Izjava o usklađenosti

Godišnji konsolidirani financijski izvještaji Grupe sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koji su usvojeni u Europskoj uniji. Godišnji konsolidirani financijski izvještaji Grupe sastavljeni su sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) koji se sastoje od standarda i tumačenja koje su izdali Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i Odbor za tumačenje međunarodnog financijskog izvještavanja (IFRIC) i koje je usvojila Europska unija

Godišnji konsolidirani financijski izvještaji prikazani su u hrvatskim kunama (HRK) koja je ujedno i funkcionalna valuta, odnosno valuta primarnog gospodarskog okruženja u kojem Društvo posluje.

Stavke uključene u financijske izvještaje svakog pojedinog društva u Grupi iskazane su u valuti primarnog ekonomskog okruženja u kojem ovisno društvo posluje (“funkcionalna valuta“). Prihodi i rashodi te novčani tokovi inozemnih operacija preračunati su u funkcionalnu valutu Društva i Grupe korištenjem prosječnog tečaja koji približno odražava tečaj na dan transakcije, a njihova imovina i obveze preračunate su po tečaju važećem na kraju godine. Sve tečajne razlike, nastale ovakvim preračunom, prikazuju se na zasebnoj poziciji unutar glavnice. Primjenjivi tečajevi relevantnih stranih valuta uključeni su u objave vezano uz valutni rizik.

Korišteni tečaj za preračunavanje pozicija imovine i obveza iskazanih u stranim valutama na datum izvještavanja iznosi:

Slijedi prikaz značajnih računovodstvenih politika usvojenih za pripremu ovih godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja. Ove računovodstvene politike dosljedno su primjenjivane za sva razdoblja uključena u ove izvještaje.

3.1. Osnova konsolidacije

Poslovna spajanja

Višak prenesene naknade, iznos bilo kojeg nekontrolirajućeg udjela u stečenom ovisnom društvu i fer vrijednost na dan stjecanja bilo kojeg ranijeg vlasničkog udjela u stečenom društvu iznad fer vrijednosti udjela Grupe u stečenoj prepoznatljivoj neto imovini iskazuje se kao goodwill. Ako je to manje od fer vrijednosti neto imovine stečenog ovisnog društva razlika se iskazuje izravno u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nekontrolirajući udjeli

Kada Grupa izgubi kontrolu nad ovisnim društvom, prestaju se priznavati imovina i obveze ovisnog društva te svih povezanih nekontrolirajućih udjela i drugih stavaka kapitala. Dobici ili gubici priznaju se u računu dobiti i gubitka. Zadržani udio u bivšem ovisnom društvu mjeri se po fer vrijednosti kada se kontrola izgubi.

Transakcije eliminirane u konsolidaciji

Stanja i transakcije među članicama Grupe te sva nerealizirana dobit iz transakcija među članicama Grupe, eliminirani su pri konsolidaciji financijskih izvještaja. Nerealizirana dobit iz transakcija s društvima u kojima postoje udjeli i zajedničkim društvima gdje Grupa dijeli kontrolu s drugim vlasnicima eliminirana je do razine udjela Grupe u takvim društvima. Nerealizirana dobit ostvarena iz transakcija s društvima u kojima postoje udjeli, eliminirana je umanjenjem ulaganja u to društvo. Nerealizirani gubici eliminiraju se na isti način kao i nerealizirana dobit, ali samo do iznosa koji ne predstavlja trajno umanjenje imovine.

Prilikom otuđenja jedinice koja stvara novac, pripadajući iznos goodwilla ulazi u utvrđivanje dobiti ili gubitka od prodaje.

3.3. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina početno se mjeri po trošku nabave. Nematerijalna imovina se priznaje u slučaju da će buduće gospodarske koristi koje se mogu pripisati imovini ući u Grupu, a trošak imovine može se pouzdano izmjeriti.

Nakon početnog priznavanja nematerijalna imovina iskazuje se prema trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Nematerijalna imovina amortizira se po linearnoj metodi tijekom procijenjenog korisnog vijeka uporabe. Razdoblje amortizacije razmatra se jednom godišnje na kraju svake financijske godine.

Trošak amortizacije nematerijalne imovine priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Dobici ili gubici koji proizlaze iz prestanka priznavanja nematerijalne imovine vrednuju se kao razlika između neto primitaka od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti sredstva i priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada se sredstvo prestane priznavati.

Nematerijalna imovina sastoji se od licenca za softverske pakete, goodwilla formiranog u prethodnim razdobljima te ulaganja na tuđoj imovini. Licence za software kapitaliziraju se na temelju troškova stjecanja i troškova koji nastaju dovođenjem software-a u radno stanje. Ovi troškovi amortiziraju se tijekom njihovog korisnog vijeka uporabe.

‎

Sredstva nematerijalne imovine amortiziraju se kako slijedi:

Korisni vijek trajanja u godinama

Koncesije, patenti, licencije, robne i uslužne marke,

software i ostala prava 2

Ulaganja na tuđoj imovini 4

Nekretnine, postrojenja i oprema vrednuju se po trošku nabave umanjenom za ispravak vrijednosti, odnosno akumuliranu amortizaciju (osim zemljišta) i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. Trošak nabave obuhvaća nabavnu cijenu i sve troškove izravno povezane s dovođenjem sredstva u redovno stanje za namjeravanu uporabu.

Naknadni izdaci vezani za već priznate predmete nekretnina, postrojenja i opreme kapitaliziraju se kao povećanje vrijednosti imovine isključivo u slučaju kada je vjerojatno da će zbog tih dodatnih izdataka pritjecati dodatne buduće ekonomske koristi i kada ti izdaci unapređuju stanje imovine iznad originalno priznatog. Svi ostali naknadni troškovi priznaju se kao rashod u razdoblju kada su nastali.

Sredstva dugotrajne imovine pojedinačne nabavne vrijednosti niže od 3.500 HRK otpisuju se u cijelosti prilikom stavljanja u upotrebu (sitan inventar).

Nabavna vrijednost vlastito izgrađenih sredstava uključuje trošak materijala i direktnog rada i druge troškove povezane s dovođenjem sredstava u namijenjeno radno stanje, kao i troškove demontiranja i uklanjanja dijelova, te obnove lokacije na kojoj se nalaze.

Glavni oblici dugotrajne materijalne imovine Grupe su:

 Nekretnine - sve vrste zemljišta i građevinski objekti (poslovne zgrade, servisne radionice i dr.) te

 postrojenja i oprema - strojevi, alati, tehnička postrojenja, razne vrste opreme, pokućstvo, skladišni i pogonski inventar i sl.

‎

Većina gore navedenih imovinskih stavaka sastoji se od značajnih dijelova koji se, sukladno zahtjevima MRS-a 16, evidentiraju odvojeno te se zasebno amortiziraju od imovine u koju su ugrađeni ili postavljeni. Značajnim dijelovima pojedine materijalne imovine smatraju se oni dijelovi za koje je izvjesno da će biti podložno zamjeni prije isteka korisnog vijeka trajanja imovine kojoj ti dijelovi pripadaju.

Uvjeti za odvojeno priznavanje značajnih dijelova imovine jesu:

 trošak nabave takve imovine može se pouzdano izmjeriti,

 procijenjeni vijek upotrebe takve imovine je u skladu s očekivanim trajanjem korištenja imovine,

 mogućnost zamjene takve imovine prilikom otuđenja (rashod, prodaja) pri čemu se iz knjigovodstvene evidencije isknjižava zamijenjeni dio imovine te

 očekuje se korištenje takve imovine dulje od jednog obračunskog razdoblja.

Nakon početnog priznavanja kao imovine, pojedinačni predmet nekretnina, postrojenja i opreme iskazuje se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti ako ih ima.

Obračun amortizacije započinje u trenutku u kojem je sredstvo raspoloživo i spremno za namjeravanu upotrebu. Imovina u izgradnji i zemljišta se ne amortiziraju.

Nekretnine, postrojenja i oprema ili bilo koji početno priznati značajni dio te imovine prestaje se priznavati u trenutku otuđenja ili kada se ne očekuju buduće ekonomske koristi od njezine upotrebe ili otuđenja. Dobici ili gubici proizašli iz prestanka priznavanja imovine (izračunati kao razlika između neto primitaka i knjigovodstvene vrijednosti imovine) priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kada se imovina prestane priznavati. Imovina u izgradnji iskazana je po trošku nabave umanjenom za eventualne gubitke od umanjenja.

Grupa je procijenila da za sredstva nekretnina, postrojenja i opreme ne postoji rezidualna vrijednost, te stoga cjelokupni iznos nabavne vrijednosti podliježe amortizaciji. Amortizacija se prikazuje u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti korištenjem linearne metode procijenjenog korisnog vijeka trajanja imovine ili trajanja najma, ovisno o tome što je kraće, kako slijedi:

Korisni vijek trajanja u godinama

Postrojenja i oprema 3,33 – 4

Alati, pogonski i uredski inventar, namještaj i transportna sredstva 2-4

Ostala materijalna imovina 8

Ulaganja u nekretnine odnose na poslovne zgrade i skladišta koja se drže u svrhu dugoročnog stjecanja prihoda od najma ili zbog porasta njihove vrijednosti, te se Grupa njima ne koristi. Ulaganja u nekretnine tretiraju se kao dugotrajna ulaganja, osim ako nisu namijenjena prodaji u sljedećoj godini i kupac je identificiran, u kojem se slučaju svrstavaju u kratkotrajnu imovinu.

Ulaganja u nekretnine iskazuju se po povijesnom trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i rezerviranje za umanjenje vrijednosti, ako je potrebno. Ulaganja u tijeku se ne amortiziraju.

Amortizacija zgrada obračunava se primjenom linearne metode u svrhu alokacije troška tijekom njegovog procijenjenog korisnog vijeka uporabe od 14 godina.

Naknadni troškovi kapitaliziraju se samo kada je vjerojatno da će Grupa od toga imati buduće ekonomske koristi i kada se trošak može pouzdano mjeriti. Svi ostali troškovi popravaka i održavanja terete izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti kada nastanu. Ukoliko Grupa počne koristiti imovinu klasificiranu kao ulaganje u nekretnine, ona se reklasificira u nekretnine, postrojenja i opremu, te njena knjigovodstvena vrijednost na dan reklasifikacije postaje iznos pretpostavljenog troška koji će se naknadno amortizirati.

Na svaki datum izvještavanja Grupa analizira sadašnju vrijednost nematerijalne i materijalne imovine kako bi se procijenilo da li postoje pokazatelji da vrijednost nekog sredstva treba biti umanjena. Ako takvi pokazatelji postoje, Grupa procjenjuje nadoknadivi iznos sredstava kako bi se utvrdio iznos gubitka od umanjenja vrijednosti (ukoliko on postoji). Ukoliko nije moguće procijeniti nadoknadivi iznos pojedinog sredstva, Grupa procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada.

Kada se temelj raspodjele može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi, sredstva se također raspoređuju na pojedinu jedinicu koja stvara novac, a ukoliko to nije moguće, sredstva se raspoređuju na najmanje jedinice društva koje stvaraju novac i za koje se raspodjela može utvrditi na razumnoj i dosljednoj osnovi.

Nadoknadivi iznos jest viši iznos fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje ili vrijednosti sredstva u upotrebi. Pri utvrđivanju vrijednosti u upotrebi, procijenjeni budući novčani tokovi se diskontiraju na sadašnju vrijednost primjenjujući diskontnu stopu prije poreza koja odražava tekuće tržišne procjene sadašnje vrijednosti novca i rizika specifičnih za pojedino sredstvo.

Ako je nadoknadivi iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) manji od knjigovodstvenog iznosa, knjigovodstveni iznos sredstva (ili jedinice koja stvara novac) umanjuje se do njegovog nadoknadivog iznosa.

Gubitak od umanjenja imovine priznaje se odmah kao rashod u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, osim za revaloriziranu imovinu gdje se gubici prvi umanjuju na teret pripadajućih revalorizacijskih rezervi.

Dugotrajna potraživanja pojavljuju se u svezi s prodajom robe i robnih kredita uz odgođeno plaćanje na rok duži od jedne godine, kao i druga potraživanja iz poslovnih odnosa s partnerima koja imaju duži rok. Za iznos potraživanja koji dospijeva u roku do godine dana, reklasificira se kao kratkoročna potraživanja. Politika iskazivanja ovih potraživanja utemeljuje se na stvarnom trošku ulaganja. Računovodstvo osigurava informacije za svako ulaganje zasebno za koje postoji ugovori. Ukoliko su ovi ugovori sklopljeni bez kamate, tada se prilikom početnog priznavanja diskontira iznos potraživanja koja dospijevaju u razdoblju dužem od godine dana primjenom tržišne kamatne stope.

Povećanje pozicije dugotrajnih potraživanja provodi se pripisom kamata i primjenom valutne klauzule i to sukladno elementima ugovora.

Smanjenje pozicije dugotrajnih potraživanja provodi se za primljene otplate i knjižena odobrenja temeljem primjene valutne klauzule.

Potraživanja predstavljaju prava na naplatu određenih iznosa od kupaca ili drugih dužnika kao rezultat poslovanja Grupe. Potraživanja od kupaca početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno se mjere po amortiziranom trošku uporabom metode efektivne kamatne stope umanjenom za ispravak vrijednosti. Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se kada postoje objektivni dokazi da Grupa neće moći naplatiti sva svoja potraživanja u skladu s dogovorenim uvjetima. Značajne financijske poteškoće dužnika, vjerojatnost dužnikovog stečaja te neizvršenje ili propusti u plaćanjima smatraju se pokazateljima umanjenja vrijednosti potraživanja. Iznos ispravka vrijednosti utvrđuje se kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti i nadoknadivog iznosa potraživanja, te se utvrđuje temeljem procjene Izvršnih direktora Grupe. Iznosi ispravka vrijednosti potraživanja iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ispravka vrijednosti potraživanja.

Financijska imovina dijeli se u sljedeće kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, financijska imovina po fer vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i financijska imovina po amortiziranom trošku. Klasifikacija ovisi o svrsi za koju je financijska imovina stečena. Izvršni direktori klasificiraju financijsku imovinu kod početnog priznavanja i procjenjuje tu klasifikaciju na svaki datum izvještavanja.

Financijska imovina priznaje se ukoliko Grupa postane jedna od ugovornih strana na koju se primjenjuju ugovorni uvjeti instrumenta. Financijska imovina prestaje se priznavati ukoliko isteknu ugovorna prava Grupe na novčane tokove od financijske imovine, te ako Grupa prenese financijsku imovinu bez zadržavanja kontrole ili prenese sve rizike i nagrade povezane s tom imovinom. Redovna kupnja i prodaja financijske imovine priznaje se na datum trgovanja, odnosno na datum kada se Grupa obveže kupiti ili prodati imovinu.

Financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

Ova kategorija uključuje financijsku imovinu namijenjenu trgovanju. Financijska imovina se klasificira u ovu kategoriju ako je stečena prvenstveno u svrhu prodaje u kratkom roku ili ako je tako određeno od strane Izvršnih direktora. Imovina u ovoj kategoriji klasificirana je kao kratkotrajna imovina osim derivativnih financijskih instrumenata.

Financijska imovina po fer vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Grupa mjeri financijsku imovinu po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit, ako su oba sljedeća uvjeta zadovoljena:

 financijska imovina se drži unutar poslovnog modela s ciljem držanja financijske imovine radi naplate ili prodaje ugovornih novčanih tokova,

 ugovoreni uvjeti financijske imovine proizlaze na određene datume za novčane tokove koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit, prihodi od kamata, tečajne razlike, ispravci vrijednosti ili ukidanje ispravaka vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka i izračunavaju se na isti način kao i za financijsku imovinu mjerenu po amortiziranom trošku.

Preostale promjene fer vrijednosti priznaju se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Nakon prestanka priznavanja, kumulativna promjena fer vrijednosti priznata u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti iskazuje se kroz dobit ili gubitak.

‎

Financijska imovina po amortiziranom trošku

Grupa mjeri financijsku imovinu prema amortiziranom trošku ako su oba sljedeća uvjeta zadovoljena:

 financijska imovina se drži unutar poslovnog modela s ciljem držanja financijske imovine radi naplate ugovorenih novčanih tokova,

 ugovorni uvjeti financijske imovine proizlaze na određene datume za novčane tokove koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na nepodmireni iznos glavnice.

Financijska imovina po amortiziranom trošku naknadno se mjeri metodom efektivne kamatne stope i podložna je umanjenju vrijednosti. Dobici i gubici priznaju se u računu dobiti i gubitka kada se imovina prestane priznavati, promijeni se ili se umanji.

Financijska imovina po amortiziranom trošku uključuje potraživanja od kupaca.

Sva kupljena i prodana financijska imovina priznaje se na datum transakcije, tj. na datum na koji se Grupa obvezala kupiti ili prodati sredstvo. Ulaganja se početno priznaju po fer vrijednosti uvećanoj za troškove transakcije za cjelokupnu financijsku imovinu koja nije iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka početno se priznaje po fer vrijednosti, a trošak transakcije iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Financijska imovina se prestaje priznavati kada isteknu ili su prenesena prava na primitak novčanih tokova od ulaganja ili kada je Grupa prenijela sve bitne rizike i koristi vlasništva.

Krediti i potraživanja početno se priznaju po fer vrijednosti, a naknadno su mjereni po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

Dobici i gubici nastali iz promjena u fer vrijednosti financijske imovine po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ‘neto financijskih prihoda/(rashoda)’ u razdoblju u kojem su nastali.

Kamate na vrijednosnice koje su izračunate primjenom metode efektivne kamatne stope iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao dio ostalih prihoda.

Dividende na vlasničke vrijednosnice iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti kao dio ostalih prihoda kada je ustanovljeno pravo na isplatu dividende.

Fer vrijednosti ulaganja koja kotiraju na burzi temelje se na tekućim cijenama ponude. Ako tržište za neko financijsko sredstvo nije aktivno (kao i za vrijednosnice koje ne kotiraju) Grupa utvrđuje fer vrijednost pomoću tehnika procjene vrijednosti koje uzimaju u obzir nedavne transakcije pod uobičajenim trgovačkim uvjetima te usporedbu s drugim sličnim instrumentima, maksimalno iskorištavajući tržišne informacije te se minimalno oslanjajući na informacije specifične za poslovni subjekt.

Grupa priznaje ispravak vrijednosti za očekivane kreditne gubitke (eng. Expected credit loss ili ECL) za sve dužničke instrumente koji se ne vode po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Očekivani kreditni gubitci se temelje na razlici između ugovornih novčanih tokova koji su dospjeli u skladu s ugovorom i svih novčanih tokova koje Grupa očekuje da će dobiti.

Očekivani kreditni gubitci se prepoznaju u dvije faze. Za kreditne izloženosti za koje nije došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja, očekivani kreditni gubici se priznaju za kreditne gubitke koji proizlaze iz neplaćenih događaja koji su mogući u sljedećih 12 mjeseci (očekivani kreditni gubici za 12 mjeseci). Za one kreditne izloženosti kod kojih je došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika od početnog priznavanja, potreban je ispravak za očekivane kreditne gubitke tijekom preostalog vijeka trajanja izloženosti, bez obzira na vrijeme zaduživanja (doživotni očekivani kreditni gubici).

Dionički kapital se sastoji od redovnih dionica. Primici koji se iskazuju u glavnici pri izdavanju novih dionica ili opcija, iskazuju se umanjeni za pripadajuće troškove transakcije i porez na dobit. Iznos fer vrijednosti primljene naknade iznad nominalne vrijednosti izdanih dionica prikazan je u bilješkama kao kapitalna dobit.

Plaćena naknada za kupljene vlastite dionice, uključujući sve izravno pripadajuće troškove transakcije, umanjuje dionički kapital sve do povlačenja dionica, njihovog ponovnog izdavanja ili prodaje. Prilikom ponovnog izdavanja vlastitih dionica, svi primici, umanjeni za sve izravno pripadajuće troškove transakcije i porez na dobit, uključuju se u glavnicu od dioničara Grupe.

Financijske obveze klasificirane su kao i vrednovane po amortiziranom trošku ili po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Financijska obveza je klasificirana po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka ako je klasificirana kao ona koja se drži radi trgovanja, ako je derivativni instrument ili je kao takva označena prilikom početnog priznavanja. Financijske obveze po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka vrednuju se po fer vrijednosti, a neto dobici i gubici, uključujući sve troškove kamata, priznaju se u računu dobiti i gubitka. Ostale financijske obveze naknadno se mjere po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Troškovi kamata i tečajne razlike priznaju se u računu dobiti i gubitka. Svaki dobitak ili gubitak od prestanka priznavanja također se priznaje u dobiti ili gubitku.

Grupa prestaje priznavati financijsku obvezu kada su ugovorne obveze podmirene, otkazane ili isteknu. Grupa također prestaje priznavati financijsku obvezu kada su uvjeti promijenjeni i novčani tokovi modificirane obveze bitno drugačiji, u kojem slučaju se iskazuje nova financijska obveza pod izmijenjenim uvjetima priznaje se po fer vrijednosti.

Prilikom prestanka priznavanja financijske obveze, razlika između knjigovodstvene vrijednosti ugašene i plaćene naknade (uključujući svu prenesenu nenovčanu imovinu ili preuzete obveze) priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Financijske posudbe

Financijske posudbe se početno priznaju po fer vrijednosti, umanjenoj za troškove transakcije. U budućim razdobljima, posudbe se naknadno iskazuju po amortiziranom trošku; koristeći metodu efektivne kamatne stope. Sve razlike između primitaka (umanjenih za troškove transakcije) i otkupne vrijednosti priznaju se u računu dobiti i gubitka tijekom razdoblja trajanja posudbe. Posudbe se klasificiraju kao kratkoročne obveze, izuzev ukoliko Grupa ima bezuvjetno pravo odgoditi podmirenje obveze najmanje 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja.

Rezerviranje se priznaje samo u slučaju kada Grupa ima postojeću obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog događaja i ako postoji vjerojatnost da će biti potreban odljev sredstava koja čine gospodarske koristi kako bi se obveza podmirila, a moguće je napraviti pouzdanu procjenu iznosa obveze. Rezerviranja se razmatraju na svaki datum izvješća o financijskom položaju i prilagođavaju kako bi odražavala najbolju trenutnu procjenu.

U slučajevima kada je bitan učinak vremenske vrijednosti novca, iznos rezerviranja čini sadašnja vrijednost izdataka za koje se očekuje da će biti potrebni za podmirenje obveze. Iznos rezerviranja se utvrđuje diskontiranjem očekivanih budućih novčanih tokova korištenjem diskontne stope prije poreza koja odražava tekuću tržišnu procjenu vremenske vrijednosti novca. Povećanje rezerviranja koje odražava protok vremena priznaje se kao financijski trošak.

Prihodi se sastoje od fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja za prodane proizvode, robu ili usluge tijekom redovnog poslovanja Grupe. Prihodi su iskazani u iznosima koji su umanjeni za porez na dodanu vrijednost, trošarine, procijenjene povrate, rabate i diskonte.

Grupa priznaje prihode kada se iznos prihoda može pouzdano mjeriti, kada će Grupa imati buduće ekonomske koristi i kada su zadovoljeni specifični kriteriji za sve djelatnosti Grupe koje su opisane u nastavku.

Prihodi od veleprodaje robe i materijala

Prihodi od prodaje robe i materijala u veleprodaji priznaju se kada Grupa obavi isporuke kupcu, kada kupac ima slobodu određivanja prodajne cijene i kada ne postoji nijedna nepodmirena obveza koja bi mogla utjecati na prihvaćanje proizvoda od strane kupca. Isporuka je izvršena kad se proizvodi otpreme na određenu lokaciju, rizici gubitka prenesu na kupca i kad je utvrđeno jedno od navedenog: kupac prihvaća proizvode u skladu s ugovorom ili Grupa ima objektivne dokaze o tome da su svi kriteriji prihvaćanja zadovoljeni.

Prihodi od prodaje iskazuju se na temelju cijene iz ugovora o prodaji, umanjeni za procijenjene količinske popuste i povrate. Procjene popusta i povrata utvrđuju se na temelju stečenog iskustva. Prodaja ne sadržava elemente financiranja, jer je rok naplate potraživanja u rasponu od 15 do 60 dana, što je u skladu s tržišnom praksom.

Prihodi od usluga

Prihodi od izvršenih usluga određuju se temeljem sklopljenog ugovora s fiksnom cijenom uz ugovorene rokove do najduže godine dana. Prihodi od ugovora s fiksnom cijenom za usluge priznaju se u razdoblju u kojem su usluge obavljene prema pravocrtnoj metodi tijekom razdoblja trajanja ugovora.

Prihodi od kamata

Prihodi od kamata priznaju se na vremenski proporcionalnoj osnovi koristeći metodu efektivne kamatne stope.

Kada je vrijednost potraživanja umanjena, Grupa umanjuje knjigovodstvenu vrijednost potraživanja na njegovu nadoknadivu vrijednost, što predstavlja procijenjenu vrijednost očekivanih novčanih priljeva diskontiranih po originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi instrumenata.

Ravnomjerno ukidanje diskonta u budućim razdobljima, priznaje se kao prihod od kamata. Prihodi od kamata od zajmova čija je naplata upitna, priznaju se koristeći metodu originalne efektivne kamatne stope.

Prihodi od dividendi

Prihodi od dividendi priznaju se kada je dividenda izglasana.

‎

Državne potpore

Transakcije u stranim sredstvima plaćanja prevode se u funkcionalnu valutu tako da se iznosi u stranim sredstvima plaćanja preračunavaju po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan transakcije.

Grupa obračunava obvezu za porez u skladu s lokalnim zakonima države u kojoj posluje. Trošak poreza na dobit sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti do iznosa poreza na dobit koji se odnosi na stavke unutar glavnice kada se trošak poreza na dobit priznaje unutar glavnice.

Tekući porez predstavlja očekivanu poreznu obvezu obračunatu na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći poreznu stopu važeću na dan izvještavanja i sva usklađenja porezne obveze iz prethodnih razdoblja.

Odgođeni porez priznaje se koristeći metodu bilančne obveze te uzima u obzir privremene razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza koje se koriste za potrebe financijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za porezne svrhe.

Nepredviđena imovina ne priznaje se u financijskim izvještajima, već se objavljuje u bilješkama kada je vjerojatan priljev gospodarskih koristi.

Zarada po dionici se obračunava dijeljenjem dobiti koja pripada dioničarima Grupe s prosječnim ponderiranim brojem redovitih dionica u izdanju tijekom godine.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MSFI koji su usvojeni u Europskoj uniji zahtijeva upotrebu određenih ključnih računovodstvenih procjena. Također se od Izvršnih direktora zahtijeva da se služe prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Grupe. Područja koja uključuju viši stupanj prosudbe ili složenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene značajne za financijske izvještaje prikazana su u bilješkama. Procjene se kontinuirano vrednuju i zasnivaju na iskustvu i drugim čimbenicima, uključujući očekivanja budućih događaja za koje se smatra da su prihvatljiva pod postojećim okolnostima. Grupa izrađuje procjene i stvara pretpostavke vezane za budućnost.

a) Korištenje procjena i prosudbi

Pri izradi financijskih izvještaja Grupe, Izvršni direktori su koristili određene procjene i pretpostavke koje utječu na objavljene prihode, rashode, imovinu i obveze te objavljivanje nepredviđenih obveza tijekom i na datum izvještaja. Međutim, neizvjesnost vezana uz ove pretpostavke i procjene može rezultirati značajnim izmjenama knjigovodstvene vrijednosti odnosne imovine ili obveza u budućim razdobljima. Ključne pretpostavke koje se odnose na budućnost i ostali ključni izvori procjena neizvjesnosti na datum izvještaja o financijskom položaju koje nose znatan rizik značajnih izmjena knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obveza u sljedećoj financijskoj godini navedene su kako slijedi:

Vijek trajanja nekretnina, postrojenja i opreme

Grupa pregledava procijenjeni vijek trajanja nekretnina, postrojenja i opreme na kraju svakog godišnjeg izvještajnog razdoblja. Nekretnine, postrojenja i oprema su iskazani po trošku nabave umanjenom za akumulirani ispravak vrijednosti. Nije provedena revalorizacija nekretnina, postrojenja i opreme (knjigovodstvena vrijednost odgovara nabavnoj vrijednosti koja je umanjivana za amortizaciju).

‎

Umanjenje vrijednosti nefinancijske imovine

Grupa utvrđuje pokazatelje umanjenja vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme primjenom metode multiplikatora neto knjigovodstvene vrijednosti i operativne dobiti segmenta na način da se u odnos stavlja neto knjigovodstvena vrijednost imovine, odnosno njezinog segmenta (jedinice koja stvara novac) s ostvarenom operativnom dobiti imovine odnosno segmenta. U slučaju da za pojedinu imovinu, odnosno segment (jedinicu koja stvara novac) multiplikator neto knjigovodstvene vrijednosti i operativne dobiti segmenta prelazi zadane vrijednosti utvrđuje se njezina nadoknadiva vrijednost putem fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje ili vrijednosti imovine u uporabi, ovisno o tome koja je veća. Nadalje, nadoknadiva vrijednost imovine se utvrđuje za novokupljenu imovinu (uključujući imovinu stečenu kroz poslovne kombinacije). Kako bi se odredila nadoknadiva vrijednost, Grupa koristi interne i eksterne procjene.

Utvrđivanje pokazatelja umanjenja vrijednosti, kao i procjena budućih novčanih tokova i određivanje fer vrijednosti imovine (ili grupe imovine) zahtijeva od menadžmenta značajne procjene pri prepoznavanju i vrednovanju pokazatelja umanjenja vrijednosti, očekivanih novčanih tokova, budućih ulaganja, primjenjivih diskontnih stopa, korisnih vjekova uporabe i ostataka vrijednosti. Prilikom utvrđivanja nadoknadive vrijednosti menadžment razmatra pokazatelje kao što su popunjenost objekata, prihod po jedinici, očekivani tržišni rast u industriji, itd. Kalkulacija fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje temeljena je na metodi tržišnog pristupa koji se koristi cijenama i drugim relevantnim informacijama iz tržišnih transakcija identičnom ili usporedivom (sličnom) imovinom, identičnim ili usporedivim (sličnim) obvezama ili skupinom imovine i obveza kao što je određeni segment djelatnosti.

Porez na dobit

Obračun poreza na dobit provodi se u skladu s tekućom interpretacijom poreznih propisa od strane Grupe. Obračuni vezani uz porez na dobit podložni su pregledu i promjeni od strane Porezne uprave.

Umanjenje vrijednosti potraživanja od kupaca

Grupa priznaje umanjenje potraživanja za procijenjeni nenadoknadivi iznos od prodaje roba i usluga na temelju kriterija MSFI 9.

Rezervacije za sudske sporove

Izvršni direktori procjenjuju da iznos priznatih rezervacija predstavlja najbolju procjenu raspoloživu na datum izvještavanja.

‎

Najmovi

Utvrđivanje razdoblja najma kod ugovora s opcijom produljenja i raskida – Grupa kao najmoprimac

Grupa utvrđuje razdoblje najma kao razdoblje koje se ne može otkazati, zajedno s razdobljima u sklopu opcije produljenja najma, ako je razumno izvjesno da će se ista iskoristiti ili razdobljima obuhvaćenih opcijom raskida najma, ako je razumno sigurno da se ista neće iskoristiti.

Grupa ima određene najmove koji sadrže opcije produljenja i raskida. Grupa primjenjuje prosudbu od ocjenjivanja je li razumno sigurno hoće li se iskoristiti opcije produljenja ili raskida najma, odnosno razmatraju sve relevantne čimbenike koji stvaraju ekonomski poticaj za produljenje ili raskid.

Nakon datuma početka najma Grupa ponovno procjenjuje razdoblje najma, ako je došlo do značajnog događaja ili promjene okolnosti koje su pod njihovom kontrolom i utječu na sposobnost da iskoriste ili ne iskoriste opciju produljenja ili raskida (npr. Značajne prilagodbe imovine u najmu).

Grupa ima određene najmove za koje procjenjuju da će se produljiti, međutim Grupa ne procjenjuje kako će raskinuti ugovore o najmu prije isteka razdoblja najma. Grupa je uključila razdoblje produljenja kao dio razdoblja najma za najmove koji imaju kraće neopozivo razdoblje (npr. 2-3 godine). Grupa uglavnom procjenjuje produljenje za najmove koji bi mogli imati negativni efekt na djelatnost, ako imovina nije spremna za uporabu. Više informacija o potencijalnim budućim plaćanjima za najam vezano za razdoblja iskorištenja opcije produljenja i raskida koji nisu uključeni u razdoblje trajanja najma nalazi se u nastavku.

Klasifikacija najma imovine – Grupa kao najmodavac

Grupa ima operativne najmove u svojem portfelju investicijske imovine. Grupa je utvrdila, na osnovu procjene uvjeta kao što je razdoblje trajanja najma koje ne predstavlja značajni dio ekonomskog vijeka komercijalne imovine i sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja za najam ne iznosi suštinski svu fer vrijednost komercijalne imovine, da oni ipak zadržavaju suštinski sve rizike i koristi povezane s vlasništvom takve imovine te se takvi ugovori smatraju operativnim najmovima.

Najmovi – Procjena inkrementalne stope zaduženja

Grupa nije u mogućnosti lako odrediti kamatnu stopu iz najma, stoga koriste inkrementalnu stopu zaduženja za izračun obveza za najam. Inkrementalna stopa zaduženja je stopa koju bi Grupa platila kada bi za slično razdoblje, sa sličnim osiguranjem, posudili sredstva potrebna za nabavu imovine slične vrijednosti kao pravo korištenja imovine u sličnom ekonomskom okruženju. Izračun inkrementalne stope zaduženja zahtijeva procjenu kada takve stope nisu dostupne ili ih je potrebno uskladiti tako da odražavaju uvjete najma. Grupa procjenjuje inkrementalnu stopu zaduženja korištenjem raznih inputa.

Kamatna stopa koju Grupa obračunava na ugovore najbolje predstavlja kreditni rizik najmoprimca, rok najma, sigurnost i ekonomsko okruženje. Ista je određena na temelju podataka o stopi zaduživanja zaprimljenih od leasing kuća za vozila. Podaci koje društvo koristi za određivanje inkrementalne stope zaduženja obnavljaju se najmanje jednom godišnje ili u slučaju značajne promjene kreditnog rejtinga Grupe.

Standard MSFI 16 uvodi jedinstveni bilančni model za računovodstvo najmova kod najmoprimca. Navedeni standard definira najam kao ugovor ili dio ugovora, kojim se korisniku najma daje pravo korištenja određene imovine u određenom vremenskom periodu u zamjenu za plaćenu naknadu. Da bi se pravo definirano ugovorom smatralo najmom, ugovorom mora biti definirano pravo kontroliranja korištenja te imovine.

Isto tako, smatra se da postoji kontrola nad korištenjem imovine ako korisnik najma zadržava pravo na sve ekonomske koristi koje nastaju kao rezultat korištenja imovine ili ako korisnik izravno koristi tu imovinu (odnosno određuje kako i u koju svrhu se ona koristi). Sukladno tome, prema novom standardu, najmoprimci u bilanci moraju priznavati sve najmove. Najmoprimci zajedno s priznavanjem imovine trebaju priznati i obvezu plaćanja rata najma, dok se trošak kamata i amortizacije priznaju naknadno. Standard uključuje dvije iznimke priznavanja i mjerenja najmova:

 najmovi na rok od 12 ili manje mjeseci

 najmovi kod kojih je nova imovina koja je predmetom najma male vrijednosti (kao što su osobna računala ili manji predmeti uredskog namještaja).

Prema zahtjevima MSFI-ja 16 najmodavci i dalje trebaju klasificirati najmove na operativne i financijske najmove kako je to sada definirano u MRS-u 17.

Iznimke priznavanja i mjerenja najmova:

 najmovi na rok od 12 ili manje mjeseci

 najmovi kod kojih je nova imovina koja je predmetom najma male vrijednosti (kao što su osobna računala ili manji predmeti uredskog namještaja).

Grupa primjenjuje izuzeće za priznavanje kratkoročnih najmova za one najmove koji imaju razdoblje najma od datuma početka najma 12 mjeseci i kraće. Grupa također koristi izuzeće za priznavanje najmova imovine male vrijednosti, odnosno za svaku imovinu čija nabavna vrijednost po objektu ne prelazi 32.000 HRK (npr. najam radne odjeće, najam informatičke opreme, najam kontejnera, najam plinskih boca, najam pamučnih krpa…). Za takve najmove Grupa pravocrtno priznaje plaćanje najma kao poslovni rashod tijekom trajanja najma

Grupa je identificirala da će najznačajniji utjecaj na financijske izvještaje imati priznavanje nove imovine i obveze po operativnim najmovima za osobne automobile zaključene na rok dulji od godine dana. U najmovima koji sadrže komponentu najma, svaka komponenta najma obračunat će se zajedno s drugim povezanim komponentama ugovora o najmu.

Inkrementalna kamatna stopa koje je primijenjena ovisi o ugovornoj tranši vozila i o dobavljaču predmeta najma kako slijedi:

Inkrementalna kamatna stopa koje je primijenjena u inozemnim društvima je kako slijedi:

i. za društvo Kam i Bus d.o.o., Doboj

ii. za društvo Kam i Bus Importer d.o.o., Ljubljana

Grupa kao najmoprimac

Grupa ima sklopljene ugovore o najmu za nekretnine, motorna vozila, opreme i ostale imovine male vrijednosti i najmova koji ne ispunjavaju kriterije za određivanje ugovora o najmu.

Imovina s pravom korištenja i promjene tijekom razdoblja:

‎

Obveze za najmove i promjene tijekom razdoblja:

MSFI 16 u Konsolidiranim izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti:

Troškovi amortizacije imovine s pravom korištenja uključeni su u stavku Amortizacija (Bilješka 23. Amortizacija) Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, dok je trošak kamata na obveze za najam uključen u stavku Rashoda od kamata (Bilješka 29. t.3. Rashodi s osnove kamata i slični rashodi).

Grupa primjenjuje izuzeća za kratkoročne najmove i najmove imovine male vrijednosti. Budući da su najmovi imovine male vrijednosti ujedno i kratkoročni najmovi, Grupa ih prikazuje kao kratkoročne najmove. Troškovi kratkoročnih najmova, imovine male vrijednosti, najmova s opozivim razdobljem najma u kratkom roku te najmova s pravom usmjeravanja načina i svrhe uporabe imovine uključeni su u stavku. Najamnine u iznosu od 33.651.478 HRK (2021.: 7.693.394 HRK (Bilješka 20. t. c). Ostali vanjski troškovi).

‎

Grupa ima uspostavljen sustav kontrola mjerenja fer vrijednosti kojim se osigurava odgovornost Izvršnih direktora i financija i računovodstva za nadzor svih značajnijih mjerenja fer vrijednosti, konzultiranje s vanjskim stručnjacima te, u kontekstu navedenog, izvještavanje o istome tijelima zaduženima za korporativno upravljanje.

Fer vrijednosti mjere se u odnosu na informacije prikupljene od trećih strana u kojem slučaju Izvršni direktori i financije i računovodstvo ocjenjuju u kojoj mjeri dokazi prikupljeni od trećih strana osiguravaju da navedene procjene fer vrijednosti ispunjavaju zahtjeve MSFI-eva, uključujući i razinu iz hijerarhije fer vrijednosti u koju bi te procjene trebale biti klasificirane.

Sva značajnija pitanja vezana uz procjenu fer vrijednosti izvještavaju se Upravnom i Revizijskom odboru.

Fer vrijednosti kategoriziraju se u različite razine u hijerarhiji fer vrijednosti na temelju ulaznih varijabli koje se koriste u tehnikama procjene kao što slijedi:

 Razina 1 - kotirane cijene (nekorigirane) na aktivnim tržištima za identičnu imovinu ili obveze.

 Razina 2 - ulazne varijable koje ne predstavljaju kotirane cijene uključene u razinu 1, a radi se o ulaznim varijablama za imovinu ili obveze koje su vidljive bilo izravno (npr. kao cijene) bilo neizravno (npr. izvedene iz cijena).

 Razina 3 - ulazne varijable za imovinu ili obveze koje se ne temelje na vidljivim tržišnim podacima (ulazne varijable koje nisu vidljive).

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se trguje na aktivnim tržištima temelji se na kotiranim tržišnim cijenama na dan izvještavanja. Tržište se smatra aktivnim ako su kotirane cijene poznate temeljem burze, aktivnosti brokera, industrijske skupine ili regulatorne agencije, a te cijene predstavljaju stvarne i redovite tržišne transakcije prema uobičajenim trgovačkim uvjetima.

‎

Fer vrijednost financijskih instrumenata kojima se ne trguje na aktivnom tržištu (na primjer, OTC derivativi) utvrđuje se korištenjem tehnika procjene. Te tehnike procjene zahtijevaju maksimalno korištenje vidljivih tržišnih podataka gdje je to moguće, a oslanjaju se što je manje moguće na procjene specifične za pojedini subjekt. Ukoliko su sve značajnije ulazne varijable potrebne za fer vrednovanje vidljive, procjena fer vrijednosti se kategorizira kao razina 2.

4.1. Čimbenici financijskog rizika

Grupa prati potencijalne rizike i nastoji umanjiti njihov utjecaj na financijsku izloženost Grupe.

Tržišnim rizicima upravlja se sustavnim praćenjem situacije u gospodarskom okruženju, prepoznavanjem prilika i prijetnji s utjecajem na poslovanje, bliskim kontaktom s kupcima i dobavljačima te internim Politikama i Pravilnicima.

Poduzete mjere vezane uz kontinuirano poslovanje jesu sljedeće:

• nastavak redovnog podmirivanja svih preuzetih obveza,

• ograničenje limita eksternih zaduženja svih članica Grupe,

• racionalizacija troškova poslovanja radi dugoročne održivosti,

• povećanje produktivnosti zaposlenika,

• održavanje kontinuiteta u podizanju kvalitete usluga za korisnike,

• povećana ulaganja u digitalne tehnologije kao podrška novih uvjeta u poslovanju.

Sve navedeno i dalje se unapređuje radi smanjenja negativnih utjecaja na rezultat i stabilnost poslovanja.

(a) Valutni rizik

Grupa obavlja određene transakcije denominirane u stranim valutama, po osnovi kojih dolazi do izloženosti promjenama tečaja stranih valuta. Rizikom promjene tečaja valute se upravlja u okviru odobrenih parametara internih politika koje reguliraju korištenje terminskih ugovora za kupnju i prodaju strane valute.

Na razini Grupe, osim s kunama i eurima, poslovanje s ostalim valutama čini manje od 1% ukupnog prometa te nakon uvođenja eura kao domaće valute od 01. siječnja 2023. godine, Društvo i Grupa ne očekuju izloženost valutnom riziku.

U 2022. godini Grupa je koristila terminske (forward) ugovore za aktivnu zaštitu od izloženosti valutnog rizika novčanog toka.

Na dan 31. prosinca 2022. godine, kada bi euro oslabio/(ojačao) za 1% u odnosu na kunu, a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit Grupe za godinu bila bi 100.000 kuna (2021.: 100.000 kuna) viša/(niža), uglavnom kao rezultat pozitivnih/(negativnih) tečajnih razlika nastalih preračunom posudbi, potraživanja od kupaca, obveza prema dobavljačima i novčanih deviznih sredstava.

(b) Kreditni rizik

Grupa nema izloženost kreditnom riziku prema jednom kupcu ili grupi kupaca koji imaju slične osobine. Neto potraživanja od kupaca razdijeljena su na značajan broj klijenata, u različitim industrijama i geografskim područjima.

Grupa je usvojila politiku poslovanja s kreditno pouzdanim strankama. Izloženost Grupe i kreditni „reiting“ klijenata se stalno nadgledaju. Kreditna izloženost kontrolira se ograničenjima (limitima) kod klijenata koji se učestalo pregledavaju i odobravaju.

Grupa nije izložena kamatnom riziku jer posuđuje sredstva po fiksnim kamatnim stopama, zaštita sredstava osigurana je odgovarajućim instrumentima osiguranja i stalnim nadgledanjem i analiziranjem klijenata.

(c) Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti je odgovornost Izvršnih direktora koji su izradili kvalitetan okvir za praćenje kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih financiranja te svih zahtjeva vezanih za rizik likvidnosti.

U svakom se trenutku osigurava dostatna količina novčanih sredstava putem adekvatnih iznosa ugovorenih kreditnih linija za podmirenje obveza, kao i putem osiguravanja dostupnosti kreditnih linija u budućnosti. Rizik likvidnosti preuzima se i kontrolira putem snažnih neto pozitivnih operativnih novčanih tokova koji se generiraju te putem kreditnih linija kojima se financiraju kapitalne investicije. Grupa na dan 31. prosinca 2022. godine ima ugovorene neiskorištene kreditne linije s financijskim institucijama za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 39.053.465 kuna. Otplate većih kreditnih obveza usklađene su s razdobljem značajnih novčanih priljeva iz operativnih aktivnosti. Grupa dnevno prati razinu dostupnih izvora novčanih sredstava putem izvještaja o stanju novčanih sredstava i obveza. Na temelju utvrđenog budžeta izrađuje se novčani tok za narednu godinu po mjesecima, kao i dugoročni plan novčanog toka

U tablici u nastavku daje se pregled dospjelosti financijskih obveza Grupe na dan 31. prosinca 2022. i 2021. sukladno ugovorenim nediskontiranim plaćanjima.

(d) Kamatni rizik novčanog toka

Grupa u najvećoj mjeri samostalno financira poslovanje članica Auto Hrvatska Grupe (kratkoročna i dugoročna financiranja), kao i financiranje kupaca Grupe. Iz transakcija s ostalim kupcima Auto Hrvatska Grupe, Grupa je ostvarivala prihode od kamata, koji su u značajnoj mjeri ovisili o promjenama tržišnih kamatnih stopa, ali i procijenjenih stupnjeva rizika svakog pojedinog korisnika zajma.

Uslijed održavanja tekuće likvidnosti Grupa se kratkoročno zadužila, te je iz tog razloga ostvarilo i troškove kamata. Navedeni troškovi ne sudjeluju značajnije u strukturi troškova Grupe.

Na dan 31. prosinca 2022. godine, kada bi kamatne stope na posudbe izražene u valuti bile 1 postotni bod više/(niže), a pod pretpostavkom nepromijenjenosti ostalih varijabli, dobit Grupe za godinu bila bi 200.000 kuna (2021.: 200.000 kuna) viša/(niža), uglavnom kao rezultat višeg/(nižeg) troška kamata na posudbe s promjenjivim stopama.

(e) Rizik ulaganja u vrijednosne papire

Grupa je izloženo riziku ulaganja u vrijednosne papire kroz rizike fer vrijednosti i rizike promjena cijena jer su ulaganja klasificirana u bilanci kao raspoloživa za prodaju i po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka. Ulaganja u vrijednosne papire klasificirana kao raspoloživa za prodaju ne kotiraju na burzi, dok se vrijednosnim papirima klasificiranim po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka trguje na burzi vrijednosnih papira. Upravljanje rizicima koji proizlaze iz njihove fer vrijednosti i promjene cijena Grupa prati kroz tržišne transakcije i rezultate subjekta ulaganja.

‎

4.2. Upravljanje strukturom kapitala

Omjer neto duga i glavnice na izvještajni dan bio je kako slijedi:

Dug je definiran kao obveza za dugoročne i kratkoročne kredite. Glavnica uključuje sav kapital i sve pričuve.

‎

Vezano za pregled pojedinih pozicija dugotrajne imovine i obračuna godišnje amortizacije upućujemo na priloženi pregled razvoja dugotrajne imovine.

‎

Pregled dugotrajne materijalne imovine na dan 31. prosinca 2022.

Auto Hrvatska Grupa