreditnih linija, Banka osigurava održivost svojeg

portfelja, a posebnim skupinama poduzetnika kao

što su mladi poduzetnici, manjine, starije osobe, žene

poduzetnice ili invalidi olakšava pristup financiranju.

Rješavanje stambenog pitanja, pogotovo za mlade

obitelji velika je odluka koja pred njih same stavlja

velike izazove. Stoga HPB surađuje s županijama,

gradovima te lokalnim zajednicama podržavajući ini-

cijative koje bi pomogle našim sugrađanima po pitanju

rješavanja stambenog pitanja. U ovogodišnjoj tranši

APN-a HPB je postigla svoj najveći uspjeh od početka

sudjelovanja u programu subvencioniranih stambenih

kredita. HPB je jedna od najaktivnijih banaka u APN

programu u kojem je niz uspjeha nastavila s više od

550 odobrenih kredita u 2022. ukupnog volumena

425 milijuna kuna.

Uz ponudu poticajnih kreditnih linija za klijente, HPB

je uvijek aktivni sudionik na konferencijama i struč-

nim skupovima kojima je cilj potaknuti održivi razvoj

zajednice. Također, HPB Grupa želi ostvariti pozitivan

utjecaj na razvoj zajednice i očuvanje okoliša te svo-

jim donacijama i sponzorstvima potiče i podržava

projekte od kulturne, znanstvene i društvene važnosti.

Tijekom 2022. godine nastavljene su i volonterske

aktivnosti naših zaposlenika u okviru korporativnog

programa Volontiramo za Hrvatsku kojima smo

pružili podršku onima kojima je to najpotrebnije i dali

doprinos očuvanju našeg okoliša.

Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje

za HPB Grupu predstavlja strateški važan cilj. HPB

Grupa naporno radi u dijelu praćenja potrošnje ener-

gije i provodi smjernice za smanjenje energije sa

zaposlenicima kroz redovite edukacije i aktivnosti.

HPB Grupa teži postizanju ugljične neutralnosti te

kao dio mjera zaštite okoliša ima za cilj smanjenje

emisija stakleničkih plinova (GHG), uključujući emisije

iz Opsega 1, 2 i 3, proizvedenih izravnim ili neizravnim

aktivnostima. Banka u 2022. godini započinje računa-

ti Opseg 1 i Opseg 2.

Kao dio Politike upravljanja okolišnim, društvenim

i upravljačkim čimbenicima, krovnog dokumenta

koji definira načela održivog poslovanja, HPB Grupa

je usvojila Načela za dobavljače u kojima su navedena

glavna načela i očekivanja od dobavljača koji imaju ili

žele uspostaviti i održavati dugotrajni poslovni odnos

s Bankom ili članicama Grupe. Dobavljače se potiče

na očuvanje prirodnih resursa, izbjegavanje upotrebe

opasnih materijala te smanjenje, ponovnu upotrebu

i recikliranje uz obvezu pridržavanja etičkih načela

HPB Grupe, uz poštivanje regulatornih normi.

HPB je odabrala smjer održivog razvoja kojem je

jedna od najvažnijih odrednica učinkovito upravljanje

potrošnjom energenata. U skladu sa strategijom i

direktivama Europske unije koje definiraju zajednički

okvir mjera za promicanje energetske učinkovito-

sti unutar EU te Smjernicama za uštedu energije

u Republici Hrvatskoj, Uprava Banke donijela je

Smjernice za učinkovitu potrošnju energenata na

radnom mjestu.

HPB Grupa unazad nekoliko godina kontinuirano

smanjuje broj ispisanih stranica, a cilj nam je biti još

odgovorniji u korištenju papira. Kako bismo zajedno

sa svojim klijentima, koji sve više biraju online komu-

nikaciju s Bankom, bili primjer ekološke osviješte-

nosti, zaposlenici HPB Grupe potiču se na digitalno

arhiviranje dokumentacije i provođenje poslovnih pro-

cesa digitalnim kanalima u najvećoj mogućoj mjeri uz

odabir online komunikacije koja je ekološki prihvatlji-

vija, brža i jednostavnija alternativa ispisivanju papira.

U skladu s Odlukom o načinu pružanja javne usluge

sakupljanja komunalnog otpada na području Grada

Zagreba od 24. veljače 2022. godine te ciljem poti-

canja recikliranja, u svim poslovnim prostorima HPB

Grupe na području grada Zagreba počevši od 1. listo-

pada 2022. godine otpad se odlaže u odgovarajuće

spremnike za odvajanje pojedinih vrsta otpada. Za

svaku pojedinu vrstu otpada određena je boja i broj

spremnika u skladu s Pravilnikom o katalogu otpada.

HPB Grupa je nastavila odgovorno zbrinjavati stari

papir na svim svojim lokacijama putem ovlaštenih

tvrtki za odvoz starog papira ili samostalno u za to

predviđene kontejnere.

Sav elektronički otpad (stara računala, printeri, faks

uređaji) adekvatno se zbrinjava kod tvrtki ovlaštenih

za zbrinjavanje ove vrste otpada. Cijeli sustav printera

u HPB Grupi je umrežen i od strane dobavljača prati

se iskorištenost i potrošnja tonera.

Poduzeti hitna djelovanja u borbi protiv klimat-

skih promjena i njihovih posljedica također je jedan

od najvažnijih ciljeva HPB Grupe koja je svjesna da

klimatske promjene nisu smještene u budućnost nego

su stvarnost. HPB Grupa je spoznala svoju ulogu u

upravljanju klimatskim promjenama i svoje poslovanje

usmjerila prema održivom. Banka redovito edukacija-

ma podiže svjesnost zaposlenika o štetnim učincima

za okoliš, o potrebi transformacije na održivo poslova-

nje te usmjeravanje financiranja prema održivim pro-

jektima. Na visoke ekološke standarde HPB Grupa

pokušava potaknuti i svoje klijente, a smanjenje utje-

caja na okoliš očekuje i od svojih dobavljača.

Banka je i tijekom 2022. godine provodila mnoge

aktivnosti usmjerene očuvanju okoliša.

U veljači 2022. godine završen je veliki ekološ-

ko-volonterski projekt Zasadi s HPB-om započet u

kolovozu 2021. godine. U ovu društveno odgovornu

inicijativu Banka je uključila svoje klijente, zainteresi-

rane građane i zaposlenike da zajedno doprinesemo

stvaranju zdravijeg okoliša za sve nas i za generacije

koje dolaze. Prikupljen je iznos od preko 60.000 kuna

donacija, a HPB je podržala projekt ostatkom iznosa

potrebnog za nabavu i sadnju 30.000 sadnica diljem

Hrvatske, kako bi simbolično obilježila 30 godina

svog poslovanja. Pošumljavanjem su naši volonteri

obuhvatili ukupno sedam područja u Hrvatskoj.

HPB volonteri priključili su se i akciji Zelena čistka u

sklopu globalnog projekta World Cleanup Day. Ovoj

najvećoj ekološkoj volonterskoj nacionalnoj kampa-

nji kojoj je cilj buđenje svijesti o stvaranju i važnosti

odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja

okoliša, dali smo svoj doprinos čisteći jedno od divljih

odlagališta u Zagrebu.

Banka kontinuirano unaprjeđuje svoje mobilno ban-

karstvo te virtualnu ePoslovnicu koja se oslanja na

udaljenu komunikaciju s klijentima, online ugovaranje

proizvoda i usluga Banke, digitalnu dokumentaciju

i kvalificirano digitalno potpisivanje dokumenata.

Ovakav način poslovanja povećava vremensku

dostupnost proizvoda i usluga klijentima Banke, a

ujedno ima i značajan pozitivan utjecaj na okoliš.

Korištenjem ePoslovnice smanjuje se i utjecaj pri-

jevoznih sredstava na okoliš, a digitalni dokumenti i

potpisi u komunikaciji s klijentima smanjuju količinu

korištenog papira. Također, smanjuje se potreba za

uredskim prostorom, energijom i resursima potrebnim

za funkcioniranje Banke.

HPB se opredijelila preusmjeravati tokove kapitala

prema održivim projektima i investicijama kako bi

se postigao održiv i uključiv gospodarski rast, uprav-

ljati financijskim rizicima koji proizlaze iz klimatskih

promjena, iscrpljivanja resursa, degradacije okoliša i

društvenih pitanja te poticati transparentnost i dugo-

ročnost u gospodarskim aktivnostima.

HPB Grupa je usmjerena na pružanje financijske

podrške projektima koji imaju za cilj smanjenje

ugljičnih emisija i ublažavanje klimatskih promjena te

neće svjesno financirati projekte koji su u suprotnosti

s navedenim. Kako bi se regulatorno uskladila s EU

Direktivama, Banka će utvrđivati ESG rizike, posebi-

ce okolišne i klimatske rizike, u sklopu cjelokupnog

procesa osiguravanja adekvatnosti kapitala. Prvi

korak u implementaciji okolišnih i klimatoloških

fizičkih rizika u poslovanje Banke je izrada adre-

snog modela, odnosno geoprostorne baze nekretnin-

skih kolaterala Banke i nekretnina koje su predmet

financiranja. Ona će biti temelj za kreiranje relacijskih

tablica za izračun okolišnih i klimatoloških fizičkih

rizika te pridruživanje odgovarajućih vrijednosti rizika

pojedinom elementu adresnog modela korištenjem

GIS alata. Banka je već započela s aktivnostima

izrade adresnog modela i izračuna okolišnih i kli-

matoloških fizičkih rizika za svoje postojeće klijente,

a tijekom 2023. godine u planu je njegova potpuna

implementacija u poslovni proces odobravanja novih

plasmana.

Banka je u nefinancijskom izvještaju za 2021. godinu

počela izvještavati o svom utjecaju temeljem prva dva

okolišna cilja iz Uredbe o taksonomiji: (1) ublažava-

nje klimatskih promjena i (2) prilagodba klimatskim

promjenama, te je objavila tri ključna pokazatelja

utjecaja na klimatske promjene – potrošnja papira,

potrošnja električne energije i potrošnja vode. Budući

da Banka 2021. godine nije imala uspostavljen model

prikupljanja podataka o potrošnji električne energije

i plina u kWh i vode u m3 na svojim lokacijama, kao

parametri za određivanje KPI-eva uzimali su se troš-

kovi faktura.

Tijekom 2022. godine Banka je razvila model pri-

kupljanja podataka o potrošnji električne energije i

plina u mjernoj jedinici kWh te vode u m3, prikupila je

podatke o potrošnji energenata i vode u 2022. godini,

što je ujedno i bazna godina za postavljanje ciljeva u

skladu s Uredbom o taksonomiji.

Banka će nove KPI-eve o svom utjecaju na okolišne

ciljeve do 2030. godine objaviti u Izvještaju o održivo-

sti za 2022. godinu.

Izjava o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Primjena kodeksa korporativnog upravljanja

U skladu s člankom 272.p Zakona o trgovačkim društvima i člankom 22. Zakona o računovodstvu, Uprava

i Nadzorni odbor izjavljuju da Banka kao izdavatelj dionica koje su uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke

burze, primjenjuje Kodeks korporativnog upravljanja (Kodeks) kojeg su zajedno izradile Hrvatska agencija za

nadzor financijskih usluga (HANFA) i Zagrebačka burza (ZSE), koji je dostupan na njihovim internetskim stra-

nicama www.zse.hr i www.hanfa.hr .

Banka u velikoj mjeri posluje sukladno dobroj praksi korporativnog upravljanja i preporukama Kodeksa s

pojašnjenjima iznimki unutar godišnjeg Upitnika o usklađenosti s Kodeksom, odobrenog od strane Uprave

i Nadzornog odbora, koji se objavljuje na internetskim stranicama ZSE (www.zse.hr), u Službenom registru

propisanih informacija pri HANFA-i (www.hanfa.hr) i internetskim stranicama Banke (www.hpb.hr).

Uspostavljene visoke standarde korporativnog upravljanja prepoznala je i HANFA dodijelivši Banci u prosin-

cu 2021. godine priznanje za najbolju usklađenost s Kodeksom korporativnog upravljanja za 2020. godinu na

Službenom tržištu Zagrebačke burze d.d.

Banka primjenjuje i Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska

ima dionice ili udjele, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 132/2017) krajem

2017. godine, u pogledu kojeg nastoji svojom poslovnom strategijom kao i ključnim internim aktima doprinijeti

transparentnom i učinkovitom poslovanju te kvalitetnijim vezama s poslovnom sredinom u kojoj djeluje kroz

primjenu odredbi o sprječavanju korupcije i mehanizama, mjera i postupaka radi upravljanja sukobom interesa.

Uz preporuke navedenih kodeksa, a u skladu s regulativom kreditnih institucija, Banka kontinuirano radi na

unaprjeđenju korporativnog upravljanja i transparentnosti poslovanja kao osnove za zaštitu dioničara, investito-

ra, klijenata, zaposlenika i ostalih dionika, imajući u vidu ustroj i organizaciju Banke, strategiju i poslovne ciljeve,

učinkovit nadzor nad upravljanjem i odgovornostima Uprave i Nadzornog odbora s posebnim naglaskom na

djelotvorne postupke utvrđivanja, mjerenja i praćenja te izvještavanja o rizicima u poslovanju Banke, kao i

uspostavljanju odgovarajućih mehanizama unutarnjih kontrola.

Banka je uspostavila sustav unutarnjih kontrola kojima se osigurava djelotvoran izravan nadzor, integriranim

djelovanjem postupaka i procesa za praćenje učinkovitosti poslovanja Banke, pouzdanosti financijskog izvje-

šćivanja te usklađenosti sa zakonskim i podzakonskim propisima kao i dobrim poslovnim praksama. Sustav

unutarnjih kontrola u Banci se ostvaruje paralelnim djelovanjem triju međusobno neovisnih funkcija: funkcije

praćenja rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije. Glavne značajke sustava unutarnjih

kontrola očituju se u neovisnosti nositelja kontrolnih funkcija odgovornih za identifikaciju, procjenu i upravljanje

rizicima, uključujući kontrolu rizika i funkciju usklađenosti, dok interna revizija nadgleda cjelokupno poslovanje

Banke i Grupe s ciljem procjene adekvatnosti uspostavljenog sustava internih kontrola.

U cilju smanjenja rizika u procesu financijskog izvještavanja Banka je uspostavila odgovarajući sustav

unutarnjih kontrola i upravljanja rizikom koji je osiguran kroz jasno razgraničenje odgovornosti sudjelujućih

organizacijskih jedinica sukladno internim aktima, a uspostavljene su i adekvatne i djelotvorne unutarnje kon-

trole koje su integrirane u poslovne procese i aktivnosti. Istovremeno Banka je angažirala vanjskog revizora

i organizirala primjenu stalnog financijskog nadzora u financijskom izvještavanju te u donošenju potrebnih

odluka iz tog segmenta. Opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u Banci i upravljanja rizicima

u odnosu na financijsko izvještavanje sastavni je i važan dio našeg poslovanja, a njihovi elementi nalaze se u

opisu poslovanja Banke u bilješci 2.

Značajni imatelji dionica i ograničenja prava iz dionica

Republika Hrvatska najznačajniji je pojedinačni dioničar Banke s 44,90% dionica Banke te zajedno s HP -

Hrvatskom poštom d.d., Hrvatskom agencijom za osiguranje depozita, Hrvatskim zavodom za mirovinsko

osiguranje te Fondom NEK drži preko 77% temeljnog kapitala i glasačkih prava na glavnoj skupštini.

U skladu sa Statutom Banke, jedna dionica daje pravo na jedan glas, odnosno pravo glasa nije ograničeno

niti postoje ograničenja za ostvarenje prava glasa.

Dioničari Banke svoja prava ostvaruju na Glavnoj skupštini Banke. Glavna skupština Banke odlučuje o

pitanjima koja su određena ZTD-om i Statutom Banke. Glavnu skupštinu u pravilu saziva Uprava Banke, a

mora se sazvati i kada to zatraži Nadzorni odbor ili dioničari u skladu sa relevantnim odredbama ZTD-a. Pravo

sudjelovanja na Glavnoj skupštini Banke i korištenje pravom glasa svaki dioničar osobno ili putem punomoć-

nika može ostvariti ako unaprijed prijavi svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije šest dana prije

održavanja Glavne skupštine te ako je u depozitoriju Središnjega klirinškoga depozitarnog društva upisan kao

imatelj dionica na posljednji dan za podnošenje prijave za sudjelovanje u radu Glavne skupštine.

Pravila za imenovanje i opoziv Uprave, izmjenu Statuta i posebne ovlasti Uprave

Na Banku kao pravnu osobu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kako je određeno Odlukom o

pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, broj 147/2021), postupci

izbora i imenovanja kandidata za članove uprave Banke te uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati za članove

uprave Banke (predsjednik i članovi uprave), propisani su odredbama Uredbe Vlade RH o uvjetima za izbor i

imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i

načinu njihovih izbora („Narodne novine“, broj 12/2019) (Uredba Vlade RH).

U skladu sa Statutom Banke Uprava Banke sastoji se od najmanje dva do najviše pet članova, a odluku o

broju članova donosi Nadzorni odbor. Članove i predsjednika Uprave imenuje svojom odlukom Nadzorni odbor

najviše na vrijeme do pet godina, s time da ih može ponovno imenovati bez ograničenja.

Pored uvjeta iz gore navedene Uredbe Vlade RH, članom Uprave može biti imenovana osoba koja ispunjava

uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te Odlukom o procjeni

primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključne funkcije u kreditnoj

instituciji („Narodne novine“ broj 20/2021 i 104/2022), odnosno koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske

narodne banke za obnašanje funkcije na koju se imenuje.

Primjerenost pojedinog člana Uprave Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u kojoj ta

osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno, zakonito, sigurno i stabilno

obavljati poslove iz svoje nadležnosti.

Članovi Uprave moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samo-

stalno vođenje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke.

Članovi Uprave Banke moraju obavljati poslove upravljanja Banke u punom radnom vremenu i biti u radnom

odnosu s Bankom.

Nadzorni odbor svojom odlukom može opozvati predsjednika i članove Uprave kada za to postoji važan

razlog, a predsjednik i članovi Uprave, u pisanom obliku mogu dati ostavku.

Statut se može izmijeniti samo odlukom Glavne skupštine. Odluka se smatra donesenom ako je za nju glaso-

valo tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na Glavnoj skupštini. Prijedlog odluke o izmjeni Statuta Uprava

podnosi Nadzornom odboru koji je ovlašten prihvatiti prijedlog i uputiti ga Glavnoj skupštini na odlučivanje.

Odlukom Glavne skupštine od 10. svibnja 2021. godine Uprava Banke je bila ovlaštena za stjecanje vlastitih

dionica Banke na organiziranom tržištu vrijednosnih papira tijekom razdoblja od dana donošenja predmetne

odluke Glavne skupštine do održavanja iduće redovne glavne skupštine Banke 2022. godine, pri čemu udio

kapitala koji se odnosio na stjecanje vlastitih dionica zajedno s vlastitim dionicama koje je Banka već imala

nije smio biti veći od 1% temeljnog kapitala. Istom Odlukom Glavne skupštine Uprava je bila ovlaštena i za

raspolaganje vlastitim dionicama i izvan organiziranog tržišta za svrhu i sukladno regulatornim zahtjevima

vezanim uz varijabilne primitke u skladu s Politikom primitaka Banke.

Sukladno gore navedenim ovlaštenjima Glavne skupštine, Uprava Banke je pokrenula Program otkupa

vlastitih dionica s početkom od dana 19. 1. 2022. godine te trajanjem do održavanja iduće redovne Glavne

skupštine Banke 2022. godine, s namjerom stjecanja do maksimalno 341 vlastite dionice i s dodijeljenim mu

novčanim iznosom od 350.000,00 kuna, radi isplate varijabilnih primitaka sukladno Politici primitaka Banke i

HPB Grupe.

Banka je u skladu s Programom otkupa vlastitih dionica, u razdoblju od 19. do 26. 1. 2022. godine, na uređe-

nom tržištu Zagrebačke burze d.d. otkupila ukupno 341 vlastitu dionicu. Prije navedenog stjecanja, na dan 18. 1.

2022. godine, imala je 795 vlastitih dionica što je predstavljalo 0,039266% temeljnog kapitala Banke, a nakon,

na dan 27. 1. 2022. godine, ukupno 1.136 vlastitih dionica što je predstavljalo 0,056109% temeljnog kapitala

Banke. Za navedeno stjecanje vlastitih dionica Banka je dala protuvrijednost u iznosu od 277.600,00 kuna.

Banka je dana 23. 2. 2022. godine otpustila svih 1.136 vlastitih dionica izvan uređenog tržišta Zagrebačke

burze d.d. te nakon izvršenog prijenosa, Banka na trezorskom računu više nema vlastitih dionica.

Na održanoj skupštini dana 29. 8. 2022. godine, Uprava Banke je izvijestila Glavnu skupštinu o razlozima

i svrsi stjecanja vlastitih dionica, njihovu broju i udjelu u temeljnom kapitalu te o protuvrijednosti onoga što je

Banka dala za te dionice.

Sastav i djelovanje Nadzornog odbora

Postupci izbora i imenovanja kandidata za članove Nadzornog odbora Banke te uvjeti koje moraju ispunjavati

kandidati za članove Nadzornog odbora Banke propisani su odredbama Uredbe Vlade RH o uvjetima za izbor

i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i

načinu njihovih izbora („Narodne novine“, broj 12/2019) (Uredba Vlade RH).

Sukladno Statutu Banke, Nadzorni odbor može imati najviše sedam članova koje bira i opoziva Glavna

skupština.

Pored uvjeta iz gore navedene Uredbe Vlade RH, za člana Nadzornog odbora može biti izabrana samo

osoba koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama te

Odlukom o procjeni primjerenosti predsjednika uprave, člana uprave, člana nadzornog odbora i nositelja ključ-

ne funkcije u kreditnoj instituciji („Narodne novine“ broj 20/2021 i 104/2022), odnosno koja je dobila prethodnu

suglasnost Hrvatske narodne banke za obavljanje funkcije člana Nadzornog odbora.

Članovi Nadzornog odbora moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebne za neo-

visno i samostalno nadziranje poslova Banke, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika Banke.

Primjerenost pojedinog člana Nadzornog odbora Banke za obnašanje odnosne funkcije predstavlja mjeru u

kojoj ta osoba ima osobine i ispunjava propisane uvjete kojima se osigurava da će stručno, zakonito, sigurno i

stabilno obavljati poslove iz svoje nadležnosti.

Ovlasti Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucija-

ma, Odlukom o sustavu upravljanja i Statutom Banke.

U razdoblju od 1. 1. do 12. 8. 2022. godine, Nadzorni odbor Banke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednica

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, zamjenik predsjednice

• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, članica

Članovi Nadzornog odbora Banke su imenovani na Glavnoj skupštini održanoj dana 10. 5. 2021. godine

na mandatno razdoblje od 4 godine, a mandat im je započeo 13. 8. 2021. godine po dobivanju prethodne

suglasnosti HNB-a sukladno uvjetima iz ZOKI-a.

Članovi Nadzornog odbora nisu imatelji dionica Banke.

Tijekom 2022. godine, u aktualnom sastavu Nadzornog odbora, uvjet neovisnosti u svakom trenutku ispu-

njavao je jedan član Nadzornog odbora Banke, čime je osigurano funkcioniranje Nadzornog odbora i njegovih

odbora u skladu s odredbama važećih propisa.

Sjednice Nadzornog odbora održavaju se u pravilu jednom tromjesečno (kvartalno), a u slučaju potrebe

i češće, a obavezno najmanje jednom polugodišnje. O važnim i neodložnim pitanjima Nadzorni odbor može

donositi odluke i bez održavanja sjednice, u kojem slučaju se članovi izjašnjavaju pisanim putem, telefonom,

odnosno putem elektroničke pošte.

U 2022. godini održano je 12 redovnih sjednica Nadzornog odbora na kojima su raspravljena pitanja vezana

za poslovanje Banke. Na 10 redovnih sjednica su bili prisutni svi članovi Nadzornog odbora, izuzev 2 sjednice s

kojih je opravdano izostao po jedan član. Pregled prisutnosti na sjednicama Nadzornog odbora u 2022. godini

sadržan je u niže navedenoj tablici:

Član Nadzornog odbora

Ukupan broj sjednica

Prisustvo na sjednicama

Broj sjednica %

Marijana Miličević

12 12 100,00

Mislav Ante Omazić

12 12 100,00

Marijana Vuraić Kudeljan

12 10 83,33

Revizijski odbor

U razdoblju od 1. 1. do 25. 8. 2022. godine, Revizijski odbor je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• dr.sc. Željko Lovrinčević, predsjednik

• Ivana Radeljak Novaković, zamjenica predsjednika

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Uslijed promjena funkcija unutar Revizijskog odbora, u razdoblju od 26. 8. do 31. 12. 2022. godine, Revizijski

odbor Banke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, predsjednik

• dr.sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika

• Ivana Radeljak Novaković, članica

Glavna Skupština Banke je svojom Odlukom od 10. svibnja 2021. godine u Revizijski odbor Banke imenova-

la vanjske stručnjake gđu. Radeljak Novaković i g. Lovrinčevića, od kojih potonji ujedno ispunjava uvjet neovi-

snosti u skladu s odredbama važećih propisa. U cilju ispunjenja zakonskog minimuma potrebnog broja članova

Revizijskog odbora iz članka 65. stavak 3. Zakona o reviziji („Narodne novine“ broj 127/2017), Nadzorni odbor

Banke je svojom Odlukom od 13. 8. 2021. godine iz svojih redova imenovao g. Omazića, aktualnog neovisnog

člana Nadzornog odbora za člana Revizijskog odbora Banke, tako da u aktualnom sastavu Revizijskog odbora

uvjet neovisnosti u odnosu na Banku ispunjavaju dva člana, g. Omazić i g. Lovrinčević, čime je osigurano

funkcioniranje Revizijskog odbora u skladu s odredbama važećih propisa.

Osim redovnih sjednica, Nadzorni odbor je odlučivao još 110 puta izvan sjednice putem elektroničke pošte,

u situacijama kada je u kratkom roku trebalo donijeti pojedine odluke, od kojih se najveći broj odnosio na

davanje suglasnosti Nadzornog odbora na izloženost Banke prema pojedinim klijentima sukladno zakonskoj

regulativi, kao i na ostale odluke za koje je bila potrebna suglasnost Nadzornog odbora. Nadzorni odbor i nje-

govi odbori tijekom 2022. redovno su održavali svoje sjednice u čijem su radu u značajnoj mjeri sudjelovali svi

članovi koji kontinuirano surađuju, imaju uravnotežen sastav i potrebnu stručnost sukladno zahtjevima poslova-

nja kreditne institucije. Svaki član je svojom ulogom i odgovornošću na primjeren i učinkovit način doprinosio

radu svakog pojedinog tijela, što proizlazi i iz rezultata provedene redovne godišnje procjene primjerenosti

članova Nadzornog odbora, koju je u skladu s pozitivnim propisima koji se primjenjuju na kreditne institucije

proveo Odbor za procjenu primjerenosti osnovan u Banci. Na temelju rezultata provedene procjene, ocijenjeno

je da je tijekom 2022. godine, na pojedinačnoj i skupnoj osnovi, u sastavu Nadzornog odbora uspostavljena

ravnoteža po kriterijima vještina, iskustva, kompetencija, dobi i spola, odnosno da članovi Nadzornog odbora

posjeduju visoke moralne standarde, različita znanja, sposobnosti te profesionalna i praktična iskustva potreb-

na za pravilno obavljanje svojih zadataka, pri čemu je udovoljen i poseban zahtjev da najmanje jedan član

Nadzornog odbora bude stručan u području računovodstva i/ili revizije financijskih izvješća. Na opisani način

uspostavljena je potrebna ravnoteža u sastavu Nadzornog odbora kao i odgovarajuća razina zastupljenosti

žena (u sadašnjem sastavu 66,7%), što je iznad zadane ciljne razine.

Uprava i Nadzorni odbor dobro su i konstruktivno surađivali te dijelili relevantne informacije potrebne za

ostvarenje njihovih zadataka čime su doprinosili ostvarenju nadzorne funkcije. Nadzorni odbor je svakodobno

mogao od Uprave Banke zatražiti i dobiti informaciju o pitanjima poslovanja Banke koja značajnije utječu ili bi

mogla utjecati na njen položaj, poglavito uključujući informacije o profilu rizičnosti za koje je Uprava Banke osi-

gurala Nadzornom odboru odgovarajući pristup. Tijekom cijele poslovne 2022. godine uspješna i transparentna

suradnja očitovala se u otvorenoj raspravi između Uprave i Nadzornog odbora Banke. Članovi Uprave nazočili

su sjednicama Nadzornog odbora te u okviru poslovnih domena za koje su nadležni i zaduženi referirali o poje-

dinim pitanjima te davali Nadzornom odboru zatražena dopunska objašnjenja, a sve u cilju kako bi Nadzorni

odbor temeljito raspravio sve točke dnevnog reda i o njima zauzeo informirana stajališta, odnosno donio potreb-

ne odluke. Slijedom navedenog, Nadzorni odbor ocjenjuje svoju suradnju sa Upravom Banke uspješnom.

Nadzorni odbor ima osnovane sljedeće odbore: Revizijski odbor, Odbor za rizike, Odbor za primitke, Odbor

za imenovanja i Odbor za ESG, koji su osnovani s ciljem donošenja kompetentnih prosudbi o svim pitanjima

u njihovoj nadležnosti. Uprava Banke osigurala je pristup informacijama i podacima za potrebe učinkovitog

rada Nadzornog odbora, kao i dostupnost relevantnih stručnih službi, kontrolnih funkcija te po potrebi savjeta

vanjskih stručnjaka za područja iz nadležnosti pojedinog odbora.

U 2022. godini održano je 10 redovnih sjednica Revizijskog odbora. Na 9 redovnih sjednica su bili prisutni

svi članovi Revizijskog odbora, izuzev 1 sjednice s koje je opravdano izostao jedan član. Pregled prisutnost na

sjednicama Revizijskog odbora u 2022. godini sadržan je u niže navedenoj tablici:

Osim redovnih sjednica, Revizijski odbor je izvan sjednica odlučivao još 8 puta putem elektroničke pošte, u

situacijama kada je u kratkom roku trebalo donijeti odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Na sjednicama je raspravljano o pitanjima iz nadležnosti Revizijskog odbora. Revizijski odbor pomagao

je Nadzornom odboru u izvršavanju dužnosti vezanih za nadzor procesa financijskog izvještavanja, procesa

revizije (uključujući preporuku glavnoj skupštini za izbor vanjskog revizora), učinkovitosti sustava unutarnje revi-

zije raspravljajući o godišnjim planovima rada i periodičnim izvješćima unutarnje revizije te o svim značajnim

pitanjima koja se odnose na ovo područje.

Izvješće o radu Revizijskog odbora u 2022. godini

U 2022. godini Revizijski odbor Banke radio je u sastavu od tri člana uz promjene funkcija članova unutar

samog odbora tijekom godine.

Sukladno Odluci Revizijskog odbora o izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Revizijskog odbora od

25. 8. 2021. godine, koja odluka je donesena na razdoblje primjene od jednu godinu dana od dana donošenja, u

razdoblju od 1.1. do 25. 8. 2022. godine, funkciju predsjednika Revizijskog odbora obnašao je Željko Lovrinčević,

Ivana Radeljak Novaković obnašala je funkciju zamjenice predsjednika, a Mislav Ante Omazić funkciju člana.

Uslijed međusobnog dogovora između aktualnih članova Revizijskog odbora Banke, Odlukom Revizijskog

odbora o izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Revizijskog odbora od 26. 8. 2022. došlo je do promjena

funkcija unutar samog odbora, tako da je u razdoblju od 26. 8. do 31. 12. 2022. godine, funkciju predsjednika

Revizijskog odbora obnašao Mislav Ante Omazić, Željko Lovrinčević obnašao je funkciju zamjenika predsjed-

nika, a Ivana Radeljak Novaković funkciju članice.

Revizijski odbor je tijekom 2022. godine održao 10 redovnih sjednica, na kojima se raspravljalo i odlučivalo

u okviru nadležnosti i odgovornosti ovog odbora kako je regulirano Odlukom o osnivanju i Poslovnikom o radu

Revizijskog odbora. Osim redovnih sjednica, Revizijski odbor je izvan sjednica odlučivao još 8 puta putem

elektroničke pošte.

Revizijski odbor je u okviru svoje nadležnosti, pomagao Nadzornom odboru u izvršavanju dužnosti vezanih

uz nadzor procesa financijskog izvještavanja, procesa provođenja zakonske revizije (uključujući preporuku

Glavnoj skupštini za izbor vanjskog revizora) i učinkovitosti sustava unutarnje revizije.

U izvršavanju svojih dužnosti i zadataka vezanih uz proces financijskog izvještavanja, Revizijski odbor je

nadzirao postupak financijskog izvješćivanja na način da je analizirao i razmatrao financijska izvješća na tro-

mjesečnoj i godišnjoj razini te pratio integritet financijskih informacija Banke kao i ispravnost i konzistentnosti

računovodstvenih metoda koje koristi Banka, uključujući i kriterije za konsolidaciju financijskih izvješća HPB

Grupe. Nadgledao je i provođenje revizije financijskih izvještaja od strane vanjskog revizora te izvješćivao

Nadzori odbor o ishodu zakonske revizije na temelju prethodno raspravljenog i analiziranog izvješća ovlaštenog

revizora dajući osvrt na utvrđena ključna revizijska pitanja i suradnju Uprave Banke sa ovlaštenim revizorima.

Na tri sjednice Revizijskog odbora bili su prisutni predstavnici ovlaštenog vanjskog revizora koji je odabran

za potrebe revizije financijskih izvješća Banke i HPB Grupe.

Revizijski odbor je ispunio i zadaću u pogledu davanja preporuke Nadzornom odboru za odabir vanjskog

revizora, prethodno razmotrivši i analizirajući da li vanjski revizor ispunjava uvjete neovisnosti i nepristranosti

koji su definirani Zakonom o reviziji, a potom i uvjete angažmana kao i naknadu za njegov rad.

Predsjednik Revizijskog odbora je na sjednicama Nadzornog odbora izvješćivao Nadzorni odbor o aktivno-

stima odbora, analiziranim važnim pitanjima i donesenim zaključcima i preporukama.

Revizijski odbor je obavljao svoje funkcije u skladu s načelom neovisnosti i samostalnosti.

Član Revizijskog odbora

Ukupan broj sjednica

Prisustvo na sjednicama

Broj sjednica %

Mislav Ante Omazić

10 10 100,00

Željko Lovrinčević

10 10 100,00

Ivana Radeljak Novaković

10 9 90,00

Odbor za rizike

U razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine, Odbor za rizike je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, predsjednica

• mr.oec. Marijana Miličević, članica

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Odbor za rizike je u 2022. godini održao 10 redovnih sjednica. Na 9 redovnih sjednica su bili prisutni svi

članovi Odbora za rizike, izuzev 1 sjednice s koje je opravdano izostao jedan član. Pregled prisutnosti na

sjednicama Odbora za rizike u 2022. godini sadržan je u niže navedenoj tablici:

Član Odbora za rizike

Ukupan broj sjednica

Prisustvo na sjednicama

Broj sjednica %

Marijana Vuraić Kudeljan

10 9 90,00

Marijana Miličević

10 10 100,00

Mislav Ante Omazić

10 10 100,00

Osim redovnih sjednica, Odbor za rizike je izvan sjednica odlučivao još 4 puta putem elektroničke pošte, u

situacijama kada je u kratkom roku trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Na sjednicama Odbora za rizike razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kreditnim

institucijama i njegovim podzakonskim propisima.

Izvješće o radu Odbora za rizike u 2022. godini

Odbor za rizike je u 2022. godini djelovao u sastavu od tri člana, imenovana od strane Nadzornog odbora

Banke. Funkciju predsjednice Odbora za rizike obnašala je Marijana Vuraić Kudeljan dok su Marijana Miličević

i Mislav Ante Omazić obnašali člansku funkciju.

Odbor za rizike je tijekom 2022. godine održao 10 redovnih sjednica, na kojima se raspravljalo u okviru nad-

ležnosti i odgovornosti ovog odbora kako je regulirano važećom zakonskom regulativom, odredbama internog

akta o osnivanju i poslovnikom o radu. Osim redovnih sjednica, Odbor za rizike je izvan sjednica odlučivao još

4 puta putem elektroničke pošte.

Tijekom 2022. godine, Odbor za rizike pružao je podršku Nadzornom odboru Banke u provedbi njegovih

strateških nadzornih dužnosti vezano za okvir upravljanja rizicima i sklonostima preuzimanju rizika sukladno

poslovnoj strategiji upravljanja rizicima, ciljevima, korporativnom kulturom i vrijednostima Banke.

U okviru svojih dužnosti i zadataka Odbor za rizike je raspravljao redovna izvješća iz područja upravljanja

i kontrole rizika analizirajući provedbu strategija za upravljanje kapitalom i svim značajnim rizicima, a osobito

likvidnosnim rizikom, tržišnim rizicima, kreditnim rizikom, operativnim rizikom i reputacijskim rizikom, procje-

njujući njihovu prikladnost u odnosu na odobrenu sklonost preuzimanju rizika i strategiju upravljanja rizicima.

Odbor za rizike je razmatrao i dao suglasnost na planove rada Funkcije kontrole rizika i Funkcije praćenja

usklađenosti za 2022. godinu te razmatrao redovna izvješća o radu tih kontrolnih funkcija. Na sjednice na koji-

ma se razmatraju godišnji planovi i izvješća kontrolnih funkcija pozivaju se osobe odgovorne za rad pojedinih

kontrolnih funkcija.

Odbor za primitke

U razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine, Odbor za primitke je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednica

• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, članica

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Odbor za primitke je u 2022. godini održao 8 redovnih sjednica. Na 6 redovnih sjednica su bili prisutni svi

članovi Odbora za primitke, izuzev 2 sjednice s kojih je opravdano izostao po jedan član. Pregled prisutnosti na

sjednicama Odbora za primitke u 2022. godini sadržan je u niže navedenoj tablici:

Član Odbora za primitke

Ukupan broj sjednica

Prisustvo na sjednicama

Broj sjednica %

Marijana Miličević

8 8 100,00

Marijana Vuraić Kudeljan

8 6 75,00

Mislav Ante Omazić

8 8 100,00

Osim redovnih sjednica, Odbor za primitke je izvan sjednica odlučivao još 16 puta putem elektroničke pošte,

u situacijama kada je u kratkom roku trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Na sjednicama Odbora za primitke razmatana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o kredit-

nim institucijama i njegovim podzakonskim propisima.

Izvješće o radu Odbora za primitke u 2022. godini

Odbor za primitke je u 2022. godini djelovao u sastavu od tri člana, imenovana od strane Nadzornog odbo-

ra Banke. Funkciju predsjednice Odbora za primitke obnašala je Marijana Miličević dok su Marijana Vuraić

Kudeljan i Mislav Ante Omazić obnašali člansku funkciju.

Odbor za primitke je tijekom 2022. godine održao 8 redovnih sjednica, na kojima se raspravljalo u okviru

nadležnosti i odgovornosti ovog odbora kako je regulirano važećom zakonskom regulativom i odredbama inter-

nog akta o osnivanju. Osim redovnih sjednica, Odbor za primitke je izvan sjednica odlučivao još 16 puta putem

elektroničke pošte.

U okviru svojih nadležnosti, Odbor za primitke je ocjenjivao načela primitaka i pružao podršku Nadzornom

odboru u pogledu redovitog pregleda i analize općih načela Politike primitaka, njenih izmjena i dopuna kao i

nadzoru nad provedbom pravila o primicima preispitujući postupke i prakse koji se odnose na primitke Banke

i članica HPB Grupe te usklađenost politike primitaka i provedbenih akata koji definiraju upravljanje radnim

učinkom.

U izvršavanju svojih dužnosti i zadataka Odbor za primitke je tijekom godine preispitivao izvješće o statu-

su provedbe Politike primitaka, izmjene i dopune Politike primitaka i Pravilnika o upravljanju radnih učinkom,

ostvarenje ciljeva, ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI), ciljnih vrijednosti i pondera KPI za prethodnu 2021.

godinu te dodjelu istih za 2022. godinu, identifikaciju radnika sa značajnim utjecajem na profil rizika HPB Grupe

te razmatrao prijedloge i za Nadzorni odbor o svim temama koje se odnose na primitke a koje su u nadležnosti

Nadzornog odbora.

Odbor za imenovanja

U razdoblju od od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine, Odbor za imenovanja je djelovao u sastavu od tri člana i to:

• mr.oec. Marijana Miličević, predsjednica

• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, članica

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, član

Odbor za imenovanja je u 2022. godini održao 8 redovnih sjednica, Na 6 redovnih sjednica su bili prisutni svi

članovi Odbora za imenovanja, izuzev 2 sjednice s kojih je opravdano izostao po jedan član. Pregled prisutnosti

na sjednicama Odbora za imenovanja u 2022. godini sadržan je u niže navedenoj tablici:

Član Odbora za primitke

Ukupan broj sjednica

Prisustvo na sjednicama

Broj sjednica %

Marijana Miličević

8 8 100,00

Marijana Vuraić Kudeljan

8 6 75,00

Mislav Ante Omazić

8 8 100,00

Osim redovnih sjednica, Odbor za imenovanja je izvan sjednica odlučivao još 6 puta putem elektroničke

pošte, u situacijama kada je promptno trebalo donijeti pojedine odluke/zaključke iz njegove nadležnosti.

Na sjednicama Odbora za imenovanja razmatrana su pitanja iz njegove nadležnosti sukladno Zakonu o

kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima.

Izvješće o radu Odbora za imenovanja u 2022. godini

Odbor za imenovanja je u 2022. godini djelovao u sastavu od tri člana, imenovana od strane Nadzornog odbora

Banke. Funkciju predsjednice Odbora za imenovanja obnašala je Marijana Miličević dok su Marijana Vuraić

Kudeljan i Mislav Ante Omazić obnašali člansku funkciju.

Odbor za imenovanja je tijekom 2022. godine održao 8 redovnih sjednica, na kojima se raspravljalo u okviru

nadležnosti i odgovornosti ovog odbora kako je regulirano važećom zakonskom regulativom, odredbama inter-

nog akta o osnivanju i poslovnikom o radu. Osim redovnih sjednica, Odbor za imenovanja je izvan sjednica

odlučivao još 6 puta putem elektroničke pošte.

Tijekom 2022. Odbor za imenovanja razmatrao je redovne godišnje procjene primjerenosti članova

Nadzornog odbora, Uprave Banke i navedenih tijela u cjelini, kao i nositelja ključnih funkcija Banke, sukladno

zakonskim i podzakonskim propisima te internim aktima Banke vezanim uz procjene primjerenosti.

U svrhu osiguranja kontinuiteta odlučivanja i funkcioniranja Uprave Banke, Odbor za imenovanja je sukladno

standardu dobrog korporativnog upravljanja, utvrdio Plan sukcesije za imenovanje na funkciju u Upravi Banke,

uz savjetovanje s predsjednikom Nadzornog odbora i predsjednikom Uprave.

Nadalje, u okviru svojih dužnosti i zadataka odbor je tijekom 2022. godine preispitao odredbe internih akata

koje definiraju ciljanu strukturu članova Nadzornog odbora, članova Uprave i kontrolnih funkcija Banke te uvjete

i postupke za njihovu procjenu primjerenosti, davši preporuke Nadzornom odboru za njihovo usklađenje sa

izmjenama i dopunama relevantnih propisa koji uređuju to područje.

Odbor je razmotrio i internu Politiku raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora Banke te se također

usuglasio za unaprjeđenje njenih odredbi kao i za imenovanje osobe koja će biti zadužena za upravljanje

raznolikošću u upravljačkom tijelu Banke u upravljačkoj i nadzornoj funkciji.

Odbor za ESG

U cilju uspostave nadzora nad upravljanjem okolišnim, društvenim i upravljačkim čimbenicima te standardiza-

cijom procesa i čimbenika vezanih uz održivost i ESG, Nadzorni odbor je iz svojih redova, dana 23. 12. 2022.

godine imenovao Odbor za ESG u sastavu od tri člana i to:

• prof. dr.sc. Mislav Ante Omazić, predsjednik

• mr.oec. Marijana Miličević, članica

• mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan, članica

S obzirom da je Odbor za ESG osnovan na kraju 2022. godine, do 31. 12. 2022. nije održana niti jedna

sjednica.

Sastav i djelovanje Uprave

Ovlasti, dužnosti i odgovornosti Uprave Banke u vođenju poslova Banke te zastupanju i predstavljanju Banke

utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o kreditnim institucijama, Odlukom o sustavu uprav-

ljanja, Statutom Banke i Poslovnikom o radu Uprave Banke.

Uprava Banke u skladu s potrebama poslovnih procesa osniva stalne i povremene odbore i povjerenstva.

Stalni odbori Banke su Kreditni odbor, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom i Odbor za upravljanje operativ-

nim rizikom.

U razdoblju od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine, Uprava je djelovala u sastavu od tri člana i to:

• mr. sc. Marko Badurina, predsjednik Uprave

• Ivan Soldo, član Uprave

• Anto Mihaljević, član Uprave.

Članovi Uprave nisu imatelji dionica Banke.

Opis Politike raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora Banke

Politika raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora koju je donijela Glavna skupština Banke, ima za cilj

uspostaviti potrebne standarde koji osiguravaju raznolikost i zastupljenost oba spola u upravljačkoj i nadzornoj

funkciji odnosno Upravi i Nadzornom odboru Banke.

Prosječna ciljana razina zastupljenosti trenutno manje zastupljenog spola - ženskog spola - u upravljačkom

tijelu Banke, određena je postotkom od minimalno 33,3% koju Banka cilja ostvarivati u petogodišnjem razdoblju

od 2021. do 2026. godine, što je u ovom trenutku ispunjeno na ukupnoj razini upravljačkog tijela.

Nadzorni odbor Banke u izvještajnom razdoblju čine dvije članice i jedan član što sastav čini raznolikim po

kriteriju spola s obzirom da postotak zastupljenost ženskog spola iznosi 66,7% što je iznad zadane ciljne razine

od minimalno 30% zastupljenosti udjela ženskog spola u Nadzornom odboru.

Upravu Banke u izvještajnom razdoblju čine predsjednik Uprave i dva člana, čime sastav Uprave trenutno

ne ispunjava kriterij raznolikosti po spolu, s obzirom da postotak zastupljenost ženskog spola iznosi 0,0% što

je ispod ciljne razine od minimalno ciljane dugoročne zastupljenosti ženskog spola od 20% u Upravi Banke.

Tijekom 2022. godine u sastavu Nadzornog odbora i Uprave Banke uspostavljena je ravnoteža po kriterijima

vještina, iskustva, kompetencija i dobi, što je vidljivo iz životopisa članova Nadzornog odbora i Uprave koji su

objavljeni na internetskoj stranici Banke (www.hpb.hr), čemu u prilog ide i činjenica da je Hrvatska narodna

banka tijekom postupka odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za obavljanje pojedine odnosne funkcije uzela u

obzir pozitivne rezultate procjene primjerenosti na pojedinačnoj i skupnoj osnovi za članove oba tijela.

Banka je svjesna važnosti promicanja politike raznolikosti i nediskriminacije na radnom mjestu i prilikom

zapošljavanja, stoga je među ključnim poslovodstvom zastupljenost žena relativno visoka (detaljni prikaz u

dijelu Upravljanje ljudskim resursima u Hrvatskoj poštanskoj banci), te se nastavlja težiti kontinuiranom una-

prjeđenju inkluzivnosti i nediskriminacije po bilo kojoj osnovi u upravljanju Bankom.

Opis politike raznolikosti

Sukladno Etičkom kodeksu, Banka cijeni i poštuje prirodne i kulturalne razlike među ljudima. Svi zaposlenici

su ravnopravni bez obzira na spol, dob, nacionalnost, etničko podrijetlo, religijsku pripadnost, jezik, socijalni,

ekonomski status i ostale diskriminatorne faktore. U skladu s tim, Glavna Skupština Banke je u 2021. godini

donijela Politiku raznolikosti za članove Uprave i Nadzornog odbora Banke. Prilikom odabira članova Uprave,

Nadzornog odbora i ostalih članova ključnog poslovodstva ne provodi se diskriminacija po spolu, starosti niti

po bilo kojoj drugoj osnovi. Banka oduvijek ima zastupljen relativno visok broj žena među ključnim poslovod-

stvom, a također i osobe različitih dobnih skupina, obrazovnih usmjerenja, znanja i vještina te specifičnih radnih

iskustava. Banka nastoji i dalje provoditi ovakvu politiku spolne, dobne i profesionalne raznolikosti, pri čemu se

kroz provedena organizacijska unapređenja broj ključnog poslovodstva smanjio tijekom godina. Na taj način se

provodi strategija ostvarenja ciljeva raznolikosti, koja se bazira na razvoju inkluzivnosti u upravljanju Bankom,

odnosno promoviranju mogućnosti napredovanja na svim razinama bez obzira na spol.

U pogledu remuneracije zaposlenika i radnih uvjeta, kako bi se postigle jednake mogućnosti za oba spola,

rukovodstvo Banke inzistira na postizanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života, s ciljem stvaranja

zdravog i ugodnog radnog okruženja. Svi zaposlenici imaju jednaku priliku za uspjeh u Banci, a njihov položaj

ovisi isključivo o radnim rezultatima i uspješnosti svakog pojedinca.

Kolektivno iskustvo članova ključnog poslovodstva Banke sastoji se od uravnotežene kombinacije potrebnih

znanja i vještina da bi se ispunile odgovornosti svih funkcija i ostvarili ciljevi Banke.

Struktura ključnog poslovodstva Banke po spolu 2019. – 2022.

broj

tijekom

2019.

udio

tijekom

2019.

broj

tijekom

2020.

udio

tijekom

2020.

broj

tijekom

2021.

udio

tijekom

2021.

broj

tijekom

2022.

udio

tijekom

2022.

Muškarci 19 47,50% 20 57,15% 17 54,83% 14 53,85%

Žene 21 52,50% 15 42,85% 14 45,17% 12 46,15%

PRIHODOVNO

PODRUČJE

OPERATIVNA

PODRŠKA

POSLOVANJU

UPRAVLJANJE

RIZICIMA, NAPLATOM I

FINANCIJAMA

STRUČNA

PODRŠKA UPRAVI

LEGENDA:

Unutarnja

revizija

Ured za organizaciju i

upravljanje projektima

Ured za marketing

Ured za upravljenje

ljudskim potencijalima

Ured za pravne

poslove

Ured za upravljanje

aktivom i pasivom

Ured za strateški

razvoj

NADZORNI

ODBOR

UPRAVA BANKE

Revizijski

odbor

Odbor za

primitke

Odbor za

imenovanja

Odbor za

rizike

Odbor za

ESG

Ured uprave

Sektor za

usklađenost poslovanja

Ured za korporativnu

sigurnost

Ured za nabavu i

upravljenje imovinom

Ured za upravljanje

kvalitetom usluge

Ured za razvoj

uslužnog modela i

prodajnog osoblja

Ured za održivo

poslovanje

Poslovanje s velikim

poduzećima i javnim

sektorom

SME

Poslovanje sa

stanovništvom

Financijska tržišta

Upravljanje proizvodima

i procesima isporuke

Direktni kanali

Informatika

Podrška poslovanju

Naplata

Strateški rizici i

kontrola rizika

Upravljanje kreditnim

rizikom

Financije

Organizacijska struktura Hrvatske poštanske banke

Poslovanje Banke organizacijski je ustrojeno kroz 26 organizacijskih jedinica - 13 sektora i 13 ureda, kako

je prikazano u nastavku:

Organizacijske jedinice Banke podijeljene su u četiri temeljna poslovna područja i to:

1. područje stručne podrške Upravi,

2. prihodovno područje,

3. područje podrške poslovanju,

4. područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama

Poslovno područje (stup) funkcionalno i tehnološki povezuje određene organizacijske jedinice Banke radi

efikasnijeg upravljanja i organiziranja poslovanja Banke.

1. Područje stručne podrške Upravi podrazumijeva grupe poslova kojima je svrha dati Upravi stručnu

podršku u ostvarivanju poslovnih ciljeva i organiziranju i vođenju Banke.

Područje stručne podrške Upravi obuhvaća:

• Ured unutarnje revizije,

• Ured Uprave,

• Sektor za usklađenost,

• Ured za organizaciju i upravljanje projektima,

• Ured za upravljanje ljudskim potencijalima,

• Ured za marketing,

• Ured za korporativnu sigurnost,

• Ured za upravljanje kvalitetom usluge,

• Ured za pravne poslove,

• Ured za nabavu i upravljanje imovinom,

• Ured za upravljanje aktivom i pasivom,

• Ured za strateški razvoj,

• Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja,

• Ured za održivo poslovanje.

Ured unutarnje revizije je organizacijska jedinica Banke koja ocjenjuje sustav unutarnjih kontrola, upravljanje

rizicima, ocjenjuje funkciju praćenja usklađenosti te obavlja reviziju informacijskog sustava.

Ured Uprave je organizacijska jedinica koja pruža podršku u radu stalnih tijela i odbora Banke, te osigurava

stručnu podršku u upravljanju korporativnim komunikacijama Banke i članica HPB Grupe.

Sektor za usklađenost je organizacijska jedinica koja brine o usklađenosti poslovanja Banke s regulativom,

upravlja sustavom zaštite osobnih podataka i zaštite privatnosti, sustavom sprječavanja prijevara te sustavom

sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Banci.

Ured za organizaciju i upravljanje projektima je organizacijska jedinica koja analizira i unaprjeđuje organi-

zaciju i poslovne procese te upravlja projektima.

Ured za upravljanje ljudskim potencijalima je organizacijska jedinica Banke koja se bavi pribavljanjem kan-

didata za zapošljavanje, razvojem zaposlenika i organizacijskih kapaciteta, politikama i praksama upravljanja

učinkom i nagrađivanja zaposlenika, reguliranjem radno-pravnih odnosa te prava i obveza zaposlenika koji

proizlaze iz radnih odnosa.

Ured za marketing je organizacijska jedinica Banke koja priprema i provodi marketinške i promotivne aktivno-

sti za Banku.

Ured za korporativnu sigurnost je organizacijska jedinica Banke koja brine o sigurnosti informacijskog susta-

va Banke, ljudi i imovine Banke.

Ured za upravljanje kvalitetom usluge je organizacijska jedinica Banke koja upravlja kvalitetom usluge

Banke prema njezinim klijentima kroz kontinuirano provođenje mjerenja i istraživanja zadovoljstva klijenata i

predlaganja unaprjeđenja za poboljšanje kvalitete usluge.

Ured za pravne poslove je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove pravne podrške svim organiza-

cijskim jedinicama Banke.

Ured za nabavu i upravljanje imovinom je organizacijska jedinica Banke koja upravlja poslovima nabave

roba i usluga, općim poslovima i registraturnim i arhivskim gradivom Banke, poslovima tekućeg i investicijskog

ulaganja i održavanja operativne imovine Banke te upravlja imovinom preuzetom u zamjenu za nenaplaćena

potraživanja.

Ured za upravljanje aktivom i pasivom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove upravljanja

aktivom i pasivom, otvorenim valutnim stavkama, pozicijama tržišnog rizika i pozicijama rizika likvidnosti.

Ured za strateški razvoj je organizacijska jedinica Banke zadužena za poslovni razvoj Banke i HPB Grupe,

proces strateškog planiranja te poslove kontrole provođenja strateškog plana Banke i HPB Grupe.

Ured za razvoj uslužnog modela i prodajnog osoblja je organizacijska jedinica Banke zadužena za podršku

u razvoju i unaprjeđenju uslužnog modela i prodajnog osoblja organizacijskim jedinicama koje sklapaju poslov-

ni odnos i posluju s fizičkim osobama i malim i srednjim poduzećima.

Ured za održivo poslovanje je organizacijska jedinica Banke zadužena za upravljanje okolišnim, društvenim

i upravljačkim čimbenicima koji utječu na poslovanje Banke.

2. Prihodovno područje podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske jedinice

u kojima se obavlja prodaja svih proizvoda i usluga Banke.

Prihodovno područje obuhvaća:

• Sektor poslovanja sa stanovništvom,

• Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima,

• Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom,

• Sektor financijskih tržišta.

Sektor poslovanja sa stanovništvom je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i na tržišnim

principima stanovništvu pruža bankarske i financijske usluge, koordinira rad regionalnih centara za stanov-

ništvo i centara Banke i društva HP - Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu: HP) kao kanala distribucije i

centralizirano upravlja poslovanjem s HP.

Sektor poslovanja s malim i srednjim poduzećima je organizacijska jedinica Banke koja posluje na tržištu i

na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s malim i srednjim

poduzećima.

Sektor poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom je organizacijska jedinica Banke koja posluje

na tržištu i na tržišnim principima uspostavlja poslovne odnose s klijentima Banke u domeni poslovanja s

velikim poduzećima i javnim sektorom.

Sektor financijskih tržišta je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove trgovanja financijskim instru-

mentima u ime i za račun Banke, upravlja likvidnošću i deviznom pozicijom Banke te pruža investicijske usluge

i obavljanje investicijskih aktivnosti i s tim povezanih pomoćnih usluga u okviru djelatnosti Banke u ime i za

račun klijenta

3. Područje podrške poslovanju podrazumijeva povezane grupe poslova organizirane u organizacijske

jedinice u kojima se obavlja podrška prodaji proizvoda i usluga i ukupnom poslovanju Banke.

Područje podrške poslovanju obuhvaća:

• Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke

• Sektor direktnih kanala.

• Sektor podrške poslovanju,

• Sektor informatike.

Sektor za upravljanje proizvodima i procesima isporuke je organizacijska jedinica koja osigurava učinkovi-

te procese, proizvode i usluge koji će zadovoljiti potrebe klijenata te poslovne i prodajne ciljeve Banke.

Sektor direktnih kanala je organizacijska jedinica koja nosi odgovornost za neometano funkcioniranje i razvoj

svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke i članica HPB Grupe te kartično poslovanje (ATM,

POS, WEB, e-Poslovnica, mBanking i eBanking)

Sektor podrške poslovanju je organizacijska jedinica Banke koja pruža operativnu podršku organizacijskim

jedinicama prihodovnog područja, obavlja poslove domaćeg i inozemnog platnog prometa, upravljanja gotovi-

nom te poslove opskrbe poslovne mreže Banke i HP-a gotovinom.

Sektor informatike je organizacijska jedinica Banke koja pruža informatičku podršku svim organizacijskim

dijelovima Banke.

4. Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama podrazumijeva grupe poslova organizirane u

organizacijske jedinice u kojima se obavljaju poslovi upravljanja rizicima, naplate potraživanja Banke i

upravljanja financijama.

Područje upravljanja rizicima, naplatom i financijama obuhvaća:

• Sektor upravljanja kreditnim rizicima,

• Sektor strateških rizika i kontrole rizika,

• Sektor upravljanja naplatom,

• Sektor upravljanja financijama.

Sektor upravljanja kreditnim rizicima je organizacijska jedinica Banke koja provodi funkciju preuzimanja

rizika te upravlja procesom utvrđivanja kreditne sposobnosti klijenata i procjene kreditnog rizika plasmana u

procesu odobravanja plasmana.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika je organizacijska jedinica Banke koja upravlja strateškim rizicima,

analizira i kontrolira sve vrste rizika kojima je Banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, u cilju

smanjenja potencijalne izloženosti svim vrstama rizika te osiguranja stabilnosti i djelotvornosti poslovanja.

Sektor upravljanja naplatom je organizacijska jedinica Banke koja obavlja poslove restrukturiranja potraživa-

nja te poslove rane i prisilne naplate potraživanja.

Sektor upravljanja financijama je organizacijska jedinica Banke koja upravlja računovodstvenim sustavom

Banke, obavlja poslove propisanog izvještavanja, financijske kontrole i razvija sustav upravljačkog izvještavanja.

Upravljanje ljudskim resursima

u Hrvatskoj poštanskoj banci

Tijekom 2022. godine Banka je nastavila razvijati pozitivne prakse u upravljanju ljudskim resursom u skladu sa

strategijom i korporativnim vrijednostima Banke.

Kontinuirani razvoj poslovanja Banke u skladu s definiranom strategijom podržan je zapošljavanjem eksper-

tnih kadrova u digitalnim domenama poslovanja te daljnjim razvojem kompetencija postojećih zaposlenika kako

bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe tržišta i klijenata.

Značajan napredak u razvoju zaposlenika Banke ostvaren je uvođenjem modela Rasadnika znanja te inten-

zivnijim korištenjem digitalnih online platformi za učenje. Pokretanjem Podatkovnog rasadnika, kojem je cilj

unapređenje podatkovno-analitičkih kompetencija zaposlenika, potencira se samostalno učenje i potiče izrada

osobnih razvojnih planova zaposlenika.

Tijekom 2022. godine izrađen je model ključnih kompetencija koji odražava korporativne vrijednosti pove-

zane s vizijom i misijom Banke, te je dodatno definiran model rukovodnih kompetencija. Najveći iskorak u

definiranju stručnih kompetencija napravljen je unutar IT sektora, pri čemu je razrađena metodologija utvr-

đivanja ključnih pozicija i radnika, što predstavlja temelj upravljanja talentima i pozitivan pomak k sustavnom

upravljanju napredovanjima.

U svrhu promocije Banke kao poželjnog poslodavca te učinkovitijeg zapošljavanja IT profila zaposlenika,

početkom godine izrađen je plan employer branding aktivnosti. Vrijedni uvidi dobiveni su kroz anketu provede-

nu u IT sektoru te je ostvarena intenzivnija suradnja s fakultetima iz tehničke domene.

Radi unapređenja organizacijske klime, kulture i angažiranosti provedeno je ispitivanje organizacijske

vitalnosti čiji su rezultati predstavljeni svim zaposlenicima. Osmišljene su mjere za unapređenje koje će se

implementirati u narednim godinama na razini Banke. Provedeno istraživanje važno je jer predstavlja početak

sustavnog upravljanja organizacijskom klimom, kulturom i angažiranošću.

Procesi upravljanja ljudskim resursom dodatno su unaprijeđeni i digitalizirani. Implementiran je sasvim novi

digitalni sustav za proces zapošljavanja te je pokrenut proces za uvođenje novog informacijskog sustava za

upravljanje ljudskim resursom. Kontinuiranim unapređenjem sustava upravljanja radnim učinkom s posebnim

fokusom na edukaciju linijskog menadžmenta Banka potiče usmjerenost organizacije na ostvarivanje rezultata

i izgradnje kulture izvrsnosti.

Kontinuiranim revidiranjem politike nagrađivanja zaposlenika, definiranih pravila i ciklusa usklađivanja pla-

ćanja osigurava se atraktivnost poslodavca i visoka angažiranost zaposlenika u izazovnim tržišnim okolnostima.

Poslovno odgovorno i troškovno učinkovito upravljanje zaposlenicima osigurano je mjesečnim izvješta-

vanjem menadžmenta Banke o ključnim pokazateljima vezanim uz ljudske potencijale poput ukupnog troška i

broja zaposlenika, dobrovoljne i nedobrovoljne fluktuacije, odsustvima i dr.

Radi lakšeg i efikasnijeg provođenja, strukturiran je proces predlaganja i implementacije organizacijskih

promjena i s njima povezanim promjenama ugovora o radu i kompenzacija zaposlenika.

Banka je u tijeku s obnovom certifikata „Poslodavac Partner“ te nastavlja s daljnjim unapređenjem procesa

upravljanja ljudskim resursima

Pregled kretanja broja zaposlenih u Banci 2018. – 2022.

Broj zaposlenika 31. 12. 2018. 31. 12. 2019. 31. 12. 2020. 31. 12. 2021. 31. 12. 2022.

Broj na temelju sati rada

1.036 1.063 1.275 1.279 1.293

Broj na kraju razdoblja

1.118 1.252 1.301 1.289 1.321

Sva radna mjesta u Banci nalaze su u Republici Hrvatskoj.

Struktura zaposlenika u Hrvatskoj poštanskoj banci po spolu, na 31. 12. 2022.

26%

74%

žene

muškarci

Kvalifikacijska struktura zaposlenika u Banci 2018. – 2022.

U kvalifikacijskoj strukturi dominantan udio imaju zaposlenici s visokom ili višom stručnom spremom, ovisno o

složenosti posla i radnog mjesta.

Stručna sprema 31. 12. 2018. 31. 12. 2019. 31. 12. 2020. 31. 12. 2021. 31. 12. 2022.

MR.SC./DR.SC. 12 19 27 45 63

VSS 473 539 566 550 534

VŠS 193 203 210 211 235

SSS 439 490 497 482 488

PKV/KV/VKV 1 1 1 1 1

Ukupno 1.118 1.252 1.301 1.289 1.321

Pregled broja zaposlenih u Hrvatskoj poštanskoj banci po godinama radnog staža, na 31. 12. 2022.

574

609

104

0-9

10-19

20-29

30-39

40-49

Opis poslovanja ovisnih društava

HPB Invest d.o.o.

HPB Invest d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo osnovano sa svrhom osnivanja i upravljanja UCITS

fondovima. HPB Invest d.o.o. na dan 31. 12. 2022. upravlja sa 6 otvorenih investicijskih fondova s javnom

ponudom (HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički eurski fond, HPB Obveznički

fond, HPB Bond plus fond, HPB Global fond i HPB Dionički fond).

Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom pod upravljanjem HPB Investa d.o.o. na

dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 588 milijuna kuna (2021.: 913 milijuna kuna). Prosječna imovina u 2022.

je iznosila 800 milijuna kuna, a u godini prije je bila 892 milijuna kuna.

Uslijed pojave rekordno visoke inflacije diljem svijeta, uzrokovane postpandemijskim efektom, ratom u

Ukrajini te dugim zastojima u opskrbnim lancima, došlo je do najvećeg pada cijena obveznica u zadnjih 40

godina zbog čega su i prinosi na obvezničkim fondovima bili iznimno negativni. Isto tako, došlo je i do značajnih

korekcija na svjetskim dioničkim tržištima, što je iznimno negativno djelovalo na prinose mješovitih i dioničkih

fondova. Zbog svega navedenog, zabilježili smo veći pad imovine, kako zbog negativnih prinosa, tako i zbog

odljeva te je ukupna imovina krajem godine značajno niža nego na početku godine.

Društvo, usprkos teškim tržišnim uvjetima, nije imalo problema s isplatama klijenata, budući da iznimno

veliku važnost pridaje pažljivom i kvalitetnom upravljanju likvidnošću fondova.

Struktura imovine fondova pod upravljanjem je kako slijedi:

Plan razvoja

HPB Invest d.o.o., društvo za upravljanje UCITS fondovima i dalje će biti posvećeno profesionalnom upravljanju

imovinom te visokoj kvaliteti usluge, kako bi svojim klijentima osiguralo očuvanje te održivi rast vrijednosti njiho-

ve financijske imovine. Uz kontinuirano ulaganje u razvojnu politiku Društva, koja podrazumijeva kontinuirana

profesionalna, kadrovska, organizacijska i tehnološka unapređenja, uz sve zahtjevnije pravno i regulativno

usklađivanje poslovanja, HPB Invest d.o.o. će dugoročno osiguravati atraktivnu paletu fondova i ulagačkih

proizvoda, koji uz profesionalno upravljanje te primjerene prinose mogu zadovoljiti sve potrebe ulagača, ovisno

o njihovim investicijskim ciljevima, horizontu ulaganja te sklonostima riziku.

Izloženost rizicima

Društvo posebno prati i mjeri sljedeće rizike: kreditni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik, rizik sukoba interesa

i reputacijski rizik. Navedeni rizici čine ukupni profil rizičnosti Društva.

Tržišni udio HPB Investa na dan 31. 12. 2022. iznosi 3,72%, što predstavlja pad u odnosu na prethodnu godinu

kada je iznosio 4,35%.

Na kraju 2022. godine Društvo je zapošljavalo 11 djelatnika.

Fond

Imovina pod upravljanjem

'000 kn

Prinos na dan 31. 12. 2022.

HPB Dionički fond

28.382

(16,54%)

HPB Global fond

80.292

(15,88%)

HPB Kratkoročni obveznički kunski fond

212.549

(2,06%)

HPB Obveznički fond

150.192

(10,97%)

HPB Kratkoročni obveznički eurski fond

65.590

0,00%

HPB Bond Plus fond

51.151

(8,17%)

Društvo je zauzelo konzervativan stav kod upravljanja svojom imovinom ulažući je isključivo u bankovne

depozite, dužničke vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i novčane fondove. Iz tog je razloga profil

rizičnosti Društva nisko rizičan, odnosno 1.

Na datum izvještaja Društvo nije bilo izloženo značajnom tržišnom riziku i riziku likvidnosti. Glavnina izlože-

nosti Društva kreditnom riziku na datum izvještaja o financijskom položaju proizlazi iz fer vrijednosti instrumenta

čija je pozitivna vrijednost na taj dan izvještavanja prikazana u izvještaju o financijskom položaju.

Društvo je izloženo operativnom riziku kroz svoje redovno poslovanje. Društvo upravlja operativnim rizikom

na način da se kvartalno izvještava Upravu Društva o događajima koji se mogu kvalificirati kao operativni rizik

za Društvo.

Rizici koji mogu utjecati na redovno poslovanje Društva su rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed

povlačenja sredstava klijenata i rizik smanjenja imovine pod upravljanjem uslijed pada vrijednosti imovine.

Društvo posebnu važnost pridaje unutarnjem sustavu kontrole kako bi se mogla pratiti učinkovitost poslova-

nja, usklađenost sa zakonskom regulativom, praćenje i otkrivanje rizika kojima je Društvo izloženo.

HPB-nekretnine d.o.o.

HPB-nekretnine d.o.o. (u daljnjem tekstu Društvo) je društvo specijalizirano za poslovanje nekretninama koje

je osnovano u kolovozu 2005. godine te je u stopostotnom vlasništvu HPB d.d. Temeljni kapital Društva iznosi

4.760.800,00 kn (631.866,75 eura preračunato po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna) te je iznos

uplaćen u cijelosti.

Osnovne poslovne aktivnosti Društva su (1) procjena vrijednosti nekretnina te srodne inženjerske usluge

kao što je financijski nadzor, (2) usluge savjetovanja i posredovanja u prometu nekretnina te (3) poslovanje i

upravljanje nekretninama.

Aktiva HPB-nekretnina d.o.o. na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 12.953.335 kuna (1.719.203,00 eura

preračunato po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna), a neto dobit ostvarena u protekloj godini je

2.613.596 kuna (346.883,80 eura preračunato po fiksnom tečaju konverzije 1 euro = 7,53450 kuna). Na kraju

2022. godine Društvo je imalo 15 zaposlenika.

Plan razvoja

U idućem razdoblju naglasak će biti na podizanju učinkovitosti i kvalitete usluge za klijente Hrvatske poštanske

banke d.d. i Nove hrvatske banke d.o.o. Digitalizacijom Društva povećati ćemo razinu efikasnosti i transparen-

tnosti poslovanja pridonoseći na taj način učinkovitosti kako zaposlenika tako i Društva u cjelini. Ujedno, aktiv-

nim pristupom vanjskim klijentima planiramo nastaviti povećavati udio vanjskih klijenata u ukupnim prihodima

Društva.

Izloženost rizicima

Najznačajnije vrste financijskih rizika kojima je Društvo izloženo su tržišni rizik i rizik likvidnosti. Tržišni rizik

podrazumijeva teško predvidivi volumen potražnje za specifičnim uslugama Društva s obzirom na neizvjesnost

na tržištu nekretnina uzrokovanu inflacijom, rastom cijena energenata i rastom kamatnih stopa na kredite bana-

ka te ratom u Ukrajini. Tržišni rizik se odnosi za nemogućnost zakupaca za plaćanje zakupnina kao i moguć-

nost smanjenja zahtjeva za uslugama procjene vrijednosti nekretnina, a s time je povezan i rizik likvidnosti

radi visokog udjela usluga u proizvodima Društva. Društvo upravlja rizicima u skladu s propisanim politikama i

procedurama Hrvatske poštanske banke d.d.

Društvo je vlasnik dijela poslovne zgrade u Vinkovcima koji se sastoji od više poslovnih prostora. Vlasništvo

nekretnine u Vinkovcima predstavlja rizik u poslovanju jer se radi o udjelu vlasništva 267/900 u poslovnoj

zgradi ukupne površine oko 10.000 m2 koja je u lošijem građevinskom stanju. Javni natječaji za zakup i prodaju

poslovnih prostora objavljuju se više puta godišnje s ciljem komercijalizacije čim većeg broja poslovnih prostora

koje Društvo ima u vlasništvu.

Nova hrvatska banka d.d.

Dana 1. ožujka 2022. godine otvoren je postupak sanacije nad Sberbank d.d. i primijenjen je instrument sanacije

koji podrazumijeva prodaju dionica Banke i prijenos vlasništva na Hrvatsku poštansku banku d.d. (HPB). Nakon

završetka procesa sanacije HPB, kao novi vlasnik Banke, mijenja naziv Banke u Nova hrvatska banka d.d.

(NHB). Imenovana je nova Uprava, te je u vrlo kratkom razdoblju proveden i cjelokupni rebranding. Ulaskom u

HPB Grupu Banka je stabilizirala svoje poslovanje i nastavila redovno poslovati te uredno ispunjavati sve svoje

obveze. Uspješno su razriješeni svi odnosi s prijašnjim vlasnikom Sberbankom, uključujući i financiranje koje je

preuzela HPB, licence za nematerijalnu imovinu te su usklađene i podmirene sve otvorene stavke.

Djelatnost

Nova hrvatska banka dioničko društvo je društvo osnovano sa svrhom osnivanja primanja depozita, odobrava-

nja kredita i zajmova, financiranja komercijalnih poslova, otkupa potraživanja s regresom ili bez njega, financij-

skog najam (leasing), izdavanja garancija ili drugih jamstava, usluga platnog prometa u zemlji i s inozemstvom

i svih drugih bankarskih poslova.

Nakon provedenog postupka sanacije započetog početkom ožujka 2022. godine, a dovršenog provedbom

promjena u sudskom registru 14. travnja 2022. Hrvatska poštanska banka postala je jedini i glavni dioničar

Nove hrvatske banke.

Ključni pokazatelji Nove hrvatske banke d.d. su kako slijedi:

PREGLED KLJUČNIH POKAZATELJA

(u milijunima kuna)

2022.

2021.

Ukupna aktiva

9.289

11.090

Depoziti od klijenata

5.263

7.8 98

Bruto krediti klijentima

7.705

7.465

Poslovni prihodi

410

442

Poslovni rashodi

365

308

Dobit prije poreza

(258)

Dobit nakon poreza

(248)

Operativni rezultat prije rezervacija i ostalih

rashoda, nakon troškova

146

Broj zaposlenih

457

478

Broj poslovnica

Volumen depozita stanovništva je na kraju godine iznosio 3.185 milijuna kuna, što je 6%, odnosno 180 milijuna

kuna porasta u odnosu na zadnji dan sanacije.

Usprkos obustavi kreditiranja u ožujku, a zahvaljujući poduzetim aktivnostima, Banka je već u travnju posti-

gla gotovo redovni mjesečni volumen kreditnih plasmana fizičkim osobama, dok je u narednim mjesecima

zabilježen čak i rast plasmana u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Bruto kreditni portfelj stanovništvu

na kraju godine iznosi 4.707 milijuna kuna. Tijekom 2022. godine Banka je u dva navrata uspješno prodala

neprihodujući portfelj.

Uslijed krize odljev depozita pravnih osoba je bio 1.858 milijuna kuna ili 56% volumena, uspoređujući zadnji

dan sanacije s danom prije početka krize. U razdoblju nakon sanacije do kraja godine vraćeno je 43% odnosno

638 milijuna kuna izgubljenih depozita.

Zbog postupka sanacije Banke tijekom 2022. godine Banka je u poslovanju s pravnim osobama bila primar-

no fokusirana na zadržavanje odnosa s postojećim klijentima, kao i na održavanje kvalitete postojećeg portfelja.

Nastavljene su redovne i akvizicijske aktivnosti te je ostvaren rast ukupnih plasmana od 10% u odnosu na

završno stanje 2021. godine. Na kraju 2022. godine kreditni portfelj pravnih osoba iznosi 2.946 milijuna kuna.

Banka je tijekom cijele godine klijentima omogućavala korištenje plasmana iz ugovorenih suradnji s HBOR-om

i HAMAG BICRO-om.

Banka je 2022. godinu završila s gubitkom nakon poreza od 249 milijuna kuna. Operativno poslovanje

Banke je unatoč svim izazovima bilo stabilno te su u najvećoj mjeri očuvani kamatni i nekamatni prihodi, uz

kontinuirano upravljanje troškovnom efikasnošću. Kao temelj stabilizaciji poslovanja primarni fokus bio je na

zadržavanju odnosa s postojećim klijentima u svim segmentima. Rezultat toga je vidljiv u povratku velikog dijela

izgubljenih depozita i u blagom rastu kreditnog portfelja. Negativan rezultat primarno je posljedica neredovitih

aktivnosti, prilagodbe standardima Grupe i trenutno nepovoljnog makroekonomskog okruženja, priprema za

očekivanu integraciju, dodatnih rezervacija za sudske tužbe, te troškova projekta uvođenja valute euro. Ukupni

rezultat iz redovnog poslovanja (s isključenjem spomenutih utjecaja) je neto dobit od gotovo 26 milijuna kuna,

unatoč razdoblju ograničene poslovne aktivnosti tijekom krize likvidnosti, odnosno sanacije. Iako je Banka

zabilježila gubitak, važno je napomenuti da je razina kapitala ostala na zadovoljavajućim razinama.

Regulatorni kapital Banke krajem 2022. godine iznosi 1.090 milijuna kuna, pri čemu se pad kapitala u 2022.

godini prvenstveno odnosi na ostvareni gubitak i efekt smanjenja rezervi za fer vrijednost portfelja koji se

vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Plan razvoja

Nakon razdoblja sanacije Banka je u 2022. bila fokusirana na samofinanciranje, povratak primarnih klijenata

i rast depozita, kao i na učinkovitost naplate, posebno zbog povećane stope inflacije i porasta rizika naplate,

naročito u segmentu stanovništva. U 2022. godini jedan od ključnih ciljeva bio je zadržavanje ključnih zapo-

slenika, kako bi se zadržala znanja i kompetencije ključne za nastavak redovnog poslovanja. Kontinuirano se

provodilo usklađenje s praksama i politikama HPB Grupe u svim područjima kao glavni cilj koji će se nastaviti i

u 2023. godini, sve do spajanja s HPB-om.

Prioritet je bio i projekt euro konverzije koji je trajao 18 mjeseci, a u sklopu kojeg je angažirano preko 120

zaposlenika, više od 20 dobavljača i 10 ostalih partnera. Sve ključne isporuke su realizirane prema planu te je

Banka uspješno nastavila poslovanje u okruženju nove valute.

Pripajanje HNB-a HPB-u

Hrvatska poštanska banka d.d. kao jedini vlasnik NHB je prilikom stjecanja vlasništva NHB-a u postupku sana-

cije najavila kao cilj pripajanje NHB-a HPB-u.

U skladu sa time Glavna skupština HPB-a je u kolovozu 2022. donijela odluku o davanju odobrenja za

provođenje postupka formalno-pravnog i poslovnog pripajanja Nove hrvatske banke d.d. HPB-u, a slijedom

te odluke su Uprava i Nadzorni odbor HPB-a te Uprava i Nadzorni odbor NHB-a u prosincu 2022. godine

donijeli odluke o pokretanju postupka pripajanja. Za kraj veljače i početak ožujka planira se donošenje odluke

o sklapanju Ugovora o pripajanju Nove hrvatske banke dioničko društvo Hrvatskoj poštanskoj banci, dioničko

društvo i potpisivanje Ugovora o pripajanju. Namjera pripajanja prethodno je savjetovana s glavnim sindikal-

nim povjerenicima HPB-a i NHB-a u skladu s referentnim propisima, koji su očitovanjem od 24. veljače 2023.

godine potvrdili da se ne protive pripajanju. Po potpisivanju Ugovora o pripajanju predati će se zahtjev prema

HNB-u za odobrenje pripajanja i obavijestiti sud te burza i javnost o pripajanju.

Pripajanje se provodi prema posebnim pravilima iz čl. 531. Zakona o trgovačkim društvima: Pripajanje u

posebnim slučajevima. Pripajanjem neće doći do povećanja temeljnoga kapitala HPB-a kao društva preuzi-

matelja. Pripajanje rezultira prijenosom cijele imovine i obveza NHB na HPB, dok ne rezultira promjenama u

dioničarskoj strukturi HPB-a. Položaj svakog dioničara HPB-a u odnosu na njegov udio u temeljnom kapitalu i

glasačka prava ostaju nepromijenjeni.

Nakon provedenog pripajanja NHB će prestati postojati kao pravna osoba i biti će brisana iz sudskog registra.

Izloženost rizicima

Cilj je strategije upravljanja rizicima Banke definirati glavne parametre za razborito i kontinuirano upravljanje

rizicima, koji nužno proizlaze iz poslovnog modela Banke. Ključna načela osiguranja konzistentnosti adekvat-

nosti kapitala i likvidnosti integrirana su u sve poslovne aktivnosti, strateško planiranje kroz cijelu organizaciju,

te konstantan razvoj poslovanja u skladu s definiranom sklonosti preuzimanju rizika. Redovito provođenje i

praćenje testiranja otpornosti na stres u okviru utvrđivanja kapaciteta za podnošenje rizika, u svrhu sveobu-

hvatnog upravljanja materijalno značajnim rizicima (kreditni, rizik upravljanja kamatnom stopom u knjizi banke,

valutni, operativni, koncentracijski rizik) koji su inherentni poslovanju Banke povećava otpornost Banke na

makroekonomski rizik.

Ključni ciljevi Banke u 2022. godini su bili usklađenje metodologija upravljanja rizicima s HPB-om i priprema

za planirano pripajanje Banke u HPB tijekom 2023. godine. Najznačajnije metodološke izmjene u tom smislu

odnose se na klasifikaciju klijenata (definicija defaulta na razini klijenta u segmentu stanovništva, promjene u

kriterijima za Stage 2 klasifikaciju) i na prilagodbe izračuna rezervacija za prihodujući portfelj (prilagodba IFRS

9 metodologije).

Omjer neprihodujućih kredita (NPL) u odnosu na prethodnu godinu je povećan, primarno uslijed prilagodbe

izračuna i usklađenja s Grupnim politikama, provedbe nove default definicije na razini klijenta u segmentu

stanovništva te nepovoljnog makroekonomskog okruženja. Unatoč tome, Banka je zadržala zadovoljavajuću

razinu udjela neprihodujućih kredita uspješnim upravljanjem putem rane i kasne naplate, prodajom neprihodu-

jućih izloženosti stanovništva te predanosti menadžmenta Banke.

U području tržišnih rizika i rizika likvidnosti Banka je nastavila unaprjeđivati procese vezane za upravljanje,

praćenje i kontrolu izloženosti tržišnim rizicima i riziku likvidnosti prema potrebama poslovanja, u skladu s

novim okolnostima. Na području rizika promjene kamatne stope Banka je nastavila s unaprjeđenjem procesa

vezanog uz upravljanje kamatnim rizikom u knjizi Banke, a sve sukladno preporukama supervizora i najboljim

poslovnim praksama.

Na području operativnog rizika redovito se provodi prikupljanje podataka o događajima, koji su nastali zbog

operativnog rizika, samoprocjena operativnih rizika organizacijskih jedinica, edukacija i podizanje svijesti zapo-

slenika o operativnim rizicima (uključujući eksternalizaciju i sustav unutarnjih kontrola) i optimizacija aplikacije

za poslove vezane uz sprečavanja prevara, te dodatna unaprjeđenja procesa.

Banka je izvršila dodatne rezervacije za primljene i potencijalne efekte po sudskim tužbama.

Pronam Nekretnine d.o.o.

Društvo Pronam Nekretnine d.o.o., Zagreb (“Društvo”), MBS: 080413774, OIB 52440723676, registrirano je

kao društvo s ograničenom odgovornošću na Trgovačkom sudu u Zagrebu 2001. godine pod nazivom Volksin

d.o.o. te je 29. listopada 2013. godine preimenovano u Sberbank Nekretnine d.o.o., a 18. kolovoza 2014. godine

društvo je preimenovano u Pronam Nekretnine d.o.o.. Sjedište Društva je u Varšavskoj ulici 9, u Zagrebu.

Osnovna djelatnost društva je iznajmljivanje nekretnina u vlasništvu Društva. Jedini vlasnik Društva je

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. (HPB d.d.) koja je stekla 100% udjela u Društvu 05.07.2022., od SBAG

IT- Services GmbH, ranijeg vlasnika, temeljem Ugovora o kupoprodaji udjela. Konsolidirane financijske izvje-

štaje najmanje grupe poduzetnika u kojoj poduzetnik sudjeluje kao društvo kći sastavljala je Sberbank Grupa

u 2021. godini, a u 2022. godini matično društvo HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d., Jurišićeva ulica 4,

Zagreb.

Aktiva Pronam Nekretnine d.o.o. na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 59,33 milijuna kuna, a neto dobit

ostvarena u protekloj godini je 4.964 tisuća kuna. Na kraju 2022. godine Društvo je imalo jednog zaposlenog.

Društvo je vlasnik tri nekretnine, jedne u Rijeci, druge dvije u Zagrebu, a koje se nalaze u najmu, odnosno

zakupu Novoj hrvatskoj banci d.d. i malim dijelom u zakupu Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Glavni prihodi

Društva su prihodi od najamnina vlastitih nekretnina.

Društvo je 13. rujna 2022. donijelo Odluku o pokretanju postupka pripajanja prijenosom ukupne imovine i

obveza na Društvo majku HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d., Jurišićeva ulica 4, Zagreb, MBS: 080010698,

OIB: 87939104217, EUID: HRSR.080010698. Ugovor o pripajanju je sklopljen 11. studenoga 2022. Zaključno

s 31.prosinca Društvo još posluje samostalno. Postupak pripajanja se očekuje do kraja prvog kvartala 2023.

godine.

Odgovornosti Uprave za pripremu i odobravanje

godišnjih financijskih izvještaja

Odgovornost je Uprave pripremiti konsolidirane i nekonsolidirane financijske izvještaje Hrvatske poštanske

banke, dioničko društvo (u nastavku „Banka“) za svaku poslovnu godinu koji daju istinit i vjeran prikaz finan-

cijskog položaja Grupe i Banke te rezultata njihovog poslovanja i novčanih tokova, u skladu s primjenjivim

računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija

potrebnih za pripremu tih financijskih izvještaja u bilo koje vrijeme. Uprava je također odgovorna za cjelokupno

godišnje izvješće Grupe, kao i obrasce financijskih izvještaja sastavljenih sukladno Odluci Hrvatske Narodne

Banke o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine 42/18, 122/20, 119/21 i

108/22), prikazanih u dodatku. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje raspoloživih mjera u cilju očuva-

nja imovine Banke i Grupe i te sprječavanje i otkrivanje prijevara i drugih nepravilnosti.

Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s primjenjivim računo-

vodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu; donošenje razumnih i razboritih prosudbi i procjena;

te pripremanje financijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pret-

postavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.

Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru Godišnje izvješće, koje uključuje godiš-

nje financijske izvještaje. Ukoliko Nadzorni odbor izrazi suglasnost na financijske izvještaje time su ih utvrdili

Uprava i Nadzorni odbor Banke.

Uprava je odgovorna za pripremu i sadržaj godišnjeg izvješća sukladno Zakonu o računovodstvu (NN 78/15,

NN 134/15, NN 120/16, NN 116/18, NN 42/20, NN 47/20, NN 114/22).

Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji prikazani u nastavku, kao i Obrasci izrađeni u skladu

s Odlukom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija Hrvatske narodne banke

(NN 42/18, NN 122/20, NN 119/21 i NN 108/22) prikazani u nastavku, odobreni su od strane Uprave Banke

30. ožujka 2023. i dostavljeni Nadzornom odboru na prihvaćanje.

U znak potvrde, financijske izvještaje su potpisale ovlaštene osobe, kako slijedi u nastavku:

Potpisano u ime Hrvatske poštanske banke, dioničko društvo:

Marko Badurina

Predsjednik Uprave

Ivan Soldo

Član Uprave

Anto Mihaljević

Član Uprave

Izvješće neovisnog revizora

100

101

102

103

104

Financijski izvještaji

Ova stranica je namjerno ostavljena prazna.

107

u '000 kn Banka Grupa

Bilješke

31. 12. 2022.

31. 12. 2021.

31. 12. 2022.

31. 12. 2021.

IMOVINA

Novac i računi kod banaka 5

9.919.462

6 .1 9 2 . 5 1 5

1 1. 0 91. 4 37

6. 192.555

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke 6

1. 3 2 6 . 4 42

Krediti i potraživanja od banaka 7

1. 9 9 4 .7 5 2

289 .83 7

2 11 . 7 7 1

289 .83 7

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka 8

41 9 . 0 8 7

625.98 6

5 0 8 . 813

625.98 6

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 9

2 8 . 5 47

4 . 6 0 1. 2 9 7

28.6 88

4 . 6 0 1. 2 9 7

Financijska imovina po

amortiziranom trošku 10

5 . 4 47. 2 6 6

453

6 . 0 0 1.7 7 9

453

Krediti i potraživanja od komitenata 11

15 . 8 7 3 . 713

14 . 2 51. 8 0 0

23. 06 9. 273

14 . 2 51. 8 0 0

Imovina namijenjena prodaji 12

9. 20 0

Ulaganja u ovisna društva 13

101.105

9.7 61

Neto odgođena porezna imovina 17

22.5 45

6 8 .75 6

Pretplaćeni porez na dobit

5 41

637

Ostala imovina 18

15 8 . 27 0

12 3 . 2 97

18 0 . 8 42

12 4. 6 5 5

Nekretnine, oprema i imovina s

pravom upotrebe 14

29 3. 978

275 .5 43

3 9 6 . 914

277 .538

Ulaganja u nekretnine 15

4 4.3 57

60. 629

47. 6 3 6

6 7. 6 4 2

Nematerijalna imovina 16

78. 3 97

65.8 86

13 5 . 79 1

6 4 . 47 9

UKUPNO IMOVINA

34.381.480

27 .833. 187

41. 741.7 2 7

27.832.522

OBVEZE

Financijske obveze po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka 19

232

Depoziti banaka 20

2 1 7.1 9 6

28.025

3 74 . 2 3 1

28.025

Depoziti komitenata 21

2 9. 3 4 6 . 210

23.422.089

3 4.59 4.738

23.412.844

Posudbe 22

1.7 8 9 . 6 9 6

1.396.886

2.527 .537

1.396.886

Rezervacije za potencijalne i

preuzete obveze 23

14 3 . 6 9 3

8 8 . 015

3 9 8 . 2 41

88.080

Neto odgođena porezna obveza 17

26. 282

Obveza za porez na dobit

35 .8 87

1. 6 5 8

35 .8 87

Ostale obveze 24

2 7 0 . 017

18 5 . 57 2

402.585

1 8 7. 7 7 0

UKUPNO OBVEZE

3 1 . 7 6 7. 0 4 5

25. 182.7 57

38.299.222

25 .175 .775

KAPITAL I REZERVE

Dionički kapital 25

1. 2 14 .7 7 5

Vlastite dionice 25

(47 7)

Rezerva za vlastite dionice 25

4 . 47 7

Zakonska rezerva 25

5 0 .11 5

4 0. 010

5 0 .11 5

4 0. 010

Ostale rezerve 25

6 0 7. 3 8 7

657.992

6 0 7. 3 8 7

657.992

Rezerva za fer vrijednosti 25

2 2 .7 31

2 12 . 6 51

2 2 .7 31

2 12 . 6 51

Revalorizacijska rezerva 25

3 7. 7 0 1

2 7. 5 4 3

3 7. 7 0 1

2 7. 5 4 3

Zadržana dobit 25

6 7 7. 2 4 9

493.459

1 .505.31 8

4 9 9.7 76

UKUPNO KAPITAL I REZERVE

2 . 6 14 . 4 3 5

2.6 50. 43 0

3.4 42.50 4

2 . 6 5 6 . 74 7

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL I

REZERVE

34.381.480

27 .833. 187

41. 741.7 2 7

27.832.522

Nekonsolidirani i konsolidirani izvještaj o financijskom položaju

na dan 31. prosinca 2022.

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

108

u '000 kn

Banka Grupa

Bilješke

31. 12. 2022.

31. 12. 2021.

31. 12. 2022.

31. 12. 2021.

Prihod od kamata po efektivnoj stopi 27

5 51. 6 75

5 49.5 92

776 .4 82

5 49.5 92

Ostali kamatni prihodi

8 .5 61

6.66 5

1 1.121

6.66 5

Rashod od kamata 28

(2 8 . 0 0 3)

(3 2 . 0 8 4)

(55.556)

(32 . 0 87)

Ostali kamatni rashodi

(1 6 8)

(6 2)

(1 6 8)

(6 2)

Neto prihod od kamata

532.06 5

5 2 4 .111

73 1.880

5 2 4 .1 0 8

Prihod od naknada i provizija 29

522 .38 2

48 2. 976

5 8 7.12 2

490. 053

Rashod od naknada i provizija 30

(315 . 4 0 8)

(290. 10 0)

(326.992)

(2 9 1. 6 0 6)

Neto prihod od naknada i provizija

2 0 6. 9 75

192 . 87 7

2 6 0 .1 3 0

19 8 . 4 47

Neto (gubici)/dobici od vrijednosnica

po fer vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka 31

(6 9. 2 0 2)

25.6 94

(71. 8 0 3)

25.6 94

Realizirani dobici od vrijednosnica po

fer vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit 32

2 .11 8

Neto dobici od trgovanja stranim

valutama 33

5 8 .1 2 1

5 7. 4 7 6

6 0 . 9 71

5 7. 4 7 6

Ostali prihodi iz poslovanja 34

10. 9 76

2 1 .053

1 8.682

24.784

Prihod od trgovanja i ostali

prihodi

2 . 0 14

10 4 . 2 2 3

9.9 69

1 0 7. 9 5 4

Opći i administrativni troškovi 35

(493.222)

(4 4 2 . 3 9 9)

(6 9 5.18 8)

(4 5 0 .10 2)

Ostali troškovi

(2 2)

Amortizacija 14,15,16

(70 .05 7)

(6 7. 0 2 0)

(9 8 .1 7 6)

(6 7. 8 2 3)

Dobici/(gubici) od umanjenja

vrijednosti zajmova i potraživanja od

komitenata i ostale imovine 36

31. 0 67

(6 5 . 810)

(18 5 . 9 3 5)

(6 5 . 810)

Rezerviranja za potencijalne i

preuzete obveze 23

(5 0. 411)

(3 07)

(5 9 . 9 5 3)

(3 07)

Troškovi poslovanja

(582.624)

(5 75 . 5 3 6)

(1. 0 3 9 . 2 5 0)

(584. 064)

Dobit od povoljne kupnje 13

1 .0 18. 765

DOBIT PRIJE POREZA

15 8 . 4 3 0

2 4 5. 6 75

9 81. 4 9 3

246.4 45

Porezni trošak 37

(2 5 . 8 2 4)

(4 3 . 5 6 8)

(2 7.1 3 5)

(4 3 . 8 2 0)

DOBIT ZA GODINU

13 2 . 6 0 6

2 0 2 .1 0 7

954.358

202 .625

Nekonsolidirani i konsolidirani račun dobiti i gubitka

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

109

u '000 kn Banka Grupa

2022.

2021.

2022.

2021.

Neto dobit za godinu 13 2 . 6 0 6 2 0 2 .1 0 7 9 54.358 202 .625

Ostala sveobuhvatna dobit

Stavke koje se kasnije ne prenose na račun

dobiti i gubitka

Revalorizacija nekretnina 12 . 3 8 7 6 . 4 11 12. 3 8 7 6. 411

Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena

u fer vrijednosti 929 (1 .553) 929 (1 .553)

Porez na dobit na stavke koje kasnije ne mogu

biti reklasificirane (2.23 0) (1.6 12) (2. 230) (1. 6 12)

11 . 0 8 7 3. 2 47 11. 0 8 7 3 . 2 47

Stavke koje se kasnije prenose na račun dobiti i

gubitka

Nerealizirani gubitak od imovine koja se

vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (23 2.538) (31. 3 0 2) (232.538) (31. 3 0 2)

Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima - (3 . 2 19) - (3 . 219)

Porez na dobit na stavke koje kasnije mogu biti

reklasificirane 41. 6 9 0 6.493 41 . 6 9 0 6.493

(1 90. 848) (2 8.027) (1 90.848) (28.027)

Neto ostali sveobuhvatni gubitak za godinu,

neto od poreza (17 9 . 7 6 2) (2 4 .781) (17 9 . 7 6 2) (2 4 .781)

Ukupna sveobuhvatna dobit (4 7.1 5 6) 1 77 .326 77 4.596 1 7 7. 8 4 4

u '000 kn Banka Grupa

2022.

2021.

2022.

2021.

Dobit tekuće godine: 13 2 . 6 0 6 2 0 2 .1 0 7 9 54.358 202 .625

Zarada po dionici – osnovna i razrijeđena 65,5 0 kn 99,86 kn 471, 3 8 kn 1 0 0 ,1 2 kn

Nekonsolidirani i konsolidirani izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

110

Konsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Grupa

Dionički

kapital

Vlastite

dionice

Rezerve za

vlastite

dionice

Ostale i

zakonske

rezerve

Rezerva za

fer

vrijednost

Revalori-

zacijska

rezerva

Zadržana

dobit Ukupno

’000 kn

Stanje na dan 01. siječnja 2021.

1. 2 14 . 7 75

(47 7)

4 . 477

6 0 6 . 9 71

2 42 . 231

2 2 . 74 4

3 8 8 .1 8 1

2.4 78 .902

Revalorizacijska rezerva

6 . 4 11

6 . 411

Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz

ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer

vrijednosti

(1 .553)

(1. 5 5 3)

Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(31. 3 0 2)

Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima

(3 . 219)

Odgođeni porez

6.493

(1. 612)

4.882

Ukupna ostala sveobuhvatna dobit

(2 9.5 8 0)

4 .79 9

(2 4 .781)

Neto dobit za razdoblje

202 .625

Ukupna sveobuhvatna dobit za 2021. godinu

(2 9.5 8 0)

4 .79 9

202 .625

1 7 7. 8 4 4

Raspodjela dobiti iz 2020.

- prijenos u zakonske i ostale rezerve

91. 0 3 1

(9 1. 0 31)

Stanje na dan 31. prosinca 2021.

1. 2 14 . 7 75

(47 7)

4 . 477

698.00 2

212 . 6 51

2 7. 5 4 3

4 9 9.7 76

2 . 6 5 6 . 74 7

Stanje na dan 01. siječnja 2022.

1. 2 14 . 7 75

(47 7)

4 . 477

698.00 2

212 . 6 51

2 7. 5 4 3

4 9 9.7 76

2 . 6 5 6 . 74 7

Revalorizacijska rezerva

12 . 3 8 7

Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz

ostalu sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer

vrijednosti

929

Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(232.538)

(23 2. 5 38)

Odgođeni porez

41. 6 9 0

(2.23 0)

39 .460

Ukupna ostala sveobuhvatna dobit

(18 9 . 9 19)

1 0 .1 5 7

(17 9 . 7 6 2)

Neto dobit za razdoblje

954.358

Ukupna sveobuhvatna dobit za 2022. godinu

(18 9 . 9 19)

1 0 .1 5 7

954.358

77 4.596

Kupnja trezorskih dionica

(2 05)

(20 5)

Plaćanja temeljena na dionicama

682

Ostale promjene

10. 6 8 4

Raspodjela dobiti iz 2021.

- prijenos u zakonske i ostale rezerve

(40.50 0)

40.500

Stanje na dan 31. prosinca 2022.

1. 2 14 . 7 75

4 . 477

6 5 7. 5 0 2

2 2 .731

3 7. 7 0 1

1 .505.3 18

3.4 42.50 4

111

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama u kapitalu

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

Banka

Dionički

kapital

Vlastite

dionice

Rezerve za

vlastite

dionice

Ostale

rezerve

Rezerva za

fer

vrijednost

Revalori-

zacijska

rezerva

Zadržana

dobit Ukupno

'000 kn

Stanje na dan 01. siječnja 2021.

1. 2 14 .7 75

(47 7)

4 .47 7

606.97 1

2 42 . 2 31

2 2 . 74 4

382.384

2 . 4 7 3 .1 0 4

Revalorizacijska rezerva

6 . 411

6 . 4 11

Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti

(1 .553)

(1. 5 5 3)

Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(31. 3 0 2)

Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima

(3 . 219)

Odgođeni porez

6.493

(1.6 12)

4.8 82

Ukupna ostala sveobuhvatna dobit

(2 9. 5 8 0)

4.7 9 9

(2 4.7 81)

Ukupna sveobuhvatna dobit za 2021. godinu

(29 .5 80)

4. 799

2 0 2 .1 0 7

1 77 .326

Raspodjela dobiti iz 2020.

- prijenos u zakonske i ostale rezerve

91. 0 31

(9 1. 0 31)

Stanje na dan 31. prosinca 2021.

1. 2 14 .7 75

(47 7)

4 .47 7

698.00 2

212 . 6 51

2 7. 5 4 3

493.459

2.6 50.4 30

Stanje na dan 01. siječnja 2022.

1. 2 14 .7 75

(47 7)

4 .47 7

698.00 2

212 . 6 51

2 7. 5 4 3

493.459

2.6 50.4 30

Revalorizacijska rezerva

12 . 3 8 7

Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit - neto promjena u fer vrijednosti

929

Promjena fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(2 32 . 5 3 8)

(232 . 53 8)

Odgođeni porez

41. 6 9 0

(2 . 23 0)

39.460

Ukupna ostala sveobuhvatna dobit

(18 9 . 919)

1 0 .1 5 7

(179.762)

Neto dobit za razdoblje

1 32.606

Ukupna sveobuhvatna dobit za 2022. godinu

(18 9 . 919)

1 0 .1 5 7

1 32.606

(4 7. 1 5 6)

Kupnja trezorskih dionica

(20 5)

Plaćanja temeljena na dionicama

682

Ostale promjene

10. 6 8 4

Raspodjela dobiti iz 2021.

- prijenos u zakonske i ostale rezerve

(40.500)

40.500

Stanje na dan 31. prosinca 2022.

1. 2 14 .7 75

4 .47 7

657 .502

2 2 .731

3 7. 7 0 1

6 7 7. 2 4 9

2 . 614 . 4 3 5

112

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

u '000 kn Bilješke

1.1. –

31. 12. 2022.

1.1. –

31. 12. 2021.

Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti

Dobit prije poreza

981 .493

246 .4 45

Usklađenja:

- amortizacija 14,15,16

9 8 .1 7 6

6 7. 8 2 3

- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika 33

(6 0 . 9 7 1)

7. 5 9 3

- neto gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja

od komitenata i ostale imovine

18 5 .9 3 5

65.8 06

- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove 23

59.9 53

3 07

- neto promjena financijske imovine po fer vrijednosti 31

8 .71 4

(8 3 .1 7 0)

- neto prihod od kamata

(7 31. 8 8 0)

(5 2 4 .111)

- prihod od dividendi

(1 .1 6 4)

(2.044)

- dobit od povoljne kupnje 13

(1. 0 18 .7 6 5)

- ostalo

Promjene u poslovnoj imovini i obvezama

Krediti i potraživanja od banaka

(2 4. 215)

(4. 72 7)

Obvezna pričuva kod HNB-a

1.7 6 0 . 8 5 3

(1 0 7. 2 8 5)

Financijska imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

777 .805

17 2 . 0 74

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

(2.5 72.4 26)

1. 5 3 4

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu

dobit

1 . 0 3 7. 6 7 5

(368.925)

Krediti i potraživanja od komitenata

(1. 7 9 6 . 6 9 7)

4 41. 6 5 4

Ostala imovina

2 9 6 .8 81

(19 . 4 5 2)

Depoziti banaka

(2. 9 9 5. 0 57)

(6 9 .6 19)

Depoziti komitenata

6. 609. 93 2

2.030.484

Ostale obveze

(3. 026)

23 6. 376

Naplaćena kamata

672.5 63

484.505

Plaćena kamata

(5 4 .1 7 0)

(3 0. 8 07)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja

3 . 23 1.6 2 2

2.544.461

Pretplaćeni porez na dobit

2. 487

2. 077

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti

3 . 2 3 4 .1 0 9

2.54 6.538

Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti

Neto kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine

(3 0 9 .1 5 6)

(4 7. 11 4)

Neto priljev od stjecanja NHB-a

1. 0 9 5 . 3 4 8

Neto odljev od stjecanja Pronam nekretnina

(18.810)

Primici od dividende

1 .1 6 4

2. 044

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

768 .5 4 6

(4 5 .0 70)

Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

Povećanje posudbi

1. 512 . 815

37 3 . 2 12

Otplata posudbi

(6 51. 4 8 8)

(4 3 0 . 4 9 1)

Otplata glavnice zajma

(2 4 . 41 9)

Ostali primici iz financijskih aktivnosti

(6 3. 975)

Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti

7 9 7. 3 5 2

(81. 6 9 8)

Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca

Neto povećanje novca i ekvivalenata novca

4.800. 007

2 . 41 9. 7 70

Novac i ekvivalenti novca na početku godine 39

6.501 .351

4 .0 81.5 81

Novac i ekvivalenti novca na kraju izvještajnog razdoblja 39

11. 3 01. 3 5 8

6.501 .351

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

113

2022. 2021.

Bilješke

'000 kn

Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti

Dobit prije poreza

15 8 . 4 3 0

24 5. 675

Usklađenja:

- amortizacija 14,15,16

70.0 57

67 .020

- gubitak/(dobit) od tečajnih razlika 33

(5 8 .1 2 1)

7. 5 9 3

- neto gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od

komitenata i ostale imovine

(31. 0 67)

65.8 04

- (dobici)/gubici od rezerviranja za obveze i troškove 23

5 0 . 4 11

3 07

- neto promjena financijske imovine po fer vrijednosti 31

8.963

(8 3 .1 7 0)

- neto prihod od kamata

(5 32. 0 65)

(5 2 4 .111)

- prihod od dividendi

(2.549)

(2.044)

Promjene u poslovnoj imovini i obvezama

Krediti i potraživanja od banaka

(564 .64 7)

(4. 72 7)

Obvezna pričuva kod HNB-a

1. 3 2 6 . 4 42

(1 0 7. 2 8 5)

Financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

202.579

17 2 . 0 74

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

(2.529 .332)

1. 5 3 4

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

1.545.344

(368.925)

Krediti i potraživanja od komitenata

(1. 5 4 8 . 7 8 3)

4 41. 6 5 4

Ostala imovina

18 .9 4 9

(19 . 5 2 6)

Depoziti banaka

18 6 . 8 51

(6 9 .6 19)

Depoziti komitenata

5. 910 . 53 3

2.032. 140

Ostale obveze

5 5.75 9

2 3 6 .1 6 6

Naplaćena kamata

453.457

484.505

Plaćena kamata

(2 6 . 6 17)

(3 0. 8 07)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije oporezivanja

4.694.59 2

2.5 4 4.25 8

(Plaćeni)/pretplaćeni porez na dobit

(4 2.340)

2. 098

Neto priljev novca iz poslovnih aktivnosti

4.652 .252

2.546.356

Novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti

Ulaganje u ovisna društva

(91. 3 4 4)

Kupnja nekretnina, opreme i nematerijalne imovine

(7 3 . 8 0 1)

(4 7. 0 0 9)

Primici od dividendi

2.549

2. 044

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti

(16 2 . 5 9 6)

(4 4 . 9 65)

Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

Povećanje posudbi

1. 0 4 5 . 9 4 6

373. 28 7

Otplata posudbi

(6 51. 4 8 8)

(430.5 67)

Otplata glavnice najma

(1 8 . 3 2 1)

(2 4. 3 4 3)

Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti

376. 137

(81. 6 2 2)

Učinak promjene tečaja na novac i ekvivalente novca

Neto povećanje novca i ekvivalenata novca

4.865.7 93

2 . 41 9. 7 70

Novac i ekvivalenti novca na početku godine 39

6.501 .31 1

4.08 1 .54 1

Novac i ekvivalenti novca na kraju godine 39

11 . 3 6 7.1 0 4

6.501 .31 1

Nekonsolidirani izvještaj o novčanom toku

za godinu koja je završila 31. prosinca 2021. godine

Značajne računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

114

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

1. OSNOVE ZA PRIPREMU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Zagreb („Banka“) je dioničko društvo osnovano i sa sjedištem

u Republici Hrvatskoj u Zagrebu, Jurišićeva 4. Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke,

dioničko društvo („Grupa“).

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke („Grupa“, „HPB Grupa“) koja obuhvaća slje-

deća ovisna društva konsolidirana prema Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koji su

usvojeni u Europskoj uniji:

Pregled ulaganja u HPB ovisna društva prikazan je u bilješci 13., dok je osnova za konsolidaciju opisana u

bilješci 1., točka d.

Ovi financijski izvještaji obuhvaćaju nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje Banke kao što

je definirano MSFI 10 „Konsolidirani financijski izvještaji“ i Međunarodnim računovodstvenim standardom 27

“Nekonsolidirani financijski izvještaji”.

Ovi financijski izvještaji odobreni su od strane Uprave dana 30. ožujka 2023. godine za podnošenje

Nadzornom odboru.

Glavne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u bilješkama

koje slijede. Tamo gdje se računovodstvene politike podudaraju s računovodstvenim načelima Međunarodnih

standarda financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji, u opisu računovodstvenih politika Grupe,

može se pozvati na pojedine standarde, a ukoliko nije drugačije navedeno, riječ je o standardima koji su bili u

primjeni na dan 31. prosinca 2022. godine.

Priloženi financijski izvještaji sastavljeni su prema zakonskim zahtjevima i isključivo kao informacija opće

naravi i nisu namijenjeni ni jednoj točno određenoj svrsi ili transakciji. Stoga se korisnicima preporučuje da

se u donošenju bilo kakve odluke ne oslanjaju isključivo na njih te da prije donošenja odluke provedu druga

ispitivanja .

Industrija Država

Vlasništvo

na dan

31. prosinca

2022. godine

Vlasništvo

na dan

31. prosinca

2021. godine

HPB Invest d.o.o.

Upravljanje

investicijskim

fondovima

Hrvatska 100% 100%

HPB-nekretnine d.o.o.

Promet nekretnina i

graditeljstvo

Hrvatska 100% 100%

Nova hrvatska banka d.d. Financijske djelatnosti Hrvatska 100% -

Pronam Nekretnine d.o.o.

Promet nekretnina i

graditeljstvo

Hrvatska 100% -

115

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

a) Izjava o usklađenosti

Financijski izvještaji pripremljeni su sukladno zakonskoj računovodstvenoj regulativi za kreditne institucije u

Republici Hrvatskoj. Zakonska računovodstvena regulativa za kreditne institucije u Republici Hrvatskoj temelji

se na Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj Uniji (“MSFI”) i poseb-

nim bankovnim propisima usvojenim od Hrvatske Narodne banke (“HNB”).

U ovim financijskim izvještajima stanja na 31. prosinca 2022. godine nisu materijalno neusklađena sa sta-

njima utvrđenim prema MSFI-evima.

Osnovne razlike između Zakonske računovodstvene regulative primjenjive za banke u Republici Hrvatskoj

i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja su slijedeće.

• Suspendirana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu za koju je prepo-

znato pojedinačno umanjenje vrijednosti. Za dio izloženosti gdje je protek vremena od nastupanja

statusa neispunjenja obveza dulji od dvije godine, Banka i Grupa provode puni ispravak vrijednosti

obračunate nenaplaćene kamate na teret računa dobiti i gubitka, obustavljaju daljnji obračun u izvje-

štaju o financijskom položaju te kamatu vode u vanbilančnoj evidenciji, sve do trenutka dok dužnik ne

izvrši gotovinsku uplatu. Navedeno nije u skladu sa MSFI 9 „Financijski instrumenti“ koji zahtijevaju

da se prihod od kamata na financijsku imovinu, čija je vrijednost umanjena, obračunava koristeći

metodu efektivne kamatne stope.

• Sukladno Odluci HNB-a o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih

gubitaka koja je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine („Odluka o klasifikaciji izloženosti“), HNB

propisuje minimalne iznose rezervacija za gubitke od umanjenja vrijednosti za određene izloženosti

za koje je posebno prepoznato umanjenje vrijednosti, a koji mogu biti različiti od gubitaka od umanje-

nja vrijednosti izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI).

• Sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti HNB propisuje minimalne faktore umanjenja i rokove

naplate pojedinih vrsta instrumenata osiguranja za potrebe procjene budućih novčanih tokova s

osnove naplate putem instrumenata osiguranja. Navedeni budući novčani tokovi mogu biti različiti

od budućih novčanih tokova izračunatih u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvje-

štavanja (MSFI).

• Sukladno Odluci HNB-a o obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kre-

ditne institucije koja je stupila na snagu 31. ožujka 2010., HNB propisuje minimalne iznose koje

je kreditna institucija dužna rezervirati za sporove koji se vode protiv iste. Prema Odluci, kreditna

institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizične skupine i ovisno o vjerojatnosti gubitka spora

tome formirati odgovarajuća rezerviranja. Međutim, u određenim okolnostima iznosi rezerviranja koje

propisuje HNB mogu se razlikovati od rezerviranja izračunatih u skladu s Međunarodnim standar-

dima financijskog izvještavanja (MSFI).

Osnovne računovodstvene politike primijenjene u pripremi ovih financijskih izvještaja sažete su u nastavku.

1. OSNOVE ZA PRIPREMU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak)

116

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

b) Osnove za izradu izvještaja

Ovi izvještaji predstavljaju financijske izvještaje Banke i Grupe koji su opće namjene.

Financijski izvještaji sastavljeni su na osnovi fer vrijednosti za financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka, po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, derivativne financijske instrumente

te nekretnine i preuzetu imovinu. Ostala financijska imovina i obveze te nefinancijska imovina i obveze iskazani

su po amortiziranom ili povijesnom trošku.

Sastavljanje financijskih izvještaja zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje

utječu na primjenu politika te iskazane iznose imovine i obveza te objavu potencijalnih obveza na datum pri-

preme financijskih izvještaja, kao i na iznose prihoda i rashoda za razdoblje. Procjene i povezane pretpostavke

se temelje na povijesnom iskustvu i različitim drugim čimbenicima za koje se vjeruje da su realni u postojećim

okolnostima, te informacijama dostupnim na datum pripreme financijskih izvještaja, rezultat čega čini osnovu

za prosuđivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koja nije direktno vidljiva iz drugih izvora. Stvarni

se rezultati mogu razlikovati od ovih procjena.

Procjene i temeljne pretpostavke redovito se pregledavaju. Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se

u razdoblju u kojem su nastale ako utječu isključivo na to razdoblje, odnosno u razdoblju u kojem su nastale i

budućim razdobljima ako utječu na sadašnje i buduće razdoblje.

Prosudbe rukovodstva kod primjene odgovarajućih standarda koji imaju značajan učinak na financijske

izvještaje i procjene sa rizikom značajnog usklađenja u narednoj godini, opisane su u bilješci 3.

c) Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda

Usvajanje novih ili izmijenjenih standarda i tumačenja

Sljedeći izmijenjeni standardi u primjeni su od 1. siječnja 2022. godine, usvojeni su u EU, ali nisu imali značaj-

nog utjecaja na Banku i Grupu:

• Prihodi prije namjeravane uporabe, Štetni ugovori – troškovi ispunjenja ugovora, Upućivanje na

Konceptualni okvir - dodaci uskog područja primjene MRS-a 16, MRS-a 37 i MSFI-ja 3 i Godišnja

poboljšanja MSFI-jeva za ciklus od 2018. do 2020. godine - dodaci MSFI-ju 1, MSFI-ju 9, MSFI-ju 16

i MRS-u 41 (objavljeni 14. svibnja 2020. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan

ili nakon 1. siječnja 2022. godine).

• Olakšice za najmove u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – Dodaci MSFI-ju 16 (objavljeni 31.

ožujka 2021. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. travnja 2021.

godine).

Novi računovodstveni standardi i tumačenja

Objavljeno je nekoliko novih standarda i tumačenja koji su obvezni za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili

nakon 1. siječnja 2023. godine ili kasnije, koja su usvojena u EU i koje Banka i Grupa nisu ranije usvojili.

• MSFI 17 „Ugovori o osiguranju” (objavljen 18. svibnja 2017. godine i na snazi za godišnja razdoblja

koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).

• Dodaci MSFI-ju 17 i dodatak MSFI-ju 4 (objavljeni 25. lipnja 2020. godine i na snazi za godišnja

razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).

• Dodaci MRS-u 1 i 2. Smjernicama za praksu uz MSFI-jeve (IFRS Practice Statement 2): Objava

računovodstvenih politika (objavljeni 12. veljače 2021. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja

počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).

• Dodaci MRS-u 8: Definicija računovodstvenih procjena (objavljeni 12. veljače 2021. godine i na snazi

za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023. godine).

1. OSNOVE ZA PRIPREMU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak)

117

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

• Odgođeni porez povezan s imovinom i obvezama koje proizlaze iz jedne transakcije – Dodaci MRS-u

12 (objavljeni 7. svibnja 2021. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon

1. siječnja 2023. godine).

• Prijelazna mogućnost za osiguravatelje koji primjenjuju MSFI 17 – Dodaci MSFI-ju 17 (objavljeni 9.

prosinca 2021. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2023.

godine)

Banka procjenjuje učinak navedenih standarda osim ako gore nije drugačije navedeno, ne očekuje se da će

novi standardi i tumačenja značajno utjecati na nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje Banke i Grupe.

Objavljeno je nekoliko novih standarda i tumačenja koji su obvezni za godišnja razdoblja koja počinju na dan

ili nakon 1. siječnja 2023. godine ili kasnije, koja nisu usvojena u EU i koje Banka i Grupa nisu ranije usvojili.

• MSFI 14, Odgođeno priznavanje prihoda i rashoda u sustavu propisanih cijena (objavljen 30. siječnja

2014. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2016. godine).

• Prodaja ili unos imovine između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog pothvata –

Dodaci MSFI-ju 10 i MRS-u 28 (objavljeni 11. rujna 2014. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja

počinju na dan ili nakon dana koji će utvrditi IASB).

• Dodaci MSFI-ju 16 Najmovi: Obveza po osnovi najma u transakciji prodaje s povratnim najmom

(objavljeni 22. rujna 2022. godine i na snazi za godišnja razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1.

siječnja 2024. godine).

• Klasifikacija obveza u kratkoročne ili dugoročne – Dodaci MRS-u 1 (izvorno objavljeni 23. siječnja

2020. i naknadno izmijenjeni 15. srpnja 2020. i 31. listopada 2022. godine, na snazi za godišnja

razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine).

Osim ako gore nije drugačije navedeno, ne očekuje se da će novi standardi i tumačenja značajno utjecati

na nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje Banke i Grupe.

d) Funkcionalna i prezentacijska valuta

Financijski izvještaji Banke i Grupe pripremljeni su i prezentirani u kunama (HRK ili kn) koja je funkcionalna i

izvještajna valuta Banke i Grupe . Iznosi su zaokruženi na najbližu tisuću (osim ako nije navedeno drugačije).

e) Promjene u prezentiranju ili klasifikaciji stavki unutar financijskih izvještaja

Banka je u 2022. godini napravile reklasifikaciju u određenim pozicijama financijskih izvještaja vezano za

povijesna razdoblja. U izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti stavka Promjene u aktuarskim dobicima/gubicima

prebačena je iz Stavke koje se kasnije ne prenose na račun dobiti i gubitka u poziciju Stavke koje se kasnije

prenose na račun dobiti i gubitka.

Stavka Ulaganje u tuđu imovinu reklasificirana je iz bilješke 16. Nematerijalna imovina u bilješku 14.

Materijalna imovina u iznosu od 28.902 tisuća kuna. Ostali kamatni prihod iskazan je odvojeno od prihoda od

kamata po efektivnoj stopi u iznosu od 6.665 tisuća kuna, a ostali rashodi od kamata iskazani su odvojeno od

rashoda od kamata u iznosu od 62 tisuće kuna.

f) Osnova za konsolidaciju

Financijski izvještaji prikazani su za Banku i Grupu. Financijski izvještaji Grupe sastoje se od konsolidiranih

financijskih izvještaja matičnog društva i njenih ovisnih društava nad kojima ima kontrolu: HPB Nekretnina

d.o.o., društva za promet nekretninama, HPB Investa d.o.o., društva za upravljanje investicijskim fondovima,

Nove hrvatske banke d.d. i Pronam nekretnina d.o.o., društva za promet nekretninama. Sva ovisna društva su

u 100% - tnom vlasništvu matičnog društva, te su sva osnovana i sa sjedištem u Hrvatskoj.

Prilikom konsolidacije, imovina, obveze, kapital, prihodi i rashodi među članovima Grupe eliminiraju se u

cijelosti .

1. OSNOVE ZA PRIPREMU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak)

c) Novi standardi, tumačenja i promjene objavljenih standarda (nastavak)

118

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

1. OSNOVE ZA PRIPREMU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA (nastavak)

g) Strane valute

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u kune primjenom tečaja na dan transakcije. Monetarna

imovina i obveze denominirane u stranoj valuti na dan izvještaja preračunavaju se u kune po tečaju koji se

primjenjuje na dan pripreme financijskih izvještaja. Tečajne razlike nastale zbog preračunavanja priznaju se u

računu dobiti i gubitka. Nemonetarna imovina i obveze, denominirani u stranoj valuti koje se vode po fer vrijed-

nosti preračunavaju se u kune po tečaju na dan kada je njihova fer vrijednost utvrđena. Nemonetarna imovina

te stavke koje se mjere po povijesnom trošku u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju koji se primjenjuje na

datum transakcije i vode se u domaćoj valuti, te se ponovno ne preračunavaju.

Fer vrijednost monetarne imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nominirane u stranoj

valuti određuje se u valuti u kojoj je imovina nominirana i zatim preračunava po promptnom tečaju na kraju izvje-

štajnog razdoblja. Tečajne razlike nastale preračunavanjem i priznate u dobit i gubitak utvrđuju se na temelju

amortiziranog troška monetarnog sredstva. Ostale tečajne razlike iskazuju se u sklopu ostale sveobuhvatne

dobiti.

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2022. bio je: 7,534500= 1 EUR; 7,064035= 1 USD; 7,651569= 1 CHF

Službeni srednji tečaj na dan 31. prosinca 2021. bio je: 7,517174= 1 EUR; 6,643548= 1 USD; 7,248263= 1 CHF

119

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA

U ovoj bilješci izneseni su detalji o izloženosti Banke rizicima i opisane su metode koje rukovodstvo koristi za

prepoznavanje, mjerenje i upravljanje rizicima u cilju očuvanja kapitala. Najznačajnije vrste financijskih rizika

kojima je Banka izložena su kreditni rizik, likvidnosni rizik, kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u

knjizi pozicija kojima se ne trguje, tržišni rizik i operativni rizik. Tržišni rizik uključuje rizik promjene tečaja, rizik

promjene kamatnih stopa i cijena financijskih instrumenata.

Na razini Banke postoji cjeloviti sustav upravljanja rizicima definiran internim aktima i postavljenim limi-

tima za Banci prihvatljive razine rizika i nadgledanjem njihove implementacije. Limiti su u pravilu postavljeni

u odnosu na iznos priznatog kapitala te se primjenjuju na sve vrste rizika. Pored navedenog, Banka utvrđuje

limite za potencijalne gubitke mjerene Value-at-Risk tehnikama za izloženost tržišnom riziku.

Odgovornost za uspostavljenje okvira za upravljanje rizicima Banke u nadležnosti je Uprave Banke koja

ovlasti za upravljanje rizicima prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Kreditni odbor i Odbor za

upravljanje operativnim rizikom.

2.1. Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja te kroz aktivnosti garantno doku-

mentarnih poslova.

Rizik da druga ugovorna strana neće izvršiti svoje obveze po financijskim instrumentima kontinuirano se

prati. Kako bi upravljala razinom kreditnog rizika, Banka procjenjuje kreditnu sposobnost svojih klijenata, a kako

bi umanjila kreditni rizik uzima odgovarajuće instrumente osiguranja.

Na datum pripreme financijskih izvještaja, izloženost Banke kreditnom riziku derivativnih financijskih instru-

menata koji se priznaju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka predstavlja negativna fer vrijednost tih

instrumenata prikazanu u izvještaju o financijskom položaju. Nominalni iznosi objavljeni u bilješkama uz finan-

cijske izvještaje ne predstavljaju iznose koji će biti razmijenjeni između stranaka u derivativnim transakcijama

niti se njima mjeri izloženost Banke kreditnom ili tržišnim rizicima. Iznosi koji će biti razmijenjeni temelje se na

uvjetima derivativnih ugovora.

Primarna izloženost Banke kreditnom riziku proizlazi iz kredita i potraživanja od komitenata. Iznos kreditne

izloženosti po toj osnovi te po osnovi dužničkih vrijednosnica predstavlja knjigovodstvenu vrijednost imovine u

bilanci. Nadalje, Banka je izložena i kreditnom riziku po izvanbilančnim stavkama, kroz obveze po neiskorište-

nim odobrenim kreditima i izdanim garancijama, kao što je prikazano u bilješci 39.

Upravljanje kreditnim rizikom obuhvaća ocjenu kreditnog rizika plasmana te naknadno praćenje i nadzor

odnosno procjenu nadoknadivosti plasmana i izvanbilančnih obveza te provođenje potrebnih umanjenja vrijed-

nosti i rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno izvanbilančnim obvezama i izvještavanje

Uprave Banke.

U postupku ocjene kreditnog rizika plasmana procjenjuje se sljedeće:

• dužnikova kreditna sposobnost,

• dužnikova urednost u podmirivanju obveza,

• kvaliteta instrumenata osiguranja.

U procesu praćenja plasmana kontinuirano se obavlja provjera da li postoje elementi koji mogu ukazivati na

pogoršanje financijskog položaja klijenta, izloženost klijenta valutnom riziku ili povećanje rizika uslijed smanje-

nja vrijednosti instrumenta osiguranja.

120

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

Banka za razvoj internih modela primjenjuje „model-based“ pristup. U ovom pristupu, ocjene kreditnog

rizika dodjeljuju se interno razvijenim statističkim modelima uz ograničeno sudjelovanje kreditnih službenika.

Statistički modeli uključuju kvalitativne i kvantitativne informacije koje pokazuju najbolju predikciju na temelju

povijesnih podataka o klijentima u statusu neispunjenja obveza, odnosno u defaultu.

Direkcija za kvantitativno modeliranje redovito prati i validira postavljene interne rating modele, testira ih

na stvarnim podacima i ažurira, ukoliko je to potrebno. Banka redovito provjerava točnost procjene ratinga i

ocjenjuje prediktivnost modela.

U slučaju kada je to primjenjivo, drugim ugovornim stranama dodjeljuju se vanjski ratinzi neovisnih među-

narodnih rating agencija, kao što su S&P, Moody's i Fitch. Spomenuti ratinzi su javno dostupni. Vanjski kreditni

rating i odgovarajući raspon vjerojatnosti neispunjavanja obveza (PD) primjenjuju se na izloženosti prema

državama, bankama i ulaganjima u dužničke vrijednosne papire.

Pripadajući interni

rating

Pripadajući usporedivi rating

međunarodnih rating agencija

S&P / Moody's

Pripadajući PD interval

(donja granica uključena)

1 AA+ / Aa1 0,00% – 0,09%

2 A- / A3 0,09% – 0,19%

3 BBB / Baa2 0,19% – 0,31%

4 BBB / Baa2 0,31% – 0,51%

5 BBB- / Baa3 0,51% – 0,82%

6 BB / Ba2 0,82% – 1,33%

7 BB / Ba2 1,33% – 2,14%

8 BB- / Ba3 2,14% – 3,46%

9 B / B2 3,46% – 5,59%

10 CCC+ / Caa1 5,59% – 9,04%

11 CCC+ / Caa1 9,04% – 14,60%

12 CC / Ca-C 14,60% – 100%

DEFAULT D / D 100%

2.1.1. Kredit risk rating

Za izračun rezervacija za kreditne gubitke Banka je uspostavila sustav internih modela koji klijentima dodjeljuju

odgovarajući PD i interni rating, za oba segmenta Gospodarstva i Stanovništva. U segmentu Gospodarstva

koriste se dva različita modela – za male klijente i srednje/velike klijente. Odgovarajući PD klijenta izračunat

prema modelu mapiran je na interno definiranoj master skali s određenim rasponom vjerojatnosti neispunjava-

nja obveza (eng. „default“) kao što je prikazano u tablici u nastavku:

121

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Kredit risk rating (nastavak)

Kvaliteta kreditnog portfelja po amortiziranom trošku u segmentu Gospodarstva na datum 31. prosinca 2022.:

Kvaliteta kreditnog portfelja po amortiziranom trošku u segmentu Gospodarstva na datum 31. prosinca 2021.:

U tisućama HRK

Stupanj 1

(12-mjesečni

kreditni gubici)

Stupanj 2

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Stupanj 3

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Ukupno

Interni Rating

1 - - -

3.509.724

113.657

3.623.381

162.603

162.623

863.514

28.948

892.462

442.444

11.60 8

454.052

7 732.562 166.618 -

899.180

685.523

363.736

1.049.259

366.763

165.292

532.055

100.504

142.521

243.025

11 46.770 11.366 - 58.136

3.145

DEFAULT

864.301

Bruto izloženost

6.910.410

1.006.911

864.301

8.781.622

Ispravak vrijednosti

75.618

47. 2 25

636.991

759.834

Neto izloženost

6.834.792

959.686

227.310

8.021.788

U tisućama HRK

Stupanj 1

(12-mjesečni

kreditni gubici)

Stupanj 2

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Stupanj 3

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Ukupno

Interni Rating

3.388.057

20.428

3.408.485

74.811

11.3 45

86.156

373.485

373.555

6 388.059 14.339 -

402.398

316.902

125.483

442.385

336.623

140.281

476.904

160.685

35 4.128

514.813

161.027

30.765

191.792

11 30.682 131.207 - 161.889

12 7. 221 67.745 -

74.966

DEFAULT

1.340.570

Bruto izloženost

5.237.554

895.791

1.340.570

7.473.915

Ispravak vrijednosti

41.939

69.324

720.562

831.825

Neto izloženost

5.195.615

826.467

620.008

6.642.090

122

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Kredit risk rating (nastavak)

Kvaliteta kreditnog portfelja po amortiziranom trošku u segmentu Stanovništva na datum 31.prosinca 2022.:

Kvaliteta kreditnog portfelja po amortiziranom trošku u segmentu Stanovništva na datum 31.prosinca 2021.:

U tisućama HRK

Stupanj 1

(12-mjesečni

kreditni gubici)

Stupanj 2

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Stupanj 3

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Ukupno

Interni Rating

470.501

32.157

502.658

2.778.685

2.820.092

3 820.868 24.507 -

845.375

1.094.267

75.296

1.169.563

615.461

29.104

644.565

455.005

48.619

503.624

72.912

53.041

125.953

47. 518

45.613

93.131

9 106.236 120.752 -

226.988

311.334

343.033

654.367

11 81.252 112.275 - 193.527

66.548

DEFAULT

792.167

Bruto izloženost

6.854.039

992.352

792.167

8.638.558

Ispravak vrijednosti

44.13 9

85.693

656.801

786.633

Neto izloženost

6.809.900

906.659

135.366

7.851.925

U tisućama HRK

Stupanj 1

(12-mjesečni

kreditni gubici)

Stupanj 2

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Stupanj 3

(cjeloživotni

kreditni gubici)

Ukupno

Interni Rating

1 1.5 69.15 3 29.336 -

1.598.489

1.227.207

22.837

1.250.044

956.780

14.837

971.617

434.390

12.645

447.035

813.369

37. 245

850.614

808.270

24.798

833.068

7 174.327 8.424 -

182.751

115.9 97

11.442

127.439

139.773

18.761

158.534

193.413

36.881

230.294

11 584.206 110.742 - 694.948

129.088

53.814

182.902

DEFAULT

803.213

Bruto izloženost

7.145.973

381.762

803.213

8.330.948

Ispravak vrijednosti

94.146

39.363

587.729

721.238

Neto izloženost

7.051.827

342.399

215.484

7.609.710

123

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Kredit risk rating (nastavak)

Grupa

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Ispravak

vrijednosti

Krediti i

potraživanja

od banaka

Ispravak

vrijednosti

Financijska

ulaganja koja

se vrednuju po

amortiziranom

trošku

Ispravak

vrijednosti

Depoziti kod

HNB-a

Ispravak

vrijednosti

Potraživanja

po naknadama

Ispravak

vrijednosti

2022.

Stupanj 1

79,89

8,81

99,77

71,69

98,65

98,87

100,00

53,95

2,64

Stupanj 2

11,57

11,09

1,35

1,13

4,78

Stupanj 3

8,54

80,10

0,23

28,31

41,27

97,36

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Ispravak

vrijednosti

Krediti i

potraživanja

od banaka

Ispravak

vrijednosti

Financijska

ulaganja koja

se vrednuju po

amortiziranom

trošku

Ispravak

vrijednosti

Depoziti kod

HNB-a

Ispravak

vrijednosti

Potraživanja

po naknadama

Ispravak

vrijednosti

2021.

Stupanj 1

78,35

8,76

99,83

66,76

100,00

51,52

1,86

Stupanj 2

8,08

7,00

100,00

2,92

Stupanj 3

13,56

84,24

0,17

33,24

45,56

98,14

Banka

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Ispravak

vrijednosti

Krediti i

potraživanja

od banaka

Ispravak

vrijednosti

Financijska

ulaganja koja

se vrednuju po

amortiziranom

trošku

Ispravak

vrijednosti

Depoziti kod

HNB-a

Ispravak

vrijednosti

Potraživanja

po naknadama

Ispravak

vrijednosti

2022.

Stupanj 1

79,01

7,74

99,98

95,30

98,51

98,80

100,00

52,55

2,64

Stupanj 2

11,48

8,59

1,49

1,20

4,93

Stupanj 3

9,51

83,66

0,02

4,70

42,53

97,36

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Ispravak

vrijednosti

Krediti i

potraživanja

od banaka

Ispravak

vrijednosti

Financijska

ulaganja koja

se vrednuju po

amortiziranom

trošku

Ispravak

vrijednosti

Depoziti kod

HNB-a

Ispravak

vrijednosti

Potraživanja

po naknadama

Ispravak

vrijednosti

2021.

Stupanj 1

78,35

8,76

99,83

66,76

100,00

48,90

1,83

Stupanj 2

8,08

7,00

100,00

3,08

Stupanj 3

13,56

84,24

0,17

33,24

48,02

98,17

Tablica u nastavku pokazuje klasifikaciju plasmana u rizične skupine te raspodjelu pripadajućih ispravaka

vrijednosti u postotnom iznosu od bruto glavnice.

124

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Kredit risk rating (nastavak)

Informacije o budućnosti i makroekonomskom utjecaju (FLI)

U skladu s relevantnim propisima i smjernicama, Banka uključuje informacije o budućnosti i makroeko-

nomskom utjecaju (eng.“forward-looking information“ FLI) u vlastiti proces izračuna rezervacija za kreditne

gubitke za klijente u segmentima Gospodarstva i Stanovništva. Spomenuti pristup koristi se za re-kalibraciju

interno uspostavljenih rating modela Banke kako bi se procijenio kakav utjecaj uočena i očekivanja kretanja

u općem makroekonomskom okruženju, mogu imati na rezervacije za kreditne gubitke Banke u segmentima

Gospodarstva i Stanovništva.

Izvori Banke za informacije o budućnosti i makroekonomskom utjecaju su publikacije i istraživački radovi

koje su objavile relevantne i cijenjene institucije kao što su središnje banke, razni nacionalni entiteti, sveučilišta

itd. Najnoviji izračun spomenutog pristupa, primijenjen je u ožujku 2022., a njegov utjecaj na rezervacije za

kreditne gubitke Banke temeljio se na službenim publikacijama Hrvatske narodne banke, i to „Makroekonomska

kretanja i prognoze“ i „Financijska stabilnost“.

Na temelju navedenih publikacija Banka je izradila tri scenarija (neutralni, pozitivni i negativni), od kojih svaki

sadrži kretanja sljedećih varijabli:

• Promjena stope realnog BDP-a

• Prosječna stopa inflacije

• Stopa nezaposlenosti

• Promjena stope investicija

• Promjena stope uvoza roba i usluga

Za svaki od gornja tri scenarija Banka je izračunala utjecaj scenarija na PD koji se koriste za izračun rezer-

vacija za kreditne gubitke za dva navedena segmenta klijenata, kao omjer prosječnog PD portfelja izračunatog

nakon primjene scenarija i prosječnog PD portfelja izračunatog prije primjene scenarija. Kada je taj omjer veći

od 1, predmetni scenarij će rezultirati većim PD i posljedično povećanjem izračunatih rezervacija za kreditne

gubitke. Naravno, ako je taj omjer manji od 1, predmetni scenarij će rezultirati nižim PD i smanjenjem izraču-

natih rezervacija za kreditne gubitke.

Konačni učinak pristupa koji uključuje informacije o budućnosti i makroekonomskom okruženju, izračunava

se ponderiranim prosjekom utjecaja triju scenarija, pri čemu su ponderi dodijeljeni na sljedeći način (u koordi-

naciji s Uredom za strateški razvoj):

• Negativni scenarij: 5%

• Neutralni scenarij: 60%

• Pozitivni scenarij: 35%

Dodatno, Uprava je iskoristila svoje pravo da, kada se to smatra primjerenim, poveća konačni učinak (omjer

prosječnog PD portfelja nakon primjene scenarija i prosječnog PD portfelja prije primjene scenarija), navodeći

makroekonomske neizvjesnosti koje proizlaze iz invazije na Ukrajinu i strah od povećanih troškova energije i

rastuće inflacije.

125

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Maksimalna izloženost Grupa Banka

Bilješka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Žiro račun kod HNB-a i banaka 5 11.091.437 6.192.555 9.919.462 6.192.515

Obvezna pričuva kod HNB-a 6 - 1.326.442 - 1.326.442

Krediti i potraživanja od banaka 7 211.771 289.837 1.994.752 289.837

Ulaganja koje se vrednuju po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka 8 404.993 508.361 315.439 508.361

Ulaganja koje se vrednuju po fer

vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit 9 - 4. 525.133 - 4.525.133

Ulaganja koja se vrednuju po

amortiziranom trošku 10 6.001.779 453 5. 4 47. 26 6 453

Krediti i potraživanja od komitenata 11 23.069.273 14.251.800 15.873.713 14.251.800

Potraživanja po naknadama 18 13.680 11.840 13.001 10.560

Izvanbilančne potencijalne

obveze 40 5.255.574 2.676.993 6.236.827 2.676.993

Neiskorišteni okvirni krediti 3.029.658 2 .176. 4 48 - 2 .176. 4 48

Garancije 2.220.637 490.658 2.648.235 490.658

Ostale potencijalne obveze 5.279 9.888 3.588.592 9.888

Ukupna kreditna izloženost 46.048.507 29.783.414 39.800.460 29.782.094

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.1. Kredit risk rating (nastavak)

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala

U sljedećoj tablici je predstavljena maksimalna izloženost Banke i Grupe kreditnom riziku na dan 31. prosinca

2022. godine i 31. prosinca 2021. godine, ne uzimajući u obzir uzete kolaterale kao instrumente osiguranja.

Izloženost predstavljena u tablici zasnovana je na neto izloženosti nakon umanjenja za ispravke vrijednosti

odnosno rezerviranja.

Izloženost prema državi i HNB-u prikazana je u bilješci 38.

126

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

Grupa

2022.

Krediti i

potraživanja od

komitenata

Krediti i

potraživanja od

banaka

Financijska

imovina koja

se vrednuje po

amortiziranom

trošku

Žiro račun kod

HNB-a i banaka

Potraživanja po

naknadama

'000 kn '000 kn '000 kn

'000 kn

Stupanj 1 20.039.891 213.038 5.930.548 11.091.437 12.400

Stupanj 2 2.903.341 - 81.046 - 1.099

Stupanj 3 2.142.259 500 - - 9.485

Ukupno bruto plasmani 25.085.491 213.538 6.011.595 11.091.437 22.984

Rezervacije stupanj 3 (1.614.926) (500) - - (9.058)

Rezervacije stupanj 1 i 2 (401.292) (1.266) (9.816) - (246)

Ukupno očekivani gubici (2.016.218) (1.766) (9.816) - (9.304)

Ukupno 23.069.273 211.771 6.001.779 11.091.437 13.680

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2022. godini za Grupu i Banku iznosi

36.957 tisuća kuna (2021: 153.660 tisuća kuna).

2021.

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Krediti i

potraživanja

od banaka

Financijska

imovina koja

se vrednuje po

amortiziranom

trošku

Žiro račun

kod HNB-a i

banaka

Obvezna

pričuva kod

HNB-a

Potraživanja

naknadama

'000 kn '000 kn '000 kn '000 kn '000 kn '000 kn

Stupanj 1 12.383.527 290.841 - 6.192.555 1.326.442 11.056

Stupanj 2 1.277.553 - 459 - - 627

Stupanj 3 2.143.783 500 - - - 9.776

Ukupno bruto plasmani 15.804.864 291.341 459 6.192.555 1.326.442 21.459

Rezervacije stupanj 3 (1.308.291) (500) - - - (9.440)

Rezervacije stupanj 1 i 2 (244.773) (1.004) (5) - - (179)

Ukupno očekivani gubici (1.553.064) (1.504) (5) - - (9.619)

Ukupno 14.251.800 289.837 453 6.192.555 1.326.442 11.840

127

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka

2022.

Krediti i

potraživanja od

komitenata

Krediti i

potraživanja od

banaka

Financijska

imovina koja

se vrednuje po

amortiziranom

trošku

Žiro račun

kod HNB-a

i banaka

Potraživanja po

naknadama

'000 kn '000 kn '000 kn

'000 kn

Stupanj 1 13.764.449 2.004.885 5.375.409 9.919.462 11.721

Stupanj 2 1.999.263 - 81.046 - 1.099

Stupanj 3 1.656.468 500 - - 9.485

Ukupno bruto plasmani 17.420.180 2.005.385 5.456.455 9.919.462 22.305

Rezervacije stupanj 3 (1.293.792) (500) - - (9.058)

Rezervacije stupanj 1 i 2 (252.675) (10.133) (9.190) - (246)

Ukupno očekivani gubici

(1.546.467) (10.633) (9.190) - (9.304)

Ukupno 15.873.713 1.994.752 5.447.265 9.919.462 13.001

Kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) u 2022. godini za Grupu i Banku iznosi

36.957 tisuća kuna (2021.: 153.660 tisuća kuna).

2021.

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Krediti i

potraživanja

od banaka

Financijska

imovina koja

se vrednuje po

amortiziranom

trošku

Žiro račun

kod HNB-a

i banaka

Obvezna

pričuva kod

HNB-a

Potraživanja

naknadama

'000 kn '000 kn '000 kn '000 kn '000 kn '000 kn

Stupanj 1 12.383.527 290.841

6.192.515 1.326.442 9.955

Stupanj 2 1.277.553

459

- 627

Stupanj 3 2.143.783 500

- 9.776

Ukupno bruto plasmani 15.804.863 291.341 459 6.192.515 1.326.442 20.358

Rezervacije stupanj 3 (1.308.291) (500)

- - (9.619)

Rezervacije stupanj 1 i 2 (244.773) (1.004) (5) - - (179)

Ukupno očekivani gubici (1.553.064) (1.504) (5) - - (9.798)

Ukupno 14.251.800 289.837 453 6.192.515 1.326.442 10.560

128

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Sukladno važećim aktima, Banka za osiguranje plasmana koriste uobičajene kolaterale; bankarske garan-

cije, garancije HAMAG-a ili drugih pravnih osoba, mjenice sa avalom banke, zalog (fiducij) na nekretninama i

pokretninama, police osiguranja, zalog (fiducij) na dionicama, obveznicama, komercijalnim zapisima, udjelima

u otvorenim investicijskim fondovima, ustup potraživanja (cesije) trgovačkih društava i ministarstava (država),

zalog na koncesiji i industrijskom i intelektualnom vlasništvu, te uobičajene operativne instrumente osiguranja;

mjenice i zadužnice.

Vrijednost kolaterala revidira se sukladno internim aktima koji su u skladu s dobrom poslovnom praksom

odnosno kretanjima na tržištu, kao i s Odlukom o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja

kreditnih gubitaka. Vrijednost stambenih nekretnina prati se na godišnjoj razini putem indeksa za međuvre-

mensko izjednačavanje vrijednosti stambenih nekretnina sukladno Metodologiji praćenja vrijednosti stambenih

nekretnina.

Iskazana vrijednost kolaterala u tablici niže odnosi se na evidentiranu vrijednost kolaterala na temelju pro-

cjene ovlaštenih procjenitelja bez umanjenja za korektivne faktore, a umanjenu za terete upisane prije Banke i

ograničenu na iznos izloženosti koju osigurava.

Grupa Banka

Vrsta imovine Vrsta kolaterala

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Krediti i

potraživanja

od komitenata

Depoziti 102.450 76.668 52.307 76.668

Garancije i jamstva RH 3.432.576 2.288.253 3.322.680 2.288.253

Nekretnine neposlovne namjene 5.332.991 4.031.315 4.19 8.3 49 4.031.315

Nekretnine poslovne namjene 2.212.614 1.534.826 635.542 1.534.826

Pokretnine (oprema, zalihe, vozila,

brodovi….) 203.022 201.549 178.300 201.549

Udjeli u vlasničkim vrijednosnim

papirima i fondovima 91.306 77.352 91.306 77.352

Zemljišta 408.706 252.880 408.706 252.880

Ukupno 11.783.665 8.462.843 8.887.191 8.462.843

129

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

u '000 kn

Ukupno

Nedospjela

izloženost

kreditnom

riziku

Od toga

dospjelo

1-30 dana

Od toga

dospjelo

31-60 dana

Od toga

dospjelo

61-90 dana

Od toga

dospjelo

91-180 dana

Od toga

dospjelo

180 dana i

više

31. prosinca 2022.

Država

3.551.088

3.548.309

2.779

Ostale pravne osobe

8.094.524

7.375.43 5

32.957

6.517

8.187

7.8 37

663.592

Stanovništvo

13.439.880

12.689.689

21.377

12.841

12.587

33.867

669.520

Ukupno

25.085.492

23.613.432

57.112

19.358

20.774

41.704

1.333.111

31. prosinca 2021.

Država

3.432.439

3.428.402

4.038

Ostale pravne osobe

3.948.535

3.0 87. 858

188.064

131

1.498

670.984

Stanovništvo

8.423.889

7.823.825

7.18 5

2.444

2.369

7.9 49

580.118

Ukupno

15.804.864

14.340.086

199.287

2.574

2.369

9.447

1.251.101

Banka

u '000 kn

Ukupno

Nedospjela

izloženost

kreditnom

riziku

Od toga

dospjelo

1-30 dana

Od toga

dospjelo

31-60 dana

Od toga

dospjelo

61-90 dana

Od toga

dospjelo

91-180 dana

Od toga

dospjelo

180 dana i

više

31. prosinca 2022.

Država

3.504.984

3.502.205

2.779

Ostale pravne osobe

5.182.223

4.521.967

31.525

689

963

1.729

625.351

Stanovništvo

8.732.975

8.098.861

10.544

8.564

9.453

20.089

585.465

Ukupno

17.420.182

16.123.033

44.847

9.252

10.416

21.817

1.210.816

31. prosinca 2021.

Država

3.432.439

3.428.402

4.038

Ostale pravne osobe

3.948.535

3.0 87. 858

188.064

131

1.498

670.984

Stanovništvo

8.423.889

7.823.825

7.18 5

2.444

2.369

7.9 49

580.118

Ukupno

15.804.864

14.340.086

199.287

2.574

2.369

9.447

1.251.101

Pregled starosne strukture dospjelih i nedospjelih potraživanja po bruto glavnici i kamati zajmova prema danima

kašnjenja dan je u nastavku:

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

130

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2022.

'000 kn

Državne jedinice

Trgovačka društva

Stambeni krediti

Hipotekarni krediti

Krediti po kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno krediti i

potraživanja od

komitenata

Krediti i

potraživanja od

banaka

Financijska imovina

po amortiziranom

trošku dospijeća

Žiro račun kod

HNB-a i banaka

Potraživanja po

naknadama

Bruto

plasmani 1.982.415 7.217.868 4.393.345 73.107 142.730 6.230.426 20.039.891 213.038 5.930.548 11.091.437 12.400

Ukupno

očekivani gubici

na skupnoj

osnovi (17.574) (63.985) (38.946) (648) (1.265) (55.232) (177.650) (1.266) (9.706) - (246)

Neto plasmani 1.964.841 7.153.883 4.354.399 72.459 141.465 6.175.194 19.862.241 211.771 5.920.843 11.091.437 12.154

Vrijednost

kolaterala 61 5.030.843 3.719.031 65.255 534 1.050.612 9.866.336 - - - -

% pokrivenosti

kolateralom - 70,32 85,41 90,06 0,38 17,01 49,67 - - - -

Grupa

2021.

'000 kn

Državne jedinice

Trgovačka društva

Stambeni krediti

Hipotekarni krediti

Krediti po kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno krediti i

potraživanja od

komitenata

Krediti i potraživanja

od banaka

Žiro račun kod

HNB-a i banaka

Obvezna pričuva kod

HNB-a

Potraživanja po

naknadama

Bruto

plasmani 3.376.744 1.844.432 4.090.787 44.432 106.088 2.921.044 12.383.527 290.841 6.192.515 1.326.442 11.056

Ukupno

očekivani gubici

na skupnoj

osnovi (37.108) (20.269) (44.955) (488) (1.166) (32.100) (136.085) (1.004) - - (179)

Neto plasmani 3.339.636 1.824.163 4.045.832 43.944 104.922 2.888.944 12.247.442 289.837 6.192.515 1.326.442 10.877

Vrijednost

kolaterala 1.346.725 1.328.347 3.695.384 41.963 88 150.146 6.562.653 - - - -

% pokrivenosti

kolateralom 40,33 72,82 91,34 95,49 0,08 5,20 53,58 - - - -

Bruto iznos potpuno nadoknadivih plasmana, kod kojih nije utvrđeno kašnjenje u plaćanju dulje od 90 dana

i ne provodi se umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi na datum pripreme financijskih izvještaja, te

pokrivenost odgovarajućim kolateralom po njegovoj fer vrijednosti, iskazano u postotnom iznosu u odnosu na

neto kredite je kako slijedi:

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

131

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

(a) Stupanj 1 - očekivani kreditni gubici u 12 mjeseci (rizična skupina A1)

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

Banka

2022.

'000 kn

Državne jedinice

Trgovačka društva

Stambeni krediti

Hipotekarni krediti

Krediti po kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno krediti i

potraživanja od

komitenata

Krediti i

potraživanja od

banaka

Financijska imovina

po amortiziranom

trošku

Žiro račun kod

HNB-a i banaka

Potraživanja po

naknadama

Bruto

plasmani 1.936.453 5.007.300 4.331.298 65.458 95.129 2.328.811 13.764.449 2.004.885 5.375.409 9.919.462 11.721

Ukupno

očekivani gubici

na skupnoj

osnovi (16.852) (43.564) (37.683) (569) (828) (20.261) (119.757) (10.133) (9.080) - (246)

Neto plasmani 1.919.605 4.963.736 4.293.615 64.889 94.301 2.308.550 13.644.692 1.994.752 5.366.330 9.919.462 11.475

Vrijednost

kolaterala 61 3.572.268 3.658.037 57.605 407 79.767 7.368.145 - - - -

% pokrivenosti

kolateralom - 71,97 85,20 88,78 - 3,46 54,00 - - - -

Banka

2021.

'000 kn

Državne jedinice

Trgovačka društva

Stambeni krediti

Hipotekarni krediti

Krediti po kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno krediti i

potraživanja od

komitenata

Krediti i potraživanja

od banaka

Žiro račun kod

HNB-a i banaka

Obvezna pričuva kod

HNB-a

Potraživanja po

naknadama

Bruto

plasmani 3.376.744 1.844.432 4.090.787 44.432 106.088 2.921.044 12.383.527 290.841 6.192.515 1.326.442 9.955

Ukupno

očekivani gubici

na skupnoj

osnovi (37.108) (20.269) (44.955) (488) (1.166) (32.100) (136.085) (1.004) - - (179)

Neto plasmani 3.339.636 1.824.163 4.045.832 43.944 104.922 2.888.944 12.247.442 289.837 6.192.515 1.326.442 9.776

Vrijednost

kolaterala 1.346.725 1.328.347 3.695.384 41.963 88 150.146 6.562.653 - - - -

% pokrivenosti

kolateralom 40,33 72,82 91,34 95,49 - 5,20 53,58 - - - -

132

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

(b) Stupanj 2 –očekivani kreditni gubici tijekom vijeka trajanja (rizična skupina A2)

Bruto iznosi takvih plasmana i pokrivenost tih plasmana odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti,

iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto kredite je kako slijedi:

Grupa

2022.

'000 kn

Državne

jedinice

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno

Financijska

imovina po

amortiziranom

trošku

Potraživanja

naknadama

Bruto zajmovi

11.533

1.294.609

424.559

9.893

34.062

1.128.685

2.903.341

81.046

1.099

Ukupno očekivani gubici

na skupnoj osnovi

(888)

(99.723)

(32.703)

(762)

(2.624)

(86.942)

(223.642)

(111)

Neto zajmovi

10.645

1.194.886

391.856

9.131

31.438

1.041.743

2.679.699

80.936

1.099

Vrijednost kolaterala

813.622

37 7. 291

8.076

149.999

1.349.013

% pokrivenosti

kolateralom

0,05

68,09

96,28

88,45

0,06

14,40

50,34

Grupa

2021.

'000 kn

Državne

jedinice

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno

Financijska

imovina po

amortiziranom

trošku

Potraživanja

naknadama

Bruto zajmovi

5.931

905.760

117.085

3.267

8.323

237.187

1.277.553

459

627

Ukupno očekivani gubici

na skupnoj osnovi

(505)

(77.057)

(9.961)

(278)

(708)

(20.179)

(108.687)

(5)

Neto zajmovi

5.426

828.703

107.124

2.989

7.615

217.008

1.168.865

453

627

Vrijednost kolaterala

718.811

114.152

3.238

21.569

857.770

% pokrivenosti

kolateralom

86,74

106,56

108,33

9,94

73,38

Banka

2022.

'000 kn

Državne

jedinice

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno

Financijska

imovina po

amortiziranom

trošku

Potraživanja

naknadama

Bruto zajmovi

11.777

1.009.041

417.463

8.562

23.248

529.172

1.999.263

81.046

1.099

Ukupno očekivani gubici

na skupnoj osnovi

(783)

(67.085)

(27.754)

(569)

(1.546)

(35.181)

(132.918)

(111)

Neto zajmovi

10.994

941.956

389.709

7.993

21.702

493.991

1.866.345

80.936

1.099

Vrijednost kolaterala

625.342

370.381

6.744

21.478

1.023.955

% pokrivenosti

kolateralom

0,05

66,39

95,04

84,38

4,35

54,86

Banka

2021.

'000 kn

Državne

jedinice

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama

Ostali krediti

Ukupno

Financijska

imovina po

amortiziranom

trošku

Potraživanja

naknadama

Bruto zajmovi

5.931

905.760

117.085

3.267

8.323

237.187

1.277.553

459

627

Ukupno očekivani gubici

na skupnoj osnovi

(505)

(77.057)

(9.961)

(278)

(708)

(20.179)

(108.687)

(5)

Neto zajmovi

5.426

828.703

107.124

2.989

7.615

217.008

1.168.865

453

627

Vrijednost kolaterala

718.811

114.152

3.238

21.569

857.770

% pokrivenosti

kolateralom

86,74

106,56

108,33

9,94

73,38

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

133

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2022.

'000 kn

Krediti komitentima

Krediti i

potraživanja od

banaka

Potraživanja

po naknadama

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama Ostali krediti Ukupno

Bruto plasmani

942.651

60.016

76.359

30.840

1.032.393

2.142.259

500

9.485

Ukupno očekivani gubici

(686.522)

(18.209)

(70.840)

(20.387)

(818.968)

(1.614.926)

(500)

(9.058)

Neto plasmani

256.129

41.807

5.519

10.453

213.425

527.333

427

Vrijednost kolaterala

452.972

45.569

17.284

52.460

568.317

% pokrivenosti

kolateralom

176,85

109,00

313,17

0,31

24,58

107,77

Grupa

2021.

'000 kn

Krediti komitentima

Krediti i

potraživanja od

banaka

Potraživanja

po naknadama

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama Ostali krediti Ukupno

Bruto plasmani

1.346.277

72.122

79.343

20.948

625.094

2.143.784

500

9.776

Ukupno očekivani gubici

(724.156)

(18.258)

(71.481)

(15.806)

(478.590)

(1.308.291)

(500)

(9.440)

Neto plasmani

622.121

53.864

7.862

5.142

146.504

835.493

336

Vrijednost kolaterala

908.143

65.943

34.131

34.203

1.042.420

% pokrivenosti

kolateralom

145,98

122,42

434,13

23,35

124,77

Tablice u nastavku prikazuju iznos kredita s očekivanim kreditnim gubicima, kao i pokrivenost tih plasmana

odgovarajućim zalogom po njegovoj fer vrijednosti iskazano u postotnom iznosu u odnosu na neto plasmane

je kako slijedi:

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1. Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

134

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

2021.

'000 kn

Krediti komitentima

Krediti i

potraživanja

od banaka

Potraživanja

naknadama

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama

Ostali

krediti Ukupno

Bruto plasmani

1.346.277

72.122

79.343

20.948

625.094

2.143.784

500

9.776

Ukupno očekivani

gubici

(724.156)

(18.258)

(71.481)

(15.806)

(478.590)

(1.308.291)

(500)

(9.619)

Neto plasmani

622.121

53.864

7.862

5.142

146.504

835.493

157

Vrijednost kolaterala

908.143

65.943

34.131

34.203

1.042.420

% pokrivenosti

kolateralom

145,98

122,42

434,13

23,35

124,77

Banka

2022.

'000 kn

Krediti komitentima

Krediti i

potraživanja

od banaka

Potraživanja

naknadama

Trgovačka

društva

Stambeni

krediti

Hipotekarni

krediti

Krediti po

kreditnim

karticama

Ostali

krediti Ukupno

Bruto plasmani

889.308

56.507

75.483

21.229

613.942

1.656.469

500

9.485

Ukupno očekivani

gubici

(654.685)

(16.579)

(70.578)

(18.134)

(533.816)

(1.293.792)

(500)

(9.058)

Neto plasmani

234.623

39.928

4.905

3.095

80.126

362.677

427

Vrijednost kolaterala

421.532

42.704

16.408

14.447

495.091

% pokrivenosti

kolateralom

179,66

106,95

334,52

18,03

136,51

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

135

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

(d) Obnovljeni i restrukturirani krediti komitentima

Obnavljanja kredita odobravaju se klijentima radi uobičajenih tekućih potreba financiranja njihovih poslovnih

aktivnosti.

Restrukturiranja kredita odobravaju se klijentima kod kojih je došlo do određenih poremećaja u poslovanju,

pri čemu se prethodno ugovoreni uvjeti kreditiranja značajnije mijenjaju.

Banka 2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Bruto krediti komitentima

Pravne osobe

241.653

53 6.19 0

Stanovništvo

61.420

75.534

Ukupno

303.073

611.724

Grupa 2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

1.862.894

1.860.752

Prerađivačka industrija

1.914.675

1.007. 873

Građevinarstvo

1.928.907

1.603.574

Prijevoz i skladištenje

663.389

549.272

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

1.586.390

484.705

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

218.025

79.773

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

1.027.787

527. 006

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

472.557

298.405

Informacije i komunikacije

136.932

144.897

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

497. 5 88

358.552

Umjetnost, zabava i rekreacija

98 .103

63.418

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

87.0 6 8

77.050

Ostalo

1.10 8.5 47

301.142

Kamate pravnim osobama

42.749

24.377

Ukupno bruto krediti pravnim osobama

11.645.612

7.380.796

Krediti stanovništvu

13.289.080

8.323.882

Kamata stanovništvu

150.800

10 0.18 5

Ukupno bruto krediti stanovništvu

13.439.879

8.424.068

Pokriveni kolateralom

11.783.665

8.462.843

Očekivani kreditni gubici

(2.016.218)

(1.553.064)

Ukupno

23.069.273

14.251.800

2.1.3. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti

Analiza koncentracije kreditnog rizika kredita po granama djelatnosti prikazana je kako slijedi:

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.2. Imovina izložena kreditnom riziku (nastavak)

136

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

1.812.913

1.860.752

Prerađivačka industrija

1.301.137

1.007. 873

Građevinarstvo

1.768.989

1.603.574

Prijevoz i skladištenje

663.389

549.272

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

809.993

484.705

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

91.648

79.773

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

573.958

527. 006

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

325.018

298.405

Informacije i komunikacije

121.679

144.897

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

379.319

358.552

Umjetnost, zabava i rekreacija

72.405

63.418

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

66 .127

77.050

Ostalo

673.695

301.142

Kamate pravnim osobama

26.937

24.377

Ukupno bruto krediti pravnim osobama

8.687.207

7.380.796

Krediti stanovništvu

8.620.671

8.323.882

Kamata stanovništvu

112.3 04

10 0.18 5

Ukupno bruto krediti stanovništvu

8.732.974

8.424.068

Pokriveni kolateralom

8. 8 87.191

8.462.843

Očekivani kreditni gubici

(1.546.468)

(1.553.064)

Ukupno

15.873.713

14.251.800

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.1 . Kreditni rizik (nastavak)

2.1.3. Koncentracija kreditnog rizika po granama djelatnosti (nastavak)

137

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2.2. Rizik likvidnosti

Likvidnosni rizik proizlazi iz redovnog financiranja poslovanja Banke i upravljanja pozicijama. Glavne kategorije

rizika likvidnosti kojima je Banka izložena su:

• rizik financiranja likvidnosti (rizik strukturne likvidnosti): rizik da Banka neće biti u stanju efikasno

ispuniti očekivane i neočekivane sadašnje i buduće potrebe za novčanim sredstvima te potrebe za

instrumentima osiguranja, a da ne utječe na svoje redovito dnevno poslovanje ili na vlastiti financijski

rezultat,

• rizik tržišne likvidnosti: rizik koji proizlazi iz nemogućnosti Banke da jednostavno napravi prijeboj

pozicija ili eliminira te pozicije po tržišnoj cijeni zbog tržišnog poremećaja ili nedovoljne dubine tržišta.

Banka upravlja rizikom likvidnosti u skladu sa zakonskim odredbama. Uz zakonske odredbe upravljanje

rizikom likvidnosti propisano je sljedećim internim aktima:

• Politikom upravljanja rizicima,

• Pravilnikom o upravljanju likvidnosnim rizikom,

• Apetitom za rizik.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti sukladno navedenim aktima propisuje postupke na način da isti

udovoljavaju:

• profilu rizičnosti, opsegu poslovanja i definiranoj toleranciji rizika

• osiguravaju upravljanje likvidnosnim rizikom tijekom odgovarajućih razdoblja uključujući i

unutardnevno

• osiguravaju upravljanje likvidnosnim rizikom u kunama i značajnim stranim valutama u knjizi Banke

• osiguravaju održavanje odgovarajuće razine zaštitnih slojeva likvidnosti

• uključuju odgovarajuće mehanizme raspodjele.

Upravljanje likvidnosnim rizikom ostvaruje se:

• operativnim upravljanjem dnevnom likvidnošću,

• operativnim upravljanjem kratkoročnom likvidnošću,

• upravljanjem strukturnom likvidnošću.

Operativno upravljanje dnevnom i kratkoročnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem, planiranjem i projekcijom koeficijenta pokrivenosti (LCR-a) unutar propisanog limita

Upravljanje strukturnom likvidnošću ostvaruje se:

• održavanjem pozicija u skladu s limitima izloženosti riziku likvidnosti,

• održavanjem koeficijenta stabilnih izvora financiranja (NSFR) unutar propisanog limita

• diversifikacijom izvora financiranja

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

138

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Sektor strateških rizika i kontrole rizika priprema mjesečno za sjednice Odbora za upravljanje aktivom i pasi-

vom izvještaj o izloženosti likvidnosnom riziku i iskorištenosti limita izloženosti likvidnosnom riziku.

Banka mjesečno Hrvatskoj narodnoj banci dostavlja regulatorno izvješće o likvidnosnoj pokrivenosti.

Propisani kvantitativni zahtjevi sadrže: iznos likvidne imovine (C72), iznos potencijalnih odljeva (C73), iznos

potencijalnih priljeva (C74) te izračun likvidnosne pokrivenosti (C76).

Banka je sve pozicije za koje su propisani regulatorni limiti tijekom 2022. godine održavala u okvirima

propisanih regulatornih limita. Banka održava obveznu pričuvu te minimalno potrebna devizna potraživanja

unutar limita propisanih Odlukom o obveznoj pričuvi i Odlukom o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima.

Sektor financijskih tržišta priprema mjesečno za sjednice Odbora plan priljeva i odljeva.

Odgovornost za upravljanje likvidnosnim rizikom ima Uprava Banke. Ovlasti za upravljanje likvidnosnim

rizikom Uprava Banke prenosi na Odbor za upravljanje aktivom i pasivom Banke. Odbor na svojim sjednicama

donosi odluke i zaključke iz područja upravljanja likvidnošću. Odluke i zaključke Odbora obavezni su provoditi

svi sektori na čije se poslovanje oni odnose.

Kao dio sustava upravljanja likvidnosnim rizikom posebno se utvrđuju ovlasti, odgovornosti i postupci u

situaciji krize likvidnosti.

Banka propisuje i provodi izradu stress testova svoje likvidnosti. Sektor strateških rizika i kontrole rizika

provodi testiranja otpornosti na stres uzimajući u obzir faktore specifične za Banku (unutarnje faktore) i tržišne

faktore (vanjske faktore). Testovi otpornosti na stres provode se nad koeficijentom likvidnosne pokrivenosti.

Omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR), koji je indikator strukturne likvidnosti Banke, sa stanjem

na dan 31. prosinca 2022. iznosi 183% (2021.: 174%), dok omjer neto stabilnih izvora financiranja za Grupu

iznosi 163,68 posto. Istovremeno koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosi 181% (2021.:183%) dok isti

na konsolidiranoj razini iznosi 175%.

2.2.1. Analiza ročnosti

Preostalo ugovorno dospijeće imovine i obveza te kapitala i rezervi Banke i Grupe po preostalom ugovornom

dospijeću, osim za financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka koja je analizirana kao

kratkoročna sukladno njenoj klasifikaciji i namjeri Banke i Grupe da njome trguju, na dan 31. prosinca 2022.

godine i 31. prosinca 2021. godine prikazano je u tablicama u nastavku.

Iako je u prvim analiziranim razdobljima iskazana značajna negativna ročna neusklađenost, Banka sukladno

vlastitom povijesnom iskustvu i poznavanju komitenata ne očekuje odljev depozita u ugovornim rokovima.

Imovina koja nema dospijeće, a odnosi se na ulaganja u ovisna društva, nekretnine i opremu, ulaganja u

nekretnine i nematerijalna imovinu, je prikazana u kategoriji dospijeća preko 3 godine. Dok je financijska imo-

vina koja se odnosi na ulaganja u dionice i investicijske fondove, također bez dospijeća, prikazana u kategoriji

dospijeća do 30 dana.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

139

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2022.

'000 kn

Do 30

dana

31-90

dana

91-360

dana

1 do 3

godine

preko 3

godine

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

11.091.437

Krediti i potraživanja od

banaka

210.626

815

330

211.771

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

504.182

4.459

172

508.813

Financijska imovina po FV kroz

OSD

28.688

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

1.065

100.740

1.345.761

851.858

3.702.355

6.001.779

Krediti i potraživanja od

komitenata

1.450.977

892.650

3.101.6 69

6.15 7. 393

11.466.584

23.069.273

Neto odgođena porezna

imovina

51.507

17.249

68.756

Pretplaćeni porez na dobit

Ostala imovina

154.569

11.391

14.882

180.842

Nekretnine, oprema i imovina s

pravom upotrebe

396.914

Ulaganja u nekretnine

47.6 36

47.636

Nematerijalna imovina

135.791

UKUPNO IMOVINA

13.464.363

1.010.055

4.462.510

7.009.251

15.795.548

41.741.727

OBVEZE

Financijske obveze po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

232

Depoziti banaka

185.860

188.363

374.231

Depoziti komitenata

27.9 5 9. 83 5

1.273.090

3.968.224

1.224.522

169.067

34.594.738

Posudbe

17.68 2

48.721

251.514

1.183.041

1.026.579

2.527.537

Rezervacije za obveze i

troškove

111.557

6.785

71.866

196.629

11.404

398.241

Obveza za porez na dobit

1.153

505

1.658

Ostale obveze

288.773

30.711

19.613

32.804

30.685

402.586

Ukupno kapital i rezerve

3.442.504

UKUPNO OBVEZE,

KAPITAL I REZERVE

28.564.860

1.359.547

4.311.722

2.825.359

4.680.239

41.741.727

NEUSKLAĐENOST

ROČNE STRUKTURE

(15.100.496)

(349.492)

150.788

4.183.892

11.115.309

KUMULATIVNA

NEUSKLAĐENOST

(15.100.496)

(15.449.988)

(15.299.200)

(11.115.308)

IZVANBILANCA

604.764

990.679

2.337.467

586.631

1.251.176

5.770.717

Derivativi

515 .143

515.143

Klasične izvanbilančne stavke

604.764

475.535

2.337.467

586.631

1.251.176

5.255.574

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

140

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2021.

'000 kn

Do 30

dana

31-90

dana

91-360

dana

1 do 3

godine

preko 3

godine

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

6.192.556

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

1.326.442

Krediti i potraživanja od

banaka

156.631

132.877

230

289.837

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

621.352

4.634

625.986

Financijska imovina po FV

kroz OSD

878.269

417.722

558.528

2.746.778

4.601.297

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

294

150

453

Krediti i i potraživanja od

komitenata

1.081.679

328.729

1.431.591

3.576.777

7.833.024

14.251.800

Imovina namijenjena prodaji

9.200

Pretplaćeni porez na dobit

637

Ostala imovina

105.833

6.214

12.606

124.655

Nekretnine, oprema i imovina

s pravom upotrebe

248.636

Ulaganja u nekretnine

67.6 42

67.642

Nematerijalna imovina

93.381

UKUPNO IMOVINA

9.493.987

1.350.873

1.862.565

4.135.406

10.989.691

27.832.522

OBVEZE

Depoziti banaka

28.017

28.025

Depoziti komitenata

19.300.178

1.049.245

2.353.789

619.448

90.184

23.412.844

Posudbe

2.544

31.706

107. 3 90

263.529

991.717

1.396.886

Rezervacije za obveze i

troškove

36.994

797

15.470

25.657

9.162

88.080

Neto odgođena porezna

obveza

26.282

Obveza za porez na dobit

35.887

Ostale obveze

44.636

35.419

24.414

42.524

40.778

187.771

Ukupno kapital i rezerve

2.656.747

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

19.412.369

1.117.175

2.501.063

951.158

3.850.757

27.832.522

NEUSKLAĐENOST ROČNE

STRUKTURE

(9.918.382)

233.698

(638.499)

3.184.248

7.138.934

KUMULATIVNA

NEUSKLAĐENOST

(9.918.382)

(9.684.684)

(10.323.183)

(7.138.935)

IZVANBILANCA

446.292

495.720

1.064.089

170.165

758.481

2.934.747

Derivativi

257.754

Klasične izvanbilančne stavke

446.292

237.966

1.064.089

170.165

758.481

2.676.993

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

141

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

2022.

'000 kn

Do 30

dana

31-90

dana

91-360

dana

1 do 3

godine

preko 3

godine

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

9.919.462

Krediti i potraživanja od

banaka

1.993.607

815

330

1.994.752

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

414.628

4.459

419.087

Financijska imovina po FV kroz

OSD

28.547

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

97.3 01

1.209.421

655.301

3.485.243

5.447.266

Krediti i potraživanja od

komitenata

1.00 4.155

45 4.110

2.0 51.611

4.475.525

7.888.312

15.873.713

Ulaganja u ovisna društva

101.105

Neto odgođena porezna

imovina

22.545

Ostala imovina

132.270

11.347

14.653

158.270

Nekretnine, oprema i imovina s

pravom upotrebe

293.978

Ulaganje u nekretnine

44.357

Nematerijalna imovina

78.397

UKUPNO IMOVINA

13.464.122

568.032

3.275.685

5.130.826

11.942.814

34.381.480

OBVEZE

Financijske obveze po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

232

Depoziti banaka

28.825

188.363

217.196

Depoziti komitenata

25.508.396

777.523

1.912.005

1.027. 514

120.772

29.346.210

Posudbe

1.115

29.754

108.518

841.402

808.907

1.789.696

Rezervacije za obveze i

troškove

44.144

1.533

53.162

38.371

6.483

143.693

Ostale obveze

157.109

30.522

19.007

32.707

30.672

270.017

Ukupno kapital i rezerve

2.614.435

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

25.739.589

839.572

2.092.692

2.128.357

3.581.269

34.381.479

NEUSKLAĐENOST ROČNE

STRUKTURE

(12.275.467)

(271.540)

1.182.993

3.002.469

8.361.545

KUMULATIVNA

NEUSKLAĐENOST

(12.275.467)

(12.547.007)

(11.364.014)

(8.361.545)

IZVANBILANCA

432.405

853.952

1.644.638

332.624

840.116

4.103.735

Derivativi

515 .143

515.143

Klasične izvanbilančne stavke

432.405

338.808

1.644.638

332.624

840.116

3.588.592

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

142

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

2021.

'000 kn

Do 30

dana

31-90

dana

91-360

dana

1 do 3

godine

preko 3

godine

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

6.192.515

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

1.326.442

Krediti i potraživanja od

banaka

156.631

132.877

230

289.837

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

621.352

4.634

625.986

Financijska imovina po FV kroz

OSD

878.269

417.722

558.528

2.746.778

4.601.297

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

294

150

453

Krediti i potraživanja od

komitenata

1.081.679

328.729

1.431.591

3.576.777

7.833.024

14.251.800

Imovina namijenjena prodaji

9.200

Ulaganja u ovisna društva

9.761

Pretplaćeni porez na dobit

541

Ostala imovina

104.771

6.019

12.507

123.297

Nekretnine, oprema i imovina s

pravom upotrebe

24 8.110

248.110

Ulaganje u nekretnine

60.629

Nematerijalna imovina

93.319

UKUPNO IMOVINA

9.492.884

1.350.678

1.862.370

4.135.404

10.991.851

27.833.187

OBVEZE

Depoziti banaka

28.017

28.025

Depoziti komitenata

19.309.423

1.049.245

2.353.789

619.448

90.184

23.422.089

Posudbe

2.544

31.706

107. 3 90

263.529

991.717

1.396.886

Rezervacije za obveze i

troškove

36.994

797

15.405

25.657

9.162

88.015

Neto odgođena porezna

obveza

26.282

Obveza za porez na dobit

35.887

Ostale obveze

43.907

34.593

23.992

42.315

40.765

185.572

Ukupno kapital i rezerve

2.650.430

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

19.420.886

1.116.349

2.500.576

950.949

3.844.427

27.833.187

NEUSKLAĐENOST ROČNE

STRUKTURE

(9.928.002)

234.329

(638.206)

3.184.455

7.147.424

KUMULATIVNA

NEUSKLAĐENOST

(9.928.002)

(9.693.673)

(10.331.879)

(7.147.424)

IZVANBILANCA

446.292

495.720

1.064.089

170.165

758.481

2.934.747

Derivativi

257.754

Klasične izvanbilančne stavke

446.292

237.966

1.064.089

170.165

758.481

2.676.993

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.2. Rizik likvidnosti (nastavak)

2.2.1. Analiza ročnosti (nastavak)

143

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2.3. Tržišni rizik

IIzloženost tržišnim rizicima nastaje u pozicijama koje se u imovini i vanbilančnim evidencijama iskazuju po

tržišnoj (fer) vrijednosti:

• financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,

• financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,

• pozicije iskazane u stranoj valuti (uključujući i pozicije koje se odnose na plasmane i obveze

ugovorene s valutnom klauzulom).

Svi instrumenti namijenjeni trgovanju podložni su tržišnom riziku, odnosno riziku da buduće promjene tržiš-

nih uvjeta mogu instrument učiniti nepovoljnijim ili dovesti do umanjenja vrijednosti. Instrumenti kojima se trguje

se priznaju po fer vrijednosti, a sve promjene tržišnih uvjeta direktno utječu na prihode od trgovanja. Banka

upravlja upotrebom instrumenata namijenjenih trgovanju u skladu s promjenama tržišnih uvjeta. Izloženošću

tržišnom riziku formalno se upravlja kupnjom ili prodajom financijskih instrumenata u skladu s limitima propisa-

nim u Pravilniku o upravljanju tržišnim rizicima.

Upravljanje tržišnim rizicima Banke provodi se u skladu sa zakonskim odredbama, kako je određeno

Pravilnikom o upravljanju tržišnim rizicima koje Sektor strateških rizika i kontrole rizika redovito revidira.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika dnevno izračunava mjere izloženosti tržišnim rizicima te iskorište-

nost limita izloženosti tržišnim rizicima.

U mjerenju izloženosti tržišnom riziku Banka se oslanja na regulativu Hrvatske narodne banke te prati:

• kapitalni zahtjev izračunat standardnom metodom u skladu s UREDBOM (EU) br. 575/2013

EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

• rizičnu vrijednost (VaR) koja predstavlja maksimalni potencijalni gubitak koji bi Banka mogla pretr-

pjeti uslijed promjena faktora rizika na tržištu (kamatnih stopa, tečajeva i cijena dionica) za period

držanja pozicije 10 dana uz statističku pouzdanost od 99%. VaR se izračunava na kraju dana i ne

uključuje unutardnevne izloženosti proizašle iz promjena pozicija. Za izračun VaR-a koristi se baza

od 250 povijesnih podataka.

Dodatno, Banka interno prati:

• mjeru kamatne osjetljivosti (BPV limiti), odnosno promjenu cijene s obzirom na promjenu prinosa za

bazni bod

• mjeru limita u odnosu na nominalni iznos

Sektor strateških rizika i kontrole rizika izvještava dnevno o iskorištenosti limita izloženosti tržišnim rizicima

Upravu, Sektor financijskih tržišta, Sektor upravljanja financijama i Ured za upravljanje aktivom i pasivom te

mjesečno Odbor za upravljanje aktivom i pasivom.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

144

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

a) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Tablicom je dan pregled kretanja navedenih mjera na 31. prosinca 2022. godine te 31. prosinca 2021. godine.

Grupa

Banka

2022.

Pozicija

'000 kn

VaR

Pozicija

'000 kn

VaR

Rizik promjene tečaja

611. 298

(2.826)

33.772

(383)

Pozicijski rizik dužničkih instrumenata

407.384

(6.647)

317. 65 8

(6.131)

Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata

24.919

(1.403)

24.919

(1.403)

Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima

69.305

(3.321)

69.305

(3.321)

Utjecaj korelacije

5.18 8

3.450

Tržišni rizik

(9.009)

(7.788)

2021.

Pozicija

'000 kn

VaR

Pozicija

'000 kn

VaR

Rizik promjene tečaja

15.000

(59)

15.000

(59)

Pozicijski rizik dužničkih instrumenata

511.0 31

(2.822)

511.0 31

(2.822)

Pozicijski rizik vlasničkih instrumenata

24.706

(1.033)

24.706

(1.033)

Pozicijski rizik udjela u investicijskim fondovima

80.933

(1.998)

80.933

(1.998)

Utjecaj korelacije

2.103

Tržišni rizik

(3.809)

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.3. Tržišni rizik (nastavak)

b) Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit sastoji se od dužničkih i vlasničkih vrijed-

nosnih papira.

U sljedećoj tablici prikazano je kretanje tržišne vrijednosti i rizične vrijednosti za portfelj dužničkih i vlasnič-

kih vrijednosnih papira u financijskoj imovini po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Grupa

Banka

Dužničke vrijednosnice

Tržišna

vrijednost

'000 kn

VaR

Tržišna

vrijednost

'000 kn

VaR

2022.

507. 3 57

(5.671)

2021.

4.552.423

(18.216)

4.552.423

(18.216)

Vlasničke vrijednosnice

Tržišna

vrijednost

'000 kn

VaR

Tržišna

vrijednost

'000 kn

VaR

2022.

2021.

22.021

(3.373)

22.021

(3.373)

145

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2.4. Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje može imati negativan

utjecaj na ekonomsku vrijednost knjige banke i neto kamatni prihod Banke zbog promjene kamatnih stopa na

tržištu.

Banka upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

u skladu sa zakonskim odredbama. Odlukom o sustavu upravljanja Hrvatske narodne banke, Banka je dužna

kvartalno izvještavati HNB o kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne

trguje.

Uz zakonske odredbe upravljanje kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija

kojima se ne trguje propisano je:

• Politikom upravljanja rizicima te

• Pravilnikom o upravljanju kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija

kojima se ne trguje.

Pravilnikom je definiran proces upravljanja, metode procjene i mjere izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi

iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, limiti izloženosti te način i učestalost izvještavanja

o izloženosti Banke kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje Banka procjenjuje

promatrajući taj rizik iz dvije perspektive:

• Perspektiva ekonomske vrijednosti: potencijalno smanjenje tržišne vrijednosti knjige Banke uslijed

promjene kamatnih stopa na tržištu,

• Perspektiva zarade: potencijalno smanjenje neto kamatnih prihoda uslijed promjene kamatnih stopa

na tržištu.

Perspektiva ekonomske vrijednosti kapitala

Prilikom procjene izloženosti kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se

ne trguje iz perspektive ekonomske vrijednosti kapitala, Banka kamatno osjetljive pozicije knjige banke raspo-

ređuje u vremenske zone razlikujući pri tom pozicije s fiksnom kamatnom stopom, promjenjivom kamatnom

stopom i kamatnom stopom koju je moguće promijeniti odlukom Uprave (administrativna kamatna stopa) te

procjenjuje promjenu tržišne vrijednosti knjige banke uslijed simulirane promjene kamatnih stopa. Banka izra-

čunava omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i regulatornog kapitala te ga održava u omjerima

regulatornog zahtjeva. Promjena ekonomske vrijednosti knjige banke na 31. prosinac 2022. godine za Banku

je iznosila 182.920 tisuća kuna ili 7,04% regulatornog kapitala (2021.: 30.825 tisuća kuna ili 1,17% regulatornog

kapitala). Ista je za Grupu iznosila 294.924 tisuće kuna, odnosno 8,08% regulatornog kapitala.

Perspektiva zarade

Perspektiva zarade obuhvaća potencijalno smanjenje neto prihoda od kamata u slučaju promjene kamatnih

stopa na tržištu. Kod mjerenja rizika kamatnih stopa iz perspektive zarade, Banka uvažavajući potencijalni

utjecaj promjene kamatnih stopa iz perspektive dobiti u vremenskom razdoblju do 3 godine i uz pretpostavku

konstantne bilance, prati maksimalni utjecaj na neto kamatni prihod uslijed iznenadnog paralelnog pomaka

krivulje prinosa za +/- 200 baznih bodova. Potencijalna promjena neto prihoda od kamata na kraju 2022. godine

iznosi 65.107 tisuća kuna (2021.: 6.461 tisuća kuna).

Isto tako, Banka jednom godišnje provodi stres test temeljen na značajnijem intenzitetu promjene kamatne

stope.

Sektor strateških rizika i kontrole rizika mjesečno izvještava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom o

izloženosti kamatnom riziku u knjizi banke.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

146

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2.5. Valutni rizik

Banka i Grupa su izložene riziku promjene tečaja kroz transakcije u stranim valutama.

Izloženost riziku promjene tečaja proizlazi iz kreditnih, depozitnih, investicijskih i aktivnosti trgovanja. Prati

se dnevno prema interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama te u ukupnom iznosu za imovinu i obveze

denominirane u stranim valutama ili uz valutnu klauzulu.

Banka upravlja rizikom promjene tečaja postavljanjem načela i limita za izloženosti u stranim valutama

te praćenjem izloženosti u odnosu na limite. Svoje poslovne aktivnosti Banka usmjerava nastojeći minimizi-

rati neusklađenost između imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu, održavajući

dnevno poslovanje u granicama internih i regulatornih limita.

Banka i Grupa su izloženi riziku promjene tečaja eura u razmjerima koji nisu značajni. Na dan 31. prosinca

2022. iznos aktive denominirane u eurima ili u valutama veznim uz euro iznosio za Grupu 15.045.714. tisuća

kuna i Banku 11.384.718 tisuća kuna (2021.: Grupa i Banka 8.658.970 tisuća kuna). Obveze denominirane u

eurima ili u valutama veznim uz euro iznosile su za Grupu 14.743.109 tisuća kuna i Banku 11.943.010 tisuća

kuna (2021.: Grupa i Banka 8.972.187 tisuća kuna). Na dan 31. prosinca 2022. godine pad tečaja kuna/euro za

1% (aprecijacija kune) utjecao na rezultat Banke i Grupe u iznosu 3.132. tisuća kuna. Obzirom na uvođenje eura

kao službene valute od 1.1.2023. Banka i Grupa više neće biti izložene riziku promjene tečaja eura.

Iznosi ukupne imovine i obveza Banke i Grupe na dan 31. prosinca 2022. i 31. prosinca 2021. godine u

kunama i stranim valutama (iznosi denominirani u kunama s valutnom klauzulom odnose se uglavnom na euro),

prikazani su u tablicama u nastavku.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

147

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2022.

u '000 kn

Kune

Kune s

valutnom

klauzulom

Euro

Ostale

strane

valute

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

10.395.838

575.596

120.003

11.091.437

Krediti i potraživanja

od banaka

84.684

3.575

123.512

211.771

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

381.326

125.688

1.436

363

508.813

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz OSD

4.257

136

24.295

28.688

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

2.409.515

1.388.216

2.204.048

6.001.779

Krediti i i potraživanja od

komitenata

12.326.120

9.932.748

795.862

14.543

23.069.273

Neto odgođena porezna

imovina

68.756

Pretplaćeni porez na dobit

Ostala imovina

162.381

18.409

180.842

Nekretnine, oprema i imovina s

pravom upotrebe

396.915

Ulaganja u nekretnine

47.6 36

47.636

Nematerijalna imovina

135.791

UKUPNO IMOVINA

26.413.245

11.446.652

3.599.062

282.768

41.741.727

OBVEZE

Financijske obveze po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

232

Depoziti banaka

136.329

235.320

2.581

374.230

Depoziti komitenata

19.901.078

79.562

13.611.8 8 4

1.002.214

34.594.738

Posudbe

1.742.617

310.444

474.476

2.527.537

Rezervacije za obveze i

troškove

398.241

Obveza za porez na dobit

1.658

Ostale obveze

370.868

31.423

295

402.586

Ukupno kapital i rezerve

3.442.504

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

25.993.296

390.006

14.353.103

1.005.322

41.741.727

NETO VALUTNA

NEUSKLAĐENOST

419.949

11.056.646

(10.754.041)

(722.554)

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.5. Valutni rizik (nastavak)

148

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2021.

u '000 kn

Kune

Kune s

valutnom

klauzulom

Euro

Ostale strane

valute

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

4.753.612

1.125.596

313.347

6.192.555

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

1.326.442

Krediti i potraživanja

od banaka

628

289.209

289.837

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

356.542

267.78 4

1.660

625.986

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz OSD

2.232.973

1.260.690

1.059.152

48.482

4.601.297

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

453

Krediti i i potraživanja od

komitenata

9.302.542

4.899.099

38.222

11.937

14.251.800

Imovina namijenjena prodaji

9.200

Pretplaćeni porez na dobit

637

Ostala imovina

118.500

6.139

124.656

Nekretnine, oprema i imovina s

pravom upotrebe

248.636

Ulaganja u nekretnine

67.6 42

67.642

Nematerijalna imovina

93.381

UKUPNO IMOVINA

18.510.560

6.427.573

2.231.397

662.992

27.832.522

OBVEZE

Depoziti banaka

25.468

671

1.886

28.025

Depoziti komitenata

14.212.231

71.843

8.490.859

637.911

23.412.844

Posudbe

1.002.066

296.027

98.793

1.396.886

Rezervacije za obveze i

troškove

88.080

Neto odgođena porezna obveza

26.282

Obveza za porez na dobit

35.887

Ostale obveze

173.372

13.948

450

187.770

Ukupno kapital i rezerve

2.656.747

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

18.220.133

367.870

8.604.271

640.247

27.832.522

NETO VALUTNA

NEUSKLAĐENOST

290.427

6.059.703

(6.372.874)

22.745

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.5. Valutni rizik (nastavak)

149

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

2022.

u '000 kn

Kune

Kune s

valutnom

klauzulom

Euro

Ostale strane

valute

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

9.488.843

326.744

103.875

9.919.462

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

Krediti i potraživanja

od banaka

710.296

1.161.635

122.821

1.994.752

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

291.600

125.688

1.436

363

419.087

Financijska imovina po FV kroz

OSD

4.116

136

24.295

28.547

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

2.110.526

1.371.461

1.965.279

5.447.266

Krediti i potraživanja od

komitenata

9.445.238

6.10 0.035

313.897

14.543

15.873.713

Imovina namijenjena prodaji

Ulaganja u ovisna društva

101.105

Neto odgođena porezna

imovina

22.545

Ostala imovina

139.811

18.407

158.270

Nekretnine, postrojenja i

oprema

293.978

Ulaganja u nekretnine

44.357

Nematerijalna imovina

78.397

UKUPNO IMOVINA

22.730.813

7.597.184

3.787.534

265.949

34.381.480

OBVEZE

Financijske obveze po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

232

Depoziti banaka

9.620

189.437

18.139

217.196

Depoziti komitenata

17.5 6 6.4 53

79.562

10.929.385

770.810

29.346.210

Posudbe

1.0 67.329

270.536

451.831

1.789.696

Rezervacije za obveze i

troškove

143.693

Ostale obveze

247.75 8

22.259

270.017

Ukupno kapital i rezerve

2.614.435

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

21.649.289

350.098

11.592.912

789.181

34.381.480

NETO VALUTNA

NEUSKLAĐENOST

1.081.524

7.247.086

(7.805.378)

(523.232)

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.5. Valutni rizik (nastavak)

150

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.5. Valutni rizik (nastavak)

Banka

2021.

u '000 kn

Kune

Kune s

valutnom

klauzulom

Euro

Ostale strane

valute

Ukupno

IMOVINA

Novac i računi kod banaka

4.753.572

1.125.596

313.347

6.192.515

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

1.326.442

Krediti i potraživanja

od banaka

628

289.209

289.837

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

356.542

267.78 4

1.660

625.986

Financijska imovina po FV kroz

OSD

2.232.973

1.260.690

1.059.152

48.482

4.601.297

Financijska ulaganja po

amortiziranom trošku

453

Krediti i potraživanja od

komitenata

9.302.542

4.899.099

38.222

11.937

14.251.800

Imovina namijenjena prodaji

9.200

Ulaganja u ovisna društva

9.761

Pretplaćeni porez na dobit

541

Ostala imovina

117.142

6.139

123.297

Nekretnine, postrojenja i

oprema

24 8.110

248.110

Ulaganja u nekretnine

60.629

Nematerijalna imovina

93.319

UKUPNO IMOVINA

18.511.226

6.427.573

2.231.397

662.991

27.833.187

OBVEZE

Depoziti banaka

25.468

671

1.886

28.025

Depoziti komitenata

14.221.428

71.843

8.490.905

637.913

23.422.089

Posudbe

1.002.066

296.027

98.793

1.396.886

Rezervacije za obveze i

troškove

88.015

Neto odgođena porezna obveza

26.282

Obveza za porez na dobit

35.887

Ostale obveze

171.174

13.948

450

185.572

Ukupno kapital i rezerve

2.650.430

UKUPNO OBVEZE, KAPITAL

I REZERVE

18.220.751

367.870

8.604.317

640.249

27.833.187

NETO VALUTNA

NEUSKLAĐENOST

290.475

6.059.703

(6.372.920)

22.742

151

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2.6. Upravljanje operativnim rizikom

Operativni rizik svojstven je svim aktivnostima, procesima, proizvodima i sustavima Banke. Primjereno uprav-

ljanje operativnim rizikom Banka osigurava kroz primjenu postupaka, procedura te sustava ovlaštenja i odgo-

vornosti koji su detaljno propisani internim aktima, Politikom upravljanja rizicima i Pravilnikom o upravljanju

operativnim rizikom kao krovnim dokumentima. Sustav upravljanja operativnim rizikom uspostavljen je kroz

odgovarajuća tijela Banke i djelotvoran sustav unutarnjih kontrola.

Banka definira operativni rizik kao rizik nastanka događaja koji kao posljedicu za Banku ima gubitak, a

uzrok su mu neprimjereni ili neuspješni unutarnji procesi, ljudi ili sustavi odnosno vanjski utjecaji. Pri tome je u

ovu definiciju uključen pravni rizik. Značajni operativni rizik je rizik nastanka događaja koji kao posljedicu ima

značajan gubitak zbog operativnog rizika.

S ciljem utvrđivanja i procjenjivanja ukupne izloženosti operativnom riziku Banka primjenjuje:

• prikupljanje i analizu unutarnjih podataka o događajima uslijed operativnog rizika,

• samoprocjenu rizika i kontrola,

• procjenu rizika informacijskog sustava i

• analizu utjecaja nedostupnosti ključnih poslovnih procesa na poslovanje.

Banka procjenjuje izloženost rizicima povezanim s eksternalizacijom kao dodatnu izloženost svim zna-

čajnim rizicima koja proizlazi iz činjenice da eksternalizirane aktivnosti Banka ne obavlja sama već ih obavlja

pružatelj usluge te procjenjuje utjecaj eksternalizacije na profil rizičnosti Banke.

Banka procjenjuje utjecaj uvođenja novog proizvoda na profil rizičnosti Banke obuhvaćajući pri tome izlo-

ženost svim značajnim rizicima.

Banka je u cilju učinkovitog upravljanja operativnim rizikom osnovala Odbor za upravljanje operativnim

rizikom. Odbor za upravljanje operativnim rizikom temeljem izvješća vezano uz izloženost Banke operativnom

riziku donosi zaključke i odluke o odgovarajućim mjerama koje je potrebno provesti s ciljem ovladavanja izlo-

ženošću operativnom riziku.

Banka primjenjuje standardizirani pristup izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik.

2.7. Upravljanje kapitalom

Izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik bazira se na izloženostima klijenata razvrstanih u propisane katego-

rije izloženosti, koje se zatim ponderiraju ponderom rizika ovisno o samoj kategoriji izloženosti klijenta (izlože-

nost prema državi, prema institucijama, javnim državnim tijelima, stanovništvu i sl.), preostalom roku dospijeća

plasmana, tipu kolaterala kojim je plasman osiguran (npr. stambena nekretnina), diverzificiranosti plasmana,

utvrđenom kašnjenju dospjelog nenaplaćenog dijela i visini provedenih ispravaka vrijednosti plasmana.

Banka kapitalom upravlja u okviru postupka procjene adekvatnosti internog kapitala i interne likvidnosti.

Pritom utvrđuje značajne rizike kojima je izložena ili procjenjuje da može biti izložena, izračunava odnosno

procjenjuje potrebne kapitalne zahtjeve za izloženost pojedinim rizicima te utvrđuje ukupan potreban (interni)

kapital za tekuće i naredno razdoblje u skladu s poslovnim planom. U skladu s tako iskazanim potrebama za

kapitalom provodi se planiranje kapitala pri čemu se stavkama raspoloživog kapitala smatraju isključivo one

stavke koje su priznate za potrebe izračuna regulatornog kapitala

U postupku planiranja potreba za kapitalom obavezno se vodi računa i o adekvatnosti regulatornog kapi-

tala odnosno regulatorno utvrđenim kapitalnim zahtjevima za izloženosti kreditnom riziku, tržišnim rizicima i

operativnom riziku.

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

152

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka 2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

REGULATORNI KAPITAL

Osnovni kapital 2.596.701 2.631.032

Redovni osnovni kapital 2.596.701 2.631.032

Dopunski kapital - -

Ukupno regulatorni kapital 2.596.701 2.631.032

Izloženost kreditnom riziku prema standardiziranom pristupu 9.318.279 8.427.074

Izloženost valutnom i pozicijskom riziku 278.729 326.540

Izloženost operativnom riziku 1.419.032 1.503.453

Izloženost riziku prilagodbe kreditnom vrednovanju 2.095 -

Ukupno iznos izloženost riziku 11.018.135 10.257.067

Stopa adekvatnosti ukupnog kapitala 23,57% 25,65%

2. UPRAVLJANJE RIZICIMA (nastavak)

2.7. Upravljanje kapitalom (nastavak)

Regulatorni minimum stope adekvatnosti ukupnog kapitala propisan zakonom na dan 31. 12. 2022. godine

iznosi 8 posto. Regulatorna obveza održavanja stope zaštitnih slojeva kapitala propisana je za stopu zaštitnog

sloja za očuvanje kapitala u visini od 2,5 posto (2021.: 2,5 posto), zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik

u visini 1,5 posto (2021.: 1,5 posto) te zaštitnog sloja za sistemski važne kreditne institucije u RH u visini od

0,5 posto (2021.: 0,5 posto). Banka je tijekom 2022. i 2021. kontinuirano ispunjavala sve regulatorno propisane

kapitalne zahtjeve.

U nastavku je naveden pregled kretanja regulatornog kapitala za Banku:

153

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE

Grupa radi procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i pretpostavke o budućnosti.

Takve računovodstvene pretpostavke i procjene se redovito procjenjuju, a zasnivaju se na povijesnom iskustvu

i ostalim čimbenicima, kao što su očekivani tijek budućih događaja koji se mogu realno pretpostaviti u posto-

jećim okolnostima, ali unatoč tome, neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena gubitaka

od umanjenja vrijednosti portfelja Grupe izloženog kreditnom riziku predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti

procjena. Ovaj i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjena, koji nose znatan rizik mogućih značajnih usklada

knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj poslovnoj godini, opisani su u nastavku.

Očekivani kreditni gubici

Grupa kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. U skladu sa zahtjevima HNB-a, potreba za

umanjenjem vrijednosti bilančne i rezerviranje za izvanbilančne izloženosti kreditnom riziku, procjenjuje se

tromjesečno za velike izloženosti, odnosno mjesečno za portfelj izloženosti manjih od 700 tisuća kuna. Gubici

od umanjenja vrijednosti uglavnom su priznati u odnosu na neto knjigovodstvenu vrijednost kredita pravnim

osobama i stanovništvu (prikazano u bilješci 11.), te kao rezervacije za obveze i troškove koje proizlaze iz

izvanbilančne izloženosti komitentima, najčešće u obliku odobrenih garancija, akreditiva i odobrenih neisko-

rištenih kredita (prikazano u bilješkama 23. i 39.). Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu

izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja

vrijednosti nije kreditni rizik. Politika umanjenja vrijednosti plasmana objašnjena je u bilješci 2.1.2.

Tablice u nastavku predstavljaju sažetak umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata, kao i rezer-

viranja za izvanbilančne izloženosti:

Grupa Bilješke

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani kreditni gubici kredita i potraživanja od

komitenata 11 2.016.218 1.553.064

Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti 23 38.19 8 39.781

Ukupno 2.054.416 1.592.845

Banka Bilješke

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani kreditni gubici kredita i potraživanja od

komitenata 11 1.546.467 1.553.064

Rezerviranja za izvanbilančne izloženosti 23 61.893 39.781

Ukupno 1.608.360 1.592.845

154

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Krediti i potraživanja od komitenata – gubici od umanjenja vrijednosti

Grupa procjenjuje kreditnu sposobnost svojih dužnika, te sukladno tome procjenjuje gubitke od umanjenja

vrijednosti po bilančnim izloženostima i rezervacije za obveze koje se odnose na izvanbilančne potencijalne

obveze, bilo da se radi o izloženostima koje su u statusu ispunjenja obveza, bilo da se radi o izloženostima koje

su statusu neispunjenja obveza, pri čemu se u obzir uzima relevantna HNB regulativa koja propisuje kreditne

gubitke, a koja se temelji na Međunarodnom standardu financijskog izvještavanja 9.

Detaljni opis politike očekivanih kreditnih gubitaka prezentiran je u bilješci 2.1.2. Očekivani kreditni gubici.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjene imovine raspoređene u B i C rizične skupine, kao i stope priznatih

umanjenja tih izloženosti, bili su kako slijedi:

Svako dodatno povećanje stope umanjenja za jedan postotni bod bruto izloženosti na dan 31. prosinca 2022.

godine, imalo bi za posljedicu povećanje očekivanih kreditnih gubitaka za Banku u iznosu od 16.665 tisuća i Grupu

u iznosu 21.522 tisuća kuna (2021.: Banka i Grupa: 21.541 tisuća kuna).

Tržišna vrijednost nekretnina u zalogu

Kao što je prethodno prikazano (bilješka 2.1.3.(c)), krediti i potraživanja od komitenata uključuju izloženosti s knjigo-

vodstvenom vrijednošću od 1.656.469 tisuća kuna (2021.: Grupa i Banka 2.143.784 tisuća kuna) klasificiranih od

strane Grupe i Banke, kao umanjenih, obzirom na neurednost u plaćanju, čiji je dio osiguran zalogom nad nekret-

ninama, postrojenjima i opremom. Pri procjeni nadoknadivosti plasmana temeljem nekretnine u zalogu, tržišna

vrijednost nekretnine u zalogu umanjuje se i svodi na sadašnju vrijednost uz primjenu faktora umanjenja vrijednosti

i rokova naplate u skladu sa regulativom HNB-a.

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Grupe

Kod izračuna potrebnih rezervacija za sudske sporove Grupa diskontira očekivane buduće novčane tokove koji

proizlaze iz navedenih obveza, primjenom eskontne stope HNB-a.

Grupa priznaje rezerviranja kao rezultat sudskih sporova pokrenutih protiv Grupe za koje je izvjesno da će

dovesti do odljeva sredstava kako bi se namirila potraživanja od Grupe i ako se iznosi mogu pouzdano procijeniti.

Rezerviranja se priznaju na razini pojedinačnih tužbi podnesenih protiv Grupe i na temelju interne pravne procjene

i savjetovanja sa odvjetničkim društvima s kojima Grupa surađuje. Rukovodstvo je procijenilo iznos rezerviranja po

nekonvertiranim i konvertiranim kreditima uzimajući u obzir javno dostupne informacije, sudske presude i stručna

mišljenja odvjetničkog društva. Uzimajući u obzir trenutni broj pokrenutih tužbi protiv Grupe i vrijeme između pod-

nošenja tužbe i izricanja pravomoćne presude, Grupa je donijela odluku o iznosu rezerviranja. Grupa smatra da je

trenutna razina rezerviranja dovoljna za podmirenje svih tražbina koje proizlaze iz tužbi povezanih sa CHF kreditima.

Grupa 2022. 2021.

Bruto izloženost (u '000 kn) 2.152.244 2.154.060

Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn) 1.624.484 1.318.231

Stopa umanjenja 75,48% 61,20%

Banka 2022. 2021.

Bruto izloženost (u '000 kn) 1.666.454 2.154.060

Gubitak od umanjenja vrijednosti (u '000 kn) 1.303.350 1.318.410

Stopa umanjenja 78,21% 61,21%

155

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

3. ZNAČAJNE RAČUNOVODSTVENE PROSUDBE I PROCJENE (nastavak)

Rezervacije za sudske sporove započete protiv Grupe (nastavak)

Kada bi se broj tužbi po CHF kreditima povećao za 10% u odnosu na trenutni broj pokrenutih tužbi protiv Grupe,

razina rezerviranja povećala bi se za 10 milijuna kuna, a uzimajući u obzir trenutno očekivanu vjerojatnost gubitka

tih sporova.

Za detalje u svezi sudskih sporova za CHF kredite pokrenute protiv Grupe molimo pogledati Bilješku 23.

Rezervacije za obveze i troškove.

Utjecaj COVID-19 pandemije na poslovanje

Utjecaj COVID-19 pandemije je bio djelomično prisutan u prvom polugodištu poslovne godine, a postupno ukidanje

preostalih restriktivnih mjere kroz poslovnu godinu potpuno minimizirao njezin utjecaj, te se vrlo brzo očekuje da će

WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) proglasiti i službeni kraj pandemije, pogotovo nakon što su kineske vlasti

od 8. siječnja 2023. ukinule COVID restrikcije u cijelosti, što bi moglo biti pokretač rasta za gospodarstva diljem

svijeta. Neovisno o tome, ukoliko bi se ipak pojavio novi soj ove bolesti, efekti bi se mogli povratno reflektirati na

gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj i EU primarno o ovisnosti o reakciji kineskih vlasti s obzirom na prethodnu politiku

nulte tolerancije na COVID-19, što bi moglo rezultirati ponovnim zatvaranjem tržišta, pa time i na destabilizaciju

dobavnih kanala. U nedostatku takvog scenarija, rukovodstvo Banke nije identificiralo niti očekuje nikakav materija-

lan utjecaj COVID-19 pandemije na poslovanje.

Utjecaj rata u Ukrajini na poslovanje

Rat u Ukrajini najznačajniji je generator geopolitičkih nestabilnosti koji najznačajnije određuje izglede za stabilizaciju

gospodarske aktivnosti europodručja kao i na snagu i širinu inflacijske spirale. Recentne makroekonomske projek-

cije Europske komisije i ECB potvrđuju navedene pretpostavke o usporenom gospodarskom rastu u 2023. godini

zbog pritiska inflacije i protucikličkih mehanizama koje monetarne vlasti poduzimaju u cilju njezinog suzbijanja, a

što se odražava na visinu kamatnih stopa, uvjete kreditiranja i gubitke na tržištima kapitala. Reakcije fiskalnih vlasti

koje su bile značajne u godinama najsnažnijeg utjecaja pandemije u budućem razdoblju će se fokusirati na očuvanje

realne vrijednost dohotka.

U užem smislu, Banka je implementirala i nastavila pratiti izmjene mjera ograničavanja (sankcija) koje je EU

propisala protiv Rusije, posebice u području financijskih usluga. Istovremeno, Banka nema izloženost prema subjek-

tima u Ukrajini i Bjelorusiji, a neznačajnu izloženost bilježi prema subjektima u Rusiji (0,00001 %). NHB ima malu

izloženost prema subjektima u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji (bilanca 0,03 % i izvanbilanca 0,28 %). Također, izloženost

Banke prema Rusiji u segmentu financijskih tržišta je neznačajna. Istovremeno, Banka i njena podružnica NHB

prekinule su sve poslovne i dužničko-vjerovničke odnose s kreditnim institucijama u Rusiji, što se odnosi i na bivšeg

vlasnika spomenute podružnice – Sberbank Rusija, čime je direktni rizik minimiziran. Indirektni rizici se istovremeno

nadziru, a primarno se sastoje od učinka koji inflacija zbog rasta cijena energenata i hrane ima na klijente Banke. U

tom smislu, rukovodstvo Banke nije identificiralo niti očekuje materijalan utjecaj rata u Ukrajini na poslovanje Banke,

osim u slučaju scenarija eskalacije rata i njegovog geografskog širenja na EU, što nije očekivani scenarij.

Utjecaj inflacije na poslovanje

Otvaranje ekonomija nakon COVID-19 lockdowna i povezani oporavak potražnje koji nije bio praćen istovremenom

ekspanzijom proizvodnje i ponude, kao i ruska invazija na Ukrajinu i njeni efekti na energetsko tržište rezultirali su

galopirajućom inflacijom kakva nije zabilježena u posljednjih nekoliko desetljeća. Kako je glavno oružje za borbu

protiv inflacije u rukama nositelja monetarne politike, nakon više od desetljeća padajućih i niskih kamatnih stopa,

u 2022. došlo je do rasta referentnih kamatnjaka, što se prelilo i na cijene kreditiranja na tržištu. Kombinacija ovih

faktora i nepovoljnih demografskih kretanja implicira da su gospodarstva zapadne i srednje Europe, što je podneblje

kojem pripada i Hrvatska, ušla u doba niskog rasta BDP, dohotka i potrošnje, dok je učinak na investicije neizvjestan

jer bi centralne banke u slučaju nastavka inflatornih pritisaka mogle podići referentne kamatnjake do razina kod kojih

većina dugoročnih projekata ne bi mogla pružiti povrat na investiciju, što nije scenarij koji se očekuje. U skladu s

tim, Banka očekuje suzbijanje inflatornih pritisaka u 2023., te nisu identificirani niti se očekuju materijalni negativni

učinci inflacije na poslovanje Banke, dok bi u slučaju nastavka inflatornih pritisaka došlo do udara na kupovnu moć

građana i smanjenja realne potrošnje, što bi se prelilo i na rentabilnost poduzeća koja zbog pritiska manjih volumena

outputa, rastućih cijena inputa i visoke cijene duga mogu imati umanjeni investicijski apetit ili kreditni potencijal,

odnosno rejting iz perspektive Banke kao vjerovnika. Potonji scenarij se ne očekuje.

156

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA

Segment je jedinstvena komponenta Grupe i Banke čija je djelatnost ponuda proizvoda ili usluga

(poslovni segment) kojima ostvaruje ekonomske koristi ili troškove, što uključuje i transakcije s ostalim

dijelovima Grupe i Banke. Grupa u ovim financijskim izvještajima nije primjenjivala interne transferne

cijene pri određivanju uspješnosti segmenata, što je alat koji primjenjuje u upravljačkom izvještavanju.

Grupa je identificirala četiri glavna segmenta: bankarstvo s pravnim osobama – koje se dijeli na

dva podsegmenta (poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom, poslovanje s malim i srednjim

poduzećima), bankarstvo s fizičkim osobama, poslovanje na financijskim tržištima (uključujući riznicu

i investicijsko bankarstvo sa skrbništvom) te izravno bankarstvo. Opis poslovnih segmenata i njihov

financijski pregled prikazan je u ovoj Bilješci.

Poslovanje Grupe, ukupna imovina, kao i većina klijenata smješteni su u Hrvatskoj.

Osnovne informacije o segmentima su predstavljane u odnosu na poslovne segmente Grupe. Primarni format

poslovnih segmenata je temeljen na internoj strukturi izvještavanja. Kako Grupa ne raspoređuje administra-

tivne troškove i glavnicu po segmentima, nije prikazana profitabilnost segmenata.

Poslovni segmenti

Grupa ima sljedeće poslovne segmente:

• Poslovanje s pravnim osobama

uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje te ostale transakcije s pravnim osobama,

Poslovanje s pravnim osobama dijeli se na dva podsegmenta:

• poslovanje s velikim poduzećima i javnim sektorom

• poslovanje s malim i srednjim poduzećima

• Poslovanje s građanstvom

uključuje kreditno poslovanje, depozitno poslovanje, izravno (kartično) poslovanje, ostale transakcije s

građanstvom te neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga

Banke

• Financijska tržišta

operacije financiranja Grupe te objedinjene aktivnosti upravljanja likvidnošću i valutnim rizikom kroz uze-

te kredite, transakcije dužničkim vrijednosnicama, korištenje derivativa, te investiranje u likvidnu imovinu.

Također uključuje aktivnosti upravljanja imovinom, skrbništva nad vrijednosnim papirima i brokerske

usluge.

• Sektor direktnih kanala

uključuje neometano funkcioniranje i razvoj svih direktnih kanala distribucije proizvoda i usluga Banke

te kartično poslovanje

Grupa ne primjenjuju interne transferne cijene pri određivanju financijskog rezultata segmenata u ovim

financijskim izvještajima. Interne transferne cijene su alat koji Grupa koristi u upravljačkom izvještavanju.

Klasifikacija pojedinih sektora se za potrebe bilješke o rezultatima i položaju segmenata razlikuje od ostalih

dijelova financijskih izvještaja. To se prvenstveno odnosi na obrtnike, koji su dio poslovanja s pravnim osobama

u izvještaju o segmentaciji, dok su u financijskim izvještajima dio pozicija vezanih uz stanovništvo.

Najmanje mjesečno Uprava Banke pregledava upravljačke izvještaje svakog pojedinog segmenta. Između

segmenata nema transakcija

157

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2022.

'000 kn

Pravne

osobe

Građanstvo

Financijska

tržišta

Direktni

kanali

Neraspo-

ređeno

Ukupno

Neto prihod od kamata 193.367 463.117 77.828 - (2.432) 731.880

Neto prihod od naknada

i provizija 92.768 142.930 2.300 45.540 (23.408) 260.130

Prihod od trgovanja

i ulaganja - - (8.714) - - (8.714)

Ostali prihod 890 458 2.549 2.921 11.865 18.682

Prihod iz poslovanja 287.025 606.504 73.964 48.461 (13.975) 1.001.978

Opći i administrativni

troškovi (47.453) (186.286) (18.415) (36.965) (406.068) (695.188)

Amortizacija - -

- (98.176) (98.176)

Gubici od umanjenja

vrijednosti zajmova

komitentima i ostale

imovine (28.086) (133.957) 20.193 - (44.085) (185.935)

Rezerviranja za obveze

i troškove - -

- (59.953) (59.953)

Troškovi poslovanja (75.539) (320.244) 1.779 (36.965) (608.281) (1.039.250)

Dobit od povoljne kupnje - - - - 1.018.765 1.018.765

Dobit prije oporezivanja 211.486 286.261 75.742 11.496 396.509 981.493

Porez na dobit - -

- (27.135) (27.135)

Dobit za godinu 211.486 286.261 75.742 11.496 369.374 954.358

Imovina segmenta 11.185.374 13.336.119 16.736.401 116 170.780 41.428.790

Neraspoređena imovina - -

- 312.937 312.937

Ukupna imovina 11.185.374 13.336.119 16.736.401 116 483.717 41.741.727

Obveze segmenta 18.449.279 17.304.584 1.678.591 95.978 - 37.528.433

Neraspoređeni kapital

i rezerve i obveze - -

- 4.213.294 4.213.294

Ukupno kapital i

rezerve i obveze 18.449.279 17.304.584 1.678.591 95.978 4.213.294 41.741.727

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA (nastavak)

158

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA (nastavak)

Grupa

2021.

'000 kn

Pravne

osobe

Građanstvo

Financijska

tržišta

Direktni

kanali

Neraspo-

ređeno Ukupno

Neto prihod od kamata 139.224 317. 836 6 7. 0 48 - - 524.109

Neto prihod od naknada

i provizija 62.453 97.193 3.390 31.924 3.486 198.447

Prihod od trgovanja

i ulaganja - - 8 3.170 - - 83.170

Ostali prihod 7.744 10.563 1.19 0 - 5.287 24.784

Prihod iz poslovanja 209.422 425.592 154.798 31.924 8.774 830.510

Opći i administrativni

troškovi (32.636) (138.468) (6.648) (38.310) (234.062) (450.124)

Amortizacija - - - - (67.82 3) (67.823)

Gubici od umanjenja

vrijednosti zajmova

komitentima i ostale

imovine (4.318) (63.696) 109 - 2.095 (65.810)

Rezerviranja za

obveze i troškove - - - - (307) (307)

Troškovi poslovanja (36.954) (202.164) (6.539) (38.310) (300.097) (584.064)

Dobit prije oporezivanja 172.468 223.428 148.259 (6.386) (291.323) 246.446

Porez na dobit - - - - (43.821) (43.821)

Dobit za godinu 172.468 223.428 148.259 (6.386) (335.144) 202.625

Imovina segmenta 6.892.916 9.114.053 11.579.202 168 (655) 27.585.684

Neraspoređena imovina - - - - 246.837 246.837

Ukupna imovina 6.892.916 9.114.053 11.579.202 168 246.182 27.832.522

Obveze segmenta 11.503.462 12.175.6 0 3 1.241.535 56.330 2.262 24.979.193

Neraspoređeni kapital

i rezerve i obveze - - - - 2.853.329 2.853.329

Ukupno kapital i

rezerve i obveze 11.503.462 12.175.603 1.241.535 56.330 2.855.591 27.832.522

159

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA (nastavak)

Banka

2022.

'000 kn

Pravne

osobe

Građanstvo

Financijska

tržišta

Direktni

kanali

Neraspo-

ređeno Ukupno

Neto prihod od kamata 136.234 304.421 92.502 - (1.092) 532.065

Neto prihod od naknada

i provizija 73.104 103.242 2.300 45.540 (17. 211) 206.975

Prihod od trgovanja

i ulaganja - - (8.963) - - (8.963)

Ostali prihod 890 458 2.549 2.921 4.159 10.976

Prihod iz poslovanja 210.227 408.121 88.388 48.461 (14.143) 741.053

Opći i administrativni

troškovi (3 5.123) (143.800) (6.863) (34.064) (273.372) (493.222)

Amortizacija - - - - (70.057) (70.057)

Gubici od umanjenja

vrijednosti zajmova

komitentima i ostale

imovine 49.891 (53.334) 21.207 - 13.303 31.067

Rezerviranja za

obveze i troškove - - - - (50.411) (50.411)

Troškovi poslovanja 14.768 (197.134) 14.344 (34.064) (380.537) (582.624)

Dobit prije oporezivanja 224.995 210.987 102.732 14.396 (394.680) 158.430

Porez na dobit - - - - (25.824) (25.824)

Dobit za godinu 224.995 210.987 102.732 14.396 (420.504) 132.606

Imovina segmenta 8.243.073 8.856.699 16.911.863 116 - 34.011.751

Neraspoređena imovina - - - - 369.729 369.729

Ukupna imovina 8.243.073 8.856.699 16.911.863 116 369.729 34.381.480

Obveze segmenta 15.780.757 14.156.470 1.321.044 95.978 - 31.354.249

Neraspoređeni kapital

i rezerve i obveze - - - - 3.027.231 3.027.231

Ukupno kapital

i rezerve i obveze 15.780.757 14.156.470 1.321.044 95.978 3.027.231 34.381.480

160

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

4. IZVJEŠTAVANJE PO SEGMENTIMA (nastavak)

Banka

2021.

'000 kn

Pravne

osobe Građanstvo

Financijska

tržišta

Direktni

kanali

Neraspo-

ređeno Ukupno

Neto prihod od kamata 139.224 317. 83 6 6 7. 0 51 - - 524.111

Neto prihod od naknada

i provizija 62.453 97.19 3 3.390 31.924 (2.084) 192.877

Prihod od trgovanja

i ulaganja - - 83.170 - - 83.170

Ostali prihod 7.744 10.563 1.190 - 1.556 21.053

Prihod iz poslovanja 209.422 425.592 154.801 31.924 (527) 821.211

Opći i administrativni

troškovi (32.636) (138.468) (6.648) (38.310) (226.338) (442.399)

Amortizacija - - - - (67.020) (67.020)

Gubici od umanjenja

vrijednosti zajmova

komitentima i ostale

imovine (4.318) (63.696) 109 - 2.095 (65.810)

Rezerviranja za

obveze i troškove - - - - (307) (307)

Troškovi poslovanja (36.954) (202.164) (6.539) (38.310) (291.570) (575.536)

Dobit prije oporezivanja 172.468 223.428 148.262 (6.386) (292.097) 245.675

Porez na dobit - - - - (43.568) (43.568)

Dobit za godinu 172.468 223.428 148.262 (6.386) (335.665) 202.107

Imovina segmenta 6.898.833 9.114.053 11.573. 245 168 - 27.586.299

Neraspoređena imovina - - - - 246.888 246.888

Ukupna imovina 6.898.833 9.114.053 11.573.245 168 246.888 27.833.187

Obveze segmenta 11.503.462 12.175.603 1.250.780 56.330 - 24.986.175

Neraspoređeni kapital

i rezerve i obveze - - - - 2 .8 47.012 2.847.012

Ukupno kapital

i rezerve i obveze 11.503.462 12.175.603 1.250.780 56.330 2.847.012 27.833.187

161

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

5. NOVAC I RAČUNI KOD BANAKA

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Novac u blagajni

U Grupi/Banci

951.912

1.324.816

758.032

1.324.816

Gotovina na putu

192 .145

97.728

192 .145

97.728

Čekovi u postupku naplate

234

1.144.133 1.422.778 950.253 1.422.778

Računi kod banaka

Računi kod domaćih banaka

5.739

1.705

1.373

1.667

Računi kod stranih banaka

97.6 33

413.786

84.330

413.785

Transakcijski račun kod HNB-a

9.843.932

4.354.286

8.883.506

4.354.286

9.947.304

4.769.777

8.969.209

4.769.737

Ukupno

11.091.437

6.192.555

9.919.462

6.192.515

Novac i računi kod banaka inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortizira-

nom trošku.

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane kod

drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku prijeboja

i namire.

162

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

6. OBVEZNA PRIČUVA KOD HRVATSKE NARODNE BANKE

Grupa i Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Obvezna pričuva

1.326.442

Ukupno - 1.326.442

Do 31. 12. 2022. obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke predstavljala je iznose koji su se održavali kod

HNB-a zbog propisane obveze od strane Hrvatske narodne banke.

Odlukom o obveznoj pričuvi Hrvatske narodne banke propisano je prijelazno razdoblje prilagodbe na regu-

lativu Europske centralne banke koja je važeća od 01. siječnja 2023. odnosno uvođenja eura kao nacionalne

valute. Odlukom je stopa obvezne pričuve smanjena u kolovozu 2022. godine na 5% te u prosincu 2022. godine

na 1% kunskih i deviznih depozita, uzetih zajmova, izdanih dužničkih vrijednosnica i ostalih financijskih obveza.

(31. prosinca 2021.: 9,0%)

Danom uvođenja eura Odluka o obveznoj pričuvi prestaje važiti te se počinje primjenjivati Uredba (EU)

2021/378 Europske središnje banke (ESB) od 22. siječnja 2021. godine o primjeni odredbi o minimalnim priču-

vama (preinaka) (ESB/2021/1).

Obvezu održavanja 1% obvezne pričuve Banke 100% održavaju prosječnim dnevnim stanjem sredstava na

vlastitim deviznim eurskim računima za namiru kod Hrvatske narodne banke.

Na sredstva izdvojene obvezne pričuve HNB ne plaća naknadu.

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke inicijalno se priznaje po fer vrijednosti, a naknadno se

mjere po amortiziranom trošku.

163

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

7. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA

Jamstveni depozit se uglavnom odnosi na kartično poslovanje.

Promjene u očekivanim kreditnim gubicima

Svi plasmani i zajmovi drugih banaka od Grupe i Banke nalaze se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo

prijenosa između stupnjeva, osim potraživanja prema Bankama u iznosu od 500 tisuća kuna koji se nalazi u

Stupnju 3 te je u prethodnim razdobljima provedeno stopostotno umanjenje vrijednosti.

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na dan 1. siječnja

1.504

1.460

1.504

1.460

Donos NHB d.d.

9.900

Očekivani kreditni gubici po zajmovima i

potraživanjima od banaka

(9.638)

9.129

Stanje na dan 31. prosinca

1.767

1.504

10.633

1.504

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Kratkoročni plasmani bankama u zemlji

86.556

1.383.036

Kratkoročni plasmani kod stranih banaka

108.668

277.6 90

105.961

277.6 90

Ukupno kratkoročni plasmani i

krediti kod banaka 195.224 277.690 1.488.997 277.690

Jamstveni depoziti kod stranih banaka

17.79 6

13.046

17.79 6

13.046

Dugoročni plasmani bankama u zemlji

497. 2 7 7

Ukupno dugoročni plasmani i

krediti kod banaka 17.796 13.046 515.073 13.046

Kratkoročni plasmani nebankovnim

financijskim institucijama u zemlji

500

Dugoročni plasmani nebankovnim

financijskim institucijama u zemlji

Ukupno plasmani nebankovnim

financijskim institucijama u zemlji 500 599 500 599

Očekivani kreditni gubici kredita i

potraživanja od banaka

(1.766)

(1.504)

(10.633)

(1.504)

Obračunata nedospjela kamata

815

Ukupno potraživanja za kamatu

815

Ukupno

211.771

289.837

1.994.752

289.837

Plasmani bankama su klasificirani kao krediti i potraživanja te se vrednuju po amortiziranom trošku

umanjenom za očekivane kreditne gubitke.

164

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

a) Klasifikacija

Banka klasificira svu financijsku imovine temeljem poslovnih modela upravljanja imovinom, koja se mjeri

kako slijedi:

• Amortizirani trošak

• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (skraćeno FVOSD)

• Fer vrijednost kroz račun dobiti ili gubitka (skraćeno FVRDG).

Financijske obveze, osim obveza temeljem zajma uz kamatne stope niže od tržišnih kamatnih stopa,

financijskih garancija i financijskih obveza određenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, se

mjere po amortiziranom trošku.

Klasifikacija ovisi o namjeri zbog koje su financijski instrumenti stečeni. Uprava određuje klasifikaciju

financijskih instrumenata prilikom početnog priznavanja.

Procjena poslovnih modela

Banka i Grupa određuju poslovne modele na način da oni najbolje reflektiraju upravljanje grupama

financijske imovine kako bi se postigla poslovna svrha.

Poslovni modeli Banke i Grupe se ne određuju na razini pojedinog instrumenta već na razini agregi-

ranih grupa financijske imovine.

Procjena poslovnog modela se temelji na razumno očekivanim scenarijima. Ako se novčani tijekovi

nakon inicijalnog priznavanja realiziraju na način koji je drugačiji od inicijalno očekivanog, Banka i Grupa

ne mijenjaju klasifikaciju preostale financijske imovine koja se drži u tom poslovnom modelu, već ubu-

duće uključuje nove informacije u procjenu novo odobrene ili kupljene financijske imovine.

Prema MSFI-u 9, Banka i Grupa klasificiraju svoju financijsku imovinu sukladno sljedećim poslovnim

modelima:

Poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

Financijskom imovinom koja se drži u okviru ovog poslovnog modela upravlja se radi ostvarenja novča-

nih tokova prikupljanjem ugovornih plaćanja tijekom vijeka trajanja instrumenta. Banka i Grupa upravljaju

imovinom u portfelju radi prikupljanja određenih ugovornih novčanih tokova (umjesto upravljanja ukup-

nim prinosom portfelja koji je ostvaren i držanjem i prodajom imovine).

Poslovni model čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom finan-

cijske imovine

U okviru ovog poslovnog modela Banka i Grupa drže financijsku imovinu čiji se cilj ostvaruje i prikupljan-

jem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. U okviru ovog poslovnog modela ključno

rukovodeće osoblje donosi odluku da se cilj poslovnog modela ostvaruje i prikupljanjem novčanih tokova

i prodajom financijske imovine. Jedan od ciljeva ovog poslovnog modela je upravljanje svakodnevnim

potrebama povezanima s likvidnošću radi održanja određenog profila prinosa od kamata ili kako bi

trajanje financijske imovine odgovaralo trajanju obveza koje se tom imovinom financiraju.

Ostali poslovni modeli

Financijska imovina mjeri se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako se ne drži u okviru poslovnog

modela čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova ili u okviru poslovnog modela

čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine. Poslovni model

koji za posljedicu ima mjerenje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka je onaj u okviru kojeg Banka i

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11)

165

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa upravljaju financijskom imovinom u cilju ostvarenja novčanih tokova prodajom imovine. Banka i Grupa

donose odluku na temelju fer vrijednosti imovine i upravljaju njome kako bi ostvarili te fer vrijednosti.

Sektor financijskih tržišta stječe različite oblike financijske imovine, pri čemu namjena za njihovo

stjecanje nije jednoznačna. U kontekstu primjene MSFI 9 model stjecanja financijske imovine te njihovo

raspoređivanje po poslovnim modelima bit će alocirano između Sektora financijskih tržišta te Ureda za

upravljanje aktivom i pasivom.

Sektor financijskih tržišta prilikom odlučivanja o stjecanju financijske imovine istu može rasporediti u

jedan od tri poslovna modela kako ih definira MSFI 9. Internim aktom Sektor financijskih tržišta pobliže

opisuje uvjete i način stjecanja financijske imovine te njihovog raspoređivanja u pojedine kategorije

sukladno odabranom poslovnom modelu.

Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na prijedlog Ureda za upravljanje aktivom i pasivom donosi

odluke o stjecanju financijske imovine u poslovnom modelu držanja radi naplate i prodaje. Ulaganja

povezana s tim poslovnim modelom će proizlaziti iz investiranja Banke u financijske instrumente s ciljem

upravljanja likvidnosti – generalna strategija. Transakcije povezane s navedenim poslovnim modelom

provodi Sektor financijskih tržišta po nalogu Ureda za upravljanje aktivom i pasivom. Banka raspoređuje

financijske instrumente u ovom poslovnom modelu prije svega sa ciljem održavanja regulatornih obveza

i propisanih omjera ili rezervi likvidnosti u skladu sa internim i eksternim limitima.

Test plaćanja glavnice i kamata (tzv. SPPI test)

Kao sljedeći korak kod procesa klasifikacije Banka i Grupa procjenjuju ugovorene uvjete financijske

imovine kako bi se zaključilo ima li navedena imovina ugovorene novčane tokove koji su samo plaćanja

glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice. Za potrebe primjene ovog testa, ''glavnica'' je fer

vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju međutim taj se iznos glavnice može mijenjati

tijekom vijeka trajanja financijske imovine (npr. u slučaju otplate glavnice). Kamata obuhvaća naknadu

za vremensku vrijednost novca, za kreditni rizik povezan s nepodmirenim iznosom glavnice tijekom

određenog vremena te ostale osnovne rizike i troškove zajma, kao i za profitnu maržu. Kako bi proci-

jenila rezultat SPPI testa, Banka i Grupa primjenjuju procjenu i uzimaju u obzir bitne faktore kao što je

valuta financijske imovine.

Međutim, ukoliko ugovoreni novčani tokovi financijske imovine nisu samo plaćanja glavnice i kamata

na nepodmireni iznos glavnice, takva financijska imovina se naknadno mjeri po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

Ova kategorija sadrži dvije potkategorije: financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja (uključujući

derivativne financijske instrumente) i financijski instrumenti koje je Uprava početno priznala po fer vrijed-

nosti kroz račun dobiti i gubitka, ili koji se moraju priznavati po fer vrijednosti kroz račun dobiti ili gubitka

sukladno zahtjevima MSFI-a 9 . Banka priznaje financijsku imovinu i obveze po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka kada se:

• imovinom i obvezama upravlja, vrednuje ili interno prikazuje na osnovi fer vrijednosti,

• priznavanjem eliminira ili značajno umanjuje računovodstvena neusklađenost koja bi u proti-

vnom nastala, ili

• imovina i obveze sadrže ugrađeni derivativ koji značajno mijenja novčane tokove koji bi inače

proizlazili iz ugovora.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuje vlasničke vrijednosnice,

dužničke vrijednosnice, udjele u investicijskim fondovima i derivativne financijske instrumente koji se

drže radi trgovanja.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

166

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Financijska imovina koja se drži radi trgovanja odnosi se na imovinu koja je kupljena ili izdana prvens-

tveno za transakcije koje kratkoročno ostvaruju dobit.

Promjene u fer vrijednosti ove imovine priznaju se u neto prihodu od trgovanja.

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Banka i Grupa mjere financijsku imovinu po amortiziranom trošku ako su ispunjena oba uvjeta navedena

u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čija je svrha držanje financijske imovine

radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova

• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume, nastaju novčani tokovi

koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku Banke i Grupe nastaje kada Banka i Grupa odobravaju

novčana sredstva komitentima bez namjere trgovanja s tim potraživanjima te uključuju kredite i potraži-

vanja od banaka, kredite i potraživanja od komitenata, kao i obveznu pričuvu kod Hrvatske narodne

banke i dužničke vrijednosnice.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Financijska imovina se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit samo ako su ispunjena

oba uvjeta u nastavku:

• financijska imovina se drži u okviru poslovnog modela čiji se cilj ostvaruje i prikupljanjem

ugovornih novčanih tokova i prodajom financijske imovine

• na temelju ugovornih uvjeta financijske imovine na određene datume nastaju novčani tokovi

koji su samo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dobit ili gubitak po financijskoj imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku očekivanih kreditnih gubitaka i dobiti i gubitaka od

tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasifikacije. Ako se finan-

cijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko usklađenje.

Kamate izračunate metodom efektivne kamate priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke

vrijednosnice.

Ulaganja u vlasničke vrijednosnice koje se ne drže radi trgovanja i koja nisu nepredviđeni iznosi koje

je Banka priznala u okviru poslovnog spajanja sukladno MSFI-ju 3, Banka može pri početnom prizna-

vanju neopozivo razvrstati u portfelj financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Ovakav izbor moguć je za svako zasebno ulaganje. Naknadne promjene fer vrijednosti bit će dio ostale

sveobuhvatne dobiti bez mogućnosti recikliranja u računu dobiti i gubitka.

Za ove vlasničke vrijednosnice Banka će u računu dobiti i gubitka priznati dividende od ulaganja ako

je utvrđeno pravo Banke na isplatu dividendi, ako je vjerojatno da će Banka ostvariti ekonomske koristi

povezane s dividendom i ako se njihov iznos može pouzdano izmjeriti.

Ostale financijske obveze

Ostale financijske obveze obuhvaćaju sve financijske obveze koje nisu raspoređene po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

167

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

b) Priznavanje i prestanak priznavanja

Kupnja i prodaja financijske imovine i financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka,

financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja se mjeri po fer vrijed-

nosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit priznaju se na datum podmirenja.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijsku imovinu (u cijelosti ili djelomično) isključivo kada isteknu

ugovorna prava na primitak novčanih tokova od financijske imovine ili kada prenesu ili izgube kontrolu

nad ugovornim pravima te financijske imovine.

Navedeno se događa kada Banka i Grupa suštinski prenesu sve rizike i koristi od vlasništva na drugi

poslovni subjekt ili kada su prava ostvarena, dospjela ili predana. Pri prestanku priznavanja financijske

imovine u cijelosti, razlika između knjigovodstvene vrijednosti (određene na datum prestanka prizna-

vanja) i primljene naknade priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Banka i Grupa prestaju priznavati financijske obveze samo kada prestanu postojati, tj. kada su ispun-

jene ili podmirene, odnosno kada su poništene ili su istekle. Ukoliko se uvjeti financijske obveze značajno

promijene, Banka i Grupa će prestati priznavati tu obvezu i istovremeno priznati novu financijsku obvezu

s novim uvjetima. Realizirani gubici i dobici od prodaje financijskih instrumenata izračunavaju se primje-

nom metode prosječnog ponderiranog troška.

c) Početno i naknadno mjerenje

Financijska imovina i obveze početno se priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove

koji su izravno povezani sa stjecanjem ili izdavanjem financijske imovine ili financijskih obveza.

Nakon početnog priznavanja, Banka i Grupa vrednuju financijske instrumente po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka, financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku i financijske imovine koja

se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit. Instrumenti koji nemaju kotiranu tržišnu cijenu

na aktivnom tržištu te čija se fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi, početno se priznaju po trošku

stjecanja, a naknadno se vrednuju primjenom internih modela utvrđivanja fer vrijednosti.

Krediti i potraživanja i ulaganja koja se drže do dospijeća te financijske obveze koje nisu klasificirane

po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po amortiziranom trošku.

Klasifikacija plasmana u rizične skupine

Banka klasificira plasmane u rizične skupine sukladno Odluci o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i

načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka.

Tako Banka plasmane koji u skladu s Odlukom nisu u statusu neispunjenja obveza klasificira u rizičnu

skupinu A. U skladu s odredbama MSFI 9 Banka osim toga raspoređuje u rizičnu podskupinu A-1 plas-

mane za koje je utvrđeno da se nakon početnog priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti

nije znatno povećao, te u rizičnu podskupinu A-2 plasmane za koje je utvrđeno da se nakon početnog

priznavanja kreditni rizik pojedine dužnikove izloženosti znatno povećao. Banka za takve izloženosti pro-

vodi odgovarajuća umanjenja vrijednosti i rezerviranje izloženosti u iznosu jednakom očekivanim kreditnim

gubicima u dvanaestomjesečnom razdoblju za rizičnu podskupinu A-1, odnosno očekivanim kreditnim

gubicima tijekom vijeka trajanja za rizičnu podskupinu A-2. Plasmane za koje procijeni da su djelomično

nadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu B i to ovisno o postotku gubitka: u rizičnu skupinu B-1

(plasmane za koje utvrđeni gubitak ne prelazi 30% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu B-2 (plas-

mane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 30% do 70% iznosa glavnice plasmana), u rizičnu skupinu

B-3 (plasmane za koje utvrđeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% iznosa glavnice plasmana).

Plasmane za koje procijeni da su u potpunosti nenadoknadivi Banka klasificira u rizičnu skupinu C.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

168

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Očekivani kreditni gubici

Procjenu očekivanih kreditnih gubitaka Banka i Grupa temelji na Međunarodnom standardu financijskog

izvješćivanja 9 (MSFI 9) pri čemu analizira kvantitativne i kvalitativne informacije.

Analiza kreditnog rizika sveobuhvatna je i temelji se na višestrukim pokazateljima, npr. je li određeni

pokazatelj važan te može li se njegova važnost usporediti s ostalim pokazateljima ovisi o vrsti proizvoda,

obilježjima financijskih instrumenata, dužniku i sl. Međutim, neke pokazatelje nije moguće utvrditi na

razini pojedinih instrumenata te u tom slučaju Banka procjenjuje pokazatelje za odgovarajuće dijelove

portfelja financijskih instrumenata.

Nadalje, analiza kreditne kvalitete predviđa za svaki datum izvješćivanja usporedbu kreditne kvalitete

financijskog instrumenta u trenutku vrednovanja i u trenutku početnog priznavanja ili stjecanja, a sve

kako bi se utvrdilo jesu li ispunjeni kriteriji za klasifikaciju u ''Stupanj 2''.

Banka razlikuje kriterije kako bi označila značajno povećanje kreditnog rizika sukladno različitim

portfeljima izloženosti:

a) Portfelj izloženosti prema stanovništvu

• broj dana zakašnjenja u podmirenju obveza veći od 30 dana,

• račun dužnika u blokadi više od 10 dana u posljednjih mjesec dana,

• povećanje PD-a dužnika u odnosu na PD kod početnog priznavanja za 200% uz uvjet

da je uvećani PD veći od 1,00%,

• rejting dužnika pripada rejting razredu 12,

• izlazak iz statusa neispunjavanja obveza,

• Izloženost pripada dužniku kod kojega su utvrđeni signali ranog upozorenja,

• Odobrena prihodujuća restrukturirana izloženost

b) Portfelj izloženosti prema pravnim osobama

• broj dana zakašnjenja u podmirenju obveza veći od 30 dana,

• račun dužnika u blokadi više od 10 dana u posljednjih mjesec dana,

• povećanje PD-a dužnika u odnosu na PD kod početnog priznavanja za 200% uz uvjet

da je uvećani PD veći od 1,00%,

• rejting dužnika pripada rejting razredu 12,

• izlazak iz statusa neispunjavanja obveza,

• Izloženost pripada dužniku kod kojega su utvrđeni signali ranog upozorenja,

• Odobrena prihodujuća restrukturirana izloženost

c) Portfelj izloženosti prema središnjim državama i bankovnim financijskim institucijama

• Promjena (pad) kreditnog rejtinga klijenta

Isto tako, pri procjeni očekivanih gubitaka važan element jest uključivanje budućih čimbenika kroz

makroekonomske scenarije.

Ključni podaci za mjerenje očekivanog kreditnog gubitka su sljedeće varijable:

• vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD)

• gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD)

• izloženost u trenutku neispunjavanja obveze (EAD).

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stupanj 1'' računaju se kao umnožak 12-mjesečnog

PD-a, LGD-a i EAD-a.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

169

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Očekivani kreditni gubici za izloženosti (ECL) u ''Stupanj 2'', odnosno cjeloživotni očekivani kreditni

gubici računaju se kao umnožak cjeloživotnog PD-a, LGD-a i EAD-a diskontiranog na izvještajni datum.

U 2021. godini su razvijeni i implementirani novi PD modeli na razini klijenta za segment stanovništva

i poduzetnika. PD model za poduzetnike je usvojen Odlukom Uprave u lipnju, a PD model za segment

stanovništva u prosincu 2021. godine. Krajem 2022. godine usvojene su nove varijante PD modela za

stanovništvo i poduzetnike koje, u odnosu na prethodne verzije usvojene tokom 2021. godine, koriste

unaprijeđenu formulu za kalibraciju kojom se ostvaruje bolja usklađenost rezultata modela sa stvarno

uočenom učestalošću nastupanja statusa neispunjavanja obveza (default rate).

Pri izračunu cjeloživotnog PD-a za segment stanovništva i poduzetnika Banka rizični parametar PD

modelira temeljem tranzicijskih matrica. Vrijednost cjeloživotnog PD-a predstavlja kumulativna vrijed-

nost graničnih vrijednosti rizičnog parametra PD ovisno o tenoru izloženosti. Za izloženosti prema finan-

cijskim institucijama i središnjim državama koristi se pristup temeljen na vanjskom investicijskom rejtingu.

Rizični parametar LGD modelira se temeljem analize transakcija sa statusom neispunjenja obveza za

izloženosti prema pravnim i fizičkim osobama. Modeliranje rizičnog parametra LGD za izloženosti prema

središnjim državama i financijskim institucijama temeljen je na povijesnim stopama naplate objavljenim

od strane kreditnih rejting agencija.

Obzirom na kriterije koje primjenjuje pri procjeni nadoknadivog iznosa plasmana, Banka plasmane

dijeli na plasmane koji pripadaju portfelju malih kredita i plasmane koji ne pripadaju portfelju malih kredita.

Plasmani koji pripadaju portfelju malih kredita su ukupni plasmani i izvanbilančne obveze prema

jednom dužniku ili grupi povezanih osoba čije je ukupno stanje u bruto iznosu (bez umanjenja za iznos

ispravka vrijednosti odnosno rezerviranja) na dan procjene manje od 1.000.000,00 kuna.

Modeliranje rizičnog parametra EAD, odnosno izloženosti u trenutku nastanka statusa neispun-

javanja obveza ovisi o načinu otplate. Izračun izloženosti u trenutku nastanaka statusa neispunjenja

obveza generira se na mjesečnoj razini te sumira na godišnjoj gdje je to potrebno.

Prilikom procjene očekivanih kreditnih gubitaka za izvanbilančne stavke primjenjuje se konverzijski

faktor 1.

Očekivani kreditni gubici na pojedinačnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji ne pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi na

pojedinačnoj osnovi temeljem sljedećih kriterija:

• kreditna sposobnost dužnika,

• dužnikova urednost u podmirivanju obveza i

• kvaliteta instrumenata osiguranja potraživanja.

U tom smislu Banka uzima u obzir utvrđeni kreditni rang dužnika odnosno drugih osoba u kredit-

nom poslu (jamaca, sudužnika i dr.), broj dana kašnjenja u podmirivanju obveza te vrstu i procijenjenu

vrijednost raspoloživih instrumenta osiguranja. Uzimajući to u obzir kao i sve druge dostupne podatke i

informacije, uključujući i indikatore povećanog kreditnog rizika, Banka provodi procjenu nadoknadivosti

plasmana procjenjujući očekivane kreditne gubitke, odnosno buduće novčane tokove po plasmanu, koje

diskontira i stavlja u odnos sa knjigovodstvenim iznosom plasmana, utvrđujući na taj način visinu potre-

bnih ispravaka vrijednosti plasmana. Pritom Banka uvažava odredbe propisane Odlukom o klasifikaciji

izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka Hrvatske narodne banke vezano

uz postupanje sa restrukturiranim plasmanima, plasmanima čija naplata se temelji na realizaciji instru-

menata osiguranja, plasmanima koji nisu osigurani adekvatnim instrumentima osiguranja te odredbe

vezano uz prihvatljivost instrumenata osiguranja i primjerenu visinu faktora umanjenja njihove vrijednosti.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

170

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Od početka 2021. godine Banka sukladno regulatornim odredbama (sadržane u Odluci o izmjenama

i dopunama Odluke o provedbi Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu vrednovanja imovine i izvanbilančnih

stavki te izračunavanja regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva i Smjernicama o promjeni definicije

statusa neispunjenja obveza na temelju članka 178. Uredbe (EU) br. 575 / 2013) primjenjuje pragove

materijalnosti od 750 HRK za stanovništvo i 3.750 HRK za ne-stanovništvo, uz relativni prag od 1% za

sve segmente.

Očekivani kreditni gubici na skupnoj osnovi

Procjenu nadoknadivog iznosa plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita Banka provodi u pra-

vilu na skupnoj osnovi temeljem urednosti u podmirivanju obveza dužnika po plasmanu. Pritom se iznos

sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova po plasmanima procjenjuje tako da se umanji glavnica

plasmana, ovisno o vrsti plasmana i evidentiranom broju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika.

d) Određivanje fer vrijednosti financijskih instrumenata

Fer vrijednost financijskih instrumenata koji kotiraju na aktivnom tržištu temelji se na njihovoj zaključnoj

cijeni. Ukoliko ne postoji aktivno tržište za financijski instrument, ili ako se, zbog bilo kojeg drugog

razloga, fer vrijednost ne može pouzdano utvrditi na temelju tržišne cijene, Banka utvrđuje fer vrijednost

korištenjem internog modela procjene fer vrijednosti. Takav model podrazumijeva korištenje cijena koje

su postignute na zadnjoj obavljenoj transakciji sličnog financijskog instrumenta te analizi diskontiranih

novčanih tokova, maksimalno koristeći tržišne pokazatelje te minimalno se oslanjajući na specifičnosti

subjekta. Tamo gdje su korištene tehnike diskontiranja novčanih tokova, procijenjeni novčani tokovi su

temeljeni na najboljoj procjeni poslovodstva pri čemu je diskontna stopa tržišna stopa.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili

plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod

postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome je li ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom drugom

metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra obilježja

dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mjerenja razma-

trali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim nekonsolidiranim financijskim

izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja temeljenih na

dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MSFI-a 16 i mjera koje su donekle slične fer

vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz MRS-a 2 ili vrijednost

u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kate-

goriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru fer

vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu

imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.

• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu

imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i

• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

Fer vrijednost derivativnih instrumenata kojima se ne trguje procjenjuje se temeljem iznosa primi-

taka ili izdataka koje bi Banka i Grupa imale u slučaju prodaje ugovora na datum pripreme financijskih

izvještaja, uzimajući u obzir trenutne tržišne uvjete, vlastiti kreditni rizik te kreditnu sposobnost druge

ugovorne strane.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

171

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

e) Reklasifikacija

Reklasifikacije financijske imovine dozvoljene su samo i isključivo ako subjekt mijenja svoj poslovni

model upravljanja financijskom imovinom. Banka ne reklasificira financijske obveze. Premještanje

između kategorija zavisi od toga u koju je kategoriju financijski instrument početno raspoređen. Ako

Banka reklasificira imovinu, reklasifikacija se primjenjuje od datuma reklasifikacije. Banka ne prepravlja

prethodno priznatu dobit, gubitke (uključujući dobit ili gubitke uslijed umanjenja vrijednosti) ni kamate.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u kate-

goriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, njezina fer vrijednost mjeri se na datum

reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske

imovine i fer vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti

i gubitka u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, njezina fer vrijednost na datum reklasifikacije

postaje njezina nova bruto knjigovodstvena vrijednost.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po amortiziranom trošku u katego-

riju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, njezina fer vrijednost mjeri se na datum

reklasifikacije. Sva dobit ili gubici nastali kao razlika između prethodno amortiziranog troška financijske

imovine i fer vrijednosti priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Efektivna kamatna stopa i mjerenje

očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako Banka reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sve-

obuhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po amortiziranom trošku, financijska se imovina reklasificira po

njezinoj fer vrijednosti na datum reklasifikacije. Međutim, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati

u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti brišu se iz vlasničkog kapitala i usklađuju s fer vrijednosti financijske

imovine na datum reklasifikacije. Slijedom toga, financijska se imovina mjeri na datum reklasifikacije kao

da je uvijek mjerena po amortiziranom trošku. To usklađenje utječe na ostalu sveobuhvatnu dobit, ali

ne utječe na račun dobiti i gubitka te stoga nije reklasifikacijsko usklađenje. Efektivna kamatna stopa i

mjerenje očekivanih kreditnih gubitaka ne usklađuju se zbog reklasifikacije.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti

i gubitka u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, financijska se imovina

i dalje mjeri po fer vrijednosti.

Ako subjekt reklasificira financijsku imovinu iz kategorije mjerenja po fer vrijednosti kroz ostalu sveo-

buhvatnu dobit u kategoriju mjerenja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, financijska se imovina i

dalje mjeri po fer vrijednosti. Kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti i gubitka kao reklasifikacijsko usklađenje na datum

reklasifikacije.

Ostali financijski instrumenti

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice

Trezorski zapisi i dužničke vrijednosnice koje Banka posjeduje u svrhu kratkoročnog stjecanja dobiti

klasificirani su po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Ukoliko je namjera prikupljanje ugovornih

novčanih tokova u svrhu dugoročnog stjecanja dobiti, financijska imovina klasificira se kao imovina po

fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, te se vrednuje po fer vrijednosti. Trezorski zapisi te duž-

ničke vrijednosnice za koje Banka ima namjeru prikupljanja ugovornih novčanih tokova, klasificirani su u

poslovni model čiji je cilj držanje imovine radi prikupljanja ugovornih novčanih tokova.

Vlasničke vrijednosnice te ulaganja u otvorene investicijske fondove

Vlasničke vrijednosnice klasificiraju se po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ili kao imovina po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI (BILJEŠKA 8, 9, 10, 11) (nastavak)

172

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

8. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Instrumenti koji se drže radi trgovanja

Obveznice Ministarstva financija 381.243 483.499 291.689 483.499

Korporativne obveznice i komercijalni zapisi 23.750 24.861 23.750 24.861

Dužničke vrijednosnice,

kotiraju na aktivnim tržištima 404.993 508.361 315.439 508.361

Ulaganja u investicijske fondove,

kotiraju na aktivnim tržištima 69.305 80.933 69.305 80.933

Vlasničke vrijednosnice,

kotiraju na aktivnim tržištima 24.919 24.706 24.919 24.706

499.217 614.000 409.663 614.000

Krediti i potraživanja od komitenata

- pravnih osoba 2.444 2.895 2.444 2.895

- stanovništvo 2.521 4.457 2.521 4.457

4.965 7.352 4.965 7.352

Obračunata nedospjela kamata 4.268 4.634 4.096 4.634

Ukupno 508.813 625.986 419.087 625.986

173

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Dužničke vrijednosnice,

koje kotiraju na aktivnim tržištima

Obveznice Ministarstva financija - 3.953.844 - 3.953.844

Korporativne obveznice - 195.219 - 195.219

- 4.149.062 - 4.149.062

Dužničke vrijednosnice,

koje ne kotiraju na aktivnim tržištima

Trezorski zapisi Ministarstva financija - 376.071 - 376.071

Vlasničke vrijednosnice,

ne kotiraju na aktivnim tržištima

- pravnih osoba 26.000 25.669 26.000 25.669

26.000 25.669 26.000 25.669

Vlasničke vrijednosnice,

kotiraju na aktivnim tržištima

- pravnih osoba 141 22.021 - 22.021

- nebankovnih financijskih institucija 2.547 2.215 2.547 2.215

Očekivani kreditni gubici po vlasničkim

vrijednosnicama - (1.033) - (1.033)

2.688 23.204 2.547 23.204

Obračunata nedospjela kamata - 27.292 - 27.292

Ukupno 28.688 4.601.297 28.547 4.601.297

Banka je od početka 2022. suočena s nekoliko ključnih događaja koji su uvelike utjecali na njeno redovno poslova-

nje. Radi se o akviziciji Nove hrvatske banke d.d. („NHB“), pripremama za uvođenja EURO valute te promjenama

u makroekonomskim trendovima. Akvizicija NHB-a je imala značajan strateški i financijski učinak na poslovanje

Grupe pri čemu je najvažnije spomenuti usmjeravanje viška likvidnosti prema NHB-u (što je značajno utjecalo na

poslovni model držanje radi naplate i prodaje, odnosno način na koji se on evaluira i na koji se o njemu izvještava

prema ključnom menadžmentu – a sve sukladno točki B4.1.2B MSFI-ja 9) i postupnu pripremu novog operativnog

ciljanog modela. U sklopu organizacijskih promjena fokus u upravljanju portfeljem dužničkih vrijednosnih papira

prebacuje se s upravljanja rezervama likvidnosti koje se po potrebi mogu prodati na tržištu na portfelj dužničkih

vrijednosnih papira sa očekivanim kamatnim prihodom po dospijeću.

Banka je u posljednjim godinama zbog visoke razine likvidnosti sustava iznimno rijetko koristila instrument

prodaje dijela dužničkih vrijednosnih papira iz poslovnog modela držanja radi naplate.

174

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

9. FINANCIJSKA IMOVINA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT (nastavak)

Promjene u rezervacijama za očekivane kreditne gubitke financijske imovine koja se vrednuje po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Grupa

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani

gubici stupanj 3

Očekivani

gubici stupanj

1 i 2

Ukupno

Očekivani

gubici stupanj 3

Očekivani

gubici stupanj

1 i 2

Ukupno

Na dan 1. siječnja

1.033

21.212

22.245

1.033

14.802

15.835

Povećanje očekivanih

kreditnih gubitaka

(21.212)

6.410

Ostalo

(1.033)

Na dan 31. prosinca

1.033

21.212

22.245

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani

gubici stupanj 3

Očekivani

gubici stupanj

1 i 2

Ukupno

Očekivani

gubici stupanj 3

Očekivani

gubici stupanj

1 i 2

Ukupno

Na dan 1. siječnja

1.033

21.212

22.245

1.033

14.802

15.835

Povećanje očekivanih

kreditnih gubitaka

(21.212)

6.410

Ostalo

(1.033)

Na dan 31. prosinca

1.033

21.212

22.245

Sva financijska imovina Grupe i Banke koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit nalazi

se u stupnju 1 te tijekom godine nije bilo prijenosa između stupnjeva.

Očekivani kreditni gubici imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit prika-

zani su u bilješci 36.

Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike i činjenicu da se vrijednosnice iz poslovnog modela držanje

radi naplate i prodaje ne prodaju za eventualne likvidnosne potrebe, već se uglavnom drže radi prikupljanja

ugovorenih novčanih tokova, takve vrijednosnice zapravo zadovoljavaju kriterije poslovnog modela držanja radi

naplate. Banka je 2022. godini donijela odluku o promjeni poslovnog modela za dužničke vrijednosne papire

koje je Banka držala radi naplate i prodaje u poslovni model držanje radi naplate. Promjenom poslovnog modela,

Banka je posljedično reklasifikacirala portfelj vrijednosnih papira koji su bili raspoređeni u poslovni model držanja

radi naplate i prodaje u poslovni model držanje radi naplate, sukladno točki 4.4.1. u sklopu Međunarodnog stan-

darda financijskog izvještavanja 9 (MSFI9): Financijski instrumenti. Iznos koji je reklasificiran iz portfelja koji se

vrednovao po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iznosi 2.879.405 tisuća kuna za Banku i 3.390.752

tisuća kuna za Grupu.

Fer vrijednost reklasificirane imovine bi u slučaju ostanka u portfelju financijska imovina po fer vrijednosti kroz

ostalu sveobuhvatnu dobit na dan 31. 12. 2022. iznosila 2.777.490 tisuća kuna za Banku i 3.288.837 za Grupu,

dok bi iznos gubitka koji bi Banka priznala u rezervi za fer vrijednost za 2022. godinu iznosio 457.916 tisuća kuna,

a Grupa 500.392 tisuća kuna. Dividenda priznata po vlasničkim vrijednosnim papirima u portfelju financijska

imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u 2022. godini za Banku i Grupu iznosi 130 tisuća kuna.

Tijekom 2022.u portfelju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit dospjelo je vrijednosnica u nominal-

nom iznosu 1.270.388 tisuća kuna u Banci i 1.286.457 tisuća kuna u Grupi. Prodajom vrijednosnica iz navedenog

portfelja Banka i Grupa ostvarile su 2.118 tisuća kuna realiziranog dobitka.

Na dan 31. 12. 2022. Banka i Grupa nisu imale vrijednosnice iz portfelja koji se vrednuje kroz ostalu sveobu-

hvatnu dobit dane kao zalog u repo transakcijama.

175

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

'000 kn

2022.

2021.

Očekivani

gubici

stupanj 3

Očekivani

gubici

stupanj 1 i 2

Ukupno

Očekivani

gubici

stupanj 3

Očekivani

gubici

stupanj 1 i 2

Ukupno

Na dan 1. siječnja

116

Donos NHB

Povećanje/(smanjenje)

očekivanih kreditnih

gubitaka

1.202

(90)

(21)

(111)

Efekt reklasifikacije FVOSD

8.606

Na dan 31. prosinca

9.816

Banka

'000 kn

2022.

2021.

Očekivani

gubici

stupanj 3

Očekivani

gubici

stupanj 1 i 2

Ukupno

Očekivani

gubici

stupanj 3

Očekivani

gubici

stupanj 1 i 2

Ukupno

Na dan 1. siječnja

116

Povećanje/(smanjenje)

očekivanih kreditnih

gubitaka

1.157

(90)

(21)

(111)

Efekt reklasifikcije FVOSD

8.028

Na dan 31. prosinca

9.190

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU

Promjene u rezervacijama za očekivane kreditne gubitke financijskih ulaganja koja se vrednuju po

amortiziranom trošku

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Obveznice Ministarstva financija

4.462.821

3.914.251

Trezorski zapisi Ministarstva financija

1.129.804

Obveznice banaka

226.035

Korporativne obveznice

154.278

300

154.278

300

Mjenice

2.352

158

5.975.290 458 5.424.368 458

Obračunata nedospjela kamata

36.305

32.088

Rezervacije za stupanj 1 i 2

(9.816)

(5)

(9.19 0)

(5)

Ukupno

6.001.779

453

5.447.266

453

176

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (nastavak)

Grupa

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2022.

460

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena

ili otplaćena imovina (isključujući otpis) 5.375.409 80.587

5.455.996

Stanje na dan 31. prosinca 2022. 5.375.409 81.046

5.456.455

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2022.

- (5)

(5)

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena

ili otplaćena imovina (isključujući otpis) (9.080) (105)

(9.185)

Očekivani kreditni gubici na dan

31. prosinca 2022. (9.080) (111)

(9.190)

Grupa

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2021.

1.191

900

2.091

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena

ili otplaćena imovina (isključujući otpis) (1.191) 460 (900) (1.631)

Stanje na dan 31. prosinca 2021.

460

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2021. (26)

(90) (116)

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena

ili otplaćena imovina (isključujući otpis) 26 (5) 90

111

Očekivani kreditni gubici na dan

31. prosinca 2021.

(5)

177

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

10. FINANCIJSKA IMOVINA PO AMORTIZIRANOM TROŠKU (nastavak)

Banka

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2022.

460

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena

ili otplaćena imovina (isključujući otpis) 5.375.409 80.587

5.455.996

Stanje na dan 31. prosinca 2022. 5.375.409 81.046

5.456.455

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2022.

(5)

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena

ili otplaćena imovina (isključujući otpis) (9.080) (105)

(9.185)

Očekivani kreditni gubici na dan

31. prosinca 2022. (9.080) (111)

(9.190)

Banka

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2021. 1.191

900 2.091

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili

otplaćena imovina (isključujući otpis) (1.191) 460 (900) (1.631)

Stanje na dan 31. prosinca 2021.

460

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2021. (26)

(90) (116)

Nastala ili kupljena nova imovina - Isknjižena ili

otplaćena imovina (isključujući otpis) 26 (5) 90 111

Očekivani kreditni gubici na dan

31. prosinca 2021.

(5)

178

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Kratkoročni krediti

Pravnim osobama 2.086.381 1.261.430 1.444.721 1.261.430

Stanovništvu 1.050.002 948.040 917.6 56 948.040

Ukupno kratkoročni krediti 3.136.383 2.209.470 2.362.377 2.209.470

Dugoročni krediti

Pravnim osobama 9.516.481 6.094.990 7.215. 5 48 6.094.990

Stanovništvu 12.239.078 7.375.842 7.70 3. 015 7.375.842

Ukupno dugoročni krediti 21.755.559 13.470.832 14.918.563 13.470.832

Obračunata bruto dospjela kamata 134.676 114.910 112 .10 6 114.910

Obračunata bruto nedospjela kamata 58.873 9.652 27.13 5 9.652

Ukupno bruto krediti 25.085.491 15.804.864 17.420.181 15.804.864

Očekivani kreditni gubici za stupanj 3 (1.614.926) (1.308.291) (1.293.793) (1.308.291)

Očekivani kreditni gubici za stupanj 1 i 2 (401.292) (244.772) (252.675) (244.772)

Ukupno očekivani kreditni gubici (2.016.218) (1.553.063) (1.546.468) (1.553.063)

Ukupno neto krediti 23.069.273 14.251.800 15.873.713 14.251.800

Postotni udio rezervacija za umanjenje

vrijednosti i rezervi u bruto kreditima

komitentima 8,04% 9,83% 8,88% 9,83%

Krediti komitentima prikazani su primjenom efektivne kamatne stope i neto od gubitaka za očekivane

kreditne gubitke. Kupljeni krediti za koje Banka ima namjeru prikupljanja ugovorenih novčanih tokova

klasificiraju se kao imovina koja se vrednuje po amortiziranom trošku. U skladu s odredbama HNB-a,

amortizacija diskonta od umanjenja vrijednosti uključuje se u gubitke od umanjenja vrijednosti.

179

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Promjene u rezervacijama za očekivane kreditne gubitke

Promjene na rezervacijama za očekivane kreditne gubitke kredita i potraživanja od komitenata prikazane su

kako slijedi:

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Grupa

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani

gubici

stupanj

Očekivani

gubici

stupanj

1 i 2 Ukupno

Očekivani

gubici

stupanj

Očekivani

gubici

stupanj

1 i 2 Ukupno

Na dan 1. siječnja 1.308.291 244.772 1.553.063 1.328.007 252.955 1.580.962

Donos NHB 284.473 66.924 351.397 - - -

Povećanje/(smanjenje)

očekivanih kreditnih

gubitka 66.013 89.287 155.300 66.324 (8.015) 58.309

Neto gubitak od tečajnih

razlika

(2.330) 194 (2.136) (342) (168) (510)

Otpisi

(15.662) - (15.662) (111.2 21)

(111.221)

Ostalo (25.859) 114 (25.744) 25.523

25.523

Na dan 31. prosinca 1.614.926 401.291 2.016.218 1.308.291 244.772 1.553.063

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani

gubici

stupanj

Očekivani

gubici

stupanj

1 i 2 Ukupno

Očekivani

gubici

stupanj

Očekivani

gubici

stupanj

1 i 2 Ukupno

Na dan 1. siječnja 1.308.291 244.772 1.553.064 1.328.007 252.955 1.580.962

Povećanje/(smanjenje)

očekivanih kreditnih

gubitka (23.092) 7.709 (15.383) 66.324 (8.015) 58.309

Neto gubitak od tečajnih

razlika (2.207) 194 (2.013) (342) (168) (510)

Otpisi (15.662) - (15.662) (111. 221) - (111.221)

Ostalo 26.463 - 26.463 25.523

25.523

Na dan 31. prosinca 1.293.792 252.675 1.546.468 1.308.291 244.772 1.553.063

180

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Analiza bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2022. godini je, kako slijedi:

Grupa

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2022. 18.642.561 2.052.836 2.530.235 23.225.632

Nova imovina 7.317.42 9 840.322 41.849 8.199.599

Isknjižena ili otplaćena imovina

(isključujući otpis) (4.986.563) (791.318) (479.212) (6.257.093)

Prijenos u stupanj 1 513.799 (494.892) (18.907) -

Prijenos u stupanj 2 (1.240.997) 1.434.438 (193.441)

Prijenos u stupanj 3 (203.221) (137.165) 340.386

Promjene uzrokovane modifikacijom

(ne rezultiraju prestankom priznavanja) (3.094) (868) 388 (3.574)

Otpisani iznosi (23) (13) (79.038) (79.073)

Stanje na dan 31. prosinca 2022. 20.039.891 2.903.340 2.142.259 25.085.491

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2022. (174.239) (137.458) (1.592.764) (1.904.460)

Nova imovina (62.010) (24.250) (5.208) (91.468)

Isknjižena ili otplaćena imovina

(isključujući otpis) 14.942 14.793 8 6.149 115.884

Prijenos u stupanj 1 (45.484) 38.010 7.474 -

Prijenos u stupanj 2 25.237 (35.223) 9.985 -

Prijenos u stupanj 3 4.333 16.684 (21.017)

Promjena očekivanih kreditnih gubitaka 59.567 (96.206) (167.53 8) (204.177)

Otpisani iznosi 3 8 67.992 68.003

Stanje na dan 31. prosinca 2022. (177.650) (223.642) (1.614.926) (2.016.218)

181

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2022. 12.383.527 1.277.552 2.143.784 15.804.863

Nova imovina 4.18 6.411 508.537 41.849 4.736.797

Isknjižena ili otplaćena imovina

(isključujući otpis) (2.252.137) (407.856) (440.473) (3.100.467)

Prijenos u stupanj 1 3 80.191 (367.3 01) (12.890) -

Prijenos u stupanj 2 (869.648) 1.052.223 (182.574)

Prijenos u stupanj 3 (60.777) (63.010) 123.788

Promjene uzrokovane modifikacijom

(ne rezultiraju prestankom priznavanja) (3.094) (868) 388 (3.574)

Otpisani iznosi (23) (13) (17.403) (17.439)

Stanje na dan 31. prosinca 2022. 13.764.449 1.999.263 1.656.469 17.420.181

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2022. (136.085) (108.687) (1.308.291) (1.553.063)

Nova imovina (54.406) (19.293) (5.208) (78.907)

Isknjižena ili otplaćena imovina

(isključujući otpis) 14.942 14.793 72.017 101.752

Prijenos u stupanj 1 (30.056) 28.923 1.133 -

Prijenos u stupanj 2 20.653 (40.347) 19.694 -

Prijenos u stupanj 3 2.664 7.702 (10.366) -

Promjena očekivanih kreditnih gubitaka 62.528 (16.018) (78.433) (31.922)

Otpisani iznosi 3 8 15.662 15.673

Stanje na dan 31. prosinca 2022. (119.757) (132.918) (1.293.792) (1.546.467)

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Grupu i Banku kako slijedi:

'000 kn POCI

Neto stanje na dan 1. siječnja 2022. 153.660

Nova imovina 6.541

Otplaćena imovina (isključujući otpis) (123.339)

Otpisani iznosi 84

Neto stanje na dan 31. prosinca 2022. 36.947

182

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

'000 kn Stupanj 1 Stupanj 2 Stupanj 3 Ukupno

Stanje na dan 1. siječnja 2021. 13.412.293 763.209 2.128.229 16.303.730

Nova imovina 3.112.0 66 340.339 64.966 3.517.371

Isknjižena ili otplaćena imovina

(isključujući otpis) (3.353.479) (297.79 4) (248.863) (3.900.136)

Prijenos u stupanj 1 64.536 (57.579) (6.957) -

Prijenos u stupanj 2 (6 47.0 41) 678.510 (31.469) -

Prijenos u stupanj 3 (206.621) (148.394) 355.015 -

Promjene uzrokovane modifikacijom

(ne rezultiraju prestankom priznavanja) 1.908 (592) (5.644) (4.329)

Otpisani iznosi (134) (145) (111.49 4) (111.773)

Stanje na dan 31. prosinca 2021. 12.383.527 1.277.552 2.143.784 15.804.864

Očekivani kreditni gubici na

1. siječnja 2021. (172.023) (80.512) (1.328.426) (1.580.961)

Nova imovina (26.956) (16.060) (8.355) (51.371)

Isknjižena ili otplaćena imovina

(isključujući otpis) 50.150 13.799 58.705 122.654

Prijenos u stupanj 1 (5.534) 4.785 749 -

Prijenos u stupanj 2 19.784 (21.488) 1.705 -

Prijenos u stupanj 3 5.313 13.964 (19.277) -

Promjena očekivanih kreditnih gubitaka (6.819) (23.174) (124.613) (154.606)

Otpisani iznosi -

111.2 21 111.221

Stanje na dan 31. prosinca 2021. (136.085) (108.687) (1.308.291) (1.553.064)

Od čega je kupljena ili izdana kreditno umanjena financijska imovina (POCI) za Banku kako slijedi:

'000 kn POCI

Neto stanje na dan 1. siječnja 2021. 176.014

Nastala ili kupljena nova imovina 690

Otplaćena imovina (isključujući otpis) (22.950)

Otpisani iznosi (93)

Neto stanje na dan 31. prosinca 2021. 153.660

Analiza bruto izloženosti očekivanih kreditnih gubitaka za Grupu i Banku u 2021. godini je, kako slijedi:

11. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA (nastavak)

183

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

12. IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

Banka i Grupa početno priznaju (klasificiraju) dugotrajnu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji

ako će njezina vrijednost biti nadoknađena prodajom, umjesto njezinim korištenjem u svrhu obavljanja

poslovnih aktivnosti putem troška amortizacije. Takva imovina se prije inicijalne klasifikacije mjeri po fer

vrijednosti sukladno primjenjivim standardima za vrstu imovine, umanjeno za troškove prodaje.

Naknadno mjerenje imovine namijenjene za prodaju provodi se po nižoj vrijednosti između trenutne

knjigovodstvene vrijednosti i fer tržišne vrijednosti umanjene za troškove prodaje.

Da bi se dugotrajna imovina mogla klasificirati kao imovina namijenjena za prodaju trebaju biti ispu-

njeni sljedeći uvjeti:

• imovina mora biti odmah raspoloživa za prodaju u postojećem stanju (uz uvjete koji su česti i

uobičajeni pri preuzimanju)

• treba postojati vrlo velika mogućnost prodaje

• treba postojati aktivan program za pronalaženje kupca

• ponuđena cijena prodaje mora biti prihvatljiva u odnosu na njenu trenutnu fer tržišnu vrijednost

• prodaja treba biti određena kao moguća u roku od jedne godine od datuma klasifikacije imovine,

uz iznimne okolnosti koje su izvan kontrole Banke i gdje postoji dovoljno dokaza da će Banka

postupati u skladu s programom prodaje i da se neće odustati od plana.

Ukoliko nastupe događaji koji mogu produžiti razdoblje za dovršenje prodaje isto ne isključuje imovinu

od klasificiranja imovine kao namijenjene prodaji ukoliko su se dogodile okolnosti izvan kontrole Banke

i Grupe i ako postoje dokazi da će Banka i Grupa i nadalje u skladu s planiranim nastaviti prodaju iste.

Banka i Grupa ne provode amortizaciju dugotrajne materijalne imovine klasificirane kao imovina

namijenjena prodaji. Gubitak od umanjenja koji nastaje prilikom naknadnog mjerenja dugotrajne imovine

Banka i Grupa priznaju u računu dobiti i gubitka. Naknadni dobici od povećanja fer vrijednosti prethodno

umanjene imovine priznati će se u računu dobiti i gubitka u trenutku prodaje. Ukoliko se utvrdi da dugo-

trajna imovina klasificirana kao imovina namijenjena prodaji ne udovoljava kriterijima početnog priznava-

nja Banka i Grupa prestaju priznavati navedenu imovinu kao imovinu namijenjenu prodaji. Banka i Grupa

prestaju priznavati imovinu namijenjenu prodaji i u slučaju da takvu imovinu proda. Dobitak ili gubitak od

prodaje imovine namijenjene prodaji priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Banka je tijekom 2021. godine prenijela ulaganja u nekretnine u vrijednosti 9.200 tisuća kuna (bilješka 15.) u

imovinu namijenjenu prodaji te su navedene nekretnine prodane tijekom prvog kvartala 2022. godine.

Kretanje po imovini namijenjenoj prodaji bilo je kako slijedi:

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na dan 1. siječnja 9.200 - 9.200 -

Prijenos iz ulaganja u nekretnine u

imovinu namijenjenu prodaji

9.200

Prijenos s ulaganja u nekretnine 32.001

32.001 -

Prodaja (41.201)

(41.201) -

Stanje na dan 31. prosinca - 9.200 - 9.200

184

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

a) Ovisna društva Banke su:

Industrija

Država

Vlasništvo na dan

31. prosinca 2022.

Vlasništvo na dan

31. prosinca 2021.

HPB Invest d.o.o.

Upravljanje investicijskim

fondovima

Hrvatska 100% 100%

HPB-nekretnine d.o.o.

Promet nekretnina i

graditeljstvo

Hrvatska 100% 100%

Nova hrvatska banka d.d. Financijske djelatnosti Hrvatska 100% -

Pronam Nekretnine d.o.o.

Promet nekretnina i

graditeljstvo

Hrvatska 100% -

Ovisna društva

Ovisna društva su sva društva kojima upravlja Banka. Ovisna društva se konsolidiraju, odnosno prestaju

se konsolidirati od trenutka u kojem Banka stekne, odnosno izgubi kontrolu nad njima. Prihodi i rashodi

ovisnih društava stečenih ili otuđenih tijekom godine uključuju se u konsolidirani izvještaj o dobiti ili

gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti od datuma na koji je Banka stekla kontrolu do datuma prestanka

kontrole. U nekonsolidiranim financijskim izvještajima Banke, ulaganja u ovisna društva iskazuju se po

trošku stjecanja, umanjenom za eventualno umanjenje vrijednosti.

Računovodstvene politike ovisnih društava mijenjaju se prema potrebi, kako bi se osigurala usklađe-

nost s politikama Grupe.

Poslovne kombinacije

Metoda stjecanja koristi se za evidentiranje stjecanja ovisnih društava od strane Grupe.

Datum stjecanja definira se kao datum na koji stjecatelj dobiva kontrolu nad stečenikom.

Naknada prenesena za stjecanje ovisnog društva sastoji se od:

• fer vrijednosti prenesene imovine

• nastalih obveza prema bivšim vlasnicima stečenog poslovanja

• vlasničkih udjela izdanih od strane Grupe

• fer vrijednosti bilo koje imovine ili obveze koja proizlazi iz ugovora o potencijalnoj naknadi, i

• fer vrijednosti bilo kojeg prethodnog vlasničkog udjela u ovisnom društvu.

Stečena prepoznatljiva imovina te obveze i potencijalne obveze preuzete u poslovnom spajanju se,

uz ograničene iznimke, početno mjere po fer vrijednostima na datum stjecanja. Transakcijski troškovi

povezani sa stjecanjem i nastali izdavanjem vlasničkih instrumenata oduzimaju se od kapitala; transak-

cijski troškovi nastali izdavanjem duga kao dio poslovnog spajanja oduzimaju se od knjigovodstvene

vrijednosti duga, a svi ostali transakcijski troškovi povezani sa stjecanjem priznaju se kao trošak.

Višak prenesene naknade, iznos bilo kojeg manjinskog (nekontrolirajućeg) udjela u stečenom subjektu,

i fer vrijednosti na datum stjecanja bilo kojeg prethodnog vlasničkog udjela u stečenom subjektu iznad fer

vrijednosti stečene neto prepoznatljive imovine, iskazuje se kao goodwill.

Ukoliko su ti iznosi manji od fer vrijednosti neto prepoznatljive imovine stečenog poslovanja, razlika

se priznaje izravno u računu dobiti i gubitka kao povoljna kupnja nakon što Uprava ponovno procijeni je li

identificirala svu stečenu imovinu i sve preuzete obveze i nepredviđene obveze te preispita primjerenost

njihova mjerenja.

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA

185

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

b) Ulaganja u ovisna društva koja se u potpunosti konsolidiraju u financijskim izvještajima Grupe su kako slijedi:

Naknada za kupnju određena je Odlukom Jedinstvenog sanacijskog odbora pri donošenju sanacijske sheme

za Sberbank d.d. Budući da je naknada za kupnju ispod fer vrijednosti stečene neto imovine, transakcija je

rezultirala dobiti od kupnje.

Dobit od povoljne kupnje u iznosu 1.018.765 tisuća kuna priznat je u računu dobiti i gubitka u u liniji „Prihod

od povoljne kupnje“.

2022.

’000 kn

2021.

'000 kn

HPB Invest d.o.o. 5.000 5.000

HPB Nekretnine d.o.o. 4.761 4.761

Pronam Nekrenine d.o.o. 20.344 -

Nova hrvatska banka d.d. 71.000 -

Ukupno 101.105 9.761

Kretanje po ulaganjima u ovisna društva opisana su u nastavku:

'000 kn

Kupoprodajna cijena

71.000

Fer vrijednost stečene imovine

1.089.765

Dobit od povoljne kupnje

1.018.765

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (nastavak)

STJECANJE NOVE HRVATSKE BANKE d.d. (SBERBANK d.d. u sanaciji)

Banka je stekla kontrolu nad 100% dionica „Sberbank d.d. u sanaciji (sada Nova hrvatska banka d.d. („NHB“)).

Banci Sberbank d.d. Hrvatska, narušena je likvidnost kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu što je uzroko-

valo povećano povlačenje depozita klijenata.

Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) je 27. veljače 2022. utvrdio da Sberbank Europe AG u Austriji i njegova

društva kćeri u Hrvatskoj i Sloveniji propadaju ili će vjerojatno propasti zbog naglog narušavanja njihova stanja

likvidnosti, čime je potvrdio procjenu Europske središnje banke.

Dana 1. ožujka 2022. godine Jedinstveni sanacijski odbor prihvatio je odluku o sanaciji hrvatske i slovenske

podružnice Sberbanke. Odlučeno je da se sanacija provede prodajom. Do 14. travnja 2022. koordinaciju poslo-

vanja Sberbank d.d. preuzela je sanacijska uprava.

Savjet Hrvatske narodne banke („HNB”) donio je Odluku o završetku postupka sanacije nad „Sberbank d.d.

u sanaciji” 13. travnja 2022. Jedinstveni sanacijski odbor naložio je HNB-u da prenese 615.623 dionice, koje

predstavljaju 100% temeljnog kapitala, Sberbank d.d. na Hrvatsku poštansku banku d.d. za iznos od 71 milijun

kuna, ili 9,6 milijuna EUR. Savjet HNB-a donio je odluku o izdavanju suglasnosti za imenovanje članova uprave

Sberbank d.d. u sanaciji počevši od 14. travnja 2022. godine.

Dana 14. travnja 2022. Banka je preuzela kontrolu nad novom članicom HPB Grupe koja je nastavila djelo-

vati pod novim nazivom Nova hrvatska banka d.d.

U trenutku objave ovog izvještaja pokrenut je proces pripajanja Nove hrvatske banke d.d. te se završetak

pravnog pripajanja očekuje početkom drugog polugodišta 2023. godine.

Detalji stjecanja, neto imovina i dobit od povoljne kupnje prikazani su u nastavku:

186

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Fer vrijednost stečene neto imovine:

Krediti i potraživanja od komitenata:

Naknada za stjecanje – odljev gotovine:

’000 kn

Novac i novčana sredstva

226.300

Računi kod banaka

937.076

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne banke

43 4.411

Krediti i potraživanja od banaka

2.972

Financijska imovina po fer vrijednosti

664.703

Krediti i potraživanja od komitenata

7.078 . 22 0

Odgođena porezna imovina

45.698

Ostala imovina

25.726

Nekretnine, oprema i imovina s pravom upotrebe

92.036

Nematerijalna imovina

103.363

Depoziti banaka

(3.333.940)

Depoziti komitenata

(4.5 45 .170)

Posudbe

(204.712)

Rezervacije za potencijalne i preuzete obveze

(247. 580)

Ostale obveze

(189.338)

Fer vrijednost stečene neto imovine 1.089.765

’000 kn

Odljev gotovine za stjecanje ovisnog društva,

neto stečena gotovina

Kupoprodajna cijena

71.000

Umanjeno za stečena stanja – novac

(Novac i novčana sredstva i Računi kod banaka)

1.16 6.3 48

Neto priljev gotovine iz ulagačkih aktivnosti

1.095.348

Računi kod

banaka

Krediti i

potraživanja od

banaka

Krediti i

potraživanja od

komitenata

’000 kn

Bruto krediti i potraživanja od komitenata

937. 515

2.972

7.428.000

Minus: najbolja procjena ugovorenih novčanih

tokova za koje se ne očekuje da će biti

prikupljeni na datum stjecanja

(439)

(349.780)

Neto vrijednost kredita i potraživanja

od komitenata

937.076 2.972 7.078.220

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (nastavak)

187

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Naknada za stjecanje – odljev gotovine:

’000 kn

Novac i novčani ekvivalenti

1.535

Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

636

Ulaganja u nekretnine

57.68 9

Dugotrajna materijalna imovina

394

Odgođena porezna imovina

Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

(117)

Obveze po kreditima

(39.899)

Fer vrijednost stečene neto imovine

20.332

’000 kn

Kupoprodajna cijena

20.345

Fer vrijednost stečene imovine

20.332

Goodwill

(13)

’000 kn

Odljev gotovine za stjecanje ovisnog društva, neto stečena gotovina

Kupoprodajna cijena

20.345

Umanjeno za stečena stanja – novac i novčani ekvivalenti

1.535

Neto odljev gotovine iz ulagačkih aktivnosti

18.810

Stečeno ovisno društvo doprinijelo je Grupi prihodima od kamata po efektivnoj kamatnoj stopi i prihodima od

naknada i provizija u iznosu od 237.853 tisuća kuna odnosno 64.722 tisuća kuna te je umanjilo dobiti za raz-

doblje od datuma stjecanja do 31. prosinca 2022. za 251.501 tisuća kuna. Da se stjecanje dogodilo 1. siječnja

2022., prihodi od kamata po efektivnoj kamatnoj stopi i prihodi od naknada i provizija Grupe za 2022. godinu

iznosili bi 856.568 tisuća kuna odnosno 609.412 tisuća kuna, a dobit za 2022. bila bi 958.376 tisuća kuna.

STJECANJE DRUŠTVA PRONAM NEKRETNINE D.O.O.

Banka je stekla 100% vlasničkog udjela u društvu Pronam nekretnine d.o.o. 4 srpnja 2022. godine. U trenutku

objave ovog izvještaja pokrenut je proces pripajanja društva Pronam nekretnine d.o.o. te se završetak pripaja-

nja očekuje do kraja prvog kvartala 2023. godine. Kupnjom udjela u društvu Pronam Nekretnine d.o.o. i potraži-

vanja koje Sberbank Europe AG (SBAG) ima prema društvima Pronam Nekretnine d.o.o. i Nova hrvatska banka

d.d. završen je kreditno-depozitni odnos NHB-a, a time i HPB Grupe sa SBAG.

Detalji stjecanja, neto imovina i goodwill prikazani su u nastavku:

Goodwill u iznosu od 13 tisuća kuna priznat je izvještaju o financijskom položaju unutar stavke nematerijalna

imovina.

Fer vrijednost stečene neto imovine

Tijekom 2022. godine. za potrebe zahtjeva za pripajanje napravljena je revizija financijskih izvještaja društva

Pronam na dan 31. 8. 2022., što spada pod nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU)

br. 537/2014.

13. ULAGANJA U OVISNA DRUŠTVA (nastavak)

188

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2022.

2021.

Građevinski objekti 40 godina 40 godina

Računala 3 godine 3 godine

Namještaj i oprema 2-4 godine 2-4 godine

Motorna vozila 5 godina 5 godina

Ostala imovina* 10 godina 10 godina

Ulaganja na tuđoj imovini** 4-10 godina 4-10 godina

Nekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjerom upotrebe u svrhu pružanja usluga ili

druge administrativne svrhe.

Priznavanje i mjerenje

Nakon početnog priznavanja kao imovine, nekretnine se iskazuju po revaloriziranom iznosu koji čini

njegova fer vrijednost na datum revalorizacije umanjena za kasnije akumuliranu amortizaciju i kasnije

akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizacija se provodi dovoljno redovito tako da se knjigovodstveni

iznos značajno ne razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum pripreme

financijskih izvještaja. Fer vrijednost nekretnine utvrđena je od strane neovisnog sudskog procjenitelja.

Svako povećanje proizašlo iz revalorizacije zemljišta i zgrada se iskazuje u sklopu ostale sveobu-

hvatne dobiti, izuzev u mjeri u kojoj poništava smanjenje proizašlo iz revalorizacije istog sredstva koje

je prethodno priznato u dobit i gubitak, u kom slučaju se povećanje odobrava u dobit i gubitak do iznosa

prethodno iskazanog smanjenja. Smanjenje knjigovodstvenog iznosa proizašlo iz revalorizacije zemljišta

i zgrada tereti dobit i gubitak u iznosu razlike iznad stanja u revalorizacijskoj pričuvi koje se odnosi na pret-

hodnu revalorizaciju istog sredstva. Amortizacija se priznaje u računu dobiti i gubitka linearnom metodom

tijekom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe dijelova nekretnine i opreme. Zemljišta se ne amortiziraju.

Oprema se mjeri po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i gubitke od umanjenja

vrijednosti.

Očekivani vijek upotrebe prikazan je u nastavku:

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE

* Ostala imovina odnosi se na uređaje za klimatizaciju i grijanje

**Ulaganja na tuđoj imovini amortiziraju se na period trajanja najma, prosječni period amortizacije je 5-7 godina.

189

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih

izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigo-

vodstvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Vrijednost imovine smatra se umanjenom ako njezina knjigovodstvena vrijednost premašuje njezinu

nadoknadivu vrijednost. Nadoknadiva vrijednost imovine ili jedinice koja stvara novac je njezina fer

vrijednost umanjenja za troškove prodaje ili njezina vrijednost pri uporabi, ovisno o tome što je više.

Za potrebe određivanja umanjenja vrijednosti, imovina se grupira na najmanje jedinice čiji se nov-

čani tokovi mogu zasebno identificirati (“jedinice koje stvaraju novac”). U procjenjivanju vrijednosti

u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom

diskontne stope prije oporezivanja koja odražava procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i

rizik specifičan za tu imovinu ili za jedinicu koja generira novac.

Nefinancijska imovina kod koje je došlo do umanjenja vrijednosti, provjerava se na svaki datum

pripreme financijskih izvještaja kako bi se utvrdila mogućnost smanjenja gubitka od umanjenja

vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni

korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti, ali najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti

imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortiza-

ciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

190

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa Pravo upotrebe

2022.

'000 kn

Zgrade i

zemljišta

Računala,

oprema i

motorna

vozila

Ulaganja

na tuđoj

imovini

Imovina

pripremi

Zgrade i

zemljišta

Računala

oprema i

motorna

vozila Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan

1. siječnja 2022. 230.044 202.523 90.108 1.461 122.168 36.203 682.507

Donos NHB d.d. 13.968 80.423 3 9.107 671 84.973 1.989 2 21.131

Donos Pronam d.o.o. 98.200 2.377 - - - - 100.577

Povećanje /

Revalorizacija zemljišta 600 - - - - - 600

Povećanje /

Revalorizacija zgrada 10.868 - - - - - 10.868

Povećanja - 3.000 782 49.531 15 .119 555 68.988

Otpisi i ostala smanjenja - (32.832) (5.12 9) - (10.092) (458) (48.510)

Ostale promjene - - - - (41.161) - (41.161)

Prijenos u upotrebu 19.516 23.208 525 (43.281) - - (32)

Stanje na dan

31. prosinca 2022. 373.196 278.699 125.393 8.384 171.007 38.289 994.968

Akumulirana

amortizacija

Stanje na dan

1. siječnja 2022. (97.332) (174.515) (62.702) (276) (55.598) (14.820) (404.968)

Donos NHB d.d. (5.735) (63.745) (30.908) - (27. 589) (1.118) (129.095)

Donos Pronam d.o.o. (40.511) (1.983) - - - - (42.494)

Trošak amortizacije (5.420) (19.212) (8.406) - (23.270) (5.412) (61.721)

Umanjenje vrijednosti - (5.111) (1.034) (469) - - (6.613)

Povećanja - (1.163) (592) - - - (1.755)

Ostale promjene - - - - 10.535 - 10.535

Otpisi - 30.742 4.556 469 1.851 438 38.056

Stanje na dan

31. prosinca 2022. (148.999) (234.986) (99.086) (276) (94.070) (20.913) (598.053)

Neto knjigovodstvena

vrijednost

Stanje na dan

1. siječnja 2022. 132.712 28.008 27.406 1.461 66.570 21.382 277.538

Stanje na dan

31. prosinca 2022. 224.197 43.713 26.308 8.383 76.937 17.376 396.914

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

191

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

Grupa Pravo upotrebe

2021.

'000 kn

Zgrade i

zemljišta

Računala,

oprema i

motorna

vozila

Ulaganja

na tuđoj

imovini

Imovina

pripremi

Zgrade i

zemljišta

Računala

oprema i

motorna

vozila Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan

1. siječnja 2021. 211.768 200.822 87.252 1.431 130.755 27.668 659.696

Povećanje /

Revalorizacija zemljišta 554 - - - - - 554

Smanjenje /

Revalorizacija zemljišta (650) - - - - - (650)

Povećanje /

Revalorizacija zgrada 6.050 - - - - - 6.050

Smanjenje /

Revalorizacija zgrada (83) - - - - - (83)

Povećanja - 91 - 26.398 131 8.582 35.202

Otpisi i ostala smanjenja (1.088) (11.265) (620) - (8.718) (47) (21.738)

Prijenos u upotrebu 13.493 12.875 3.476 (26.368) - - 3.476

Stanje na dan

31. prosinca 2021. 230.044 202.523 90.108 1.461 122.168 36.203 682.507

Akumulirana

amortizacija

Stanje na dan

1. siječnja 2021. (93.189) (172.374) (57.380) - (36.996) (9.388) (369.327)

Trošak amortizacije (4.832) (13.237) (5.914) - (18.602) (5.433) (48.018)

Otpisi 689 11.0 96 592 -

- - 12.377

Stanje na dan

31. prosinca 2021. (97.332) (199.924) (66.590) - (55.407) (14.820) (449.867)

Neto knjigovodstvena

vrijednost

Stanje na dan

1. siječnja 2021. 118.579 28.448 29.872 1.431 93.759 18.280 290.368

Stanje na dan

31. prosinca 2021. 132.712 28.008 27.406 1.461 66.570 21.382 277.538

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2022. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj

vrijednosti od 1.461 tisuća kuna (2021.: 1.431 tisuće kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu

Grupe na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 19.655 tisuće kuna (2021.: 19.055 tisuća kuna).

192

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

Banka Pravo upotrebe

2022.

'000 kn

Zgrade i

zemljišta

Računala,

oprema i

motorna

vozila

Ulaganja

na tuđoj

imovini

Imovina

pripremi

Zgrade i

zemljišta

Računala

oprema i

motorna

vozila Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan

1. siječnja 2022. 228.547 202.085 90.136 1.461 121.110 36.203 679.542

Povećanje /

Revalorizacija zemljišta 600 - - - - - 600

Povećanje /

Revalorizacija zgrada 12.107 - - - - - 12.107

Povećanja - 2.963 592 44.906 13.087 217 61.765

Otpisi i ostala smanjenja - ( 7.0 4 4) (5.129) - (8.214) - (20.387)

Prijenos u upotrebu 19.516 19.074 556 (39.14 6) - - -

Stanje na dan

31. prosinca 2022. 260.770 217.078 86.155 7.221 125.983 36.420 733.627

Akumulirana

amortizacija

Stanje na dan

1. siječnja 2022. (97.332) (174.141) (62.702) - (55.003) (14.820) (404.000)

Trošak amortizacije (5.238) (13.433) (5.802) - (15.882) (5.084) (45.439)

Povećanja - (1.163) (592) - - - (1.755)

Otpisi - 7.0 20 4.525 - - - 11.545

Stanje na dan

31. prosinca 2022. (102.570) (181.717) (64.572) - (70.885) (19.904) (439.649)

Neto knjigovodstvena

vrijednost

Stanje na dan

1. siječnja 2022. 131.215 27.944 27.434 1.461 66.107 21.382 275.543

Stanje na dan

31. prosinca 2022. 158.200 35.360 21.583 7.221 55.098 16.515 293.978

193

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

14. NEKRETNINE, OPREMA I IMOVINA S PRAVOM UPOTREBE (nastavak)

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2022. odnosi se na ulaganje u opremu i građevinske objekte po nabavnoj

vrijednosti od 7.221 tisuće kuna (2021.: 1.461 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost zemljišta u vlasništvu

Banke na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi 19.655 tisuća kuna (2021.: 19.055 tisuća kuna).

Na nekretninama u vlasništvu Banke nema hipoteke ni drugog založnog prava u korist drugih strana.

Imovina s pravom upotrebe (Right of Use Asset - RoU) na dan 31. prosinca 2022. godine iznosi

71.613 tisuća kuna (2021.: 87.489 tisuća kuna). Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti

subjekta i amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Banka Pravo upotrebe

2021.

'000 kn

Zgrade i

zemljišta

Računala,

oprema i

motorna

vozila

Ulaganja

na tuđoj

imovini

Imovina

pripremi

Zgrade i

zemljišta

Računala

oprema i

motorna

vozila Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan

1. siječnja 2021. 210.271 200.398 87.252 1.431 129.774 27.668 656.795

Povećanje /

Revalorizacija zemljišta 554 - - - - - 554

Smanjenje /

Revalorizacija zemljišta (650) - - - - - (650)

Povećanje /

Revalorizacija zgrada 6.050 - - - - - 6.050

Smanjenje /

Revalorizacija zgrada (83) - - - - - (83)

Povećanja - - - 29.874 - 8.582 38.456

Otpisi i ostala smanjenja (1.088) (11.188) (592) - (8.664) (47) (21.579)

Prijenos u upotrebu 13.493 12.875 3.476 (29.844) - - -

Stanje na dan

31. prosinca 2021. 228.547 202.085 90.136 1.461 121.110 36.203 679.543

Akumulirana

amortizacija

Stanje na dan

1. siječnja 2021. (93.189) (172.001) (57.380) - (36.608) (9.388) (368.567)

Trošak amortizacije (4.832) (13.181) (5.914) - (18.395) (5.433) (47.755)

Otpisi 689 11.0 41 592 - 12.322

Stanje na dan

31. prosinca 2021. (97.332) (174.141) (62.702) - (55.003) (14.820) (404.000)

Neto knjigovodstvena

vrijednost

Stanje na dan

1. siječnja 2021. 117.082 28.397 29.872 1.431 93.165 18.280 288.228

Stanje na dan

31. prosinca 2021. 131.215 27.944 27.434 1.461 66.107 21.382 275.543

194

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

15. ULAGANJA U NEKRETNINE

Ulaganja u nekretnine

Ulaganja u nekretnine obuhvaćaju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom zarade na porastu vrijedno-

sti i/ili zarade od najamnine. Ulaganja u nekretnine inicijalno su iskazana po trošku nabave, uključujući

transakcijske troškove. Sva ulaganja u nekretnine vrednuju se po fer vrijednosti. Fer vrijednost takve

imovine procjenjuje se godišnje temeljeno na procjeni neovisnog procjenitelja, i ostalih relevantnih

tržišnih čimbenika te se eventualna dobit ili gubitak koji proizlaze iz promjene fer vrijednosti ulaganja

u nekretnine priznaju u računu dobiti i gubitka za razdoblje u kojem su nastali. Ulaganje u nekretnine

prestaje se priznavati prilikom otuđenja ili kad se ulaganje u nekretnine trajno povuče iz uporabe i od

njegovog se otuđenja ne očekuju ikoje buduće gospodarske koristi.

Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Banka i Grupa će materijalnu imovinu preuzetu u zamjenu za nenaplaćena potraživanja početno pri-

znati kao Ulaganja u nekretnine u skladu s MRS-om 40 „Ulaganja u nekretnine“ te vrednovati kako je

opisano u dijelu Ulaganje u nekretnine. U slučaju da će preuzeta imovina biti namijenjena prodaji, te

zadovoljava kriterije relevantnog standarda MSFI-ja 5 „Dugotrajna imovina namijenjena prodaji“ imovina

će biti priznata i vrednovana kao dugotrajna materijalna imovina namijenjena prodaji.

Samo iznimno, ako se utvrdi da preuzeta imovina može koristiti obavljanju vlastitih poslovnih aktiv-

nosti Banke i Grupe, može se pri stjecanju donijeti odluka o upotrebi iste i tretmanu u skladu s MRS-om

16 „Nekretnine, postrojenja i oprema“, kako je opisano u dijelu materijalna imovina.

Kod početnog priznavanja imovine preuzete za nenaplaćena potraživanja troškom nabave smatrat

će se niži iznos između neto knjigovodstvene vrijednosti financijske imovine pri čemu se ovršenu imo-

vinu ili imovinu primljenu u svrhu plaćanja duga i fer vrijednosti preuzete imovine umanjene za troškove

prodaje.

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na dan 1. siječnja 67.642 73.430 60.629 65.993

Povećanja 2.904 4.382 2.904 4.382

Prijenos u imovinu namijenjenu prodaji (32.001) (9.200) (32.001) (9.200)

Prodaja (3.676) (2.873) (155) (2.449)

Promjena fer vrijednosti 12.767 1.903 12.980 1.903

Stanje na dan 31. prosinca 47.636 67.642 44.357 60.629

195

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

15. ULAGANJA U NEKRETNINE (nastavak)

Imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja klasificirana kao ulaganja u nekretnine na dan 31.

12. 2022. ima bruto knjigovodstvenu vrijednost 129.564 tisuća kuna. Usklađenje vrijednosti temeljem procjene

vrijednosti uz primjenu diskontnog faktora utrživosti koje se odnosi na ulaganje u nekretnine iznosi 84.798

(2021.:111.729 tisuća kuna), pa neto knjigovodstvena vrijednost te imovine iznosi 44.357 tisuća kuna (2021:

60.629 tisuća kuna).

Na dan 31. prosinca 2022. i 31. prosinca 2021. cjelokupna imovina se nalazi u razini 3 hijerarhije mjera

fer vrijednosti. Tijekom godine nije bilo stavki koje bi po hijerarhiji mjera fer vrijednosti bile reklasificirane iz

pokazatelja 3. razine u pokazatelje 1. razine ili obrnuto.

Prihodi od najma iznosili su 561 tisuću kuna (2021. 498 tisuća kuna). Troškovi održavanja preuzete imovine

u 2022. godini iznosili su 670 tisuća kuna.

Efekti promjene fer vrijednosti iskazani su u poziciji ulaganja u nekretnine unutar bilješke 36.

Opis vrednovanja ulaganja u nekretnine prikazan je u bilješci 3. Nekretnine se procjenjuju sukladno Zakonu

o procjeni nekretnina (NN 78/2015), te pripadajućem Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina

(NN 105/2015), po zakonu propisanim i primjerenim metodama, pri čemu se u obzir uzima niz čimbenika kod

određivanja njene sadašnje tržišne vrijednosti. Metoda vrednovanja nije mijenjana tijekom godine.

196

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

16. NEMATERIJALNA IMOVINA

Nematerijalna imovina vodi se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenja

vrijednosti. Trošak proizašao iz aktivnosti razvoja priznaje se kao nematerijalna imovina ukoliko su

ispunjeni svi zahtjevi sukladno MRS-u 38 “Nematerijalna imovina”.

Banka i Grupa kapitaliziraju interne troškove djelatnika povezanih s projektima, uz uvjet da su ispu-

njeni zahtjevi sukladno MRS-u 38. Korisni vijek tako razvijene nematerijalne imovine će odgovarati

procijenjenom vremenu korištenja te očekivanom trajanju pritjecanja budućih ekonomskih koristi pove-

zanih s tim osnovnim sredstvom.

Amortizacija se obračunava linearnom metodom tijekom procijenjenog korisnog vijeka trajanja

nematerijalne imovine. Troškovi održavanja nematerijalne imovine priznaju se kao trošak po nastanku.

Metoda amortizacije te procijenjeni korisni vijek upotrebe preispituju se na dan pripreme financijskih

izvještaja. Dobici i gubici od otuđenja utvrđuju se uspoređujući ostvarenu prodajnu cijenu i knjigovod-

stvenu vrijednost imovine te se uključuju u račun dobiti i gubitka.

Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog

korisnog vijeka imovine kao što slijedi:

2022. 2021.

Software 3-10 godina 3-10 godina

Licence 3-10 godina 3-10 godina

Grupa

2022.

'000 kn

Software Licence

Imovina u

pripremi Goodwill Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan 1. siječnja 2021.

305.825

75.660

9.948

391.433

Donos NHB d.d.

179.558

34.418

213.975

Povećanja

329

60.454

60.797

Prijenos u upotrebu

63.713

4.153

(67.866)

Otpisi

(59.742)

(3.913)

(63.655)

Stanje na dan 31. prosinca 2022.

489.683

79.813

33.041

602.550

Akumulirana amortizacija

Stanje na dan 1. siječnja 2022.

(264.048)

(61.436)

(325.485)

Donos NHB d.d.

(110.612)

Trošak amortizacije

(30.544)

(5.911)

(36.455)

Umanjenje vrijednosti

(53.949)

Otpisi

59.742

Stanje na dan 31. prosinca 2022.

(399.411)

(67.347)

(466.758)

Neto knjigovodstvena vrijednost

Stanje na dan 1. siječnja 2022.

41.777

14.224

9.948

65.948

Stanje na dan 31. prosinca 2022.

90.272

12.466

33.041

135.791

197

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

2021.

'000 kn

Software Licence

Imovina

u pripremi Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan 1. siječnja

278.723

68.807

18.636

365.966

Povećanja

23.998

Prijenos u upotrebu

25.620

7.053

(32.673)

Stanje na dan 31. prosinca

304.343

75.660

9.961

389.964

Akumulirana amortizacija

Stanje na dan 1. siječnja

(249.937)

(56.166)

(306.103)

Trošak amortizacije

(14.111)

(5.271)

(19.382)

Stanje na dan 31. prosinca

(264.048)

(61.437)

(325.485)

Neto knjigovodstvena vrijednost

Stanje na dan 1. siječnja

28.786

12.441

18.636

59.863

Stanje na dan 31. prosinca

40.295

14.223

9.961

64.479

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2022. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja

u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 9.961 tisuća kuna (2021.: 18.636 tisuća kuna), koji su u pripremi radi

buduće upotrebe od strane Grupe.

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (nastavak)

198

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Imovina u pripremi na dan 31. prosinca 2022. većinom se odnosi na ulaganja u aplikacijski software te ulaganja

u tuđu imovinu po nabavnoj vrijednosti od 28.403 tisuća kuna (2021.:9.948 tisuća kuna), koji su u pripremi radi

buduće upotrebe od strane Banke. Interno razvijeni softver se nalazi unutar pozicije Software i u 2022. godini

iznosi 5.914 tisuća kuna (2021.;5.087 tisuća kuna).

16. NEMATERIJALNA IMOVINA (nastavak)

Banka

2022.

'000 kn

Software Licence

Imovina

u pripremi Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan 1. siječnja

296.576

75.660

9.948

382.184

Povećanja

37.127

Prijenos u upotrebu

14.519

4.153

(18.672)

Otpisi

(23)

Stanje na dan 31. prosinca

311.072

79.813

28.403

419.288

Akumulirana amortizacija

Stanje na dan 1. siječnja

(254.862)

(61.436)

(316.298)

Trošak amortizacije

(18.705)

(5.911)

(24.616)

Otpisi

Stanje na dan 31. prosinca

(273.544)

(67.347)

(340.891)

Neto knjigovodstvena vrijednost

Stanje na dan 1. siječnja

41.714

14.224

9.948

65.886

Stanje na dan 31. prosinca

37.528

12.466

28.403

78.397

Banka

2021.

'000 kn

Software Licence

Imovina

u pripremi Ukupno

Trošak nabave

Stanje na dan 1. siječnja

270.956

68.607

18.636

358.199

Povećanja

23.985

Prijenos u upotrebu

25.620

7.053

(32.673)

Stanje na dan 31. prosinca

296.576

76.144

9.948

382.184

Akumulirana amortizacija

Stanje na dan 1. siječnja

(240.867)

(56.165)

(297.032)

Trošak amortizacije

(13.995)

(5.271)

(19.266)

Stanje na dan 31. prosinca

(254.862)

(61.436)

(316.298)

Neto knjigovodstvena vrijednost

Stanje na dan 1. siječnja

30.089

12.442

18.636

61.167

Stanje na dan 31. prosinca

41.714

14.224

9.948

65.886

199

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE

a) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Grupa)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Grupe u 2022.

i 2021. godini prikazane su kako slijedi:

Grupa

2022.

'000 kn

2022.

Prihod/

(rashod) u

računu dobiti i

gubitka

Prihod/

(rashod) u

kapitalu i

rezervama

Prihod/

(rashod)

kroz ostalu

sveobuhvatnu

dobit

Donos

NHB

d.d.

Donos

Pronam

Nekretnine

d.o.o. 2021.

Odgođena porezna imovina

Krediti komitentima

4.979

(489)

1.274

4.194

Ostale rezervacije

29.760

(6.994)

(1.907)

36.660

1.907

Financijska imovina

31.202

13.461

2.098

15.643

Odgođena porezna imovina

4.748

Odgođena porezna imovina -

revalorizacija vlastite imovine

9.003

8.763

108

132

Odgođena porezna imovina - IFRS 16

468

(372)

511

329

Priznati porezni gubitak

(2.698)

2.698

Revalorizacijska rezerva 2.349 - - - 2.349 - -

Odgođena porezna obveza

Posudbe

(487)

(510)

Aktuarska dobit/gubitak - MRS 19

251

Revalorizacijska rezerva

(8.276)

(2.230)

(6.046)

Rezerva za fer vrijednost

(5.241)

41.69 0

(46.930)

Neto odgođena porezna imovina

68.756

11.694

(1.907)

39.460

45.698

(26.282)

Grupa

2021.

'000 kn

2021.

Prihod/ (rashod)

u računu

dobiti i gubitka

Prihod/(rashod)

kroz ostalu

sveobuhvatnu

dobit 2020.

Odgođena porezna imovina

Krediti komitentima

4.194

(18)

4.212

Ostale rezervacije

1.907

Financijska imovina

15.643

539

15.10 4

Odgođena porezna imovina -

umanjenje vrijednosti zemljište

4.748

Odgođena porezna imovina -

revalorizacija vlastite imovine

132

Odgođena porezna imovina - MSFI 16

329

Priznati porezni gubitak

(8.334)

8.334

Odgođena porezna obveza

Posudbe

(510)

Aktuarska dobit/gubitak - MRS 19

251

Revalorizacijska rezerva

(6.046)

(1.612)

(4.434)

Rezerva za fer vrijednost

(46.930)

6.243

(5 3.173)

Neto odgođena porezna imovina

(26.282)

(7.681)

4.882

(23.483)

200

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

17. NETO ODGOĐENA POREZNA IMOVINA/OBVEZE (nastavak)

b) Priznata odgođena porezna imovina i obveze (Banka)

Promjene privremenih razlika i dijelova odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih obveza Banke u 2022.

i 2021. godini prikazane su kako slijedi

Banka

2022.

'000 kn

2022.

Prihod/

(rashod)

u računu

dobiti i

gubitka

Prihod/

(rashod) u

kapitalu i

rezervama

Prihod/

(rashod) kroz

ostalu

sveobuhvatnu

dobit 2021.

Odgođena porezna imovina

Krediti komitentima

3.715

(479)

4.194

Ostale rezervacije

(1.907)

1.907

Financijska imovina

27.374

11.731

15.643

Odgođena porezna imovina -

umanjenje vrijednosti zemljište

4.748

Odgođena porezna imovina -

revalorizacija vlastite imovine

132

Odgođena porezna imovina - MSFI 16

329

Odgođena porezna obveza

Posudbe

(487)

(510)

Aktuarska dobit/gubitak - MRS 19

251

Revalorizacijska rezerva

(8.276)

(2.230)

(6.046)

Rezerva za fer vrijednost

(5.241)

41.69 0

(46.930)

Neto odgođena porezna imovina

22.545

11.275

(1.907)

39.460

(26.282)

Banka

2021.

'000 kn

2021.

Prihod/ (rashod)

u računu

dobiti i gubitka

Prihod/(rashod)

kroz ostalu

sveobuhvatnu

dobit 2020.

Odgođena porezna imovina

Krediti komitentima

4.194

(18)

4.212

Ostale rezervacije

1.907

Financijska imovina

15.643

539

15.10 4

Odgođena porezna imovina -

umanjenje vrijednosti zemljište

4.748

Odgođena porezna imovina -

revalorizacija vlastite imovine

132

Odgođena porezna imovina - MSFI 16

329

Priznati porezni gubitak

(8.334)

8.334

Odgođena porezna obveza

Posudbe

(510)

Aktuarska dobit/gubitak - MRS 19

251

Revalorizacijska rezerva

(6.046)

(1.612)

(4.434)

Rezerva za fer vrijednost

(46.930)

6.243

(5 3.173)

Neto odgođena porezna imovina

(26.282)

(7.681)

4.882

(23.483)

201

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

18. OSTALA IMOVINA

*Instrumenti u postupku naplate najvećim se dijelom odnose na sredstva u obračunu 40.500 tisuća kuna (2021.: 14.465 tisuća

kuna), kao i na ostala potraživanja u obračunu (stanovništvo, kartično poslovanje, platni promet, prodaja efektive itd.).

Grupa

Banka

'000 kn

31. 12. 2022.

31. 12. 2021.

31. 12. 2022.

31. 12. 2021.

Potraživanja po naknadama

22.984

21.458

22.305

20.357

Instrumenti u postupku naplate*

65.608

31.100

56.478

31.100

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja

38.345

19.216

26.363

19.092

Ostala potraživanja

74.508

72.822

73.597

72.688

Ukupna ostala imovina - bruto 201.445 14 4.596 178.743 143.237

Gubitak od umanjenja vrijednosti

(20.603)

(19.941)

(20.473)

(19.940)

Ukupno

180.842

124.655

158.270

123.297

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti ostale aktive prikazane su kako slijedi:

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na dan 1. siječnja

19.941

23.775

19.941

23.775

Povećanje umanjenja vrijednosti

2.376

3.18 3

1.206

3.182

Donos NHB d.d.

3.587

Tečajne razlike

200

Iskorištena umanjenja i ostalo

(5.313)

(7. 217)

(686)

(7. 217)

Stanje na dan 31. prosinca

20.603

19.941

20.473

19.940

19. FINANCIJSKE OBVEZE PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Negativna fer vrijednost "swap" - ova

232

Stanje na dan 31. prosinca

232

202

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

20. DEPOZITI BANAKA

21. DEPOZITI KOMITENATA

Ograničeni depoziti se uglavnom odnose na depozite klijenata koji su namijenjeni za unaprijed određenu svrhu,

kao što su oni po nalogu suda.

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Depoziti po viđenju 71.361 28.017 28.826 28.017

Oročeni depoziti 302.743 - 188.363 -

Obveze po kamatama - dospjele 8 - - -

Obveze po kamatama - nedospjele 119 8 8 8

UKUPNO 374.231 28.025 217.196 28.025

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Depoziti po viđenju

Stanovništvo 12.055.970 8.321.686 10.701.676 8.321.686

Pravne osobe 9.941.775 6.553.089 9.000.123 6.562.335

Ograničeni depoziti

Stanovništvo 264.265 264.417 253.961 264.417

Pravne osobe 4.825.473 3.462.433 4.819.261 3.462.433

27.087.482 18.601.625 24.775.020 18.610.871

Oročeni depoziti

Stanovništvo 5.268.376 3.743.420 3 .4 57.17 7 3.743.419

Pravne osobe 2. 217.470 1.0 60.151 1.107.733 1.0 60.151

7.485.847 4.803.571 4.564.911 4.803.570

Obveze po kamatama - nedospjele 21.410 7. 6 49 6.279 7.64 9

Ukupno tekući računi i depoziti

komitenata 34.594.738 23.412.844 29.346.210 23.422.089

203

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

22. POSUDBE

Kamatonosne posudbe inicijalno se priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za pripadajuće transakcijske

troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortiziranom trošku i svaka razlika između primitaka

(umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u računu dobiti i

gubitka tijekom razdoblja trajanja kredita kao kamata. Iznos se naknadno umanjuje za nerazgraničeni

dio naknade plaćene prilikom odobrenja kredita.

Ugovor je, ili sadrži, najam ako prenosi pravo kontrole nad upotrebom identificirane imovine tijekom

određenog razdoblja u zamjenu za određenu naknadu. Za takve ugovore Banka priznaje pravo na

upotrebu imovine i obvezu po najmu.

Najam kod kojeg Banka i Grupa kao davatelj najma zadržavaju suštinski sve rizike i koristi vezane uz

vlasništvo uključuje se u materijalnu i nematerijalnu imovinu po trošku nabave umanjenom za akumuli-

ranu amortizaciju. Prihod od najma imovine u operativnom najmu priznaje se u računu dobiti i gubitka

po linearnoj metodi tijekom trajanja najma. Početne troškove koji su direktno povezani sa sklapanjem

ugovora o poslovnom najmu Banka vremenski razgraničava i priznaje kao rashod na isti način kao i

prihode od najma. Banka za vrijeme trajanja poslovnog najma provodi amortizaciju i testiranje umanje-

nja iznajmljene imovine na način na koji provodi amortizaciju za istu vrstu imovine koja je u vlasništvu

Banke.

Kod ugovora o najmu gdje je banka najmoprimac, Banka mjeri obvezu po najmu po sadašnjoj vri-

jednosti budućih novčanih tokova plaćanja najma, uz diskont primjenom inkrementalne kamatne stope

primatelja najma na datum početnog priznavanja. Obveza po najmu se priznaje u ugovorenoj valuti.

Posudbe

Najmovi

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Dugoročni krediti HNB-a

587.000

400.000

Dugoročni zajmovi od banaka

449.869

98.769

449.869

98.769

Dugoročni krediti HBOR-a -kune i

valutna klauzula

1.383.326

80 6.117

858.704

80 6.117

Ostale dugoročne obveze - leasing

99.314

90.057

76.14 4

90.057

Dospjele kamate

205

Nedospjele kamate

7.8 23

1.943

4.774

1.943

Ukupno

2.527.537

1.396.886

1.789.696

1.396.886

204

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

S druge strane, Banka kao najmoprimac priznaje Imovinu s pravom upotrebe (Right of Use Asset -

RoU) na datum početnog priznavanja ugovora o najmu kojim se mjeri ta Imovina s pravom upotrebe u

iznosu koji je jednak obvezi po najmu uz usklađenje za bilo koji iznos unaprijed plaćenih ili obračunatih

plaćanja najma koji se odnose na taj najam priznat u izvješću o financijskom položaju neposredno prije

datuma početnog priznavanja. Imovina s pravom upotrebe priznaje se u funkcionalnoj valuti subjekta i

amortizira linearno tijekom vijeka trajanja ugovora o najmu.

Nakon početnog priznavanja, obveza najma povećava se za obračunatu kamatu i umanjuje za

izvršena plaćanja.

Banka koristi opcionalnu primjenu zahtjeva iz MSFI 16 „Najmovi“ (tj. priznavanje obveze po najmu

i imovine s pravom upotrebe) u sljedećim slučajevima:

• Kratkoročni najam; i

• Najam u kojem je unajmljena imovina niže vrijednosti.

U ovim slučajevima plaćanja najma povezana s takvim najmom priznaju se kao rashod na proporcio-

nalnoj osnovi tijekom razdoblja najma.

Banka je odlučila primijeniti izuzeće imovine male vrijednosti i identificirala je, temeljeno na mišlje-

nju Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) sadržanog u Osnovama za zaključke,

prag vrijednosti od USD 5.000 (vrijednost nove imovine koja se daje u najam).

Banka je odlučila primijeniti izuzeće i na najmove nematerijalne imovine.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu.

Obveza po najmu mjeri se diskontiranjem budućih novčanih tokova plaćanja najma (koji nisu plaćeni

na taj datum), služeći se implicitnom kamatnom stopom za najam, ako se ona može odmah utvrditi. U

protivnom, Banka upotrebljava svoju inkrementalnu kamatnu stopu.

Inkrementalna kamatna stopa predstavlja kamatnu stopu koju bi primatelj najma trebao platiti kod

posudbe:

• potrebnih sredstava za stjecanje imovine slične vrijednosti;

• tijekom sličnog razdoblja;

• sa sličnim kolateralom;

• u sličnom gospodarskom okruženju.

Banka informacije o najmovima u kojima je najmoprimac objavljuje zasebno u financijskim izvještajima

što uključuje sljedeće iznose:

a) iznos amortizacije za imovinu s pravom uporabe prema razredu odnosne imovine;

b) kamatne rashode po obvezi po najmu;

c) troškove povezane s kratkoročnim najmovima; (ti troškovi ne moraju uključivati troškove povezane

s najmovima čije je razdoblje najma mjesec dana ili kraće);

d) troškove povezane s najmovima imovine niske vrijednosti.

22. POSUDBE (nastavak)

Sukladno odredbama MSFI 16 i računovodstvenim politikama, Banka kao najmoprimac koristi izuzetke u

priznavanju za najam imovine „male vrijednosti“ (EFTPOS uređaji) te kratkoročni najam, odnosno najam s

periodom od 12 mjeseci ili kraćim.

Banka je tijekom razdoblja najma u 2022. godini priznala kao rashod na proporcionalnoj osnovi 919 tisuće

kuna (2021. 920 tisuća kuna) za najmove imovine male vrijednosti odnosno 1.221 tisuća kuna (2021. 304 tisuće

kuna) za kratkoročne najmove.

PDV je izuzet iz obračuna imovine s pravom upotrebe i obveze po najmu. Prosječna ponderirana inkremen-

talna stopa zaduživanja 31. prosinca 2022. godine iznosi 4,73 posto (31.prosinca 2021. 4,8 posto).

Banka je u 2022. godini raskinula dva ugovora o najmu prostora te je priznala prihod u iznosu od 929 tisuća

kuna (2021. 672 tisuće kuna).

205

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Promjene po obvezama po najmovima

Buduća minimalna plaćanja po najmovima

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na dan 1. siječnja

90.057

114.528

90.057

114.528

Donos NHB

29.891

Novi ugovori

3.643

6.013

3.618

6.013

Modifikacije

9.924

1.172

9.924

1.172

Plaćanja po najmovima

(26.811)

(22.188)

(19.785)

(22.188)

Raskidi

(9.193)

(9.480)

(9.144)

(9.480)

Tečajne razlike

330

Stanje na dan 31. prosinca

97.840

90.057

74.670

90.057

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

do jedne godine

23.324

20.363

16.564

20.363

od jedne do pet godina

56.852

51.930

43.738

51.930

preko pet godina

17.6 6 4

17.765

14.368

17.765

Ukupno

97.840

90.057

74.670

90.057

22. POSUDBE (nastavak)

Rashodi od kamata sukladno MSFI16 iznose 3.935 tisuća kuna (2021.: 5.078 tisuća kuna) od čega se 3.368

tisuća kuna odnosi na pravne osobe (2021.:4.160 tisuća kuna) dok se ostatak od 567 tisuća kuna (2021.: 918

tisuća kuna) odnosi na fizičke osobe i obrtnike.

206

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Obveze koje proizlaze iz aktivnosti financiranja

22. POSUDBE (nastavak)

Grupa

'000 kn

Kratkoročni

krediti

Dugoročni

krediti Najmovi Ostalo

Obveze iz aktivnosti financiranja

na dan 1. siječnja 2021.

1.352.113

114.528

Novčani tokovi

(45.284)

(15.003)

Tečajne razlike

Ostala nenovčana kretanja

(9.480)

Obveze iz aktivnosti financiranja

na dan 31. prosinca 2021.

1.306.829

90.057

Novčani tokovi

594.744

(923.055)

(26.811)

(7. 3 45)

Stjecanje ovisnih društava

117.15 0

1.329.783

43.433

10.739

Tečajne razlike

(617)

(4)

330

Ostala nenovčana kretanja

(7. 696)

Obveze iz aktivnosti financiranja

na dan 31. prosinca 2022.

711.277

1.713.553

99.313

3.394

Banka

'000 kn

Kratkoročni

krediti

Dugoročni

krediti Najmovi Ostalo

Obveze iz aktivnosti financiranja

na dan 1. siječnja 2021.

1.352.113

114.528

Novčani tokovi

(45.284)

(15.003)

Tečajne razlike

Ostala nenovčana kretanja

(9.480)

Obveze iz aktivnosti financiranja

na dan 31. prosinca 2021.

1.306.829

90.057

Novčani tokovi

406.724

(19.785)

Poslovne kombinacije

13.542

Ostala nenovčana kretanja

(7. 671)

Obveze iz aktivnosti financiranja

na dan 31. prosinca 2022.

1.713.553

76.143

207

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

23. REZERVACIJE ZA POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Rezervacije za sudske sporove

275.233

16.325

40.14 4

16.325

Rezervacije za potencijalne obveze

14.898

7.5 57

3.971

7.5 57

Rezervacije za ostale obveze

38 .198

26.14 8

34.738

26.14 8

Rezervacije za izvanbilančne izloženosti

62.929

32.225

57.922

32.225

Rezervacije za zaposlenike

6.983

5.827

6.918

5.762

Ukupno

398.241

88.080

143.693

88.015

Banka je tijekom 2022. godine imala otpuštanje neto rezerviranja po sudskim sporovima u iznosu od 23.820

tisuća kuna (2021.: 13.544 tisuća kuna).

Članica Grupe je tužena u većem broju sudskih sporova te su za njih formirana rezerviranja u financijskim

izvještajima. Većina aktivnih tužbi protiv članice Grupe odnosi se na sporove po CHF kreditima koji su proizašli

iz slučaja „Potrošač“.

Udruga „Potrošač“ tužila je 2012. godine ukupno osam hrvatskih banaka (među njima i članicu Grupe),

tvrdeći da potrošači koji su u razdoblju 2004.-2008. podizali kredite vezane uz CHF i) nisu bili adekvatno

informirani od strane banaka o svim rizicima vezanim za takve kredite, kao i da su ii) promjenjive kamatne stope

primijenjene u tim ugovorima bile nezakonite.

Nakon dugotrajnog postupka u koji su bili uključeni i Ustavni i Vrhovni sud, Visoki trgovački sud RH donio je

presudu koju je članica zaprimila 20. srpnja 2018. godine, koja je u korist hrvatske udruge „Potrošač“, a kojom

je potvrđena u bitnome prvostupanjska odluka Trgovačkog suda u Zagrebu (prvostupanjska odluka iz 2013.

godine) protiv 8 banaka. Ovaj postupak je imao povoljan ishod za tuženika, a odluka je primljena 24. rujna 2019.

godine.

Kao posljedica navedene nepovoljne presude, broj novih tužbi klijenata – potrošača protiv članice Grupe

vezano uz CHF kredite se povećavao iz godine u godinu.

U pojedinačnim sporovima koji se odnose na ne konvertirane CHF kredite stavovi sudova i sudska praksa

jednoznačno su se profilirali u korist tužitelja .

Rezervacije se priznaju kad Banka i Grupa ima sadašnju obvezu kao posljedicu prošlih događaja i ako

je vjerojatno da će biti potreban odljev resursa koji sadrže ekonomske koristi radi podmirivanja obveze

te ako se iznos obveze može pouzdano procijeniti. Rezervacije se također izdvajaju za izvanbilančne

izloženosti kreditnom riziku na skupnoj osnovi.

Iznos procijenjenih rezervacija za obveze i troškove predstavlja najbolju procjenu izdataka potrebnih

za podmirivanje sadašnjih obveza na datum izvještaja. Dostatnost rezervacija se utvrđuje temeljem

uvida u pojedinačne stavke, nedavnih ostvarenih gubitaka, postojećih gospodarstvenih okolnosti,

karakteristika rizika različitih kategorija transakcija, kao i drugih relevantnih čimbenika.

Rezervacije se ukidaju samo za one troškove za koje je rezervacija izvorno priznata. Ako odljev

ekonomskih koristi za podmirenje obveza više nije vjerojatan, rezervacija se ukida.

208

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Tijekom 2022. godine dodatno se, u odnosu na prethodne godine, povećao broj tužbi protiv Članice pove-

zanih s CHF kreditima, kao i broj pravomoćnih odluka protiv Članice. Povećani broj parnica rezultirao je većim

iznosom rezervacija za sudske slučajeve. Članica Grupe posebno radi portfeljne rezervacije za potencijalne

sporove vezane uz ne konvertirane CHF kredite.

Vezano uz konvertirane kredite, Vrhovni sud je 10. ožujka 2020. godine donio Odluku u takozvanom ogled-

nom postupku koji je pokrenut zbog pitanja valjanosti sporazuma o konverziji kredita u švicarskim francima.

Vrhovni sud proglasio je konverziju kredita u švicarskim francima valjanom te smatra da sporazumi o konverziji

(uključujući sve njihove dodatke) imaju valjane pravne učinke bez obzira na ništetnost odredbi o kamatnoj stopi

ili valutnoj klauzuli u osnovnim ugovorima o kreditu u švicarskim francima. Ovom presudom Vrhovnog suda

može se smanjiti pritisak i značajno ublažiti položaj Članice u pojedinačnim tužbama koje su u tijeku u pogledu

konvertiranih kredita.

Tokom 2022 donesena je i odluka Suda EU-a u predmetu C-567/20 - Sud je, u bitnome, odlučio prihvatiti

mišljenje nezavisne odvjetnice J. Kokott, i utvrdio da se u spornom slučaju konverzije radi o zakonskoj inter-

venciji u odnosu na koju se presumira da je uspostavljena ugovorna ravnoteža, te da kao takva ne podliježe

primjeni Direktive 93/13. Sud EU uputio je na naše nacionalne sudove da provjere je li ugovorna ravnoteža

doista uspostavljena, uzimajući u obzir sve pravne i činjenične okolnosti koje su prethodile konverziji.

Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske je 20. 12. 2022. godine donio pravni stav po kojem

potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita ima pravo na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više

plaćene iznose koji je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita. Članica je radi rizika

potencijalnih novih sudskih sporova po toj osnovi formirala portfeljne rezervacije.

Grupa je tijekom alokacije kupoprodajne cijene uzela u obzir i potencijalne obveze vezane uz tužbe po

sudskim sporovima za CHF, sukladno zahtjevima MSFI-ja 3 Poslovne kombinacije, a koje mogu rezultirati

odljevom novčanih sredstava u budućnosti. S te osnove, stanje rezervacija na dan 31. prosinca 2022 iznosi

64.358 tisuća kuna.

U 2021. godini stavka Rezervacije za zaposlenike prebačena je iz bilješke 24. Ostale obveze.

23. REZERVACIJE ZA POTENCIJALNE I PREUZETE OBVEZE (nastavak)

Promjene u rezervacijama za potencijalne i preuzete obveze

Promjene na rezervacijama za potencijalne i preuzete obveze prikazane su u nastavku:

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje 1. siječnja

88.080

116.424

88.015

116.424

Donos HNB d.d.

247. 5 80

Povećanje rezerviranja u računu dobiti i gubitka

59. 953

307

50.411

307

Ostalo

2.628

(28.651)

5.267

(28.716)

Stanje 31. prosinca

398.241

88.080

143.693

88.015

209

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

24. OSTALE OBVEZE

U 2021. godini stavka Rezervacije za zaposlenike prebačena je u bilješku 23. Rezervacije za obveze i troškove.

Stavka Obveze za starter pakete HNB odnosi se na početne pakete eurokovanica za fizičke i pravne osobe.

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Obveze prema dobavljačima

23.125

14.866

17.16 4

14.638

Obveze za plaće, obustave iz plaća, poreze i

doprinose

31.207

22.235

22.192

21.574

Obveze za mirovine, otpremnine

i ostale obveze

7.8 8 0

7.4 57

7.8 8 0

7.4 57

Obveze za naknade

5.382

4.471

5.332

4.367

Sredstva u postupku plaćanja

130.115

67.64 6

99.162

67.64 6

Odgođeni prihod budućeg razdoblja

2.759

3.627

2.759

3.627

Obveze za plaćene predujmove

67.64 6

18.996

24.16 0

18.996

Obveze za starter pakete HNB

38.799

Ostale obveze

95.672

48.472

52.569

47. 2 67

Ukupno

402.585

187.770

270.017

185.572

25. KAPITAL I REZERVE

Dionički kapital i rezerve

Dionički kapital iskazan je u kunama po nominalnoj vrijednosti. Iznos naknade plaćene za reotkup

upisanog kapitala, uključujući direktne zavisne troškove, priznaje se kao umanjenje kapitala i rezervi te

se klasificira kao vlastite dionice.

Dividende

Dividende se priznaju kao obveza unutar razdoblja u kojem su objavljene.

Zadržana dobit

Dobit za godinu, zadržana nakon raspodjele, prenosi se u rezerve, u skladu s odlukom Glavne skupštine.

Gubitak razdoblja tereti akumuliranu zadržanu dobit. Eventualni preostali gubitak raspoređuje se

sukladno regulativi primjenjivoj na trgovačka društva u RH.

210

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

a) Dionički kapital i rezerve za vlastite dionice

Na dan 31. prosinca 2022., odobreni, upisani i potpuno uplaćeni dionički kapital Banke iznosio je 1.214.755

tisuća kuna (2021.: 1.214.755 tisuća kuna) i uključivao je 2.024.625 (2021.: 2.024.625) odobrenih redovnih

dionica nominalne vrijednosti od 600,00 kn.

Banka je u veljači 2022. godine u skladu s Programom otkupa vlastitih dionica stekla ukupno 341 vlastitu-

dionicu oznake HPB-R-A. Banka je prije navedenog stjecanja imala 795 vlastitih dionica bez prava, a nakon

navedenog stjecanja imala je ukupno 1.136 vlastitih dionica bez prava glasa.

Otpuštanje navedenog broja vlastitih dionica provedeno je u skladu s Odlukom Glavne skupštine o davanju-

ovlaštenja Upravi Banke za stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama iz svibnja 2021. godine te Programom

otkupa vlastitih dionica iz siječnja 2022. te trajanjem do održavanja iduće redovne Glavne skupštine Banke

2022. godine. Nakon izvršenog prijenosa, Banka na dan 31. prosinca 2022. na trezorskom računu nema više

vlastitih dionica (2021.: 795, u iznosu 477 tisuća kuna).

Rezerva za vlastite dionice na dan 31. 12. 2022. iznosi 4.477 tisuća kuna (2021.: 4.477 tisuća kuna).

Struktura vlasništva je sljedeća:

2022.

2021.

Uplaćeni

kapital

'000 kn

Vlasništvo

Uplaćeni

kapital

'000 kn

Vlasništvo

Republika Hrvatska

(Ministarstvo prostornoga uređenja,

graditeljstva i državne imovine)

545.421

44,90%

545.421

44,90%

Hrvatska pošta d.d.

144.966

11,93%

144.966

11,93%

Hrvatska agencija za osiguranje depozita

(HAOD)

109.091

8,98%

109.091

8,98%

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

(Ministarstvo prostornoga uređenja,

graditeljstva i državne imovine)

106.387

8,76%

106.387

8,76%

Fond NEK

33.139

2,73%

33.139

2,73%

Ostali

275.772

22,70%

275.772

22,70%

Ukupno

1.214.775

100,00%

1.214.775

100,00%

211

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

b) Rezerva fer vrijednosti

Rezerva fer vrijednosti uključuje nerealizirane dobitke i gubitke od promjene fer vrijednosti financijske imovine

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, umanjene za pripadajući porez.

Kretanje rezerve za fer vrijednost tijekom 2022. i 2021. godine je kako slijedi:

Grupa i Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na 1. siječnja 212.651 242.231

Vlasnički instrumenti u imovini koja se vrednuje kroz ostalu sveobuhvatnu

dobit - neto promjena u fer vrijednosti 929 (1.553)

Neto nerealizirani (gubitak)/dobitak od financijske imovine po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (232.538) (31.302)

Promjene u aktuarskim dobicima - (3.219)

Odgođeni porez koji se odnosi na promjenu ostvarenu revalorizacijom

financijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 41.690 6.493

Stanje na 31. prosinca 22.731 212.651

c) Revalorizacijska rezerva

Revalorizacijska rezerva u iznosu od 37.701 tisuća kuna (2021.:27.543 tisuća kuna), neto od poreza, proizlazi iz

revalorizacije zemljišta i zgrada Banke. U 2022. godini povećanje na revalorizacijskoj rezervi iznosi 10.157 tisu-

ća kuna (2021.: povećanje 4.799 tisuća kuna). Kretanje revalorizacijske rezerve tijekom izvještajnog razdoblja

2022. i 2021. godine je kako slijedi:

Grupa i Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Stanje na 1. siječnja 27.543 22.744

Umanjenje revalorizacijske rezerve amortizacijom imovine 12.387 6.411

Odgođeni porez koji se odnosi na revalorizacijsku rezervu (2.230) (1.612)

Stanje na 31. prosinca 37.701 27.543

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

U 2022. godini stavka Promjene u aktuarskim dobicima prebačena je u bilješku 23. rezervacije za obveze i

troškove.

212

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

25. KAPITAL I REZERVE (nastavak)

2022.

2021.

Omjer financijske poluge

7,37

9,14

26. ZARADA PO DIONICI

d) Predložena dividenda

Obveze za dividendu se ne priznaju sve dok nisu odobrene na Glavnoj skupštini dioničara. U 2022. godini nije

bilo isplate dividendi (2021.: nije bilo isplate dividendi).

e) Zakonske i ostale rezerve

Banka je dužna formirati zakonsku rezervu alocirajući 5% neto dobiti za godinu, sve dok rezerve ne dosegnu

5% dioničkog kapitala.

Stanje zakonskih rezervi iznosi 50.115 tisuća kuna za Grupu i Banku (2021.: 40.010 tisuća kuna Grupa i

Banka), prethodno rasporedu rezultata ostvarenog u 2021. godini koji je izvještajno iskazan u poziciji zadržane

dobiti.

Ostale rezerve za Banku i Grupu na dan 31. prosinca 2022. iznose 607.387 tisuća kuna (2021.: 657.992

tisuća kuna).

f) Zadržana dobit

Glavna skupština Banke je u ožujku 2022. godine donijela Odluku da se dio dobiti iz 2021. godine u iznosu

192.001 tisuća kuna, nakon izdvajanja zakonske rezerve prenese u zadržanu dobit unutar kapitala i rezervi

(2021.: 91.031 tisuća kuna) .

g) Omjer financijske poluge

Sukladno članku 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditne institucije su dužne izračunati omjer financijske

poluge kao omjer kapitala institucije (Osnovnog kapitala) i ukupne izloženosti te institucije.

Omjer financijske poluge prikazan za Banku izražen u postocima je kako slijedi:

Banka prikazuje zaradu ili gubitak po dionici na svoje redovne dionice. Zarada ili gubitak po dionici se

računa dijeleći pripadajuću neto dobit ili gubitak redovnim dioničarima Banke sa prosječnim brojem

redovnih dionica tijekom razdoblja.

Za potrebe izračunavanja zarade po dionici, zarada se računa kao dobit/gubitak tekućeg razdoblja namijenjena

dioničarima Banke. Broj redovnih dionica je ponderirani prosječni broj redovnih dionica u opticaju tijekom

godine nakon umanjenja za broj redovnih trezorskih dionica. Ponderirani prosječni broj redovnih dionica kori-

šten prilikom izračunavanja osnovne i razrijeđene zarade po dionici bio je 2.024.625 (2021.:2.023.830) kako je

prikazano u nastavku:

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Dobit tekuće godine za raspodjelu vlasnicima Banke

132.606

202.107

Dobit korištena u izračunavanju osnovne i razrijeđene zarade po dionici

132.606

202.107

Prosječni ponderirani broj redovnih dionica korišten u izračunavanju

osnovne i razrijeđene zarade po dionici

2.024.625

2.023.830

Zarada po dionici - osnovna i razrijeđena

65,50 kn

99,86 kn

213

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Prihod i rashod od kamata priznaje se u računu dobiti i gubitka kako nastaje za sve kamatonosne

financijske instrumente, uključujući one koji se mjere po amortiziranom trošku i one koji se mjere po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, primjenom metode efektivne kamatne stope.

Takav prihod i rashod se prikazuje kao prihod od kamata i sličan prihod ili rashod od kamata i slični

troškovi u računu dobiti i gubitka. Prihod i rashod od kamata također uključuje prihod i rashod od

naknada i provizija na kredite komitentima ili uzete kredite od banaka, premije ili amortizaciju diskonta i

ostale razlike između početne neto knjigovodstvene vrijednosti kamatonosnog financijskog instrumenta

i njegove vrijednosti na datum dospijeća, priznate metodom efektivne kamatne stope. Prihod i rashod

od kamata na svu imovinu i obveze kojima se trguje prikazan je kao kamatni prihod ili kamatni trošak.

Kod financijske imovine koja se mjeri po amortiziranom trošku, pri obračunu se efektivna kamatna

stopa primjenjuje na bruto knjigovodstvenu vrijednost, uz iznimku sljedećeg:

(a) kupljene ili stvorene financijske imovine umanjene za kreditne gubitke. Za takvu financijsku imo-

vinu subjekt na amortizirani trošak financijske imovine iz početnog priznavanja primjenjuje efektivnu

kamatnu stopu usklađenu za kreditni rizik;

(b) financijske imovine koja nije kupljena ni stvorena financijska imovina umanjena za kreditne

gubitke, ali je naknadno postala financijska imovina umanjena za kreditne gubitke. Za takvu financijsku

imovinu subjekt u sljedećim izvještajnim razdobljima na amortizirani trošak financijske imovine primje-

njuje efektivnu kamatnu stopu.

Modifikacija ugovorenih novčanih tokova

Ako se ugovorni novčani tokovi od financijske imovine ponovno dogovore ili izmijene na neki drugi

način, pri čemu takav ponovni dogovor ili promjena ne dovode do prestanka priznavanja te financijske

imovine, Banka i Grupa ponovno obračunavaju bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine i u

računu dobiti i gubitka priznaju promjenu dobiti ili gubitka. Bruto knjigovodstvena vrijednost financijske

imovine ponovno se obračunava kao sadašnja vrijednost ponovno dogovorenih ili promijenjenih ugo-

vornih novčanih tokova diskontiranih po izvornoj efektivnoj kamatnoj stopi financijske imovine (odnosno

za kupljenu ili stvorenu financijsku imovinu umanjenu za kreditne gubitke, po efektivnoj kamatnoj stopi

usklađenoj za kreditni rizik) ili prema potrebi po ispravljenoj efektivnoj kamatnoj stopi. Knjigovodstvena

vrijednost promijenjene financijske imovine usklađuje se za nastale troškove ili naknade, koji se amor-

tiziraju tijekom preostalog razdoblja promijenjene financijske imovine. U slučaju kada promjena uvjeta

ili modifikacija ugovorenih novčanih tokova dovodi do prestanka priznavanja postojeće financijske imo-

vine, a istovremeno postoje elementi kreditnog umanjenja nove financijske imovine znači da se radi o

otkupljenoj ili izdanoj kreditno umanjenoj financijskoj imovini (tzv. POCI). Imovina jedanput klasificirana

u POCI kategoriju, ostaje u njoj svoj cijeli životni vijek.

PRIHOD I RASHOD OD KAMATA (BILJEŠKA 27,28)

214

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

27. PRIHOD OD KAMATA

a) Analiza po proizvodu

b) Analiza prihoda po izvoru

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Krediti komitentima

- pravnim osobama 193.119 154.050 145.679 154.050

- građanstvu 479.905 326.788 308.239 326.788

673.024 480.837 453.918 480.837

Zajmovi i plasmani bankama 19.985 (3.625) 18.239 (3.625)

Dužničke vrijednosnice 83.372 72.293 79.490 72.293

Mjenice 101 86 28 86

Ukupno

776.482

549.592

551.675

549.592

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Pravne osobe 141.236 101.223 98.541 101.223

Stanovništvo 479.905 326.788 308.239 326.788

Država i javni sektor 129.677 124.290 122.665 124.290

Banke i ostale financijske institucije 22.935 (3.557) 21.189 (3.557)

Ostale organizacije 2.730 84 8 1.042 848

Ukupno 776.482 549.592 551.675 549.592

215

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Posudbe

15.459

11.995

12.266

11.995

Depoziti komitenata

- pravne osobe

9.233

9.475

7.4 9 0

9.475

- stanovništvo

17.3 91

9.605

5.928

9.605

26.623 19.080 13.418 19.080

Depoziti banaka

7.3 22

1.009

2.320

1.009

Ostalo

6.151

Ukupno

55.556

32.087

28.003

32.084

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Pravne osobe

9.111

7.119

6.10 0

7.119

Stanovništvo

17.5 5 8

9.605

5.928

9.605

Država i javni sektor

1.077

Banke i ostale financijske institucije

26.277

14.174

15.830

14.174

Ostale organizacije

2.512

112

109

Ukupno

55.556

32.087

28.003

32.084

28 . RASHOD OD KAMATA

b) Analiza rashoda po davatelju

a) Analiza rashoda po proizvodu

Unutar stavke Pravne osobe 3.935 tisuća kuna odnosi se na rashode od kamata sukladno MSFI16

(2021.: 5.079 tisuća kuna).

216

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

29. PRIHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

30. RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA

Prihod i rashod od naknada i provizija proizlazi iz financijskih usluga pruženih i primljenih uglavnom obu-

hvaća naknade domaćeg i međunarodnog platnog prometa, izdavanja garancija i akreditiva, kartičnog

poslovanja i ostalih usluga Banke i Grupe. Prihodi i rashodi od naknada i provizija priznaju se u računu

dobiti i gubitka po obavljanju pojedine usluge. Naknade po kreditima za koje je vjerojatno da će biti

povučeni se razgraničavaju (zajedno s povezanim direktnim troškovima) i priznaju kao korekcija efek-

tivne kamatne stope na kredit. Naknade po kreditima za koje nije vjerojatno da će biti povučeni, priznaju

se tijekom roka korištenja sredstava. Naknade po sindiciranim kreditima priznaju se kao prihod kada

je sindiciranje okončano i kada Banka i Grupa ne zadržavaju niti jedan dio kreditnog paketa za sebe ili

zadržava dio po istoj efektivnoj kamatnoj stopi kao i drugi sudionici. Naknade za upravljanje portfeljem i

ostale usluge savjetovanja i upravljanja priznaju se temeljem predmetnog ugovora o obavljanju usluge.

Naknade za upravljanje ulaganjima koje se odnose na upravljanje investicijskim fondovima priznaju se

kako nastaju tijekom razdoblja pružanja usluge. Isti princip primjenjuje se za usluge skrbništva koje se

kontinuirano pružaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

PRIHOD I RASHOD OD NAKNADA I PROVIZIJA (BILJEŠKA 29,30)

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Gotovinski platni promet

217.613

217.314

215.896

217.314

Bezgotovinski platni promet

66.802

54.679

62.595

54.668

Stanovništvo i kartično poslovanje

238.808

172.414

205.062

172.414

Akreditivi, garancije i devizni platni

promet

19.235

14.508

14.340

14.508

Ostali prihodi od naknada i provizija

44.664

31.13 8

24.489

24.073

Ukupno

587.122

490.053

522.382

482.976

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Gotovinski platni promet

19 4. 511

193.961

19 4. 511

193.961

Bezgotovinski platni promet

14.626

12.559

12.963

12.535

Kartično poslovanje

81.296

64.368

77. 439

64.368

Ostali rashodi od naknada i provizija

36.559

20.718

30.495

19.236

Ukupno

326.992

291.606

315.408

290.100

217

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Realizirani dobici / (gubici)

- Dužničke vrijednosnice

(1.806)

- Vlasničke vrijednosnice

30.800

- Valutni terminski ugovori – OTC

7. 247

(460)

613

(460)

7.319

28.534

684

28.534

Nerealizirani dobici / (gubici)

- Dužničke vrijednosnice

(59.546)

(5.595)

(55.508)

(5.595)

- Vlasničke vrijednosnice

213

452

213

452

- Investicijski fondovi

(11.653)

9.875

(11.653)

9.875

- Valutni terminski ugovori – OTC

131

- Ročnice

1.542

(69.313)

4.753

(66.817)

4.753

Neto dobit/gubitak po tečajnim

razlikama od revalorizacije

monetarne imovine i obveza

(9.808)

(7.593)

(3.069)

(7.593)

Ukupno

(71.803)

25.694

(69.202)

25.694

31. NETO (GUBICI) / DOBICI OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAČUN DOBITI I GUBITKA

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka uključuju nere-

alizirane i realizirane dobitke i gubitke od derivativnih financijskih instrumenata, dužničkih vrijednosnica

kojima se trguje te ostalih financijskih instrumenata priznatih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

218

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Dobici umanjeni za gubitke od vrijednosnica koje se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobu-

hvatnu dobit uključuju realizirane dobitke i gubitke od financijskih instrumenata koje se vrednuju po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit.

Imovina koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit obuhvaća dužničke i vla-

sničke vrijednosnice.

Dobit ili gubitak po financijskih imovini koja se mjeri po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu

dobit priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, uz iznimku dobiti ili gubitaka od umanjenja vrijednosti i

dobiti i gubitaka od tečajnih razlika, sve do prestanka priznavanja financijske imovine ili njezine reklasi-

fikacije. Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko

usklađenje.

Kod vlasničkih udjela iz portfelja koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit,

značajan ili dugotrajniji pad fer vrijednosti vrijednosnog papira ispod njegove nabavne vrijednosti se

smatra objektivnim dokazom umanjenja.

Objektivan dokaz umanjenja može uključiti:

• značajne financijske poteškoće kod izdavatelja ili druge ugovorne strane, ili

• kršenje ugovora, primjerice kašnjenje u plaćanju ili neplaćanje kamata ili glavnice, ili

• izgledno pokretanje stečaja ili financijskog restrukturiranja kod dužnika, ili

• nestanak aktivnog tržišta za predmetnu financijsku imovinu zbog financijskih poteškoća.

Ako se financijska imovina prestane priznavati, kumulativna dobit ili gubici prethodno priznati u

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti reklasificiraju se iz vlasničkog kapitala u račun dobiti kao reklasifikacijsko

usklađenje.

Dobici umanjeni za gubitke od trgovanja u stranim valutama uključuju nerealizirane i realizirane dobitke

i gubitke nastalih s osnove trgovanja u stranim valutama.

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Dobit od kupoprodaje deviza

62.002

53.533

59.152

53.533

Ostala kupoprodaja stranih valuta

(1.031)

3.943

(1.031)

3.943

Ukupno

60.971

57.476

58.121

57.476

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Realizirani dobici od prodaje dužničkih

vrijednosnica po fer vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

2.118

Ukupno

2.118

33. NETO DOBICI OD TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

32. NETO DOBICI OD VRIJEDNOSNICA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT

219

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

34. OSTALI PRIHODI IZ POSLOVANJA

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Prihod od dividendi

1.16 4

2.044

2.549

2.044

Prihod od prodaje imovine

3.15 0

5.029

967

5.029

Ostali prihodi

14.369

17.711

7.4 6 0

13.980

Ukupno

18.682

24.784

10.976

21.053

35. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Materijal i usluge

153.565

117. 38 8

142.420

116.4 88

Administracija i marketing

19.430

8.828

12.392

8.792

Pošta i telekomunikacija

26.161

24.419

24.543

23.971

Troškovi zaposlenika

341.14 0

249.606

261.393

243.810

Troškovi osiguranja štednih uloga

31.968

13.916

24.764

13.916

Ostali opći i administrativni troškovi

122.924

35.944

27.710

35.421

Ukupno

695.188

450.102

493.222

442.399

Prihod od dividendi od vlasničkih vrijednosnica priznaje se u računu dobiti i gubitka u trenutku nastanka

prava na primitak dividende.

Rezervacije za otpremnine i jubilarne nagrade

Prilikom obračuna rezervacija za otpremnine i jubilarne nagrade, Banka diskontira očekivane buduće

novčane tokove koji se odnose na obveze, koristeći diskontne stope koje, prema mišljenju poslovodstva,

najbolje predstavljaju vrijednost novca. Aktuarski dobici ili gubici za dugoročna primanja kao i trošak

kamate i trošak tekućeg rada priznaju se u računu dobiti i gubitka.

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Banka i Grupa uplaćuju doprinose u obvezne mirovinske fondove prema obvezanoj ugovornoj osnovi.

Banka i Grupa nemaju drugih obveza plaćanja nakon uplate doprinosa. Doprinosi se priznaju kao trošak

priznat kao primanja zaposlenih u razdoblju u kojem nastaju.

220

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Na dan 31. prosinca 2022. godine Banka je imala 1.321 zaposlenih (2021.: 1.289), a Grupa 1.805 zaposlenog

(2021.: 1.315 zaposlenih).

Troškovi obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje u drugom stupu u 2022. iznose 10.297 tisuća kuna

(2021.: 9.607 tisuća kuna).

Grupa Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Neto plaće i ostali troškovi

191.551

141.169

144.243

137.906

Porezi i doprinosi

(uključujući doprinose poslodavca)

135.012

92.003

103.120

89.742

Neto rezervacije za otpremnine, jub.

nagrade, god. odmore zaposlenika

(4.071)

1.095

(3.800)

1.095

Ostale naknade zaposlenima

18.452

15.117

17.718

14.956

Naknade članovima Nadzornog odbora

196

223

112

Ukupno

341.140

249.606

261.393

243.810

a) Troškovi zaposlenika

35. OPĆI I ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI (nastavak)

221

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

36. GUBICI OD UMANJENJA VRIJEDNOSTI KREDITA I POTRAŽIVANJA OD KOMITENATA I OSTALE IMOVINE

Grupa

Banka

Bilješke

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Očekivani/ identificirani gubici Stupanj 3

Zajmovi i potraživanja od banaka

9.900

Krediti i potraživanja od komitenata 11

(59.948)

(67. 3 48)

23.201

(67. 3 48)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz

RDG 8

(55)

914

(55)

914

Financijska ulaganja po amortiziranom

trošku 10

Ostala imovina 18

(1.677)

(3.182)

(506)

(3.181)

Ulaganja u nekretnine 15

12.980

1.903

12.980

1.903

Materijalna i nematerijalna imovina 14,16

(64.155)

192

321

192

Neto (trošak)/ prihodi od (otpisa)/ naplate

otpisanih plasmana u prethodnim godinama

(55)

(6)

(64)

(6)

Ukupan (trošak)/prihod

(103.009)

(67.437)

35.878

(67.436)

Očekivani/ identificirani gubici Stupanj 1 i 2

Zajmovi i potraživanja od banaka

(2)

Krediti i potraživanja od komitenata 11

(113.0 42)

8.015

(35.207)

8.015

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz

ostalu sveobuhvatnu dobit 9

21.147

(6.410)

21.212

(6.410)

Financijska ulaganja po amortiziranom

trošku 10

9.185

Ulaganja u nekretnine

(213)

Ukupan (trošak)/prihod

(82.926)

1.626

(4.811)

1.626

Ukupno očekivani/ identificirani gubici

Zajmovi i potraživanja od banaka

9.898

Krediti i potraživanja od komitenata 11

(172.991)

(59.333)

(12.006)

(59.333)

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz

RDG 8

(55)

914

(55)

914

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz

OSD 9

21.147

(6.410)

21.212

(6.410)

Financijska ulaganja po amortiziranom

trošku 10

9.185

111

9.185

111

Ostala imovina 18

(1.677)

(3.181)

(506)

(3.181)

Ulaganje u nekretnine 15

12.767

1.903

12.980

1.903

Materijalna i nematerijalna imovina 14,16

(64.155)

192

321

192

Prihodi od naplate otpisanih plasmana u

prethodnim godinama

(55)

(6)

(64)

(6)

Ukupan (trošak)/prihod

(185.935)

(65.810)

31.067

(65.810)

Identificirani gubici na pojedinačnoj osnovi koji se odnose na financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz RDG

odnose se na kredite i potraživanja od komitenata koji su pali SPPI test.

222

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

37. POREZ NA DOBIT

Rashod temeljem poreza na dobit je zbroj tekuće porezne obveze i odgođenih poreza.

Tekuća porezna obveza temelji se na oporezivoj dobiti tekućeg razdoblja. Oporeziva dobit razli-

kuje se od dobiti prije poreza iskazane u računu dobiti i gubitka te izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti jer ne uključuje stavke prihoda i rashoda koje su oporezive ili odbitne u drugim godinama,

kao ni stavke koje nikada nisu oporezive ni odbitne. Tekuća porezna obveza Banke izračunava se

primjenom poreznih stopa koje su na kraju izvještajnog razdoblja na snazi.

Odgođeni porezi priznaju se temeljem razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza

iskazanih u financijskim izvještajima i pripadajućih poreznih osnovica korištenih za izračunavanje

oporezive dobiti. Odgođene porezne obveze općenito se priznaju po svim privremenim oporezivim

razlikama, a odgođena porezna imovina priznaje se do visine vjerojatnog iznosa oporezive dobiti

raspoložive za korištenje odbitnih privremenih razlika i prenesenog poreznog gubitka. Odgođene

porezne obveze i odgođena porezna imovina se ne priznaju ako privremena razlika proizlazi iz prvog

knjiženja ostale imovine i ostalih obveza (osim u slučaju poslovnog spajanja) iz transakcije koja ne

utječe ni na oporezivu niti na knjigovodstvenu dobit.

Odgođene porezne obveze se priznaju i temeljem oporezivih privremenih razlika povezanih s

ulaganjima u ovisna i pridružena društva te udjelima u zajedničkim pothvatima, izuzev u slučaju kad

je Banka u mogućnosti utjecati na poništenje privremene razlike i kad je vjerojatno da se privremena

razlika neće poništiti u doglednoj budućnosti. Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz odbitnih

privremenih razlika povezanih s takvim ulaganjima i udjelima se priznaje samo do iznosa oporezive

dobiti za koji je vjerojatno da će biti na raspolaganju i omogućiti korištenje olakšice temeljem privre-

menih razlika i ako se njihovo poništenje očekuje u doglednoj budućnosti.

Knjigovodstvena vrijednost odgođene porezne imovine provjerava se na kraju svakog izvještaj-

nog razdoblja i umanjuje za iznos za koji više nije vjerojatno da će biti raspoloživ kao dostatna

oporeziva dobit koja bi omogućila povrat cijelog ili dijela porezne imovine.

Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze obračunavaju se po poreznim stopama

za koje se očekuje da će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze, odnosno

realizacije sredstva a na temelju poreznih stopa i poreznih zakona koji su na kraju izvještajnog

razdoblja na snazi ili u postupku donošenja.

Utvrđivanje odgođenih poreznih obveza i odgođene porezne imovine odražava porezne poslje-

dice koje bi proizašle iz načina na koji Banka i Grupa na kraju izvještajnog razdoblja očekuju ostva-

riti povrat knjigovodstvenog iznosa svoje imovine, odnosno podmiriti knjigovodstveni iznos svojih

obveza.

Vrednovanje odgođene porezne obveze i imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz

načina na koji Banka očekuje, na datum izvještaja o financijskom položaju, naplatu ili namiru neto

knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza.

Odgođena porezna imovina i obveze se ne diskontiraju te se klasificiraju kao dugoročna imovina

i/ili obveze u izvještaju o financijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo u visini

u kojoj je vjerojatno da će se moći iskoristiti kao porezna olakšica. Na svaki datum izvještaja, Banka

i Grupa ponovno procjenjuju nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te knjigovodstvenu

vrijednost priznate odgođene porezne imovine.

223

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

37. POREZ NA DOBIT (nastavak)

Ukupno priznati porez na dobit, sastoji se od troška poreza na dobit priznatog u računu dobiti i gubitka obraču-

natog po stopi od 18% oporezive dobiti, te promjenama u odgođenom porezu priznatom u kapitalu i rezervama,

kao što slijedi:

Trošak poreza na dobit priznat u računu dobiti i gubitka

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Trošak poreza na dobit tekuće godine

(38.829)

(3 6.139)

(37.0 99)

(35.887)

Odgođeni porezni trošak/(prihod)

11.69 4

(7. 681)

11.275

(7. 681)

Ukupan trošak poreza na dobit

u računu dobiti i gubitka

(27.135)

(43.820)

(25.824)

(43.568)

Kretanje odgođene porezne imovine i obveza sa efektima priznavanja u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i računu

dobiti i gubitka nalazi se u bilješci 17. Neto odgođena porezna imovina/obveze.

Usklada poreza na dobit

Usklada poreza na dobit i dobiti prije oporezivanja prikazana je u nastavku:

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Dobit prije poreza

981.494

246.445

158.430

245.675

Porez na dobit po stopi od 18%

(176.669)

(44.360)

(28.517)

(44.221)

Porezno nepriznati troškovi

(8.780)

(1.425)

(7. 514)

(1.420)

Neoporezivi prihod

194.017

(3.040)

10.207

(2.932)

Iskorišteni porezni gubici

406

Iskorištena/ (priznata) odgođena

porezna imovina

5.005

Nepriznata odgođena porezna imovina

(36.203)

(27.135)

(43.820)

(25.824)

(43.568)

Efektivna stopa poreza na dobit

2,76%

17,78%

16,30%

17,73%

Priznat odgođeni porez po poreznim gubicima raspoloživim za buduća razdoblja

U 2022. godini Banka nema odgođene porezne imovine s osnove ranijih gubitaka.

U 2021. godini iskorišteno je sva prethodno priznata porezna imovina s ukupnim efektom na račun dobiti i

gubitka u iznosu 8.334 tisuće kuna.

224

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

38. KONCENTRACIJA IMOVINE I OBVEZA

U imovini i obvezama Banke značajna je koncentracija plasmana i obveza direktno prema i od Republike

Hrvatske. Iznosi krajem godine, uključujući obračunatu kamatu su kako slijedi:

39. NOVAC I EKVIVALENTI NOVCA

Izloženost Banke prema lokalnoj upravi, državnim institucijama i fondovima koje se ne financiraju direktno iz

državnog proračuna (isključujući društva u državnom vlasništvu), iznosi kako slijedi:

Grupa

Banka

Bilješka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Žiro račun kod HNB-a 5

9.843.932

4.354.286

8.883.506

4.354.286

Obvezna pričuva kod Hrvatske narodne

banke 6

1.326.442

Obveznice Republike Hrvatske

4.835.404

4.465.745

4.220.588

4.465.745

Trezorski zapisi Ministarstva financija

1.129.804

376.071

1.129.804

376.071

Dani krediti Republici Hrvatskoj

1.555.690

1.691.852

1.509.638

1.691.852

Depoziti Republike Hrvatske

(6.769.559)

(4.422.236)

(6.769.559)

(4.422.236)

Ukupno

10.595.271

7.792.159

8.973.977

7.792.159

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Krediti

1.620.039

1.381.522

1.620.039

1.381.522

Depoziti

(7 37.5 85)

(674.425)

(736.566)

(674.425)

Ukupno

882.454

707.097

883.473

707.097

Grupa

Banka

Bilješka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Novac i računi kod banaka 5

11.091.436

6.192.555

9.919.462

6.19 2.515

Plasmani bankama s izvornim

dospijećem do 90 dana

144.314

27 7.6 9 6

1.391.164

27 7.6 9 6

Instrumenti u postupku naplate 18

65.608

31.100

56.478

31.100

Ukupno

11.301.358

6.501.351

11.367.104

6.501.311

Novac i ekvivalenti novca uključuju novac u blagajni, novac kod Hrvatske narodne banke, plasmane

kod drugih banaka s originalnim rokom dospijeća do tri mjeseca ili kraće te instrumente u postupku

prijeboja i namire.

225

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

40. POTENCIJALNE OBVEZE

Na dan 31. prosinca 2022. godine Banka je priznala rezervacije na osnovu portfelja po izvanbilaničnim rizicima

nastale izdavanjem garancija, akreditiva i neiskorištenih odobrenih kredita, u iznosu od 57.922 tisuća kuna, a

Grupa 62.929 tisuća kuna (2021.: Banka i Grupa 32.225 tisuća kuna) koji su uključeni u Rezervacije za obveze i

troškove (Bilješka 23).

41. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA

Grupa

Banka

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Garancije u kunama

2.026.736

429.026

882.977

429.026

Garancije u devizama

193.901

61.632

57. 38 0

61.632

Akreditivi

5.279

9.888

1.16 4

9.888

Neiskorišteni okvirni krediti

3.029.658

2.176.4 48

2. 6 47.071

2.176.4 48

Ukupno

5.255.574

2.676.993

3.588.592

2.676.993

U okviru redovnog poslovanja Banka i Grupa sklapaju ugovore kojima preuzimaju izvanbilančne kre-

ditne obveze i koje vodi u izvanbilančnoj evidenciji, a koje prvenstveno obuhvaćaju garancije, akreditive i

neiskorištene okvirne kredite. Banka i Grupa navedene preuzete financijske obveze iskazuju u izvještaju

o financijskom položaju ako i kad iste postanu plative.

Banka i Grupa koriste derivativne financijske instrumente kako bi ekonomski zaštitila svoju izloženost

tečajnom riziku te riziku promjene kamatnih stopa koji proizlaze iz poslovnih, financijskih te ulagač-

kih aktivnosti. U skladu sa svojom politikom ulaganja, Banka i Grupa ne drže niti izdaje derivativne

financijske instrumente u svrhu špekulativnog trgovanja. Računovodstvo zaštite nije se primjenjivalo.

Sukladno tome, svi derivativni instrumenti klasificirani su kao financijski instrumenti po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka.

Derivativni financijski instrumenti uključuju devizne ugovore, terminske ugovore, ročnice i ostale

financijske derivative te se inicijalno priznaju po fer vrijednosti koja predstavlja plaćeni iznos za stjecanje

instrumenta, umanjen za transakcijske troškove. Nakon početnog priznavanja, derivativi se vrednuju

po fer vrijednosti. Fer vrijednost se utvrđuje na temelju kotirane tržišne cijene ili, ukoliko je prikladnije,

diskontiranog novčanog toka. Svi derivativni instrumenti iskazuju se kao imovina ukoliko je njihova fer

vrijednost pozitivna, te kao obveze ako je njihova fer vrijednost negativna.

Neki hibridni ugovori sadrže derivativnu i nederivativnu komponentu. U tim se slučajevima deri-

vativna komponenta naziva ugrađeni derivativ. Osim kada nije u suprotnosti sa zahtjevima HNB-a,

kada ekonomske karakteristike i rizici ugrađenih derivativa nisu blisko vezani za osnovni ugovor i kad

se hibridni ugovor sam po sebi ne vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, ugrađeni

se derivativ tretira kao zaseban derivativ i klasificira po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, uz

priznavanje svih nerealiziranih dobitaka i gubitaka u računu dobiti i gubitka, osim ako se fer vrijednosti

ne mogu pouzdano mjeriti.

226

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

42. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA

Banka je matično društvo Grupe Hrvatske poštanske banke.

Ključni dioničari Banke su Republika Hrvatska s obzirom da je glavni dioničar s vlasničkim udjelom od 44,90

posto, te Hrvatska pošta d.d. („HP“) s vlasničkim udjelom 11,93 posto.

Ostali značajni dioničari u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske su Hrvatska agencija za osiguranje

depozita („HAOD“), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje („HZMO“) te Fond za financiranje razgradnje i

zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško („Fond NEK“). Republika Hrvatska

i društva u njenom vlasništvu zajedno posjeduju 77,35 posto (2021.: 77,42 posto) dionica Banke, dok se s

preostalih 22,65 posto (2021.: 22,58 posto) dionica javno trguje.

a) Ključne transakcije s povezanim osobama

HP u ime i za račun Banke obavlja poslove domaćeg gotovinskog platnog prometa. Izloženost prema Hrvatskoj

pošti uglavnom sadrži potraživanja za naknade temeljena na obavljenom gotovinskom platnom prometu u ime

i za račun Banke, kao i potraživanja iz plasmana u dužničke vrijednosne papire HP. Obveze prema Hrvatskoj

pošti uglavnom se odnose na depozite po viđenju i oročene depozite. Prihodi i troškovi između Banke i Hrvatske

pošte uglavnom se odnose na provizije za pružene usluge.

Izloženost prema Republici Hrvatskoj iskazana je u bilješci 37. Koncentracija imovine i obveza.

Izloženost članicama HPB Grupe najvećim se dijelom odnosi na ulaganje Banke u njihov temeljni kapital.

Banka obavlja poslove platnog prometa za svoja ovisna društva te sukladno tome priznaje prihod. Troškovi

plativi HPB Nekretninama se odnose na usluge procjene instrumenata osiguranja koje je pružilo ovisno društvo.

Ključno poslovodstvo nije posjedovalo redovne dionice krajem izvještajnog razdoblja (2021.: -).

Grupa i Banka

2021

'000 kn

Ugovoreni iznos, preostala ročnost Fer vrijednost

Do 3

mjeseca

3 do 12

mjeseci

1 do 5

godina

Preko 5

godina

Ukupno

Imovina

Obveze

Međuvalutni “swap“ ugovori - OTC

515.143

363

232

Ukupno

515.143

363

232

Na kraju 2022. godine Banka i Grupa imale su derivativne ugovore, klasificirane kao instrumenti kojima se

trguje:

41. DERIVATIVNI INSTRUMENTI I TRGOVANJA STRANIM VALUTAMA (nastavak)

227

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama

Imovina i obveze te izvanbilančna izloženost neto od ispravaka vrijednosti i rezerviranja, kao i prihodi i rashodi

na dan i za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. i 31. prosinca 2021. godine za Banku, proizlaze iz tran-

sakcije s povezanim osobama kako slijedi:

42. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje

19.372 tisuće kuna (2021.: 20.227 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane

dobitke/gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

Grupa

2022.

'000 kn

Izloženost*

Obveze

Prihodi

Rashodi

Ključni dioničari

Hrvatska pošta d.d.

186.451

225.742

2.516

231.565

Ključno poslovodstvo

Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)

433

4.271

19.869

Dugoročne naknade (krediti i depoziti)

11.712

228

183

Ukupno

198.596

230.054

2.755

251.617

Grupa

2021.

'000 kn

Izloženost*

Obveze

Prihodi

Rashodi

Ključni dioničari

Hrvatska pošta d.d.

185.341

204.964

229.728

227.5 62

Ključno poslovodstvo

Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)

373

2.800

19.871

Dugoročne naknade (krediti i depoziti)

3.599

486

203

201

Društva pod značajnim utjecajem

Ukupno

189.313

208.250

229.958

247.634

228

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

42. TRANSAKCIJE S POVEZANIM OSOBAMA (nastavak)

b) Iznosi koji proizlaze iz transakcija s povezanim osobama (nastavak)

Banka

2021.

'000 kn

Izloženost*

Obveze

Prihodi

Rashodi

Ključni dioničari

Hrvatska pošta d.d.

185.341

204.964

229.728

227.5 62

Ovisna društva

HPB Invest

5.076

6.016

2.824

HPB Nekretnine

4.875

6.734

314

1.937

Ključno poslovodstvo

Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)

268

2.800

18.256

Dugoročne naknade (krediti i depoziti)

2.493

486

145

Društva pod značajnim utjecajem

Ukupno

198.052

221.000

233.034

247.773

Banka

2022.

'000 kn

Izloženost*

Obveze

Prihodi

Rashodi

Ključni dioničari

Hrvatska pošta d.d.

186.451

225.742

2.516

231.565

Ovisna društva

HPB Invest

5.074

4.308

2.259

HPB Nekretnine

14.000

713

2.787

Pronam Nekretnine d.o.o.

56.468

2.521

Nova hrvatska banka d.d.

1.9 43.146

15.673

13.781

5.232

Ključno poslovodstvo

Kratkoročne naknade (bonusi, plaće i naknade)

328

4.271

18.093

Dugoročne naknade (krediti i depoziti)

10.661

201

Ukupno

2.216.128

250.754

24.073

254.890

*Izloženost sadrži avanse u novcu i u naravi, potencijalne i preuzete obveze, kamatna i ostala potraživanja te uključuje 28.567

tisuća kuna (2021.:20.236 tisuća kuna) izvanbilančne izloženosti. Rashodi ne uključuju ispravke vrijednosti, nerealizirane dobitke/

gubitke po vrijednosnim papirima ni rezerviranja za gubitke.

Krediti ključnom poslovodstvu nalaze se u stupnju 1 i stupnju 2.

c) Društva u vlasništvu države

Glavni dioničari Banke, koji zajedno posjeduju 77,35 posto dionica su državne agencije, državni uredi ili društva

u vlasništvu države, svi uglavnom financirani iz državnog proračuna. Sukladno tome, transakcije i stanja sa

društvima u vlasništvu države, uključujući kreditnu izloženost garantiranu od strane države, također predstav-

ljaju odnose sa povezanim osobama. Banka ima značajnu izloženost prema takvim osobama što je iskazano

u bilješci 37 .

229

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka i Grupa prikupljaju sredstva tako da prodaju financijske instrumente prema ugovoru kojim se povrat

sredstava obavlja na način da se instrumenti otkupljuju na ugovoreni budući datum po istoj cijeni uvećanoj za

kamate po unaprijed određenoj stopi.

Ugovori o reotkupu se obično koriste kao sredstvo kratkoročnog financiranja kamatonosne imovine, ovisno o

prevladavajućim kamatnim stopama. Prodani financijski instrumenti se nastavljaju priznavati, a primici od prodaje

prikazuju se kao obveza za posudbe. Na kraju godine Banka i Grupa imala su slijedeće ugovore o reotkupu:

43. UGOVORI O REOTKUPU I PONOVNOJ PRODAJI

Transakcije prikazane u tablici gore priznate su kao ugovori o reotkupu, u skladu s MSFI 9: Financijski

instrumenti.

Banka i Grupa također kupuju financijske instrumente pod uvjetom da ih na ugovoreni budući datum ponovno

prodaju (“ugovor o ponovnoj prodaji”). Prodavatelj se obvezuje da će kupiti iste ili slične instrumente na ugo-

voreni budući datum. Ponovna prodaja se ugovara kao instrument financiranja komitenata i evidentira se kao

krediti i predujmovi komitentima, a kupljeni financijski instrument nije priznat. Na kraju godine Banka i Grupa

nisu imale obrnutih repo ugovora.

Grupa

Kn j i g ovo dstve n a

vrijednost obveze

'000 kn

Fer vrijednost kolaterala

'000 kn

Krediti komitentima – repo ugovori

2022.

592.677

713.529

2021.

401.790

451.720

Banka

Kn j i g ovo dstve n a

vrijednost obveze

'000 kn

Fer vrijednost kolaterala

'000 kn

Krediti komitentima – repo ugovori

2022.

402.790

474.152

2021.

401.790

451.720

Banka i Grupa ulaze u ugovore o ponovnoj kupnji/(prodaji) suštinski istih ulaganja ili povezane transak-

cije prodaje uz reotkup na određeni datum u budućnosti po fiksnoj cijeni. Izdaci temeljem tih ugovora

priznaju se kao dani krediti bankama ili komitentima. Također se evidentira da su kupljena potraživanja

osigurana odgovarajućim vrijednosnicama iz ugovora o reotkupu. Ulaganja prodana temeljem ugovora

o reotkupu i nadalje se priznaju u izvještaju o financijskom položaju i iskazuju u skladu s računovod-

stvenom politikom za odnosnu financijsku imovinu po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti, kako je

prikladno. Primici od prodaje ulaganja prikazuju se kao obveze prema bankama ili komitentima.

Razlika između iznosa koji se plaća kod prodaje i iznosa koji se plaća kod reotkupa razgraničava se

kroz razdoblje transakcije i uključuje u prihod ili rashod od kamata.

230

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Grupa upravlja sredstvima u ime i za račun pravnih osoba, stanovništva i investicijskih fondova (uključujući

i investicijske fondove Grupe), pri čemu drži i upravlja imovinom ili investira sredstva u različite financijske

instrumenta po nalogu klijenta. Za pružene usluge, Banka dobiva prihod od naknada. Ova imovina nije imovina

Grupe te se ne priznaje u izvještaju o financijskom položaju. Grupa nije izložena kreditnim rizicima iz takvih

plasmana, niti garantira za investicije.

Na dan 31. prosinca 2022. godine ukupna imovina u skrbništvu Banke, uključujući fondove HPB Grupe,

iznosila je 6,96 milijardi kuna (2021.: 7,18 milijardi kuna).

44. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA

Banka i Grupa upravljaju sredstvima u ime i za račun pravnih osoba i stanovništva. Ti iznosi ne

predstavljaju imovinu Banke i Grupe te su isključeni iz izvještaja o financijskom položaju. Za pružene

usluge Banka i Grupa obračunavaju naknadu koja se razgraničava u računu dobiti i gubitka.

Ovisno društvo Banke također upravlja sa šest otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponu-

dom: (kratkoročni obveznički: HPB Kratkoročni obveznički kunski fond, HPB Kratkoročni obveznički

eurski fond, obveznički: HPB Obveznički fond, mješoviti: HPB Global fond, HPB Bond plus fond i

dionički fond: HPB Dionički fond).

Imovina investicijskih fondova kojima upravlja ovisno društvo nije dio konsolidiranih financijskih

izvješća Grupe.

Ulaganje matičnog društva u investicijske fondove od strane matičnog društva vrednuje se po fer

vrijednosti u računu dobiti i gubitka.

Investicijsko društvo

Fond ima više nepovezanih ulagača i posjeduje višestruka ulaganja. Vlasnički udjeli u Fondu su u obliku

udjela s ograničenom odgovornošću koji su klasificirani kao obveze u skladu s odredbama MSFI-ja 9.

Smatra se da Fond zadovoljava definiciju investicijskog društva po MSFI-ju 10 obzirom da za to postoje

sljedeći uvjeti:

1. Fond je pribavio sredstva u svrhu pružanja usluga profesionalnog upravljanja ulaganjima svojih

ulagača

2. Poslovna namjena Fonda, koja je prenesena izravno ulagačima je ulaganje za kapitalnu apre-

cijaciju i prihode od ulaganja, i

3. Ulaganja se mjere i procjenjuju na osnovi fer vrijednosti.

Ovisna društva

Grupa, zajedno sa ostalim fondovima pod upravljanjem Banke, ima ovisna društva u sklopu svojih ulaganja.

Ulaganja koja se drže kao dio investicijskih portfelja iskazuju se u bilanci po fer vrijednosti. Ovakav tretman

dopušten je prema MSFI 10, „Konsolidacija", koji omogućuje fondovima da ne izrađuju konsolidirane finan-

cijske izvještaje već da se ulaganja koja se drže u njihovim portfeljima priznaju i mjere po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka i iskazuju u skladu s MSFI-jem 9 pri čemu se promjene fer vrijednosti priznaju u

izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju promjene.

Iako Banka u jednom od fondova ima značajniji udio, ključna definicija kontrole nije zadovoljena.

Naknada za upravljanje je usklađena s prosjekom sličnih fondova na tržištu, odnosno ne odstupa

značajnije ili uopće u odnosu na konkurenciju te se poglavito mijenja ovisno o kretanjima na tržištu

(nema korelacije povećanja naknade u odnosu na visinu udjela) te ne postoji varijabilna naknada koju

bi Grupa ostvarivala temeljem rezultata Fonda. Struktura ulaganja ne ovisi u potpunosti o menadžeru

fonda odnosno Banci/Grupi jer je ona u velikoj mjeri definirana zakonski, a time iz kroz sam prospekt

fonda. Tijekom godina struktura fonda se nije značajno mijenjala te je u skladu sa strukturom fondova

glavnih konkurenata.

231

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Imovina

Pravne osobe

55.410

55.065

Građanstvo

441.201

461.802

Sredstva na žiro računu

741.202

689.882

Ukupno imovina

1.237.812

1.206.749

Obveze

Hrvatski zavod za zapošljavanje

64.293

63.910

Županije

9.924

9.999

Vlada Republike Hrvatske

1.151.18 5

1.119.0 48

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

6.837

9.062

Ostale obveze

5.574

4.729

Ukupno obveze

1.237.812

1.206.749

44. POSLOVI U IME I ZA RAČUN PRAVNIH OSOBA I STANOVNIŠTVA (nastavak)

45. PROSJEČNE KAMATNE STOPE

Prosječne kamatne stope prikazane u nastavku, izračunate su kao ponderirani prosjek za svaku kategoriju

kamatonosne imovine i obveza.

Grupa

Prosječne

kamatne stope

2022.

Prosječne

kamatne stope

2021.

Imovina

Novac i računi kod banaka

(0,07%)

(0,10%)

Krediti i potraživanja od banaka

1,81%

0,09%

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

1,80%

1,68%

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD

1,70%

1,46%

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

1,07%

10,11%

Krediti i potraživanja od komitenata

3,12%

3,39%

Obveze

Depoziti banaka

(1,25%)

(1,62%)

Depoziti komitenata

(0,10%)

(0,09%)

Posudbe

(0,63%)

(0,84%)

Nadalje, na dan 31. prosinca 2022. ukupna imovina investicijskih i mirovinskih fondova, za koje Banka

obavlja poslove depozitara, iznosila je 6,16 milijardi kuna (2021.: 6,74 milijardi kuna).

Banka također upravlja kreditnom izloženosti drugih osoba, kao što slijedi:

232

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

46. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Fer vrijednost predstavlja cijenu koja bi bila ostvarena prodajom neke stavke imovine ili plaćena za

prijenos neke obveze u urednoj transakciji među tržišnim sudionicima na datum mjerenja.

Financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po fer vri-

jednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit vrednuju se po fer vrijednosti. Krediti i potraživanja te ulaganja

koja se vrednuju po amortiziranom trošku iskazuju se po amortiziranom trošku umanjenom za ispravak

vrijednosti. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i financijska imovina po

fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit iskazane su po fer vrijednostima koje su proizašle iz

kotiranih cijena tih instrumenata na aktivnim tržištima. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka iskazane su po fer vrijednostima izračunatim na bazi dostupnih uvjeta tih instrumenata.

Fer vrijednost je cijena koja bi bila postignuta na datum mjerenja prodajom neke stavke imovine ili

plaćena za prijenos neke obveze u urednoj transakciji na glavnom, odnosno najpovoljnijem tržištu pod

postojećim tržišnim uvjetima, neovisno o tome da li je ona neposredno vidljiva ili procijenjena nekom

drugom metodom vrednovanja. Banka u procjeni fer vrijednosti neke stavke imovine ili obveza razmatra

obilježja dotične stavke imovine, odnosno obveze koje bi pri utvrđivanju njene cijene na datum mje-

renja razmatrali i tržišni sudionici. Radi mjerenja i/ili objavljivanja fer vrijednosti u ovim konsolidiranim

financijskim izvještajima, mjera fer vrijednost utvrđuje se na gore navedeni način, izuzev kod plaćanja

temeljenih na dionicama iz djelokruga MSFI-ja 2, najmova iz djelokruga MRS-a 17 i mjera koje su

donekle slične fer vrijednosti, ali nisu fer vrijednost, kao što su neto prodajna/ostvariva vrijednost iz

MRS-a 2 ili vrijednost u uporabi iz MRS-a 36.

Nadalje, mjere fer vrijednosti su za potrebe financijskog izvještavanja razvrstane u 1., 2. ili 3. kate-

goriju ulaznih podataka prema njihovom stupnju dostupnosti i značajnosti u odnosu na ukupnu mjeru

fer vrijednosti, koje su kako slijedi:

• Ulazni podaci 1. razine su (neusklađene) cijene koje kotiraju na aktivnim tržištima za identičnu

imovinu, odnosno identične obveze i subjektu su dostupne na datum mjerenja.

• Ulazni podaci 2. razine su ulazni podaci koji nisu cijene koje kotiraju i vidljive su za predmetnu

imovinu, odnosno obvezu, bilo neposredno, bilo posredno i

• Ulazni podaci 3. razine su ulazni podaci o predmetnoj imovini, odnosno obvezi koji nisu vidljivi.

Banka

Prosječne

kamatne stope

2022

Prosječne

kamatne stope

2021

Imovina

Novac i računi kod banaka

(0,05%)

(0,10%)

Krediti i potraživanja od banaka

1,89%

0,09%

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

1,65%

1,68%

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz OSD

1,94%

1,46%

Financijska ulaganja po amortiziranom trošku

1,06%

10,11%

Krediti i potraživanja od komitenata

3,04%

3,39%

Obveze

Depoziti banaka

(1,89%)

(1,62%)

Depoziti komitenata

(0,05%)

(0,09%)

Posudbe

(0,77%)

(0,84%)

45. PROSJEČNE KAMATNE STOPE (nastavak)

233

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

46. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

Tablice u nastavku prikazuje hijerarhiju fer vrijednosti financijskih instrumenata Grupe i Banke na dan

31. prosinca 2022. i 31. prosinca 2021. godine.

U nastavku slijedi sažetak glavnih metoda i pretpostavki korištenih u procjeni fer vrijednosti finan-

cijskih instrumenata.

Krediti

Fer vrijednost kredita izračunava se temeljem diskontiranih očekivanih budućih novčanih tokova.

Otplate kredita su predviđene po ugovornim datumima, u slučajevima u kojima je to primjenjivo.

Očekivani budući gotovinski tokovi procjenjuju se uzimajući u obzir kreditne rizike i sve pokazatelje

umanjenja vrijednosti, uključujući umanjenje vrijednosti za identificirane gubitke na skupnoj osnovi

kredita A-rizične skupine, obračunato prema propisanim stopama umanjenja. Procijenjene fer vrijed-

nosti kredita odražavaju promjene u kreditnom statusu otkad su krediti odobreni i promjene kamatnih

stopa u slučaju kredita koji imaju fiksnu kamatnu stopu. Banka ima ograničeni portfelj kredita koji

se odobravaju uz fiksnu kamatnu stopu, gdje postoji razlika između fer i knjigovodstvene vrijednosti.

Ulaganja koja se iskazuju po trošku stjecanja

Za ulaganja, za koja ne postoji kotirana tržišna cijena, fer vrijednost se, gdje je moguće, procjenjuje

korištenjem tehnika diskontiranog gotovinskog toka. Procijenjeni budući gotovinski tokovi temelje

se na najboljim procjenama rukovodstva, a diskontna stopa je tržišna stopa za slični instrument na

datum pripreme financijskih izvještaja.

Depoziti banaka i komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po

viđenju na dan bilance. Procijenjena fer vrijednost depozita s fiksnim dospijećem temelji se na dis-

kontiranim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim stopama za depozite sličnog pre-

ostalog dospijeća. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene

fer vrijednosti.

Posudbe

Za dugoročne posudbe Banke, gdje nema kotirane tržišne cijene, fer vrijednost procjenjuje se kao

sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova diskontiranih kamatnim stopama dostupnim Banci na

datum pripreme financijskih izvještaja, za nove posudbe sličnog tipa i preostale ročnosti.

234

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

46. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

Grupa

31. 12. 2022.

Fer

vrijednost

Razina

fer vrijednosti

Metoda vrednovanja

i glavni ulazni podaci

Knjigovod-

stvena

vrijednost

Nepriznati

dobici/

(gubici)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO TROŠKU

Novac i računi kod banaka 11.091.437 1. razina 11.091.437

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

- 1. razina novčani ekvivalent -

Krediti i potraživanja od banaka 201.571

3. razina

novčani ekvivalent osim imovine s

rokom dospijeća > 30 dana uz

fiksnu kamatnu stopu, gdje fer

vrijednost predstavlja sadašnja

vrijednost diskontiranih novčanih

tokova

211.771 (10.200)

Financijska imovina po amortiziranom

trošku

5.452.600 1. razina

mark-to-market prema cijenama

koje kotiraju na aktivnom tržištu

6.001.779 (549.179)

Krediti i potraživanja od komitenata 22.944.484 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

23.069.273 (124.790)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO FER VRIJEDNOSTI

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

508.813 508.813

- trezorski zapisi Ministarstva financija

2. razina - trezorski zapisi Ministarstva financija

- obveznice Ministarstva financija 381.243 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

381.243

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

23.750 1. razina

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

23.750

- ulaganja u otvorene investicijske fondove 69.305 1. razina

vrijednost pojedinačnog udjela na dan

vrednovanja

69.305

- vlasničke vrijednosnice 24.919 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

24.919

- fer vrijednost terminskih ugovora 363 3. razina

interni model za vrednovanje valutnog

"swap" ugovora pomoću diskontiranja

budućih novčanih tokova

363

- krediti i potraživanja od komitenata 4.965 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

4.965

- nedospjela potraživanja po kamatama 4.268 nije primjenjivo nije primjenjivo 4.268

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

28.688 28.688

- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije 26.000 3. razina

metoda usporedivih kompanija, uz

korištenje prosjeka standardnih

multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.

26.000

- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom 2.688 1. razina

- vlasničke vrijednosnice - sa

kotacijom

2.688

- nedospjela potraživanja po kamatama - nije primjenjivo nije primjenjivo -

Ukupno financijska imovina

40.227.594

40.911.762

(684.169)

FINANCIJSKE OBVEZE

MJERENE PO TROŠKU

Depoziti banaka 381.463 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

374.231 (7.233)

Depoziti komitenata 34.595.858 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

34.594.738 (1.120)

Posudbe 2.533.695 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

2.527.537 (6.158)

FINANCIJSKA OBVEZE

MJERENE PO FER VRIJEDNOSTI

Financijske obveze po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

232 3. razina

interni model za vrednovanje

valutnog "swap" ugovora pomoću

diskontiranja budućih novčanih

tokova

232

Ukupno financijske obveze 37.511.016 37.496.505 (14.511)

UKUPNO

(698.680)

235

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

46 FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

Grupa

31. 12. 2021.

Fer

vrijednost

Razina

fer vrijednosti

Metoda vrednovanja

i glavni ulazni podaci

Knjigovod-

stvena

vrijednost

Nepriznati

dobici/

(gubici)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO TROŠKU

Novac i računi kod banaka

6.192.555

1. razina

6.192.555

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

1.326.442 1. razina novčani ekvivalent 1.326.442

Krediti i potraživanja od banaka 289.806

3. razina

novčani ekvivalent osim imovine s

rokom dospijeća > 30 dana uz

fiksnu kamatnu stopu, gdje fer

vrijednost predstavlja sadašnja

vrijednost diskontiranih novčanih

tokova

289.837 (31)

Financijska imovina po amortiziranom

trošku

453 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

453 -

Krediti i potraživanja od komitenata 13.985.258 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

14.251.800 (266.542)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO FER VRIJEDNOSTI

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

625.986 625.986

- trezorski zapisi Ministarstva financija

2. razina - trezorski zapisi Ministarstva financija

- obveznice Ministarstva financija 483.499 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

483.499

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

24.861 1. razina

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

24.861

- ulaganja u otvorene investicijske fondove 80.933 1. razina

vrijednost pojedinačnog udjela na dan

vrednovanja

80.933

- vlasničke vrijednosnice 24.706 1. razina

mark-to-marketprema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

24.706

- krediti i potraživanja od komitenata 8.883 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

8.883

- nedospjela potraživanja po kamatama 3.10 4 nije primjenjivo nije primjenjivo 3.104

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

4.601.297 4.601.297

- trezorski zapisi Ministarstva financija 376.071 2. razina

mark-to-model primjenom internog

modela utvrđivanja sadašnje

vrijednosti budućih novčanih tokova

376.071

- obveznice Ministarstva financija 3.953.844 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

3.953.844

- vrijednosnice stranih država - 1. razina

mark-to-model primjenom internog

modela utvrđivanja sadašnje

vrijednosti budućih novčanih tokova

- korporativne obveznice državnih

trgovačkih društava

195.219 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

195.219

- korporativne obveznice ostalih trgovačkih

društava

- 3. razina

mark-to-model primjenom internog

modela utvrđivanja sadašnje

vrijednosti budućih novčanih tokova

- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije 25.669 3. razina

metoda usporedivih kompanija, uz

korištenje prosjeka standardnih

multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.

25.669

- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom 23.204 1. razina

- vlasničke vrijednosnice - sa

kotacijom

23.204

- nedospjela potraživanja po kamatama

27. 2 9 2

nije primjenjivo

27. 2 9 2

Ukupno financijska imovina 27.021.798 27.288.371 (266.573)

FINANCIJSKE OBVEZE

MJERENE PO TROŠKU

Depoziti banaka 28.025 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

28.025 -

Depoziti komitenata 23.414.833 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

23.412.844 (1.989)

Posudbe 1.410.402 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

1.396.886 (13.516)

FINANCIJSKE OBVEZE

MJERENE PO FER VRIJEDNOSTI

Financijske obveze po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

- 3. razina

interni model za vrednovanje

valutnog "swap" ugovora pomoću

diskontiranja budućih novčanih

tokova

Ukupno financijske obveze

24.853.260

24.837.755

(15.505)

UKUPNO (282.078)

236

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

46. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

Banka

31. 12. 2022.

Fer

vrijednost

Razina

fer vrijednosti

Metoda vrednovanja

i glavni ulazni podaci

Knjigovod-

stvena

vrijednost

Nepriznati

dobici/

(gubici)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO TROŠKU

Novac i računi kod banaka

9.919.462

1. razina Novac i novčani ekvivalent

9.919.462

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

- 1. razina novčani ekvivalent - -

Krediti i potraživanja od banaka 1.991.434

3. razina

novčani ekvivalent osim imovine s

rokom dospijeća > 30 dana uz

fiksnu kamatnu stopu, gdje fer

vrijednost predstavlja sadašnja

vrijednost diskontiranih novčanih

tokova

1.994.752 (3.318)

Financijska imovina po amortiziranom

trošku

4.927.511 1. razina

mark-to-market prema cijenama

koje kotiraju na aktivnom tržištu

5.447.266 (519.755)

Krediti i potraživanja od komitenata 15.749.996 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

15.873.713 (123. 7 17)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO FER VRIJEDNOSTI

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

419.087

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

419.087 -

- trezorski zapisi Ministarstva financija

2. razina - trezorski zapisi Ministarstva financija

- obveznice Ministarstva financija 291.689 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

291.689 -

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

23.750 1. razina

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

23.750 -

- ulaganja u otvorene investicijske fondove 69.305 1. razina

vrijednost pojedinačnog udjela na dan

vrednovanja

69.305 -

- vlasničke vrijednosnice 24.919 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

24.919 -

- fer vrijednost terminskih ugovora 363 3. razina

interni model za vrednovanje valutnog

"swap" ugovora pomoću diskontiranja

budućih novčanih tokova

363 -

- krediti i potraživanja od komitenata 4.965 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

4.965 -

- nedospjela potraživanja po kamatama 4.096 nije primjenjivo nije primjenjivo 4.096 -

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

28.547

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

28.547 -

- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije 26.000 3. razina

metoda usporedivih kompanija, uz

korištenje prosjeka standardnih

multipli EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.

26.000 -

- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom 2.547 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

2.547 -

- nedospjela potraživanja po kamatama - nije primjenjivo nije primjenjivo - -

Ukupno financijska imovina

33.036.038

33.682.827

(646.789)

FINANCIJSKE OBVEZE

MJERENE PO TROŠKU

Depoziti banaka 224.429 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

217.196 (7.233)

Depoziti komitenata 29.347.330 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

29.346.210 (1.120)

Posudbe 1.795.854 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

1.789.696 (6.158)

FINANCIJSKA OBVEZE

MJERENE PO FER VRIJEDNOSTI

Financijske obveze po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

232 3. razina

interni model za vrednovanje

valutnog "swap" ugovora pomoću

diskontiranja budućih novčanih

tokova

232 -

Ukupno financijske obveze

31.367.845

31.353.102

(14.743)

UKUPNO

(661.532)

237

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Banka

31. 12. 2021.

Fer

vrijednost

Razina

fer

vrijednosti

Metoda vrednovanja

i glavni ulazni podaci

Knjigovod-

stvena

vrijednost

Nepriznati

dobici/

(gubici)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO TROŠKU

Novac i računi kod banaka

6.192.515

1. razina Novac i novčani ekvivalent

6.192.515

Obvezna pričuva kod Hrvatske

narodne banke

1.326.442 1. razina novčani ekvivalent 1.326.442 -

Krediti i potraživanja od banaka 289.806 3. razina

novčani ekvivalent osim imovine s

rokom dospijeća > 30 dana uz

fiksnu kamatnu stopu, gdje fer

vrijednost predstavlja sadašnja

vrijednost diskontiranih novčanih

tokova

289.837 (31)

Financijska imovina po amortiziranom

trošku

453 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

453 -

Krediti i potraživanja od komitenata 13.985.258 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

14.251.800 (266.542)

FINANCIJSKA IMOVINA

MJERENA PO FER VRIJEDNOSTI

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

625.986

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

625.986

- trezorski zapisi Ministarstva financija - 2. razina - trezorski zapisi Ministarstva financija - -

- obveznice Ministarstva financija 483.499 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

483.499 -

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

24.861 1. razina

- korporativne obveznice i komercijalni

zapisi

24.861 -

- ulaganja u otvorene investicijske fondove 80.933 1. razina

vrijednost pojedinačnog udjela na dan

vrednovanja

80.933 -

- vlasničke vrijednosnice 24.706 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

24.706 -

- krediti i potraživanja od komitenata 8.883 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

budućih novčanih tokova

8.883 -

- nedospjela potraživanja po kamatama

3.10 4

nije primjenjivo nije primjenjivo

3.10 4

Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

4.601.297

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

4.601.297 -

- trezorski zapisi Ministarstva financija 376.071 2. razina

mark-to-model primjenom internog

modela utvrđivanja sadašnje

vrijednosti budućih novčanih tokova

376.071 -

- obveznice Ministarstva financija 3.953.844 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

3.953.844 -

- vrijednosnice stranih država - 1. razina

mark-to-model primjenom internog

modela utvrđivanja sadašnje

vrijednosti budućih novčanih tokova

- -

- korporativne obveznice državnih

trgovačkih društava

195.219 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

195.219 -

- korporativne obveznice ostalih trgovačkih

društava

3. razina

mark-to-model primjenom internog

modela utvrđivanja sadašnje

vrijednosti budućih novčanih tokova

- -

- vlasničke vrijednosnice - bez kotacije 25.669 3. razina

metoda usporedivih kompanija, uz

korištenje prosjeka standardnih multipli

EV/EBITDA, P/E, P/S, P/B.

25.669 -

- vlasničke vrijednosnice - sa kotacijom 23.204 1. razina

mark-to-market prema cijenama koje

kotiraju na aktivnom tržištu

23.204 -

- nedospjela potraživanja po kamatama 27.292 nije primjenjivo nije primjenjivo 27.292 -

Ukupno financijska imovina

27.021.758

27.288.330

(266.573)

FINANCIJSKE OBVEZE

MJERENE PO TROŠKU

Depoziti banaka 28.025 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

28.025 -

Depoziti komitenata 23.424.078 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

23.422.089 (1.989)

Posudbe 1.410.402 3. razina

sadašnja vrijednost diskontiranih

novčanih tijekova prema trenutno

važećim kamatnim stopama

1.396.886 (13.516)

FINANCIJSKE OBVEZE

MJERENE PO FER VRIJEDNOSTI

Financijske obveze po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

- 3. razina

interni model za vrednovanje

valutnog "swap" ugovora pomoću

diskontiranja budućih novčanih

tokova

- -

Ukupno financijske obveze

24.862.505

24.847.000

(15.505)

UKUPNO

(282.078)

46. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

238

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Ulazni podaci koji nisu vidljivi za mjerenje Razine 3

U slučaju kad se fer vrijednost financijske imovine dobiva od ulaznih parametara koji nisu vidljivi na tržištu,

tada se ti parametri mogu dobiti drugim alternativnim parametrima. Za sastavljanje Izvještaja o financijskom

položaju koriste se parametri koji odražavaju tržišnu situaciju na dan izvještaja.

Raspon nevidljivih parametara vrednovanja koji se koriste za mjerenje Razine 3 prikazani su u sljedećoj

tablici:

Grupa i Banka 31. 12. 2022.

Financijska imovina

Vrsta

instrumenta

Fer

vrijednost

Metoda

vrednovanja

Značajni inputi

koji nisu vidljivi

Rasponi inputa

koji nisu vidljivi

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

Krediti i

potraživanja od

komitenata 4.965

sadašnja vrijednost

diskontiranih budućih

novčanih tokova

Diskontna

stopa 3,0%-3,1%

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

Vlasničke

vrijednosnice - bez

kotacije 24.295

izračun na temelju

konverzijskog faktora i

cijene dionice na

primarnom tržištu

Konverzijski

faktor 3,645 i 100

Grupa i Banka 31. 12. 2021.

Financijska imovina

Vrsta

instrumenta

Fer

vrijednost

Metoda

vrednovanja

Značajni inputi

koji nisu vidljivi

Rasponi inputa

koji nisu vidljivi

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

Krediti i

potraživanja od

komitenata 7. 3 5 2

sadašnja vrijednost

diskontiranih budućih

novčanih tokova

Diskontna

stopa 3,35%-3,45%

Financijska imovina po fer

vrijednosti kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

Vlasničke

vrijednosnice - bez

kotacije 23.964

izračun na temelju

konverzijskog faktora i

cijene dionice na

primarnom tržištu

Konverzijski

faktor 6,829 i 100

46. FER VRIJEDNOST FINANCIJSKIH INSTRUMENATA (nastavak)

239

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

Tablični prikaz opterećene imovine Grupe i Banke sa stanjem na 31. 12. 2022. i 31. 12. 2021.

31. 12. 2022. 31. 12. 2021.*

Grupa

(u 000 kn)

Knjigovodstvena

vrijednost

Fer

vrijednost

Knjigovodstvena

vrijednost

Fer

vrijednost

Dužnički vrijednosni papiri 715.341 715.341 451.720 451.720

Obračunata obvezna pričuva i računi

održavanja 867.992 867.992 1.326.442 1.326.442

Krediti komitentima i ostala imovina 294.331 294.331 302.779 302.779

Ukupno 1.877.664 1.877.644 2.080.941 2.080.941

31. 12. 2022. 31.12.2021.

Banka

(u 000 kn)

Knjigovodstvena

vrijednost

Fer

vrijednost

Knjigovodstvena

vrijednost

Fer

vrijednost

Dužnički vrijednosni papiri 474.152 474.152 451.720 451.720

Obračunata obvezna pričuva i računi

održavanja 785.083 785.083 1.326.442 1.326.442

Krediti komitentima i ostala imovina 289.678 289.678 302.779 302.779

Ukupno 1.548.914 1.548.914 2.080.941 2.080.941

*Banka je stekla vlasnički udio u NHB d.d. s danom 14. 04. 2022. godine te su shodno tome za 2021. godinu iskazani podaci o

opterećenoj imovini jednaki za Grupu i Banku .

47. OPTEREĆENA IMOVINA KREDITNE INSTITUCIJE

HPB Grupa i Banka pod pojmom opterećena imovina podrazumijevaju imovinu koja je založena, dana je kao

kolateral, podliježe nekom obliku osiguranja ili služi kreditnom poboljšanju bilančne pozicije iz koje se ne može

slobodno povući. Također, imovina za koju se povlačenje mora prethodno odobriti, smatra se opterećenom

imovinom.

U strukturi imovine, Banka ima evidentiranu opterećenu imovinu u iznosu 1.548.914 tisuća kuna (2021.:

2.080.941 tisuća kuna). Knjigovodstvena vrijednost opterećene imovine Banke u odnosu na bilančnu svotu

Banke iznosi 4,50 posto imovine Banke. Na razini HPB Grupe opterećena imovina iznosi 1.877.664 tisuća kuna

odnosno 4,50 posto konsolidirane bilančne svote HPB Grupe.

U opterećenu imovinu HPB Grupe s 31. 12. 2022. godine, uključeni su depoziti kod HNB-a koji su služili kao

kolateral za primljenu euro gotovinu vezano za proces uvođenja EUR-a kao službene valute u RH, i to u iznosu

od 867.992 tisuća kuna (u tome HPB d.d. 785.083 tisuća kuna), dok su sredstva izdvojena s osnova kunske i

devizne obvezna pričuve koji su se izdvajala na računima kod HNB -a, uplaćena natrag u NKS sustav Banke.

Nadalje, opterećenu imovinu predstavlja zalog dužničkih vrijednosnih papira RH s osnova uzetih repo kre-

dita od HNB-a, u ukupnom iznosu od 715.341 tisuća kuna (u tome HPB d.d 474.152 tisuće kuna).

Preostali iznos opterećene imovine odnosi se na založeni kredit u iznosu od 271.889 tisuća kuna kao zalog

za primljeni devizni kredit od Europske investicijske banke te jamstvene depozite u iznosu od 20.819 tisuća

kuna te ostale depozite od 1.624 tisuće kuna.

240

Bilješke uz financijske izvještaje

za godinu koja je završila 31. prosinca 2022. godine

12. srpnja

2022.

Hrvatska pristupa

Eurozoni 1. siječnja 2023.

14. srpnja

2022.

Regulatorne izmjene - Obvezna pričuva

Minimalno potrebna devizna

potraživanja

Smanjenje stope za

obračun obvezne pričuve

sa 9% na 5%

Uvođenje EUR-a

10. kolovoza

2022.

1. siječnja

2023.

1. kolovoza

2022.

Smanjenje stope minimalno

potrebnih deviznih potraživanja

sa 17% na 8,5%

Smanjenje stope za obračun obvezne pričuve

sa 5% na 1%; Ukidanje stope minimalno

potrebnih deviznih potraživanja

14. prosinca

2022.

48. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

UVOĐENJE EUR-a

Od 1. siječnja 2023. Hrvatska je ušla u monetarnu uniju eurozone. Time je euro posala funkcionalna valuta u

Republici Hrvatskoj. To predstavlja značajne promjene u upravljanju viškom likvidnosti, kao što je izravan pristup

eurskom tržištu novca i monetarnim operacijama, što također implicira određeni zaokret u upravljanju financijskom

imovinom. Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predstavlja promjenu funkcionalne valute koja će

se obračunavati prospektivno te ne predstavlja događaj nakon datuma bilance koji nalaže usklađivanje iznosa u ovim

financijskim izvještajima. Pristupanje Hrvatske monetarnoj uniji pokrenulo je regulatorne promjene koje predstavljaju

potpuno usklađivanje s regulatornim okvirom ECB-a od 1. siječnja 2023., poput smanjenja minimalne pričuve i mini-

malne obvezne devizne pričuve. Pristup monetarnoj uniji omogućuje uklanjanje tečajnih razlika, smanjenje premije

rizika zemlje (niže stope zaduživanja), povećanje likvidnosti domaćeg tržišta kapitala, smanjenje troškova platnog

prometa, jačanje konkurencije (optimizacija poslovanja).

U razdoblju od 1. 10. 2022. do 31. 12. 2022. godine kroz proces predopskrbe opskrbljena je mreža Banke gotovim nov-

cem eura. Kroz proces posredne predopskrbe i pojednostavljene posredne predopskrbe poslovnim subjektima, klijen-

tima Banke omogućena je opskrba gotovim novcem eura za njihove potrebe, a za korištenje nakon 1. 1. 2023. godine.

U razdoblju od 1. 12. 2022. do 31. 12. 2022. godine u centrima Banke i poštanskim uredima Hrvatske pošte omogućena je

prodaja početnih paketa eurokovanica potrošačima i poslovnim subjektima. Proces predopskrbe zaključen je 31. 12. 2022.

godine, a gotov novac eura preuzet iz predopskrbe od 1. 1. 2023. godine koristi se za redovno poslovanje u mreži Banke.

PRIPAJANJE DRUŠTVA PRONAM NEKRETNINE d.o.o.

Dana 14. ožujka 2023. godine društvo Pronam Nekretnine d.o.o. za poslovanje nekretninama, iznajmljivanje

opreme, posredovanje i trgovinu pripojeno je banci temeljem Ugovora o pripajanju od 11. 11. 2022. godine,

Rješenja Hrvatske narodne banke o odobrenju pripajanja od 23. 02. 2023. godine te Odluke skupštine Pronam

Nekretnine d.o.o. od 8. 3. 2023. godine.

Grupa

Banka

31. 12. 2022.

'000 kn

31. 12. 2022.

'000 kn

Predopskrba gotovina - centralni trezor

60.353

1.059

Predopskrba gotovina - poslovnice

189.434

178.901

Predopskrba gotovina - bankomati

144.242

141.362

Predopskrba gotovina - HP i FINA

339.804

33 8.18 9

Predopskrba gotovina - ostalo

75.402

1.080

Ukupno

809.235

660.592

241

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

Izvještaj o financijskom položaju na 31. 12. 2022. godine

Naziv pozicije

AOP

oznaka

Rbr.

bilješke

Prethodna godina

(neto)

Tekuća godina

(neto)

Imovina

1. Novčana sredstva. novčana potraživanja od središnjih banaka i

ostali depoziti po viđenju (AOP 002 do 004) 001

6.177.602.131

9.919.216.704

1.1. Novac u blagajni 002

1.422.548.361

950.176.438

1.2. Novčana potraživanja od središnjih banaka 003

4.339.757.848

8.883.505.909

1.3. Ostali depoziti po viđenju 004

415.295.922

85.534.357

2. Financijska imovina koja se drži radi trgovanja

(AOP 006 do 009) 005

616.670.614

412.244.729

2.1. Izvedenice 006

362.720

2.2. Vlasnički instrumenti 007

105.639.274

94.223.884

2.3. Dužnički vrijednosni papiri 008 511.031.340 317.658.125

2.4. Krediti i predujmovi 009

3. Financijska imovina kojom se ne trguje koja se obvezno mjeri

po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (AOP 011 do 013) 010

9.316.729

6.842.780

3.1. Vlasnički instrumenti 011

3.2. Dužnički vrijednosni papiri 012

3.3. Krediti i predujmovi 013

9.316.729

6.842.780

4. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

(AOP 015 + 016) 014

4.2. Dužnički vrijednosni papiri 015 - -

4.3. Krediti i predujmovi 016

5. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu

dobit (AOP 018 do 020) 017

4.601.319.906

28.547.398

5.1. Vlasnički instrumenti 018

48.896.784

28.547.398

5.1. Dužnički vrijednosni papiri 019

4.552.423.122

5.2. Krediti i predujmovi 020

6. Financijska imovina po amortiziranom trošku (AOP 022+023) 021

15.955.565.325

23.390.612.112

6.1. Dužnički vrijednosni papiri 022

454.371

5.447.265.274

6.2. Krediti i predujmovi 023

15.955.110.954

17.9 43. 3 46. 8 3 8

7. Izvedenice − računovodstvo zaštite 024

8. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki u zaštiti portfelja od

kamatnog rizika 025

9. Ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena

društva 026

9.760.843

101.105.343

10. Materijalna imovina 027

310.680.257

318.549.644

11. Nematerijalna imovina 028

93.319.300

99.979.902

12. Porezna imovina 029

642.640

22.650.486

13. Ostala imovina 030

50.579.782

81.759.383

14. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje klasificirane kao

namijenjene za prodaju 031

9.200.000

15. UKUPNA IMOVINA

(AOP 001 + 005 + 010 + 014 + 017 + 021 + 024 do 031) 032

27.834.657.527

34.381.508.481

242

Izvještaj o financijskom položaju na 31. 12. 2022. godine (nastavak)

Naziv pozicije

AOP

oznaka

Rbr.

bilješke

Prethodna godina

(neto)

Tekuća godina

(neto)

OBVEZE

16. Financijske obveze koje se drže radi trgovanja (AOP 034 do 038) 033

533.449

16.1. Izvedenice 034

533.449

16.2. Kratke pozicije 035

16.3. Depoziti 036

16.4. Izdani dužnički vrijednosni papiri 037

16.5. Ostale financijske obveze 038

17. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak

(AOP 040 do 042) 039

17.1. D e p ozi t i 040

17.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri 041

17.3. Ostale financijske obveze 042

18. Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku

(AOP 044 do 046) 043

24.599.744.662

31.369.828.625

18.1. De pozit i 044

24.505.320.711

31.288.352.875

18.2. Izdani dužnički vrijednosni papiri 045

18.3. Ostale financijske obveze 046

94.423.951

81.475.750

19. Izvedenice − računovodstvo zaštite 047

20. Promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki kod zaštite portfelja

od kamatnog rizika 048

21. Rezervacije 049

341.273.561

144.655.132

22. Porezne obveze 050

64.392.779

11.072.042

23. Temeljni kapital koji se vraća na zahtjev 051

24. Ostale obveze 052

178.816.674

240.984.184

25. Obveze uključene u grupe za otuđenje klasificirane kao

namijenjene za prodaju 053

26. UKUPNE OBVEZE (AOP 033 + 039 + 043 + 047 do 053) 054

25.184.227.676

31.767.073.432

Kapital

27. Temeljni kapital 055

1.214.775.000

28. Premija na dionice 056

29. Izdani vlasnički instrumenti osim kapitala 057

30. Ostali vlasnički instrumenti 058

31. Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit 059

240.193.702

60.431.930

32. Zadržana dobit 060

291.352.537

544.642.603

33. Revalorizacijske rezerve 061

34. Ostale rezerve 062

702.479.098

661.979.683

35. Trezorske dionice 063

(477.000)

36. Dobit ili gubitak koji pripadaju vlasnicima matičnog društva 064

202.106.513

132.605.834

37. Dividende tijekom poslovne godine 065

38. Manjinski udjeli (nekontrolirajući udjeli) 066

39. UKUPNO KAPITAL (AOP 055 do 066) 067

2.650.429.850

2.614.435.050

40. UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (AOP 054+067) 068

27.834.657.526

34.381.508.482

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

243

Račun dobiti i gubitka za 2022. godinu

Naziv pozicije

AOP

oznaka

Rbr.

bilješke

Prethodna godina

Tekuća godina

1. Kamatni prihodi 001 560.475.074 564.056.257

2. Kamatni rashodi 002

36.363.820

32.015.271

3. Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev 003

4. Prihodi od dividende 004 2.043.665 2.548.939

5. Prihodi od naknada i provizija 005

482.976.369

522.382.353

6. Rashodi od naknada i provizija 006

290.099.614

315.4 07. 6 5 4

7. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih

obveza nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 007 671.529 3.046.848

8. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže

radi trgovanja, neto 008

59.962.657

(8.011.956)

9. Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po

fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 009

30.491.412

(48 .152)

10. Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer

vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 010

11. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto 011

12. Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto 012 (7. 592.753) (3.068.994)

13. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri,

zajedničke pothvate i pridružena društva, neto 013

14. Dobici ili gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto 014

15. Ostali prihodi iz poslovanja 015 18.529.530 20.242.534

16. Ostali rashodi iz poslovanja 016

19.815.032

12.073.635

17. UKUPNI PRIHODI IZ POSLOVANJA, NETO (AOP 069 - 070 - 071 + 072 +

073 - 074 + 075 do 082 - 083) 017

801.279.017

741.651.269

18. Administrativni rashodi 018 408.674.319 457.168 . 913

19. Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita 019

13.916.357

24.764.336

20. Amortizacija 020

67. 020 .386

70.0 5 7.10 9

21. Dobici ili gubici zbog promjena, neto 021 (4.328.639) (3.573.879)

22. Rezervacije ili ukidanje rezervacija 022

306,219

49.666.007

23. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti financijske imovine

koja nije mjerena po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak 023

63.262.189

(21.451.740)

24. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva

kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 024

25. Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti nefinancijske

imovine 025

(1.903.399)

(5 57.0 27 )

26. Negativan goodwill priznat u dobiti ili gubitku 026 - -

27. Udjel dobiti ili gubitka od ulaganja u društva kćeri. zajedničke pothvate i

pridružena društva obračunatih metodom udjela 027

28. Dobit ili gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane

kao namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se

neće nastaviti 028

29. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE

ĆE SE NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094) 029

245.674.307

158.429.792

30. Porezni rashodi ili prihodi povezani s dobiti ili gubitkom iz poslovanja koje

će se nastaviti 030

(43.567.794)

(25.823.958)

31. DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE

ĆE SE NASTAVITI (AOP 095 - 096) 031

202.106.513

132.605.834

32. Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće

nastaviti (AOP 099 - 100) 032

32.1. Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti 033

32.2. Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće

nastaviti 034

33. DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103) 035

202.106.513

132.605.834

34. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjeli) 036

35. Pripada vlasnicima matičnog društva 037

202.106.513

132.605.834

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

244

Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti za 2022. godinu

Naziv pozicije

AOP

oznaka

Rbr.

bilješke

Prethodna godina

Tekuća godina

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI

1. Dobit ili gubitak tekuće godine (AOP 101) 038

202.106.513

132.605.834

2. Ostala sveobuhvatna dobit (AOP 106 + 118) 039

(24.780.853)

(179.761.773)

2.1. Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak

(AOP 107 do 113 + 116 + 117) 040

1.831.095

12.200.944

2.1.1. Materijalna imovina 041

6.411.028

12.387. 0 8 2

2.1.2. Nematerijalna imovina 042

2.1.3. Aktuarski dobici ili gubici na mirovinskim planovima pod

pokroviteljstvom poslodavca 43

(2.968.225)

2.1.4. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 044

2.1.5. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od subjekata koji se

obračunava metodom udjela 045

2.1.6. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit 046

2.1.7. Dobici ili gubici od računovodstva zaštite vlasničkih instrumenata

mjerenih po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, neto 047

2.1.8. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (zaštićena stavka) 048

2.492.118

2.1.9. Promjene fer vrijednosti vlasničkih instrumenata mjerenih po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (instrument zaštite) 049

2.1.10. Promjene fer vrijednosti financijskih obveza mjerenih po fer

vrijednosti kroz dobit ili gubitak koje se pripisuju promjenama u

kreditnom riziku 050

2.1.11. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje neće biti

reklasificirane 051 (1.611.708) (2.678.256)

2.2. Stavke koje je moguće reklasificirati u dobit ili gubitak

(AOP 119 do 126) 052

(26.611.948)

(191.962.717)

2.2.1 Zaštita neto ulaganja u inozemno poslovanje (efektivni udjel) 053

2.2.2. Preračunavanje stranih valuta 054

2.2.3. Zaštite novčanih tokova (efektivni udjel) 055

2.2.4. Instrumenti zaštite od rizika (elementi koji nisu određeni) 056

2.2.5. Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu

dobit 057

(32.525.728)

(234.10 0.875)

2.2.6. Dugotrajna imovina i grupe za otuđenje namijenjene za prodaju 058

2.2.7. Udjel ostalih priznatih prihoda i rashoda od ulaganja u društva

kćeri, zajedničke pothvate i pridružena društva 059

2.2.8. Porez na dobit koji se odnosi na stavke koje je moguće

reklasificirati u dobit ili gubitak 060

5.913.780

42.138 .158

3. Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine

(AOP 104 + 105 i AOP 128 + 129) 061

177.325.660

(47.155.939)

4. Pripada manjinskom udjelu (nekontrolirajući udjel) 062

5. Pripada vlasnicima matičnog društva 063

177.325.660

(47.155.939)

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

245

Izvori promjene kapitala

AOP

oznaka

Raspodjeljivo imateljima kapitala matice Manjinski udjel

Ukupno

Kapital

Premija na dionice

Izdani vlasnički

instrumenti osim

kapitala

Druge stavke kapitala

Akumulirana ostala

sveobuhvatna dobit

Zadržana dobit

Revalorizacijske

rezerve

Ostale rezerve

( ) Trezorske dionice

Dobit ili ( – ) gubitak

koji pripada vlasnicima

matičnog društva

( ) Dividende tijekom

poslovne godine

Akumulirana ostala

sveobuhvatna dobit

Ostale stavke

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Početno stanje [prije prepravljanja]

001 1.214.775.000 - - - 240.193.703 291.352.537 - 702.479.098 (477.000) 202.106.513 - - - 2.650.429.851

Učinci ispravaka pogrešaka

002 - - - - - (5.782.313) - - - - - - - (5.782.313)

Učinci promjena računovodstvenih

politika

003 - - - - - - - - - - - - - -

Početno stanje [tekuće razdoblje] (1. + 2. + 3.)

004 1.214.775.000 - - - 24 0 .193 .703 285.570.224 - 702.479.098 (477.000) 202.106.513 - - - 2.644.647.538

Izdavanje redovnih dionica

005 - - - - - - - - - - - - - -

Izdavanje povlaštenih dionica

006 - - - - - - - - - - - - - -

Izdavanje drugih vlasničkih instrumenata

007 - - - - - - - - - - - - - -

Izvršavanje ili istek ostalih izdanih vlasničkih

instrumenata

008 - - - - - - - - - - - - - -

Pretvaranje potraživanja u vlasničke

instrumente

009 - - - - - - - - - - - - - -

Redukcija kapitala

010 - - - - - - - - - - - - - -

Dividende

011 - - - - - - - - - - - - - -

Kupnja trezorskih dionica

012 - - - - - - - - (204.600) - - - - (204.600)

Prodaja ili poništenje trezorskih dionica

013 - - - - - - - - - - - - - -

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz

kapitala u obveze

014 - - - - - - - - - - - - - -

Reklasifikacija financijskih instrumenata iz

obveza u kapital

015 - - - - - - - - - - - - - -

Prijenosi između komponenata kapitala

016 - - - - - 192.001.187 - - - (192.001.187) - - - -

Povećanje ili ( – ) smanjenje kapitala kroz

poslovna spajanja

017 - - - - - - - - - - - - - -

Plaćanja temeljena na dionicama

018 - - - - - - - - 681.600 - - - - 681.600

Ostala povećanja ili ( – ) smanjenja

kapitala

019 - - - - - 67.071.192 - (40.499.415) - (10.105.326) - - - 16.466.451

Ukupna sveobuhvatna dobit tekuće godine

020 - - - - (179.761.773) - - - - 132.605.834 - - - (47.155.939)

Završno stanje [tekuće razdoblje]

(od 4. do 20.)

021 1.214.775.000 - - - 60.431.930 544.642.603 - 661.979.683 - 132.605.834 - - - 2.614.435.050

Izvještaj o promjenama u kapitalu za 2022. godinu

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

246

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Poslovne aktivnosti i usklađenja

1. Dobit / gubitak prije oporezivanja

158.430

245.675

2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja

19.344

66.116

3. Amortizacija

70.057

67.020

4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG

8.963

(83.170)

5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine

(967)

(5.029)

6. Ostale nenovčane stavke

(592.736)

(518.562)

Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti

7. Sredstva kod HNB-a

1.326.442

(107. 28 5)

8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama

(564.647)

(4.727)

9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima

(1.548.783)

446.381

10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

1.545.344

11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja

202.579

172.074

12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,

a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG - -

13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku

(2.529.332)

1.534

15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti 18.949 (19.526)

Povećanje/smanjenje poslovnih obveza

16. Depoziti od financijskih institucija

186.851

(69.619)

17. Transakcijski računi ostalih komitenata

3.127.983

890.116

18. Štedni depoziti ostalih komitenata

2.833.581

1.918.207

19. Oročeni depoziti ostalih komitenata

(50.297)

(775.064)

20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje

232

(21)

21. Ostale obveze

55.759

23 6 .16 6

22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti

453.457

484.505

23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti

24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti

(26.617)

(30.807)

25. Plaćeni porez na dobit

(42.340)

2.098

A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti 4.652.252 2.916.082

Ulagačke aktivnosti

1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine

(73.801)

(47.0 0 9)

2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i

zajedničke pothvate

(91.344)

3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i

drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti

(369.725)

4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti

2.549

2.044

5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti

B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (162.596) (414.690)

Financijske aktivnosti

1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti

394.458

(57.279)

2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira

3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala

4. Povećanje dioničkoga kapitala

5. Isplaćena dividenda

6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti

(18.321)

(24.343)

C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

376.137

(81.622)

D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

4.865.793

2.419.770

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

6.501.311

4.081.541

Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

11.367.104

6.501.311

Izvještaj o novčanom toku za 2022. godinu

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

247

2022.

'000 kn

2021.

'000 kn

Poslovne aktivnosti i usklađenja

1. Dobit / gubitak prije oporezivanja

158.430

245.675

2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja

19.344

66.116

3. Amortizacija

70.057

67.020

4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG

8.963

(83.170)

5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine

(967)

(5.029)

6. Ostale nenovčane stavke

(592.736)

(518.562)

Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti

7. Sredstva kod HNB-a

1.326.442

(107. 28 5)

8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama

(564.647)

(4.727)

9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima

(1.548.783)

446.381

10. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

1.545.344

11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja

202.579

172.074

12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje,

a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG

13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po fer vrijednosti

kroz račun dobiti i gubitka

14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po amortiziranom trošku

(2.529.332)

1.534

15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti 18.949 (19.526)

Povećanje/smanjenje poslovnih obveza

16. Depoziti od financijskih institucija

186.851

(69.619)

17. Transakcijski računi ostalih komitenata

3.127.983

890.116

18. Štedni depoziti ostalih komitenata

2.833.581

1.918.207

19. Oročeni depoziti ostalih komitenata

(50.297)

(775.064)

20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje

232

(21)

21. Ostale obveze

55.759

23 6 .16 6

22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti

453.457

484.505

23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti

24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti

(26.617)

(30.807)

25. Plaćeni porez na dobit

(42.340)

2.098

A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti 4.652.252 2.916.082

Ulagačke aktivnosti

1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine

(73.801)

(47.0 0 9)

2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju ulaganja u podružnice, pridružena društva i

zajedničke pothvate

(91.344)

3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i

drugih financijskih instrumenata iz ulagačkih aktivnosti

(369.725)

4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti

2.549

2.044

5. Ostali primici / plaćanja/ iz ulagačkih aktivnosti

B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti (162.596) (414.690)

Financijske aktivnosti

1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti

394.458

(57.279)

2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira

3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala

4. Povećanje dioničkoga kapitala

5. Isplaćena dividenda

6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti

(18.321)

(24.343)

C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

376.137

(81.622)

D) Neto povećanje / smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

4.865.793

2.419.770

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

6.501.311

4.081.541

Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

11.367.104

6.501.311

Temeljni financijski izvještaji

Propisani financijski izvještaji

u '000 kn

Propisani

izvještaji

Novac i računi

kod banaka

Obvezna

pričuva kod

Hrvatske

narodne

banke

Zajmovi i

potraživanja

od banaka

Financijska

imovina po

fer

vrijednosti

kroz račun

dobiti i

gubitka

Financijska

imovina

po fer

vrijednosti

kroz ostalu

sveobu-

hvatnu

dobit

Financijska

imovina po

amortizi-

ranom

trošku

Krediti i

potraživanja

komitenata

Imovina

namijenjena

prodaji

Ulaganja u

ovisna

društva

Nekretnine,

postrojenja

i oprema

Ulaganja u

nekretnine

Nemate-

rijalna

imovina

Neto

odgođena

porezna

imovina

Pretplaćeni

porez

na dobit

Ostala

imovina

Usklada

između

Temeljnih

izvještaja i

Propisanih

izvještaja

Novac u blagajni

95 0.176

(95 0.176)

Novčana potraživanja

od središnjih banaka

8.883.506

(8.883.506)

Ostali depoziti po

viđenju

85.534

(85.704)

(169)

Financijska imovina

koja se drži radi

trgovanja

412.245

(412.244)

Financijska imovina

kojom se ne trguje

koja se obvezno mjeri

po fer vrijednosti kroz

dobit ili gubitak

6.843

(6.843)

Financijska imovina

po fer vrijednosti kroz

ostalu sveobuhvatnu

dobit

28.547

(28.547)

Financijska imovina

po amortiziranom

trošku dužnički

vrijednosni papiri 5.4 47. 264 - - - - - (5. 447.2 6 6) - - - - - - - - - (1)

Financijska imovina

po amortiziranom

trošku krediti 17.9 4 3. 3 47 - - (1.994.752) - - -

(15.896.018)

- - - - - - - - 52.576

Ulaganja u društva

kćeri, zajedničke

poduhvate i

pridružena društva 101.105 - - - - - - - - (101.105) - - - - - - -

Materijalna imovina

(minus amortizacija) 318.550 - - - - - - - - - (293.978) (44.357) 21.583 - - (1.797) -

Nematerijalna

imovina 99.980 - - - - - - - - - - - (99.980) - - - -

Porezna imovina 22.650 - - - - - - - - - - - - (22.545) - (106) -

Ostala imovina

81.759

(76)

22.305

(156.367)

(52.379)

Dugotrajna imovina i

grupe za otuđenje

klasificirane kao

namijenjene prodaji

UKUPNO IMOVINA

34.381.508

(9.919.462)

(1.994.752)

(419.087)

(28.547)

(5.447.266)

(15.873.713)

(101.105)

(293.978)

(44.357)

(78.397)

(22.545)

(158.271)

1. Stavka Novac u blagajni u iznosu 950.176 tisuća kuna, Ostali depoziti po viđenju u iznosu 85.534 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 28.547 tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Dužnički vrijednosni papiri u iznosu 5.447.264

tisuća kuna, Financijska imovina po amortiziranom trošku\Krediti i predujmovi u iznosu 17.943.347 tisuća kuna, Porezna imovina u iznosu 22.650 tisuće

kuna, Ostala imovina u iznosu 81.759 tisuća kuna, Financijske obveze mjerene po amortiziranom trošku u iznosu 31.369.829 tisuća kuna, Rezervacije u

iznosu 144.655 tisuća kuna, Porezne obveze u iznosu 11.072 tisuća kuna, te Ostale obveze u iznosu 240.984 tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja,

Usklada izvještaja o financijskom položaju na 31. 12. 2022. godine

IMOVINA

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

248

Posebni financijski izvještaji

Temeljni financijski izvještaji

Propisani

izvještaji

Financijske

obveze po fer

vrijednosti kroz

račun dobiti i

gubitka

Depoziti

banaka

Depoziti

komitenata Uzeti krediti

Rezervacije za

obveze i

troškove

Tekuća obveza

za porez na

dobit

Ostale

obveze

Usklada između

Temeljnih

izvještaja i

Propisanih

izvještaja

Financijske obveze koje se

drže radi trgovanja 533 (232) - - - - - (301) -

Financijske obveze koje

mjerene po amortiziranom

trošku 31.369.829 - (217.19 6) (29.358.976) (1.789.696) - - - 3.961

Rezervacije 144.655 - - - - (136.775) - (7.8 8 0) -

Porezne obveze 11.072 - - - - - - 11.072

Ostale obveze 240.984 - - 12.766 - (6.918) - (261.836) (15.004)

UKUPNO OBVEZE 31.767.073 (232) (217.196) (29.346.210) (1.789.696) (143.693) - (270.017) 28

iskazane su unutar stavaka Novac i računi kod banaka u iznosu 950.176 tisuća kuna, Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

u iznosu 28.547 tisuća kuna, Financijska ulaganja po amortiziranom trošku u iznosu 5.447.264 tisuća kuna, Zajmovi i potraživanja od banaka u iznosu

1.994.752 tisuća kuna, Krediti i potraživanja od komitenata u iznosu 15.896.018 tisuća kuna, Nekretnine, postrojenja i oprema u iznosu 293.978 tisuća kuna,

Ulaganje u nekretnine u iznosu 44.357 tisuća kuna, Ostala imovina u iznosu 158.271 tisuća kuna, Depoziti banaka u iznosu 217.196 tisuća kuna, Depoziti

komitenata u iznosu 29.346.210 tisuća kuna, Posudbe u iznosu 1.789.696 tisuća kuna, Rezervacije za obveze i troškove 143.693 tisuća kuna, te Ostale

obveze u iznosu 270.017tisuće kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

2. Iznos od 101.105 tisuća kuna iskazan na stavci Ulaganja u društva kćeri, zajedničke poduhvate i pridružena društva u Propisanim financijskim izvještajima,

iskazan je na stavci Ulaganja u ovisna društva u Temeljnim financijskim izvještajima.

3. Iznos od 11.072 odgođene porezne obveze je u Propisanim financijskim izvještajima iskazan na stavci Porezne obveze unutar obveza, dok je u Temeljnim

financijskim izvještajima netiran na stavci Neto odgođene porezne imovine/obveza

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između bilance za 2022. godinu, između Propisanih financijskih

izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

249

KAPITAL

Temeljni financijski izvještaji

Posebni financijski izvještaji

u '000 kn

Propisani

izvještaji

Dionički

kapital

Kapitalni

dobitak

Vlastite

dionice

Rezerve za

vlastite

dionice

Zakonske

rezerve

Ostale

rezerve

Rezerva fer

vrijednosti

Revalo-

rizacijska

rezerva

Zadržana

dobit/

(nepokriveni

gubitak)

Usklada

između

Temeljnih

izvještaja i

Propisanih

izvještaja

Raspodjeljivo

imateljima

kapitala

matice

Kapital 1.214.775 (1.214.775) - - - - - - - - -

Premija na dionice - - - - - - - - - -

Izdani vlasnički

instrumenti osim

kapitala - - - - - - - - - -

Ostali vlasnički udjeli - - - - - - - - - -

Akumulirana ostala

sveobuhvatna dobit 60.432 - - - - - - (22.731) (37.701) - -

Zadržana dobit 544.643 - - - - - - - - (544.643) -

Revalorizacijske

rezerve - - - - - - - - - - -

Ostale rezerve 661.980 - - - (4.477) (5 0.115) (607.387) - - - -

Trezorske dionice - - - - - - - - - - -

Dobit / gubitak koji

pripada vlasnicima

matičnog društva 132.606 - - - - - - - - (132.606) -

Dividende tijekom

poslovne godine - - - - - - - - - -

Manjinski

udjel

Akumulirana ostala

sveobuhvatna dobiti - - - - - - - - - -

Ostale stavke - - - - - - - - - -

UKUPNO KAPITAL 2.614.435 (1.214.775) - - (4.477) (50.115) (607.387) (22.731) (37.701) (677.249) -

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

Usklada izvještaja o promjenama u kapitalu za 2022. godinu

Osim razlika u terminologiji stavki između Propisanih i Temeljnih financijskih izvještaja, usklađenje se odnosi na:

• Ostale rezerve iz Propisanih financijskih izvještaja sadržane su u stavkama rezerve za vlastite dionice, zakonske rezerve i ostale rezerve u Temeljnim

financijskim izvještajima,

• Akumulirana ostala sveobuhvatna dobit iz Propisanih financijskih izvještaja sadržana je u stavkama Rezerva za fer vrijednost i Revalorizacijska rezerva

u Temeljnim financijskim izvještajima,

• Dobit / gubitak koji pripada vlasnicima matičnog društva iz Propisanih financijskih izvještaja iskazana je na stavci Zadržana dobit / (nepokriveni gubitak)

u Temeljnim financijskim izvještajima

250

Usklada računa dobiti i gubitka za 2022. godinu

u 000 kn

Ukupni

Propisani izvještaji

Prihod od

kamata i slični

prihodi

Rashod od

kamata i slični

rashodi

Prihod od

naknada i

provizija

Rashod od

naknada i

provizija

Dobici umanjeni

za gubitke od

vrijednosnica

po fer

vrijednosti kroz

račun dobiti i

gubitka

Dobici umanjeni

za gubitke od

vrijednosnica

raspoloživih za

prodaju

Dobici umanjeni

za gubitke od

trgovanja

stranim

valutama

Ostali prihodi iz

poslovanja

Opći i

administrativni

troškovi

Amortizacija

Gubici od

umanjenja

vrijednosti

zajmova i

potraživanja od

komitenata i

ostale imovine

Rezerviranja

za obveze i

troškove

DOBIT PRIJE

POREZA

Porezni

(trošak)/prihod

DOBIT ZA

GODINU

Ukupni

Temeljni

financijski

izvještaji

Usklada između

Temeljnih

izvještaja i

Propisanih

izvještaja

Kamatni prihodi 564.056 560.236 3.820 - - - - - - - - - - - - - 564.056

Kamatni rashodi (32.015) - (31.823) - - - - - - - - - - - - - (31.823) 192

Rashodi od temeljnoga kapitala koji se vraća na zahtjev - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Prihodi od dividende

2.549

Prihodi od naknada i provizija 522.382 - - 522.382 - - - - - - - - - - - - 522.382

Rashodi od naknada i provizija (315.408) - - - (315.408) - - - - - - - - - - - (315.408) -

Dobici ili gubici po prestanku priznavanja financijske imovine i financijskih obveza koje

nisu mjerene po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, neto 3.047 - - - - - 2.118 - 929 - - - - - - - 3.047 -

Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama koje se drže radi

trgovanja, neto

(8.012)

(66.133)

58.121

(8.012)

Dobici ili gubici po financijskoj imovini kojom se ne trguje koja se mjeri po fer vrijednosti

kroz dobit ili gubitak, neto

(48)

Dobici ili gubici po financijskoj imovini i financijskim obvezama po fer vrijednosti kroz

dobit ili gubitak, neto - - - - - - - - - - - - - - - -

Dobici ili gubici od računovodstva zaštite, neto - - - - - - - - - - - - - - - - -

Tečajne razlike (dobit ili gubitak), neto

(3.069)

Dobici ili (–) gubici po prestanku priznavanja ulaganja u društva kćeri, zajedničke

pothvate i pridružena društva, neto

Dobici ili (–) gubici po prestanku priznavanja nefinancijske imovine, neto - - - - - - - - - - - - - - - - -

Ostali prihodi iz poslovanja 20.243 - - - - - - - 7. 4 99 - - 512 - - - - 8. 011 (12.232)

Ostali rashodi iz poslovanja (12.074) - - - - - - - - (12.010) - (64) - - - - (12.074) -

Administrativni rashodi

(457.16 9)

(456.448)

721

Doprinosi u novcu sanacijskim odborima i sustavima osiguranja depozita (24.764) - - - - - - - - (24.764) - - - - - - (24.764)

Amortizacija (70.057) - - - - - - - - - (70.057) - - - - - (70.057) -

Dobici ili gubici zbog promjena, neto (3.574) - - - - - - - - - - (3.574) - - - - (3.574) -

Rezervacije ili ukidanje rezervacija

(49.666)

(50.411)

(745)

(Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po financijskoj imovini koja

se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak) 21.452 - - - - - - - - - - 21.212 - - - - 21.212

(240)

Umanjenje vrijednosti ili ukidanje umanjenja vrijednosti ulaganja u društva kćeri,

zajedničke pothvate i pridružena društva - - - - - - - - - - - - - - - - -

(Umanjenje vrijednosti ili (–) ukidanje umanjenja vrijednosti po nefinancijskoj imovini) 557 - - - - - - - - - - 12.980 - - - - 12.980 12.423

Negativni goodwill koji se priznaje u dobiti ili gubitku

Dio dobiti ili (–) gubitaka od ulaganja u društva kćeri, zajedničke pothvate i pridružena

društva obračunat metodom udjela - - - - - - - - - - - - - - - - -

Dobit ili (–) gubitak od dugotrajne imovine i grupe za otuđenje klasificirane kao

namijenjene za prodaju koje nisu kvalificirane kao poslovanje koje se neće nastaviti - - - - - - - - - - - - - - - - - -

DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE

NASTAVITI (AOP 084 - 085 - 086 + 087 - 088 do 091+ 092 do 094) 158.430 - - - - - - - - - - - - 158.430 - - 158.430 -

(Porezni rashod ili (–) prihod koji se odnosi na dobit ili gubitak iz poslovanja koje će se

nastaviti)

(25.824)

DOBIT ILI GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA IZ POSLOVANJA KOJE ĆE SE

NASTAVITI (AOP 095 - 096) 132.606 - - - - - - - - - - - - - - 132.606 132.606

Dobit ili gubitak nakon oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti (AOP 099 -

100) - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- Dobit ili gubitak prije oporezivanja iz poslovanja koje se neće nastaviti - - - - - - - - - - - - - - - - - -

- Porezni rashodi ili prihodi povezani s poslovanjem koje se neće nastaviti

DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE (AOP 097 + 098; 102 + 103)

132.606

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

251

Usklada računa dobiti i gubitka za 2022. godinu

1. Iznos od 3.820 tisuća kuna sadržan u stavci Kamatni rashodi iz Propisanih financijskih izvještaja, sadržan je u stavci Prihodi od kamata i slični prihodi u

Temeljnim financijskim izvještajima.

2. Iznos od 20.243 tisuća kuna na stavci Ostali prihodi iz poslovanja, iznos od 12.074 tisuća kuna na stavci Ostali rashodi iz poslovanja, iznos od 457.169

tisuća kuna na stavci Administrativni rashodi, te iznos od 49.666 tisuća kuna iskazan na stavci Rezervacije ili ukidanje rezervacija iz Propisanih financij-

skih izvještaja, iskazani su na stavkama Ostali prihodi iz poslovanja u iznosu 10.976 tisuća kuna, Opći i administrativni troškovi u iznosu 493.222 tisuća

kuna, kao i na stavci Rezerviranja za obveze i troškove u iznosu 50.411 tisuća kuna unutar Temeljnih financijskih izvještaja.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između računa dobiti i gubitka za 2022. godinu, između Propisanih

financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

252

Usklada izvještaja o novčanom toku za 2022. godinu

Propisani

financijski

izvještaji

Temeljni

financijski

izvještaji

Razlika

Poslovne aktivnosti i usklađenja

1. Dobit / gubitak prije oporezivanja

158.430 158.430 -

2. Umanjenja vrijednosti i rezerviranja

19.344

- gubici od umanjenja vrijednosti zajmova komitentima i ostale imovine

(31.067)

31.067

- gubici od rezerviranja za obveze i troškove

50.411 (50.411)

3. Amortizacija

70.057

4. Neto nerealizirana dobit/gubitak od financijske imovine i obveza po fer

vrijednosti kroz RDG

8.963 8.963 -

5. Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine

(967)

6. Ostale nenovčane stavke

(592.736)

- (dobit)/gubitak od tečajnih razlika

(58.121) 58.121

- neto prihod od kamata

(532.065)

532.065

- prihod od dividendi

(2.549)

2.549

Promjene u imovini i obvezama iz poslovnih aktivnosti

7. Sredstva kod HNB-a

1.326.442

Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB

1.326.442

(1.326.442)

8. Depoziti kod financijskih institucija i krediti financijskim institucijama

(564.647)

Povećanje plasmana i zajmova drugim bankama

(564.647)

564.647

9. Krediti i predujmovi ostalim komitentima

(1.548.783)

Neto (povećanje)/smanjenje kredita i potraživanja od komitenata

(1.548.783) 1.548.783

10. Vrijednosni papiri i drugi finan. instrumenti po fer vrijed. kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

1.545.344

Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijed. kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit

1.545.344 (1.545.344)

11. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi

trgovanja

202.579

Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka

202.579 (202.579)

12. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne

trguje, a vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG

13. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se obvezno vode po

fer vrijed. kroz RDG

14. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vode po

amortiziranom trošku

(2.529.332)

Neto (povećanje)/smanjenje financijske imovine koja se vodi po

amortiziranom trošku

(2.529.332) 2.529.332

15. Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti

18.949

Neto (povećanje)/smanjenje ostale imovine

- 18.949 (18.949)

Naplaćena kamata

453.457

(453.457)

Plaćena kamata

(26.617)

26.617

Povećanje/smanjenje poslovnih obveza

16. Depoziti od financijskih institucija

186.851

17. Transakcijski računi ostalih komitenata

3.127.983

18. Štedni depoziti ostalih komitenata

2.833.581

19. Oročeni depoziti ostalih komitenata

(50.297)

Neto (smanjenje)/povećanje depozita banaka

186.851

(186.851)

Neto smanjenje)/povećanje depozita komitenata

5.910.533 (5.910.533)

20. Izvedene financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje

232

21. Ostale obveze

55.759

Neto povećanje/(smanjenje) ostalih obveza

55.759 (55.759)

22. Naplaćene kamate iz poslovnih aktivnosti

453.457

23. Primljene dividende iz poslovnih aktivnosti

24. Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti

(26.617)

25. Plaćeni porez na dobit

(42.340)

A) Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti

4.652.252

POSLOVNE AKTIVNOSTI

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

253

Propisani

financijski

izvještaji

Temeljni

financijski

izvještaji

Razlika

Ulagačke aktivnosti

1. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ materijalne i nematerijalne imovine

(73.801)

2. Primici od prodaje / plaćanja za kupnju/ ulaganja u društva kćeri, zajedničke

pothvate i pridružena društva

(91.344)

Prodaja financijske imovine koje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Stjecanje financijske imovine koja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

3. Primici od naplate / plaćanja za kupnju/ vrijednosnih papira i drugih financijskih

instrumenata iz ulagačkih aktivnosti

Neto prodaja/(stjecanje) financijskih ulaganja po amortiziranom trošku

4. Primljene dividende iz ulagačkih aktivnosti

2.549

Primici od dividendi

2.549

(2.549)

B) Neto novčani tokovi iz ulagačkih aktivnosti

(162.596)

Propisani

financijski

izvještaji

Temeljni

financijski

izvještaji

Razlika

Financijske aktivnosti

1. Neto povećanje / smanjenje/ primljenih kredita iz financijskih aktivnosti

394.458

Povećanje uzetih zajmova

1.045.946

(1.045.946)

Otplata uzetih zajmova

(651.488)

651.488

Otplata zakupa sukladno MSFI 16

2. Neto povećanje / smanjenje/ izdanih dužničkih vrijednosnih papira

3. Neto povećanje/smanjenje instrumenata dopunskoga kapitala

4. Povećanje dioničkoga kapitala

Povećanje temeljnog kapitala

5. Isplaćena dividenda

Izdaci za dividendu

6. Ostali primici / plaćanja iz financijskih aktivnosti

(18.321)

C) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti

376.137

Propisani

financijski

izvještaji

Temeljni

financijski

izvještaji

Razlika

Novac i novčani ekvivalenti na početku godine

6.501.311

Učinak promjene tečaja stranih valuta na novac i novčane ekvivalente

Novac i novčani ekvivalenti na kraju godine

11.367.104

FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

ULAGAČKE AKTIVNOSTI

UKUPNO

Usklada izvještaja o novčanom toku za 2022. godinu (nastavak)

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

254

1. Iznos od 19.344 tisuće kuna na stavci Umanjenja vrijednosti i rezerviranja iz Propisanih financijskih izvje-

štaja, iskazan je na stavci Neto gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja od komitenata i

ostale imovine u iznosu od 31.067 tisuća kuna i na stavci Rezerviranja za potencijalne i preuzete obveze i

troškove u iznosu od 50.411 tisuća kuna u Temeljnim financijskim izvještajima.

2. Iznos od 58.121 tisuću kuna na stavci Ostale nenovčane stavke iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan

je na stavci (dobit)/gubitak od tečajnih razlika u Temeljnim financijskim izvještajima.

3. Iznos od 1.326.442 tisuće kuna na stavci Sredstva kod HNB-a iz Propisanih financijskih izvještaja iskazan

je na stavci Neto (povećanje)/smanjenje obvezne pričuve kod HNB u Temeljnim financijskim izvještajima.

4. Stavka Dobit/gubitak od prodaje materijalne imovine u 967 tisuća kuna, Krediti i predujmovi ostalim klijen-

tima u iznosu 1.548.783 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti po fer vrijednosti kroz

ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 1.545.344 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti

koji se drže radi trgovanja u iznosu 202.579 tisuća kuna, Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji

se vode po amortiziranom trošku u iznosu 2.529.332 tisuća kuna, Ostala imovina iz poslovnih aktivnosti u

iznosu 18.949 tisuća kuna, Depoziti od financijskih institucija u iznosu 186.851 tisuća kuna, Transakcijski

računi ostalih komitenata u iznosu 3.127.983 tisuća kuna, Štedni depoziti ostalih komitenata u iznosu

2.833.581 tisuća kuna, Oročeni depoziti u iznosu 50.297 tisuća kuna, Izvedene financijske obveze i ostale

obveze kojima se trguje u iznosu 232 tisuće kuna, Ostale obveze u iznosu 55.759 tisuća kuna, Naplaćene

kamate iz poslovnih aktivnosti u iznosu 453.457 tisuća kuna, Plaćene kamate iz poslovnih aktivnosti u

iznosu 26.617 tisuća kun, te Neto povećanje primljenih kredita iz financijskih aktivnosti u iznosu 394.458

tisuća kuna unutar Propisanih izvještaja, iskazane su unutar stavaka, Neto povećanje kredita i predujmova

komitentima u iznosu 1.548.703 tisuće kuna, Neto smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka u iznosu 202.579 tisuća kuna, Neto smanjenje financijske imovine po fer vrijednosti

kroz ostalu sveobuhvatnu dobit u iznosu 1.545.344 tisuća kuna, Neto povećanje financijske imovine koja

se vodi po amortiziranom trošku u iznosu 2.529.332 tisuća kuna, Neto smanjenje ostale imovine u iznosu

18.949 tisuća kuna, Neto povećanje depozita od banaka u iznosu 186.851 tisuća kuna, Neto povećanje

depozita komitenata u iznosu 5.910.533 tisuća kuna, Neto povećanje ostalih obveza u iznosu 55.759 tisuća

kuna, te na stavkama Povećanje uzetih kredita u iznosu 1.045.946 tisuća kuna i Otplata uzetih kredita u

iznosu 651.488 tisuća kuna u Temeljim financijskim izvještajima.

Razlike na ostalim stavkama su isključivo semantičke prirode, te ne postoji neusklađenost između izvještaja

o novčanom toku za 2022. godinu, između Propisanih financijskih izvještaja i Temeljnih financijskih izvještaja.

Propisani izvještaji

za Hrvatsku narodnu banku

Usklada izvještaja o novčanom toku za 2022. godinu (nastavak)

255

Ova stranica je namjerno ostavljena prazna.

256

Poslovna mreža

i kontakti

257

CENTAR BRITANSKI TRG

Adresa: Ilica 81

10 000 Zagreb

tel.: 01 4686 001

fax: 01 4686 007

CENTAR DUBRAVA

Adresa: Avenija Dubrava 47

10 040 Zagreb

tel.: 01 2908 973

fax: 01 2908 978

CENTAR GAJNICE

Adresa: Argetinska ulica 4

10 090 Zagreb

tel.: 01 3466 930

fax: 01 3466 939

CENTAR HOTO

Adresa: Ulica dr. Franje Tuđmana 4

10 434 Strmec

tel.: 01 3369 650

fax: 01 3369 660

CENTAR JURIŠIĆEVA

Adresa: Jurišićeva 4

10 000 Zagreb

tel.: 01 4888 356 / 4804 550

fax: 01 4804 522

CENTAR MAKSIMIR

Adresa: Maksimirska 105

10 000 Zagreb

tel.: 01 2383 782

fax: 01 2383 790

CENTAR SAVSKA

Adresa: Savska cesta 58

10 000 Zagreb

tel.: 01 5553 501

fax: 01 5553 506

CENTAR SESVETE

Adresa: Trg D. Domjanića 8

10 360 Zagreb

tel.: 01 2019 270

fax: 01 2019 280

CENTAR SREDIŠĆE

Adresa: Ulica Ivana Šibla 15

10 000 Zagreb

tel.: 01 5550 975

fax: 01 5550 979

CENTAR ŠPANSKO

Adresa: Trg Ivana Kukuljevića 5

10 000 Zagreb

tel.: 01 5551 962

fax: 01 5551 967

CENTAR VMD

Adresa: Strojarska cesta 16

10 000 Zagreb

tel.: 01 6323 550

fax: 01 6323 613

CENTAR ZAPREŠIĆ

Adresa: Trg žrtava fašizma 8

10 290 Zaprešić

tel.: 01 3340 270/271

fax: 01 3340 278

Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo

SJEDIŠTE

Adresa: Jurišićeva 4

10 000 Zagreb

tel.: 072 472 472

0800 472 472

01 4805 057

fax: 01 4810 773

e-mail: hpb@hpb.hr

SWIFT: HPBZHR2X

web site: www.hpb.hr

RCS Središnja Hrvatska

258

CENTAR VELIKA GORICA

Adresa: Trg kralja Petra Krešimira IV br 1

10 410 Velika Gorica

tel.: 01 6238 600/602

fax: 01 6238 613

CENTAR SISAK

Adresa: Ulica Stjepana i Antuna Radića 34

44 000 Sisak

tel.: 044 556 010/013

fax: 044 556 019

CENTAR KARLOVAC

Adresa: Ivana Gorana Kovačića 4

47 000 Karlovac

tel.: 047 555 040/042

fax: 047 555 049

E-CENTAR

Adresa: Strojarska 20

10 000 Zagreb

tel.: 01 4888 389

fax: 01 4888 374

RCS Sjeverna Hrvatska

CENTAR BJELOVAR

Adresa: Trg Eugena Kvaternika 1

43 000 Bjelovar

tel.: 043 555 090/095

fax: 043 555 099

CENTAR ČAKOVEC

Adresa: Masarykova 26

40 000 Čakovec

tel.: 040 555 010

fax: 040 555 019

CENTAR KOPRIVNICA

Adresa: Florijanski trg 13

48 000 Koprivnica

tel.: 048 555 090

fax: 048 555 099

CENTAR VARAŽDIN

Adresa: Ivana Kukuljevića 9a

42 000 Varaždin

tel.: 042 215 320

fax: 042 215 330

RCS Slavonija

CENTAR ĐAKOVO

Adresa: Bana J. Jelačića 8

31 400 Đakovo

tel.: 031 815 156

fax: 031 815 158

CENTAR OSIJEK

Adresa: Trg Ante Starčevića 7

31 000 Osijek

tel.: 031 284 880

fax: 031 284 888

CENTAR OSIJEK 2

Adresa: Prolaz J. Benešića 2

31 000 Osijek

tel.: 031 555 260

fax: 031 701 414

CENTAR POŽEGA

Adresa: Cehovska 8

34 000 Požega

tel.: 034 410 130

fax: 034 410 139

CENTAR SLAVONSKI BROD

Adresa: Kralja Petra Krešimira IV br.3

35 000 Slavonski Brod

tel.: 035 212 530

fax: 035 212 540

CENTAR VALPOVO

Adresa: Trg Kralja Tomislava 17

31 550 Valpovo

tel.: 031 654 041

fax: 031 654 086

259

CENTAR VINKOVCI

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 2

32 100 Vinkovci

tel.: 032 455 502

fax: 032 455 508

CENTAR VIROVITICA

Adresa: Trg kralja Zvonimira 3

33 000 Virovitica

tel.: 033 740 060

fax: 033 740 068

CENTAR VUKOVAR

Adresa: J.J. Strossmayerova 16

32 000 Vukovar

tel.: 032 451 000

fax: 032 451 019

ISPOSTAVA BELI MANASTIR

Adresa: Trg Slobode 38

31 300 Beli Manastir

tel.: 031 701 412

fax: 031 701 414

ISPOSTAVA DONJI MIHOLJAC

Adresa: Vukovarska 4

31 540 Donji Miholjac

tel.: 031 620 041

fax: 031 620 099

ISPOSTAVA NAŠICE

Adresa: J.J. Strossmayera 2

31 500 Našice

tel.: 031 615 172

fax: 031 615 173

RCS Istra i Kvarner

CENTAR PULA

Adresa: Anticova 9

52 000 Pula

tel.: 052 300 602

fax: 052 300 609

CENTAR POREČ

Adresa: Trg slobode 14

52 440 Poreč

tel.: 052 703 222

fax: 052 703 229

CENTAR RIJEKA

Adresa: Trpimirova 3b

51 000 Rijeka

tel.: 051 301 280

fax: 051 301 288

CENTAR RIJEKA 2

Adresa: Uljarska 4A

51 000 Rijeka

tel.: 051 555 570 / 571

fax: 051 555 589

RCS Dalmacija – sjever

CENTAR DALMARE

Adresa: Velimira Škorpika 23

22 000 Šibenik

tel.: 022 242 253

fax: 022 242 253

CENTAR GOSPIĆ

Adresa: Trg S. Radića bb

53 000 Gospić

tel.: 053 617 101

fax: 053 617 108

CENTAR KNIN

Adresa: Ulica Gospe Velikog Hrvatskog

Krsnog Zavjeta 9

22 300 Knin

tel.: 022 556 002

fax: 022 556 009

CENTAR ŠIBENIK

Adresa: Ante Starčevića 4

22 000 Šibenik

tel.: 022 556 012

fax: 022 556 019

260

CENTAR VIDICI

Adresa: Stjepana Radića 137

22 000 Šibenik

tel.: 022 209 412

fax: 022 209 415

CENTAR VODICE

Adresa: Herfordska ulica b.b.

22 111 Vodice

tel.: 022 442 678

fax: 022 442 333

CENTAR ZADAR

Adresa: Put Murvice 12 D

23 000 Zadar

tel.: 023 350 000

fax: 023 350 018

CENTAR ZADAR 2

Adresa: Ulica Andrije Hebranga2

23 000 Zadar

tel.: 023 411 906

fax: 023 350 018

RCS Dalmacija – jug

CENTAR DUBROVNIK

Adresa: Dr. Ante Starčevića 24

20 000 Dubrovnik

tel.: 020 362 045

fax: 020 362 040

CENTAR IMOTSKI

Adresa: Šetalište S. Radića 19

21 260 Imotski

tel.: 021 555 280

fax: 021 555 289

CENTAR KAŠTEL STARI

Adresa: Ivana Danila 12

21 216 Kaštel Stari

tel.: 021 246 182

fax: 021 246 183

CENTAR KONAVLE

Adresa: Gruda 43

20 215 Gruda

tel.: 020 450 800/801

fax: 020 450 802

CENTAR MAKARSKA

Adresa: Trg 4. svibnja 533 br.1

21 300 Makarska

tel.: 021 695 765

fax: 021 695 768

CENTAR SINJ

Adresa: Trg kralja Tomislava 1

21 230 Sinj

tel.: 021 708 080

fax: 021 830 427

CENTAR SOLIN

Adresa: Kralja Zvonimira 87a

21 210 Solin

tel.: 021 555 752

fax: 021 555 756

CENTAR SPLIT 1

Adresa: Domovinskog rata 49

21 000 Split

tel.: 021 340 626

fax: 021 340 631

CENTAR SPLIT 2

Adresa: Dubrovačka 31

21 000 Split

tel.: 021 401 625

fax: 021 401 630

CENTAR SPLIT 3

Adresa: Ruđera Boškovića 18a

21 000 Split

tel.: 021 555 854

fax: 021 555 873

CENTAR TROGIR

Adresa: Kardinala Alojzija Stepinca 42

21 220 Trogir

tel.: 021 555 725

fax: 021 555 743

ISPOSTAVA CAVTAT

Adresa: Trumbićev put 10

20 210 Cavtat

tel.: 020 450 810/812

fax: 020 450 811

261

Članice HPB Grupe

ISPOSTAVA TRILJ

Adresa: Bana Josipa Jelačića 8

21 240 Trilj

tel.: 021 830 410

fax: 021 830 427

HPB Invest d.o.o.

Adresa: Strojarska cesta 20

10 000 Zagreb

tel.: 01 4804 516

0800 472 472

fax: 01 4804 599

e-mail: hpb.invest@hpb.hr

web site: www.hpb-invest.hr

HPB-nekretnine d.o.o.

Adresa: Amruševa 8

10 000 Zagreb

tel.: 01 5553 920

fax: 01 4839 235

e-mail: hpb.nekretnine@hpb.hr

web site: www.hpb-nekretnine.hr

Nova hrvatska banka d.d.

Adresa: Varšavska ulica 9

10 000 Zagreb

tel.: 01 6393 420

fax: 0800 0600

01 4801 365

e-mail: info@novahrvatskabanka.hr

web site www.novahrvatskabanka.hr

Pronam Nekretnine d.o.o.

Adresa: Varšavska ulica 9

10 000 Zagreb

tel.: 01 4801 300

01 6393 486

fax: 01 4801 365

01 4801 365

e-mail: info@pronam-nekretnine.hr

262

263

Dobrodošli u budućnost